Republika Hrvatska Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi...UKLJU ČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE ZA...

Republika Hrvatska

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

IZVJEŠĆE O PROVEDBI ZAJEDNI ČKOG MEMORANDUMA O SOCIJALNOM UKLJU ČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD SIJE ČNJA 2008.

DO OŽUJKA 2009. GODINE

Zagreb, srpanj 2009.

2

S A D R Ž A J

1. UVOD .............................................................................................................................. 6 2. OPĆI PREGLED............................................................................................................ 7 2.1. Ocjena socijalne situacije ........................................................................................... 7 2.2. Cjeloviti strateški pristup ........................................................................................ 13 2.3. Strateški pristup za razdoblje 2009.-2010. ............................................................. 18

2.3.1. Utjecaj gospodarske i fiskalne krize na provedbu aktivnosti predviñenih JIM-om................................................................................................................................ 20

3. IZVJEŠĆE O NAČINIMA SUO ČAVANJA S KLJU ČNIM IZAZOVIMA I PROVEDBI PRIORITETA I MJERA U PODRU ČJU SOCIJALNOG UKLJU ČIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ....................................................... 22 3.1. Procjena ostvarenosti prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isklju čenosti u Hrvatskoj definiranih u 8. poglavlju JIM-a ........................................ 22

3.1.1. Povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogoñene dugotrajnom nezaposlenošću ili diskriminacijom .................................................... 22 3.1.2. Proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja te poticati i reformirati strukovno obrazovanje radi usklañivanja sa zahtjevima tržišta rada....................... 23 3.1.3. Proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom ............................................................................................................... 24 3.1.4. Veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti i invaliditeta te omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo .................................... 26 3.1.5. Definirati koncept socijalnog stanovanja, razviti primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava ........................................................................................................ 27 3.1.6. Sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika ......................................... 28 3.1.7. Iznaći dugoročno i održivo rješenje za probleme siromaštva meñu starijim osobama...................................................................................................................... 29 3.1.8. Pratiti i evaluirati provedbu Nacionalne strategije zdravstva 2006.-2011. s aspekta njenog utjecaja na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti.......... 30

3.2. Procjena ostvarenosti prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isklju čenosti u RH definiranih u 4. poglavlju JIM-a.................................................... 30 3.2.1. Pospješivanje sudjelovanja u svijetu rada........................................................... 30

3.2.1.1. Pospješiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapošljavanja, aktivna politika zapošljavanja i osposobljavanja................................................................................. 30 3.2.1.2. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada .................................................................... 34

3.2.2.Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite ...............................40 3.2.2.1. Mirovinski sustav .......................................................................................... 40 3.2.2.2. Davanja djeci i obiteljima te skrb o djeci...................................................... 42 3.2.2.3. Socijalna pomoć ............................................................................................ 43 3.2.2.4. Socijalne usluge ............................................................................................ 46 3.2.2.5. Zdravstvene usluge........................................................................................ 50 3.2.2.6. Obrazovanje................................................................................................... 55 3.2.2.7. Stanovanje ..................................................................................................... 59

3.2.3. Sprječavanje rizika isklju čenosti.......................................................................... 61 3.2.3.1. Uključivanje u informatičko društvo i društvo znanja ................................ 61

3

3.2.3.2. Jačanje i očuvanje obitelji ............................................................................ 63 3.2.3.3. Sprječavanje prezaduženosti......................................................................... 66

3.2.4. Pomoć najranjivijim skupinama........................................................................... 67 3.2.4.1. Osobe s invaliditetom .................................................................................... 67 3.2.4.2. Izbjeglice, prognanici i povratnici ................................................................ 70 3.2.4.3. Romi............................................................................................................... 72 3.2.4.4. Druge ranjive skupine................................................................................... 75

3.2.5. Deprivirana područja i regionalne razlike........................................................... 78 3.2.6. Mobiliziranje svih relevantnih dionika i resursa................................................ 81 4. IZVJEŠĆE O PROVEDBI USUGLAŠENIH OBVEZA IZ POGLAVLJA 8. JIM -A......................................................................................................................................... 84 4.1. Započeti istraživanje o mladima u nepovoljnom položaju (koji ispadaju iz obrazovnog sustava i imaju teškoće u prelasku iz obrazovanja na posao) ................ 84 4.2. Pripremiti strategiju decentralizacije socijalnih usluga s pozornošću na područja od posebne državne skrbi ............................................................................... 85 4.3. Pokrenuti istraživanje o problemima prezaduženosti (nepodmirenim dugovima po kreditnim karticama, zelenaštvu i kamatarenju) .................................................... 85 4.4. Pripremiti akcijski plan deinstitucionalizacije ...................................................... 86 4.5. Razmotriti i pozorno ispitati buduću ulogu najniže mirovine i kako će se ona financirati ......................................................................................................................... 87 4.6. Prateći primjenu specifičnih mjera usmjerenih na ranjive skupine (osobe s niskim primanjima, kroni čno bolesni), ispitati kakve financijske teškoće za ranjive skupine mogu imati plaćanja participacije i premija za zdravstveno osiguranje. .... 87 5. PRILOZI ...................................................................................................................... 88 5.1. Statistički prilozi ....................................................................................................... 88 5.2. Primjeri dobre prakse .............................................................................................. 95 5.2.1. Prilog 1. Zaštita djece i podrška visoko rizičnim obiteljima u lokalnoj zajednici........................................................................................................................................... 95 5.2.2. Prilog 2. Program meñugeneracijske solidarnosti: "Volonterska pomoć u Dnevnim boravcima za starije osobe" ........................................................................... 99 5.2.3. Prilog 3. Centar za rehabilitaciju Silver - izvaninstitucionalna skrb za osobe s invaliditetom................................................................................................................... 101 5.3. Dodatak.................................................................................................................... 105

4

Popis skraćenica AOO Agencija za obrazovanje odraslih APK Anketa o potrošnji kućanstava APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama APTR Aktivna politika tržišta rada ASO Agencija za strukovno obrazovanje BDP Bruto domaći proizvod BNSP Bivši nositelji stanarskog prava CARDS

Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization (Pomoć zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju)

CERANEO Centar za razvoj neprofitnih organizacija CEZIH Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske CZSS Centar za socijalnu skrb DPS Državni pedagoški standard DZS Državni zavod za statistiku ECDL Europska računalna diploma (European Computer Driving Licence) EK Europska komisija EMCDDA European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (Europski centar za praćenje droga

i ovisnosti o drogama) EU Europska unija EU10

Nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004.: Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mañarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija

EU15

15 "starih" zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004.): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska

EU25 25 zemalja članica Europske unije nakon proširenja 1. svibnja 2004. (EU15+EU10) EU27 Sadašnja EU koju čini EU25 + Bugarska i Rumunjska, koje su se pridružile EU početkom 2007. Eurostat Europski ured za statistiku FPRZOI Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom GSV Gospodarsko-socijalno vijeće HCR Hrvatski centar za razminiranje HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir HNB Hrvatska narodna banka HUP Hrvatska udruga poslodavaca HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatsko zavod za zapošljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje IPA Instrument for Pre-accession Assistance (Instrument pretpristupne pomoći) JAP Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia (Zajednički

memorandum o prioritetima politike zapošljavanja) JIM Joint Inclusion Memorandum (Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju) JLPS Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave JPP Javno-privatno partnerstvo MF Ministarstvo financija MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva MOBMS Ministarstvo obitelji, branitelja i meñugeneracijske solidarnosti MP Ministarstvo pravosuña MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture MPRRR Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja MRRŠVG Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva MUP Ministarstvo unutarnjih poslova MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva MZOŠ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi NPP Nacionalni provedbeni plan NZRCD Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva OCD Organizacija civilnog društva OECD Organisation for Economic Cooperation and Development (Organizacija za ekonomsku

5

suradnju i razvoj) OMC Open Method of Coordination (Model otvorene koordinacije) OPPMSP Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva OPRLJP Operativni program za razvoj ljudskih potencijala

Poland and Hungary: Assistance for Restructuring their Economies (Poljska i Mañarska: Pomoć za restrukturiranje njihovih gospodarstava)

POS Poticana stanogradnja PPDS Područje od posebne državne skrbi PROGRESS Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost RH Republika Hrvatska SAD Sjedinjene Američke Države SDURF Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU SDUU Središnji državni ured za upravu – od srpnja 2009. Ministarstvo uprave SZRCD Savjet za razvoj civilnog društva ULJP Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske UNDP United Nations Development Programme (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) UNM Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske URS Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske USZOD Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske UZUVRH Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske VET Vocational Education and Training (Strukovno obrazovanje i osposobljavanje)

6

1. UVOD Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske potpisan je 5. ožujka 2007. godine, kada su se Hrvatska i EK usuglasile ne samo o ključnim izazovima koji stoje na putu unaprjeñenja socijalne zaštite i socijalnog uključivanja, već i o prioritetima, mjerama i analizama koje treba provesti u procesu nakon potpisivanja JIM-a s ciljem pripreme Hrvatske za njezino buduće sudjelovanje u OMC-u u području socijalne zaštite i socijalnog uključivanja. Treba istaknuti da je proces pripreme i izrade JIM-a predstavljao iskustvo uzajamnog učenja za Hrvatsku i Europsku komisiju te da su u izradi JIM-a sudjelovali svi relevantni dionici hrvatskog društva: ministarstva, tijela lokalne samouprave, socijalni partneri, akademske institucije, organizacije civilnog društva itd. Nakon potpisivanja JIM-a Hrvatska je ušla u fazu prevoñenja izazova u provedbene mjere i njihova praćenja. Valja podsjetiti da je Hrvatska tijekom 2007. godine izradila svoj prvi Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje za razdoblje od 2007. do 2008. godine. Sukladno aktivnostima dogovorenim u JIM-u, održana je prva konferencija 2. srpnja 2007. godine u Zagrebu, na kojoj je analiziran napredak učinjen nakon potpisivanja i započeta dubinska rasprava o socijalnoj zaštiti. Druga konferencija nakon potpisivanja JIM-a održana je 11. ožujka 2008. u Zagrebu, na kojoj je Hrvatska predstavila svoj Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje 2007.-2008. Sredinom 2008. godine podneseno je prvo izvješće Europskoj komisiji i partnerima o prov5edbi mjera predviñenih Nacionalnim provedbenim planom te Zajedničkim memorandumom o socijalnom uključivanju i to za razdoblje od ožujka 2007. do ožujka 2008. godine. Krajem 2008. godine Europska je komisija napravila evaluacijski izvještaj o napretku ostvarenom u provedbi spomenutih mjera. U Izvješću se ističe da su ostvareni značajni pomaci u različitim područjima socijalnog uključivanja te da je unaprijeñena suradnja izmeñu brojnih dionika koji su involvirani u proces provedbe Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju. S obzirom da je potrebno kontinuirano prilagoñavati mjere novim okolnostima, Hrvatska je završila izradu novog Nacionalnog provedbenog plana za razdoblje od 2009. do 2010., koji je uzeo u obzir izazove iz prethodnog provedbenog plana, ali i mjere koje nisu uključene u raniji provedbeni plan. Isto tako, u Zagrebu je 31. ožujka 2009. godine održana treća konferencija nakon potpisivanja JIM-a, koja je imala za cilj predstaviti novi Nacionalni provedbeni plan za razdoblje 2009.-2010., omogućiti razmjenu mišljenja o provedbi mjera i aktivnostima sadržanim u JIM-u i provedbenom planu, raspraviti ključne predstojeće reformske izazove i probleme koji otežavaju uspješno vertikalno i horizontalno upravljanje procesima koji su važni s aspekta provedbe JIM-a. Sljedeći usuglašeni korak je podnošenje drugog Izvješća o provedbi JIM-a i Nacionalnog provedbenog plana 2007.-2008 do ljeta 2009. godine i to za razdoblje od siječnja 2008. do kraja prvog tromjesečja 2009. godine. Treba podsjetiti da je JIM potpisan od strane Vlade RH i EK 5. ožujka 2007. godine zbog čega se prvo jednogodišnje izvješće o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske odnosilo na razdoblje od ožujka 2007. do ožujka 2008. godine. Ovo sadašnje (drugo) izvješće obuhvatit će razdoblje od početka 2008. do ožujka 2009. Nije bilo moguće izvješće započeti s travnjem 2008. jer se većina dostupnih statističkih pokazatelja odnosi na 2008. godinu u cjelini, ali ne i na subrazdoblja unutar te godine. S druge strane, zbog važnosti odreñenih aktivnosti koje su se počele provoditi tek početkom 2009. godine te zbog ekonomske i financijske krize koja se prelila iz 2008. u 2009. godinu, izvještajno razdoblje je produženo na prva tri mjeseca 2009. godine. Meñutim, kako bi se ubuduće izbjegla preklapanja izvještajnih razdoblja, ubuduće bi se izvješće odnosilo isključivo na 2009. godinu.

7

Struktura ovog Izvješća usuglašena je sa zahtjevima i smjernicama EK. Izvješće se sastoji od četiri dijela te statističkih i drugih priloga. U prvom je dijelu napravljen pregled socijalne, ekonomske i demografske situacije, prezentiran cjeloviti strateški pristup u bavljenju izazovima siromaštva i socijalne isključenosti u razdoblju 2008.-2009. te ocrtan okvir strateškog pristupa u razdoblju od 2009. do 2010. godine. Drugi i treći dio sadrži informacije o provedbi prioriteta i mjera prihvaćenih u JIM-u i Nacionalnom provedbenom planu 2007.-2008., dok četvrti dio izvještava o provedbi posebno preuzetih obveza koje se odnose na istraživačke studije o mladima i zaduženosti te na izradu specifičnih strategijskih i akcijskih planova u području decentralizacije i deinstitucionalizacije usluga.

2. OPĆI PREGLED

2.1. Ocjena socijalne situacije Demografska situacija u Hrvatskoj nije se bitnije promijenila u posljednjih nekoliko godina, a što znači da su na djelu već uočeni trendovi brojčanog smanjivanja i starenja stanovništva. Prema procjeni za 2008. godinu Hrvatska je sredinom godine imala 4 434 500 stanovnika, 1 500 stanovnika manje nego u 2007. i 5 500 manje nego u 2006. godini. I dalje se nastavlja pad udjela mlañeg stanovništva i porast udjela stanovništva starije dobi. Sredinom 2008. udio osoba starijih od 64 godine bio je 17,28% (u 2007. godini 17,19%). Prirodni prirast na 1000 stanovnika za 2008. godinu iznosio je -1,9 (što je nepovoljnije u odnosu na 2007. i 2006. godinu), dok je stopa totalnog fertiliteta blago porasla i iznosi 1,47 u 2008. godini. Nema značajnijih promjena u očekivanom trajanju života žena i muškaraca u posljednje tri godine, ali je zabilježen lagani porast razlike u očekivanom trajanju života izmeñu muškaraca i žena (6,8 u 2006., 6,9 u 2007. i 7,2 u 2008. godini). Migracijski saldo je i dalje pozitivan (iako se kontinuirano smanjuje u odnosu na prethodne godine, uz izuzetak 2008. godine kada je porastao) te je meñu doseljenima i dalje najviše hrvatskih državljana koji se doseljavaju iz inozemstva (najviše iz Bosne i Hercegovine). Stopa umrlih u 2008. godini nije se promijenila u odnosu na 2007., dok je stopa umrlih starijih osoba smanjena s 54,4 u 2007. na 53,6 u 2008. (stopa mortaliteta iznosila je 11,8 u 2007. i 2008. te 11,3 u 2006.). U ukupnom broju umrlih gotovo je jednak broj umrlih muškaraca i žena. Ipak, žene više umiru nakon 64. godine, dok su muškarci zastupljeniji meñu umrlima u dobi od 0-64 godine. Stopa dojenačke smrtnosti u 2006. iznosila je 5,2, u 2007. godini 5,6, da bi u 2008. pala na 4,5. Nema značajnih promjena u ranoj neonatalnoj smrtnosti tijekom zadnjih godina (3,25 u 2007.) i ova je stopa znatno viša nego u zemljama EU27 (2,33 u 2006.). Kod deset vodećih uzročnika smrtnosti nema većih promjena, što znači da su i dalje vodeći uzročnici smrtnosti ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i novotvorine. Stopa samoubojstava u 2007. (17,49) ostala je približno ista kao i u 2006. godini (17,98). U RH je u 2008. godini došlo do značajnog usporavanja gospodarskoga rasta. Ostvareni kumulativni godišnji rast BDP-a iznosio je 2,4%, dok je 2007. godine stopa rasta BDP-a bila 5,5%. Rast BDP-a postupno je opadao tijekom godine: od 4,3% u prvom, preko 3,4% u drugom, 1,6% u trećem, do 0,2% u četvrtom tromjesečju. U prvom tromjesečju 2009. u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine BDP je realno manji za 6,7%.

8

Fizički obujam industrijske proizvodnje u 2008. godini povećan je za 1,6% u usporedbi s 2007. godinom. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja: prerañivačku industriju, opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te rudarstvo i vañenje. Povećanje proizvodnje ostvareno je u prerañivačkoj industriji (za 1,5%) i opskrbi energentima (za 3,5%), a istodobno je u rudarstvu i vañenju proizvodnja smanjena za 1,8%. Ukupna industrijska proizvodnja u ožujku 2009. manja je za 6,6% u usporedbi s ožujkom 2008, a u razdoblju od siječnja do ožujka 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. manja je za 10,9%. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2008. godini, industrijska proizvodnja u ožujku 2009. manja je za 4,7%. Pozitivne promjene u 2008. i 2009. godini zabilježene su u području grañevinskih aktivnosti. Godišnja stopa rasta fizičkog obujma grañevinskih radova u 2008. iznosila je 11,8%, što je znatno povećanje u usporedbi s prethodnom godinom, kada je iznosila 2,4%. Grañevinski radovi u ožujku 2009. veći su za 6,1% u odnosu na ožujak 2008. godine. Trgovinski promet na malo u 2008. godini nominalno je povećan za 6,0% u usporedbi s prethodnom godinom, ali se zbog povećanja indeksa potrošačkih cijena realna stopa rasta malotrgovinskoga prometa smanjila za 0,5%. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost u ožujku 2009. u odnosu na ožujak 2008. nominalno je bio manji za 15,2%, a realno za 17,4%. U turističkoj je djelatnosti u 2008. ostvareno 1,0% više dolazaka i 2,0% više noćenja nego u 2007. godini. Udio inozemnih turista u ukupnome broju dolazaka bio je 83,6%, a u broju noćenja 88,7%. U razdoblju od siječnja do ožujka 2009. ostvareno je 14% manje dolazaka i 17% manje noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine u svim komercijalnim smještajnim objektima. Od ukupnog broja noćenja domaći turisti ostvarili su 50,2%, a strani turisti 49,8%. U razdoblju od siječnja do ožujka 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. noćenja domaćih turista manja su za 11%, a noćenja stranih turista manja su za 22%. Vanjskotrgovinska razmjena je i 2008. godine zabilježila povećanje deficita. Ukupni je izvoz povećan za 4,7%, a uvoz za 8,8 %, pa je nastavljeno smanjivanje pokrivenosti uvoza izvozom s 47,9% u 2007. godini na 46,0% u 2008. godini. Ukupan izvoz RH u razdoblju od siječnja do ožujka 2009. iznosio je 1 886 milijuna eura1, uvoz 3 697 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1 812 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca 2009. bila je 51,0%. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih nastavila je višegodišnju tendenciju rasta, s nominalnim godišnjim povećanjem u 2008. za 7,0%. Zbog istodobnog povećanja stope inflacije, realne neto plaće porasle su tek za 0,8 što je za 1,4 postotna boda sporiji rast nego u 2007. godini. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak 2009. godini u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 6,5%, a realno je viša za 2,6%. Za razdoblje od siječnja do ožujka 2009. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u odnosu na isto razdoblje 2008. nominalno je viša za 5,6%, a realno za 1,8%. Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, porasla je 2008. godine za 6,1% što je znatno povećanje u usporedbi sa stabilnim rastom u prethodnih nekoliko godina na razini od 2% do

1 Prema podacima Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke, tečaj EUR/HRK iznosio je 7,223178 u 2008. godini

9

3%. Ukupno, indeks potrošačkih cijena u razdoblju od siječnja 2009. do ožujka 2009. godine u odnosu na razdoblje od siječnja do ožujka 2008. godine povećao se za 3,8%. Zavidna stopa gospodarskog rasta ostvarena 2007. godine (od 5,5%) pozitivno je utjecala na promjene na tržištu rada u 2008. godini, pa je zabilježeno povećanje zaposlenosti, smanjenje evidentirane nezaposlenosti te smanjenje stope nezaposlenosti. Prema podacima DZS krajem 2008. godine Hrvatska je imala 1 791 546 aktivnih stanovnika, od čega su 1 554 805 bile zaposlene osobe, a 236 741 nezaposlene osobe, tako da je stopa nezaposlenosti iznosila 13,2%. To je značajan pad nezaposlenosti u odnosu na 2007. godinu kada je prosječna stopa iznosila 14,8%. Krajem ožujka 2009. godine Hrvatska je imala 1 779 689 aktivnih stanovnika, od čega su 1 512 445 bile zaposlene osobe, a 267 244 nezaposlene osobe, tako da je stopa nezaposlenosti iznosila 15,0%. U 2008. godini najviše je zaposlenih bilo u pravnim osobama – 80,5% (0,6% više nego 2007.), zatim u obrtu i slobodnim profesijama – 17,0% (0,4% manje nego 2007.), a osiguranika-poljoprivrednika 2,5% (0,2 % manje nego 2007). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerañivačkoj industriji (19,4%) te trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo (17,4%). U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj zaposlenih gotovo u svim područjima djelatnosti (osim u djelatnosti privatnih kućanstava, poljoprivredi i opskrbi energentima), a najviše u: poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (6,8%), grañevinarstvu (5,6%), ostalim uslužnim djelatnostima (5,1%), financijskom posredovanju (5,0%) te javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju (4,6%). U prva tri mjeseca 2009. godine u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama povećao se za 0,7%2. Tijekom 2008. godine sezonski čimbenici utjecali su na kretanje broja nezaposlenih u evidenciji HZZ-a. Početkom godine nezaposlenost je bila velika i blago je opadala, zatim se značajno smanjivala sve do kolovoza, a nakon završetka ljetne sezone ponovno se povećavala sve do kraja godine. U skladu s tim, najveći broj nezaposlenih zabilježen je u siječnju (261 129), a najmanji u kolovozu (219 334). U prosincu 2008. godine broj nezaposlenih u evidenciji HZZ-a iznosio je 240 455, što je 5,5% manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Potkraj ožujka 2009. u HZZ-u su bile evidentirane 267 244 nezaposlene osobe, što je za 11 753 osoba više nego u ožujku 2008. Dakle, u ožujku 2009. godine nezaposlenost je povećana za 4,6 % u usporedbi s istim mjesecom 2008. godine. Broj nezaposlenih krajem 2008. godine bio je manji od broja nezaposlenih krajem prethodne godine. Prosječni broj nezaposlenih smanjio se s 264 448 u 2007. na 236 741 u 2008. godini, što je smanjenje od 10,5%. Postotno smanjenje nezaposlenosti bilo je veće u muškaraca (12,6%) nego u žena (9,1%). Udio se muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih smanjio, a žena povećao (za jedan postotni bod). Od ukupnoga broja nezaposlenih u ožujku 2009. bilo je 162 196 nezaposlenih žena, što je za 2,8% više nego u ožujku 2008. godine. Udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju smanjio se od 61,7% na 60,7%. Krajem 2008. u odnosu na isto razdoblje 2007. godine nezaposlenost je smanjena u svim dobnim skupinama, osim u najstarijim. Broj nezaposlenih povećao se u dobnoj skupini od 54 do 59 godina, a osobito u skupini od 60 i više godina. Stoga se povećao i njihov udio u ukupnom broju nezaposlenih (od 12,2% na 14,1%). Najznačajnije smanjenje nezaposlenosti

2 Udjeli zaposlenih u spomenutim područjima djelatnosti izračunati su iz podataka o ukupnoj zaposlenosti (u podatke su uključeni zaposleni u pravnim osobama, zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici).

10

zabilježeno je u najmlañim skupinama. U skupini nezaposlenih osoba u ožujku 2009. bilo je 4,5% osoba od 15 do 19 godina te 13,3% osoba od 20 do 24 godine. Prema razini obrazovanosti, u 2008. godini smanjio se prosječni broj nezaposlenih svih obrazovnih kategorija. Meñutim, broj nezaposlenih bez škole odnosno s nezavršenom ili završenom osnovnom školom smanjivao se manje nego broj nezaposlenih sa srednjom, višom ili visokom školom, pa je stoga njihov relativni udio u nezaposlenosti povećan. Analiza kretanja nezaposlenosti pokazuje da su meñu županijama postojale značajne razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti. Najznačajnije postotno smanjenje prosječne nezaposlenosti u 2008. zabilježeno je u Krapinsko-zagorskoj županiji (15,5%) i u Gradu Zagrebu (15,2%). Broj nezaposlenih najmanje se smanjio u Sisačko-moslavačkoj (4,6%), Bjelovarsko-bilogorskoj (7,7%) i Osječko-baranjskoj županiji (7,8%). U prva tri mjeseca 2009. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine registrirana je nezaposlenost povećana u svim županijama osim u Koprivničko-križevačkoj gdje je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti od 1,9%. S obzirom na trajanje nezaposlenosti, krajem 2008. bilo je nešto više od trećine osoba nezaposleno do 6 mjeseci, a 55,2% dulje od jedne godine. U usporedbi s prethodnom godinom, povećao se broj nezaposlenih do 3 mjeseca, a smanjio se broj osoba koje su nezaposlene srednje i dulje vrijeme, osobito one nezaposlene od 1 do 2 godine. Povećao se, dakle, udio nezaposlenih uglavnom kraćeg trajanja nezaposlenosti, a smanjio udio osoba srednjeg i duljeg trajanja nezaposlenosti. Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, udio dugotrajno nezaposlenih (preko jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih muškaraca iznosio je 52,5%, a u ukupnom broju nezaposlenih žena 56,9%. Stanje se nije značajnije promijenilo u prva tri mjeseca 2009. godine. Razina obrazovanosti značajno utječe na trajanje nezaposlenosti. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom iznosio 74,3%, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom osnovnom školom 62,9%. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je manji kod osoba sa srednjom trogodišnjom odnosno četverogodišnjom školom (53,8% odnosno 48,4%), te s višom odnosno visokom školom (42,8% odnosno 40,4%). Tijekom 2008. godine iz evidencije HZZ-a zaposleno je ukupno 128 228 osoba (12,6% manje nego 2007). Od ukupnoga broja zaposlenih, 75 684 osobe bile su žene, s udjelom u ukupnome zapošljavanju od 59,0%, prema 58,3% u 2007. godini. Umjesto prijašnjeg sustava najniže plaće (2 441 kuna bruto mjesečno koja se trebala platiti za rad u punom radnom vremenu i služila kao osnovica za plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje), od 1. srpnja 2008. godine primjenjuju se odredbe Zakona o minimalnoj plaći. Prema tom Zakonu uvodi se sustav minimalne plaće koja od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009. iznosi 39% prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini kod pravnih osoba u RH, odnosno 2 747 kuna bruto mjesečno. Za tekstilnu, drvoprerañivačku i kožarsko-obućarsku industriju, kao radno-intenzivne industrijske grane, udio minimalne plaće množi se sa sljedećim koeficijentima: u prvoj godini, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s 0,94; u drugoj godini s 0,96; u trećoj godini s 0,97 te u četvrtoj godini s 0,98. Ukupni socijalni troškovi u Hrvatskoj (19,1% BDP-a u 2008.) veći su nego u većini bivših socijalističkih zemalja (uz izuzetak Slovenije), ali su značajno niži nego u EU27 (26,9%

11

BDP-a u 2006.). Takoñer, uočljiv je trend postupnog pada ukupnih socijalnih izdataka nakon 2001. godine, s tim da ovi troškovi stagniraju od 2005. do 2008. godine (u cijelom ovom razdoblju kretali su se oko 19% BDP-a).3 Razloge opadanja ukupnih socijalnih troškova treba tražiti u relativno visokom ekonomskom rastu i smanjenju mirovinskih izdataka. Unatoč relativno visokim troškovima, većina naknada u sustavu socijalne zaštite je niska. To posebice vrijedi za mirovine, naknade za nezaposlene i naknade socijalne pomoći (u 2008. godini, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio je oko 40%, udio prosječne naknade za nezaposlene oko 22% prosječne plaće, a udio standardne naknade stalne socijalne pomoći za radno sposobnog samca oko 10%). Sustav socijalne zaštite je predominantno javni, ali je prisutna izraženija privatizacija u nekim sektorima socijalne zaštite (mirovinski i zdravstveni sustav te sustav socijalnih usluga). Nije iznenañujuće da najveći dio izdataka socijalne zaštite otpada na mirovinski sustav. Troškovi javnog mirovinskog sustava kontinuirano se smanjuju od 2001. kada su dosegnuli maksimum (12% BDP-a). U razdoblju od 2006. do 2008. troškovi mirovinskog sustava smanjeni su s 10,1% BDP-a na 9,8% BDP-a. Iako je mirovinski sustav utemeljen na načelu osiguranja, zbog nedostatnih sredstava prikupljenih putem doprinosa i zakonske obveze za osiguravanje sredstava za mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima, preko 40% sredstava za isplatu mirovina dolazi iz državnog proračuna. Mirovinskom reformom započetom 1999. godine uvedene su brojne promjene u mirovinskom sustavu. Uveden je trodijelni sustav, s jednim javnim i dva privatna stupa mirovinskog osiguranja. Omjer izmeñu broja osiguranika i broja umirovljenika stalno se pogoršavao do usvajanja novog Zakona o mirovinskom osiguranju (1999.), a nakon toga se stabilizirao (1,36) i popravio nakon 2004. godine (spomenuti omjer se povećao s 1,37 u 2004. na 1,40 u 2008. godini). U razdoblju od 10 godina (1999.-2008.) dob ulaska u mirovinu podignuta je za 5 godina (s 55 na 60 za žene i sa 60 na 65 za muškarce). I dalje je ključni problem niska zamjenska stopa mirovina. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći nešto je porastao nakon 2000., ali se nakon 2005. ponovo smanjio, tako da je krajem 2008. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio malo ispod 40% (udio prosječne starosne mirovine za puni radni vijek iznosio je 63% prosječne plaće u 2006. godini te 58% u 2008. godini). Osobe koje su tijekom radnog vijeka imale niske plaće imaju veliku vjerojatnost da će biti siromašne kao umirovljenici. Ipak, u mirovinskom sustavu postoji snažan instrument solidarnosti ili preraspodjele u vidu najniže mirovine, koja ublažava ili smanjuje siromaštvo značajnog broja umirovljenika. Isto tako, tijekom 2007. i 2008. godine usvojene su zakonske promjene koje su poboljšale materijalnu i socijalnu sigurnost umirovljenika koji su mirovine ostvarili nakon 1999. godine. Dohodovne nejednakosti i siromaštvo uglavnom stagniraju ili se blago smanjuju nakon 2000. Ginijev koeficijent u razdoblju od 2002. do 2005. iznosio je 0,29, da bi se u 2006. i 2007. godini smanjio na 0,28. Takoñer, kvintilni omjer (S80/S20) smanjio se s 4,5 u 2005. na 4,2 u 2006. godini, odnosno na 4,3 u 2007. godini. Stopa rizika od siromaštva u 2006. godini (16,3%) smanjila se za jedan postotni bod u odnosu na 2005. godinu (17,5%) te se ponovo povećala na 17,4% u 2007. godini. Relativni jaz rizika od siromaštva u razdoblju od 2001. do 2006. nije se značajnije mijenjao (iznosio je oko 22,5%), s tim da se u 2007. smanjio ispod 22%. Stopa rizika od siromaštva žena je u 2006. bila za dva, a u 2007. godini za tri postotna boda veća od stope siromaštva muškaraca. Od svih dobnih skupina, jedino najstarija dobna skupina (65+) ima stopu rizika od siromaštva iznad nacionalnog prosjeka i u ovoj dobnoj

3 DZS intenzivno radi (u sklopu programa PHARE 2006) na pripremi statističkih podataka o socijalnoj zaštiti u skladu s ESSPROS metodologijom. Predviña se da bi krajem 2009. mogli biti dostupni podaci o socijalnim troškovima sukladno ESSPROS metodologiji za razdoblje od 2003. do 2007.

12

skupni najveća je razlika izmeñu stopa siromaštva muškaraca i žena (četiri postotna boda u 2006. i šest postotnih bodova u 2007. godini). U razdoblju od 2005. do 2006. uočljiv je bio trend rasta stope rizika od siromaštva meñu samačkim kućanstvima (38,1% u 2006. u odnosu na 31,1% u 2005.), a osobito meñu starijim samačkim kućanstvima (43,8% u 2006. u odnosu na 35,2% u 2005.). U 2007. godini stopa rizika od siromaštva samačkih kućanstava smanjila se na 36,5%, a starijih samačkih kućanstava na 41,5%. S visokim rizikom siromaštva suočavaju se kućanstva u kojima živi jedan roditelj s jednim ili više ovisne djece, s tim da je nakon 2005. došlo do blagog pada stope rizika od siromaštva za ovaj tip kućanstva. Natprosječnu stopu rizika od siromaštva imaju i kućanstava u kojima žive dvije odrasle osobe s troje i više uzdržavane djece (24,5% u 2006. i 25,9% u 2007.). Rizik siromaštva umirovljenika je oko 30% veći od nacionalnog prosjeka u 2007., ali je rizik siromaštva starijih osoba koje ne dobivaju mirovine 170% veći od nacionalnog prosjeka4. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 13% osoba starijih od 64 godine koje ne primaju nikakve mirovine (preko 95% njih čine žene). Udio starijih osoba bez mirovina meñu pripadnicima manjinskih etničkih grupa manji je (8,5%) nego meñu Hrvatima (12,4%). U najnepovoljnijoj ekonomskoj poziciji su starije osobe bez mirovina koje žive u samačkim kućanstvima. U dalmatinskim županijama i istočnoj Hrvatskoj živi polovina svih starijih osoba bez mirovinskih primanja. Dok je broj korisnika stalne socijalne pomoći u razdoblju od 2002. do 2005. godine uglavnom stagnirao (2,7% stanovništva), od 2006. godine zamjetan je postupni pad broja korisnika (udio korisnika stalne socijalne pomoći u stanovništvu iznosio je 2,5% u 2006., 2,3 u 2007. i 2,1% u 2008. godini). Takoñer se smanjio i udio nezaposlenih radnosposobnih osoba meñu korisnicima stalne pomoći sa 45,6% u 2006. na 43,3% u 2008. godini. Nije bilo značajnijih promjena u regionalnoj distribuciji korisnika. I dalje je najviše korisnika stalne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji (3,6 puta više od nacionalnog prosjeka) te u Meñimurskoj i Karlovačkoj županiji (dvostruko više od nacionalnog prosjeka). Županije s natprosječnim brojem korisnika stalne pomoći uglavnom su bile direktno ratom pogoñene, osim Meñimurske županije u kojoj je povećani broj korisnika posljedica koncentracije romskog stanovništva (oko 1/3 svih Roma u Hrvatskoj živi u spomenutoj županiji). Trendovi u obrazovanju prema podacima Eurostata iz 2007. godine pokazuju da je postotak populacije u dobi izmeñu 18 i 24 godine koja nije završila srednjoškolsko obrazovanje i nije uključena u neki od oblika obrazovanja 3,9%, što je smanjenje u odnosu na 2006. godinu od 1,2%, a udio mladih u dobi od 20 do 24 godine koji su završili srednjoškolsko obrazovanje iznosio je 95,4%, što je povećanje u odnosu na 2006. za 0,7%. Podaci MZOŠ-a o stanju po obrazovnim sektorima u školskoj godini 2007./08. pokazuju da su neki sektori u strukovnom obrazovanju slabije zastupljeni brojem polaznika (primjerice, geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija) za razliku od drugih (poput sektora: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, elektrotehnika i računarstvo, ekonomija, trgovina i poslovna administracija, turizam i ugostiteljstvo). Prema podacima MZOŠ-a, najveći broj učenika se upisuje u obrazovni sektor "ekonomija, trgovina i administracija" (što je odabir pretežito ženske mladeži), zatim sektor koji obuhvaća zanimanja u elektrotehnici i računarstvu, sektor "strojarstvo i metalurgija" i sektor turizma i ugostiteljstva. Prema podacima APK udio troškova stanovanja i potrošnje energenata u strukturi osobne potrošnje lagano je rastao od 2004. godine do 2006. godine (s 13,02% u 2004. na 13,68% u 4 Šućur, Z. (2008.) Socijalna sigurnost i kvaliteta života starijih osoba bez mirovinskih primanja u Republici Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku 15(3): 435-454.

13

2006.), čime se približavao udjelu iz 2002. godine (13,71%). U 2007. godini, taj udio je pao na 13,34% u strukturi izdataka kućanstva, dok je nominalni porast u 2007. veći za 373 kune prosječno godišnje po kućanstvu od prosjeka za 2006. U 2008. godini udio raste na 13,83%, što je u skladu s očekivanjima s obzirom na porast cijena energenata te komunalnih troškova u 2008. godini. Nastavlja se rast broja završenih stanova (s 19 995 u 2005. godini i 22 121 u 2006. godini na 25 609 stanova u 2007. godini). Unatoč spomenutom porastu broja izgrañenih stanova, u RH su danas aktualni stambeni problemi: manjak stanova i to posebno u gradskim područjima, značajan broj praznih stanova u malim sredinama, nerazvijeno tržište za iznajmljivanje stanova, nedostatna angažiranost jedinica lokalne samouprave u rješavanju stambenih problema na odreñenom području. U ratnim i ekonomski nepovoljnim uvjetima socijalno je stanovanje bilo zapostavljeno te se u Vladinim izvješćima o socijalnoj polici ono vezuje uz stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata i težih socijalnih slučajeva. Istovremeno je tijekom Domovinskog rata zabilježen i veliki pad broja novoizgrañenih stanova, što je rezultiralo nerealnim porastom cijena stambenog fonda. U Hrvatskoj postoje izražene regionalne nejednakosti, koje su dijelom povijesno uvjetovane, a dijelom su i posljedica nedavnih ratnih dogañanja. Regije, županije i jedinice lokalne samouprave značajno se razlikuju po nizu pokazatelja, kao što su BDP per capita, stope nezaposlenosti, demografska, obrazovna struktura stanovništva, itd. Kada analiziramo situaciju na razini triju NUTS-II regija, onda je 2007. godine BDP per capita u sjeverozapadnoj regiji iznosio oko 60% prosjeka EU27, u jadranskoj oko 45%, a u panonskoj regiji oko 30% prosjeka EU27. Omjer izmeñu neto dohotka po glavi stanovnika izmeñu najbogatije i najsiromašnije županije iznosio je 1,8 u 2007. Isto tako, stopa nezaposlenosti u županiji s najvišom razinom nezaposlenosti bila je oko 4 puta veća od stope nezaposlenosti u županiji s najnižom razinom nezaposlenosti. Razlike izmeñu jedinica lokalne samouprave puno su veće nego razlike izmeñu županija i regija. Omjer izmeñu neto dohotka po glavi stanovnika izmeñu najbogatije i najsiromašnije jedinice lokalne samouprave iznosio je oko 7, dok je omjer u stopama nezaposlenosti izmeñu jedinica lokalne samouprave s najvećom i najmanjom stopom nezaposlenosti iznosio oko 53. Iako razlike u distribuciji kućanskog dohotka izmeñu teritorijalnih jedinica u Hrvatskoj nisu bitno veće nego u zemljama EU, bez adekvatnih političkih mjera ove bi se razlike mogle povećavati.

2.2. Cjeloviti strateški pristup Pogoršana gospodarska i financijska situacija tijekom 2008. i 2009. godine bitno je utjecala na strateški pristup u području socijalne zaštite i socijalnog uključivanja. Veliki su napori i dalje usmjereni na kontrolu i ograničavanje rasta troškova u najznačajnijim sustavima socijalne zaštite, kao što su mirovinski i zdravstveni sustav. U oba sustava nastoji se povećati odgovornost pojedinca za vlastitu socijalnu dobrobit (poticanje dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te povećanje uloge participacije u zdravstvenom sustavu). S druge strane, cilj je promicati koncept aktivne socijalne politike kako u području zapošljavanja i zaštite od nezaposlenosti tako i u području socijalne pomoći i skrbi. Isto je tako namjera dizajnirati socijalne usluge i druge mjere socijalne politike na način da budu prilagoñene korisnicima te da se uzimaju u obzir njihove potrebe i izbori. Ovo pretpostavlja veću ulogu lokalnih vlasti i OCD-a i nastavak započetih procesa deinstitucionalizacije i decentralizacije. Nažalost, već spomenuta ekonomska i fiskalna kriza otežale su i odgodile planiranje i provedbu aktivnosti koje se tiču ovih procesa.

14

Financijska održivost i efikasnost sustava socijalne zaštite teško je održiva bez ekonomskog rasta i adekvatne politike tržišta rada. U zapošljavanju je donesen Nacionalni akcijski plan zapošljavanja 2005.-2008. koji predstavlja prvi nacionalni plan te vrste u RH. Njegova je izrada rezultat postupka konzultacija provedenih sa širokim krugom pojedinaca i ustanova diljem cijele države. Na temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja koji je Vlada RH (odnosno MINGORP) pripremila zajedno s EK, Općom upravom za zapošljavanje, predviña se izrada Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za predstojeće godine, koji će se i dalje baviti socijalnim pitanjima i pitanjima jednakih mogućnosti. Godišnji plan poticanja zapošljavanja u 2008. godini donijela je Vlada RH 19. ožujka 2008. godine, a obuhvaća raznovrsne mjere poticanja poduzetništva, razvoja zadrugarstva, sufinanciranja zapošljavanja, obrazovanja i samozapošljavanja. Upravno vijeće HZZ-a, na sjednici održanoj 27. ožujka 2008. godine, usvojilo je uvjete i način korištenja sredstava za provoñenje mjera aktivne politike iz ovlasti HZZ-a. Mjere aktivne politike u zapošljavanju koje je u 2008. provodio HZZ sastavni su dio Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu koji je usklañen s Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja 2005.–2008. i europskim smjernicama za zapošljavanje. Reforma mirovinskog sustava, koja je započela krajem 1990-ih, trebala je postići financijsku stabilnost i održivost mirovinskog sustava te poboljšati materijalni položaj umirovljenika kroz djelomičnu privatizaciju i veću ovisnost mirovinskih primanja o uplaćenim doprinosima. Novi mirovinski sustav nastoji na različite načine potaknuti duži ostanak radne populacije na tržištu rada. S obzirom da se postupno povećava razdoblje temeljem kojega se izračunava mirovinska osnovica, osiguranici su motivirani duže raditi jer to utječe na iznos njihovih mirovina. Destimulira se ulazak u prijevremenu mirovinu, iako je to ublaženo zakonskim promjenama iz 2007. Naime, osobama koje odlaze u prijevremenu mirovinu trajno se umanjuje mirovina za 9% (prije zakonskih promjena spomenuto umanjenje iznosilo je čak 20,4%). Usvojene su mjere radi stimuliranja radne aktivnosti osoba starijih od 64 godine, kao što su djelomično umirovljenje ili oslobañanje plaćanja doprinosa u javnom stupu za one koji rade honorarno. Meñutim, pojavio se problem funkcioniranja i održivosti drugog obveznog stupa mirovinskog sustava koji se bazira na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Od uvoñenja trostupnog modela mirovinskog sustava u 2002., po prvi se puta dogodilo početkom 2008. godine da su prinosi obveznih mirovinskih fondova bili negativni. Pojavio se i problem mirovina prvih skupina umirovljenika koji su početkom 2008. godine počeli ostvarivati mirovine iz oba stupa mirovinskog sustava (radi se o ženama koje su dobrovoljno ušle u novi sustav, a koje su s 55 godina ostvarile prijevremenu starosnu mirovinu). Naime, njihove su mirovine iz oba mirovinska stupa niže nego mirovine koje bi ostvarile da su ostale samo u prvom mirovinskom stupu tekuće raspodjele. Broj ovakvih umirovljenika povećavat će se s vremenom, posebice jer će i muškarci od 2012. početi ostvarivati prijevremene starosne mirovine iz oba stupa. Simulacije sugeriraju da će u budućnosti vjerojatno trebati povećati i stopu doprinosa u drugom stupu individualne kapitalizirane štednje (koja sada iznosi 5% bruto plaće), ali promijeniti i način odreñivanja osnovne mirovine u prvom javnom stupu mirovinskog osiguranja, kako bi umirovljenici u okviru novog sustava ostvarili mirovine koje će jamčiti pristojan životni standard.5 Osim toga, tijekom 2007. i 2008. godine raspravlja se o uvoñenju odreñenog oblika državne (socijalne) mirovine, vjerojatno u okviru sustava socijalne skrbi, za one starije osobe bez mirovina koje nemaju dovoljno sredstava za život. Zasada je ova kategorija starijih osoba orijentirana na naknade iz sustava socijalne pomoći.

5 Vidi: Škember, A., Marušić, Lj. (2008.) Socijalni i gospodarski aspekti uvoñenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, Revija za socijalnu politiku 15(3): 343-363.

15

Uloga socijalnih usluga postaje sve važnija zbog demografskih promjena i promjena u strukturi obitelji (stalni rast starije populacije, slabljenje tradicionalne obitelji, zapošljavanje žena, povećanje broja jednoroditeljskih i drugih ranjivih oblika obitelji). Stoga postoji potreba za razvojem mreže alternativnih oblika usluga koje će biti dostupne korisnicima u njihovim domovima ili lokalnim zajednicama (decentralizacija i deinstitucionalizacija). Zahtjev za decentralizacijom socijalnih usluga naslanja se na preporuku Europske povelje o lokalnoj samoupravi da javne ovlasti trebaju biti što bliže grañanima i na Ustav Republike Hrvatske koji usluge skrbi uvrštava u krug poslova lokalne samouprave. Brojne teškoće stoje na putu decentralizacije. S obzirom da su općine, kao temeljne jedinice lokalne samouprave, male i nedostaju im ljudski i ekonomski resursi, decentralizacija se može odvijati jedino na razini županija ili većih gradova. Zasada nije posve usuglašen okvir fiskalne i financijske decentralizacije, koji je ključan za decentralizaciju socijalnih usluga. Nužna je uspostava suradnje izmeñu državnih institucija i OCD-a na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini. Napravljeni su već značajni pomaci na planu razvoja mreže izvaninstitucionalnih usluga za starije i nemoćne osobe (pomoć u kući, dnevni centri). Meñutim, potrebno je i nadalje unaprjeñivati koordinaciju državnih tijela u cilju učinkovitog provoñenja politika. Početkom 2009. godine započeta je izrada novih zakonskih propisa o socijalnoj skrbi, koji bi podrobnije definirali ulogu subnacionalnih razina vlasti u organiziranju socijalne skrbi te ulogu CZSS-a u pružanju usluga. Prvenstveno se ovdje misli na ulogu centara u razvoju partnerstva s neprofitnim i profitnim organizacijama koje pružaju različite usluge, čime bi korisnici dobili pristup većem rasponu usluga i mogućnost izbora usluga ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. RH je u potpunosti predana promicanju politike ravnopravnosti spolova koja se integrira u sve programe i propise. Novim Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2008. stvoreni su pravni temelji za osnaživanje i jačanje kapaciteta županijskih povjerenstava za promicanje ravnopravnosti spolova. Zakonom se izričito zabranjuje diskriminacija na temelju trudnoće, materinstva ili bilo kojeg oblika skrbništva, a bitno su povećane novčane kazne za kršenje navedenih odredbi, kojima su sada obuhvaćene i osobe iz privatnoga, a ne samo javnoga sektora. Sukladno Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova, Zakon obvezuje područne (regionalne) samouprave da osiguravaju uvjete i sredstva za rad županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova s ciljem promicanja ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini. U listopadu 2008. godine održana je Koordinacija povjerenstava na kojoj je zaključeno da većina povjerenstava još uvijek nema unutar proračuna županije precizno definiranu stavku za svoj rad. URS je temeljem dopisa upućenih svim županijama, proveo analizu 15 dostavljenih očitovanja o financijskim sredstvima kojima su županije i Grad Zagreb u 2006., 2007. i 2008. godini podržale rad županijskih povjerenstva za ravnopravnost spolova. Analiza pokazuje da su u 2008. godini financirana sva povjerenstva, iako neka od njih po prvi puta. Usporedbom 2007. i 2008. godine, razvidno je da su povjerenstva iz proračuna županija prosječno ukupno dobila 11% više sredstava u odnosu na prethodnu godinu, čime je postignut napredak u procesu osnaživanja i jačanja kapaciteta povjerenstava za ravnopravnost spolova. Hrvatski sabor je sredinom 2008. godine donio Zakon o suzbijanju diskriminacije, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. Sukladno tome, ULJP je u suradnji s Uredom pučkog pravobranitelja i Centrom za mirovne studije kao nevladinom organizacijom prijavio u svibnju 2008. godine projekt pod nazivom "Potpora provedbi Zakona o suzbijanju diskriminacije" u okviru PROGRESS-a 2007.-2013. EK je odobrila sufinanciranje u iznosu od 80% ukupnih sredstava potrebnih za provedbu projekta dok je RH dužna osigurati 20% ukupnog troška projekta koji iznosi 306 052 eura. Navedeni projekt se sastoji od pet glavnih

16

grupa aktivnosti: edukacija skupina izravno uključenih u provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije (djelatnika/ca Ureda pučkog pravobranitelja, sudaca/tkinja, državnog odvjetništva, odvjetnika/ca, predstavnika/ca županijskih koordinacija za ljudska prava, povjerenika/ca za ljudska prava te za ravnopravnost spolova iz ministarstava, poslovnog sektora te predstavnika/ca nevladinih organizacija), istraživanja na nacionalnoj razini kojima će se ispitati stavovi grañana/ki RH o diskriminaciji, javne kampanje usmjerene senzibilizaciji grañana/ki RH na problem diskriminacije te upoznavanju s radom središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije, uspostave projektne web stranice s osnovnim informacijama o projektu, projektnim aktivnostima te linkovima na europske stranice koje sadrže relevantne podatke o borbi protiv diskriminacije te nadogradnja postojeće stranice Ureda pučkog pravobranitelja, razvijanja priručnika o implementaciji Zakona o suzbijanju diskriminacije, završne konferencije na nacionalnoj razini koja će okupiti meñunarodne i domaće stručnjake/inje te sve zainteresirane sudionike/ce prethodnih edukacija. Provedba projekta započela je 1. prosinca 2008. godine. Od nabrojenih aktivnosti do sada su provedene sljedeće: pokrenuta je službena web stranica projekta (dostupna na www.suzbijanjediskriminacije.hr), u prvom tromjesečju 2009. održani su brojni seminari za suce/tkinje općinskih i županijskih sudova, za djelatnike/ce Ureda pučkog pravobranitelja, za državne službenike/ce te nastavnike/ce Policijske akademije, započelo je prvo od dva istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, koje provodi agencija "Puls", a prvi rezultati bi trebali biti poznati do kraja lipnja 2009. godine. Vlada RH je u rujnu 2008. godine usvojila Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2008. godine do 2013. godine te Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za 2008. – 2009. godinu. HZZ kao voditelj projekta, u suradnji sa šest partnera, uključujući i ULJP, prijavio je projekt u okviru PROGRESS - VP/2009/004, pod nazivom "Supporting equality in Croatian labour market (Podrška ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada)". Projekt ima za cilj pridonijeti razvoju i provedbi nacionalne politike suzbijanja diskriminacije na tržištu rada temeljene na spolu, dobi, invaliditetu, religijskoj i etničkoj pripadnosti, a projekt, ako ga Europska komisija odobri, se planira provesti u razdoblju od studenog/prosinca 2009. godine do studenog/prosinca 2010. godine. Jedna od pretpostavki održivog razvoja jest i politika ravnomjernog razvoja Hrvatske. Već je duže vrijeme u Hrvatskoj evidentna potreba za definiranjem regionalne politike zbog produbljivanja ekonomskih nejednakosti i razlika u životnom standardu izmeñu različitih dijelova zemlje. Još uvijek nisu usvojeni ključni strateški dokumenti u ovom području, ali su oni u završnoj fazi izrade. Iako je u Izvješću o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju za razdoblje 2007.-2008. najavljeno usvajanje Strategije regionalnog razvoja do kraja 2008., to se nije dogodilo. Jedan od razloga bila su neslaganja oko regionalne podjele Hrvatske (NUTS-II regije). Stoga je dorañen već postojeći prijedlog Strategije regionalnog razvoja Hrvatske te je početkom 2009. godine konačno usuglašena podjela Hrvatske na tri NUTS-II regije: sjeverozapadna Hrvatska, središnja i istočna Hrvatska te jadranska Hrvatska. U sklopu dopunjene Strategije definirani su razvojni prioriteti širih regija i izrañeni instrumenti za provedbu Strategije. Usvajanje spomenute strategije očekuje se do kraja 2009. godine. Strategija bi trebala doprinijeti održivom razvoju, povećanju nacionalne konkurentnosti i smanjenju regionalnih nejednakosti. Uspostava odgovarajuće regionalne politike smatra se važnom i s aspekta korištenja sredstava iz predpristupnih i, u budućnosti, strukturnih i kohezijskih fondova EU. Strategija je usmjerena na dva strateška cilja: 1) jačanje kapaciteta na razini regija i povećanje učinkovitosti regionalnih razvojnih programa te 2) uspostavu cjelovitog pravnog okvira i izgradnju institucionalnih struktura radi upravljanja regionalnom razvojnom politikom. Takoñer se predviña usvajanje Zakona o regionalnom

17

razvoju tijekom 2009. godine. Novi bi zakon jasnije i drugačije propisao kriterije za odreñivanje područja koja zaostaju u razvoju sukladno indeksu njihove razvijenosti te instrumente za upravljanje regionalnim razvojem. Model upravljanja regionalnom politikom temeljio bi se na načelu partnerstva i suradnje izmeñu razina vlasti i regionalnih jedinica (horizontalna i vertikalna koordinacija). U nacrtima Strategije regionalnog razvoja i Zakona o regionalnom razvoju predlaže se izrada županijskih strategija razvoja, u kojima bi bile utvrñene razvojne potrebe županija (gospodarski razvoj, zapošljavanje, stjecanje potrebnih vještina, potrebe infrastrukture, okoliš, lokalni, urbani i ruralni razvoj, rješavanje problema siromaštva i socijalnog isključivanja). Kako bi odgovorila na stambene probleme, Vlada RH je Strateškim okvirom za razvoj 2006 – 2013. u pogledu stanovanja, a imajući u vidu vlastite mogućnosti, postavila odreñene prioritete: rekonstrukcija i obnova stambenog fonda, stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, društveno poticana stanogradnja, stambeno zbrinjavanje povratnika - bivših nositelja stanarskog prava. Takoñer, u cilju ublažavanja nastalih stambenih problema, MZOPUG je pristupio izradi Strategije socijalnog stanovanja koja će se temeljiti na raspoloživim podacima DZS te rezultatima istraživanja CERANEO-a. MZSS kao koordinator predpristupnih aktivnosti suradnje RH s EU u području socijalnog uključivanja i nadalje aktivno provodi aktivnosti zacrtane JIM-om. Neposredno nakon potpisivanja JIM-a pripremljen je i usvojen Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje 2007.-2008. te je u srpnju 2008. godine izrañeno prvo izvješće o njegovoj provedbi. U svibnju 2009. godine Vlada RH je prihvatila Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje 2009.-2010. Prilikom izrade NPP 2009.–2010. uvažile su se primjedbe EK dane u Evaluacijskom izvješću, te su postavljeni jasni indikatori mjera, kao i financijski učinci radi lakšeg praćenja provedbe i evaluacije samih mjera. Radi efikasne provedbe i koordinacije različitih aktivnosti socijalnog uključivanja formiran je Odjel za pripremu i provedbu projekata EU na području socijalnog uključivanja u MZSS. Odjel trenutno ima zaposlene četiri službenice iako je predviñeno pet radnih mjesta. Odjel koordinira, usmjerava i nadzire aktivnosti usmjerene na unaprjeñenje socijalnog uključivanja, predlaže mjere za unaprjeñenje organizacije, sadržaja i načina rada, predlaže stručno usavršavanje stručnih radnika Odjela, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga strategija i drugih dokumenata iz djelokruga rada Odjela, izrañuje i sudjeluje u izradi analiza, planova i izvješća, osigurava pripremu i praćenje provedbe sektorskih projekata u okviru IPA-e, prati meñunarodne propise i surañuje s meñunarodnim organizacijama i institucijama. Od listopada 2005. godine, kada je započeo rad na Memorandumu o socijalnom uključivanju, pokrenut je kontinuirani proces meñuresorne suradnje kao novi pristup u rješavanju pitanja siromaštva i socijalne isključenosti te oblikovanju relevantne politike. To se prije svega odnosi na javnu raspravu o svim točkama Memoranduma o socijalnom uključivanju te ravnopravnu uključenost svih aktera, ne samo različitih ministarstava, već prije svega predstavnika lokalnih vlasti, socijalnih partnera i OCD-a, te stručnjaka iz područja socijalnog uključivanja. Mnoge su mjere u Memorandumu predviñene temeljem izričitog i argumentiranog zalaganja uključenih dionika. Ovaj je pristup primijenjen i prilikom izrade dvaju nacionalnih provedbenih planova, kao i prilikom izrade prvog izvješća o provedbi mjera sredinom 2008. godine. Spomenuti su dokumenti izrañeni temeljem prijedloga odgovornih i provedbenih institucija te temeljem primjedbi i prijedloga OCD-a, predstavnika jedinica lokalne samouprave i socijalnih partnera.

18

Izrada Memoranduma pridonijela je jačanju meñuresorne suradnje i uspostavljanju bolje koordinacije politika socijalnog uključivanja na svim razinama. Svakako je relevantna činjenica da su, zbog potrebe rada na Memorandumu, pitanja siromaštva i socijalne isključenosti dobila na važnosti unutar djelokruga različitih institucija, jer je postalo jasno kako niz provedbenih politika mora biti u koordinaciji s procesom socijalnog uključivanja. No, s time je povezano i pitanje koordinacije, na čijem se unapreñenju intenzivno radi. Kako bi se unaprijedila nedovoljna koordinacija s predstavnicima JLPS iz prethodnog izvještajnog razdoblja, intenzivirala se komunikacija sa predstavnicima JLPS te su njihovi predstavnici imenovani u jedno koordinativno tijelo čija je uloga aktivno sudjelovanje u kreiranju socijalne politike na lokalnoj razini te povezanost s MZSS kao koordinatorom. Predstavnici gradova i županija sudjelovali su na Trećoj konferenciji o nastavku aktivnosti i provedbi mjera JIM-a te su obavještavani i konzultirani o svim aktivnostima koje se provode u okviru JIM-a. Budući da se u procesu provedbe JIM-a pokazalo da se mnogi potrebni podaci ne prikupljaju te da nedostaju analize, upravo zahvaljujući tome, u meñuvremenu je npr. provedeno istraživanje o učinkovitosti stambenih subvencija te su potaknuta druga potrebna istraživanja (više o tome u poglavlju 4). MZSS je u suradnji s UNDP-om pokrenulo razradu okvira za praćenje mjera JIM-a u području razvoja mreže socijalnih usluga.

2.3. Strateški pristup za razdoblje 2009.-2010. Strateški pristup za razdoblje 2009.-2010. definiran je Programom Vlade RH za mandatno razdoblje 2008.-2011., kao i drugim strateškim dokumentima. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. pridaje vrlo veliku pozornost zaposlenosti i zapošljavanju te navodi da je cilj koji želimo postići: razvoj i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća. Vlada RH, na sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine donijela je odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu s provedbenim mjerama koje slijede prioritete politike zapošljavanja utvrñene u revidiranoj Lisabonskoj agendi o rastu zaposlenosti i radnim mjestima. U 2009. godini počinje novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja u RH na temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja (Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia – JAP) koji je prihvatila Vlada RH na sjednici održanoj 24. travnja 2008. godine, a 28. svibnja 2008. godine potpisali predstavnici EK i Vlade RH. Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. utvrñuju se osnovna načela državne politike zapošljavanja. Takoñer se utvrñuju odgovornosti i definiraju zadaće za nadležna tijela državne uprave i javne ustanove u provedbi plana, potiče njihovo zajedničko djelovanje te meñusobna suradnja. Ključni prioriteti koje RH namjerava ostvariti kroz ovaj plan su: povećanje stopa participacije žena primarne dobne skupine (posebice onih s niskim ili neodgovarajućim vještinama), povećanje stopa participacije starijih osoba, povećanje stopa participacije mladih ljudi, rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, smanjenje nesrazmjera vještina na tržištu rada, poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća, povećanje ulaganja u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje i vještine, dobro upravljanje, izgradnja administrativnih kapaciteta.

19

Intervencije u smjeru obrazovanja i sufinanciranog zapošljavanja usmjerene su prema: ženama primarne dobi (žene od 25 do 49 godina) nižeg ili neadekvatnog obrazovanja, nezaposlenim osobama (50+) i zaposlenim osobama kojima prijeti gubitak zaposlenja, mladim osobama koje su ispale iz sustava srednjoškolskog obrazovanja, mladim osobama bez radnog staža, dugotrajno nezaposlenim, uz posebno isticanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, liječenih ovisnika, hrvatskih branitelja kao i osoba romske nacionalne manjine. Mjere iz nadležnosti HZZ-a usmjerene su na: poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja, sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost, kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. U području stanovanja socijalno ugroženih skupina, MZOPUG planira završetak izrade i donošenje Strategije socijalnog stanovanja, dok će MZSS i OCD identificirati ključne stambene probleme te izraditi stambene prioritete. Za stambeno zbrinjavanje povratnika – bivših nositelja stanarskog prava (BNSP) na područjima posebne državne skrbi za razdoblje od 2009. do 2010. predviñeno je 107 960 541 kuna u državnom proračunu. Jedan od ključnih ciljeva jest politika regionalnog razvoja i fiskalne decentralizacije. Cilj je gospodarski ojačati i razviti područja koja su ispod nacionalnog prosjeka te stvoriti atmosferu uspješnog rada, konkurentnosti i izvrsnosti. Strateški je cilj bio da do kraja mandata Vlade (2011.) udio prihoda JLPS iznosi najmanje 20% ukupnih prihoda državnog proračuna i prihoda JLPS. U 2009. godini planira se usvojiti dopunjena Strategija regionalnog razvoja Hrvatske, Strategija fiskalne decentralizacije, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Zakon o regionalnom razvoju RH. S politikom regionalnog razvoja povezana je i upravna decentralizacija, koja obuhvaća prijenos ovlasti prema kadrovskim mogućnostima i izraženim preferencijama JLPS-a. U tom će se smislu, temeljem rasprave s JLPS, kao i Udrugom gradova i općina te Zajednicom županija odlučiti o daljnjem prijenosu ovlasti osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i ovlasti CZSS-a na lokalnu i/ili regionalnu samoupravu te davatelja usluga u području primarne zdravstvene zaštite. Poticaj decentralizaciji u području socijalne skrbi trebao bi dati i novi zakon o socijalnoj skrbi čija se izrada planira tijekom 2009. i 2010. godine. Meñutim, izvjesno je da će ekonomska i fiskalna kriza otežati i odgoditi planiranje i provedbu aktivnosti u području decentralizacije. Drugi važan prioritet koji je povezan s politikom regionalnog razvoja je program ruralnog i poljoprivrednog razvoja. Prema OECD definiciji, u Hrvatskoj je 2001. godine 47,6% stanovništva živjelo u ruralnim područjima. Kada se spomenuta definicija primijeni na županije, proizlazi da je tek jedna županija (Grad Zagreb) "uglavnom urbana", dok je većina županija klasificirana kao "uglavnom ruralna". Polazišta za izradu ovoga programa su Nacrt strategije ruralnog razvoja, Preporod hrvatskog sela, Program za poljoprivredu. Sredinom 2008. godine izrañen je Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj od 2007.-2013. u okviru IPARD (IPA Regionalni Razvoj) programa. Cilj je prije spomenutih dokumenata ubrzati provedbu zakonskih propisa o poljoprivrednom zemljištu radi bolje iskoristivosti raspoloživog poljoprivrednog zemljišta i veće konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Drugim riječima, cilj je poticanje seoskog razvoja (kroz razvoj ruralnog turizma, tradicionalnih obrta, kvalitetne hrane itd.) te povećanje kvalitete života u ruralnim područjima (kroz ulaganja u ruralnu infrastrukturu, socijalne i kulturne institucije, gradnju obiteljskih kuća i sl.). Svakako je namjera smanjiti razlike u ruralno-urbanom razvoju.

20

Postoji opća suglasnost da je za budući razvoj Hrvatske ključna uloga obrazovanja. Cilj je da Hrvatska postane društvo utemeljeno na znanju i da Hrvatska do 2011. stvori najuspješniji obrazovni sustav u regiji. U tom se pogledu predviña povećanje udjela visokoobrazovanog stanovništva, produljenje trajanja obveznog školovanja i povećanje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem. Cilj je obrazovanje učiniti dostupnim svima i pod jednakim uvjetima. Važno je omogućiti svakom učeniku stjecanje prve kvalifikacije i poticati različite oblike cjeloživotnog učenja kroz partnerski odnos različitih institucija. Osim toga, poticat će se meñunarodna suradnja kroz razmjenu nastavnika, znanstvenika, studenata, ideja i opreme. Planira se povećati broj znanstvenika, znanstvenih novaka i doktora znanosti. Općenito, namjera je povećati izdvajanja iz državnog proračuna za sustav obrazovanja, znanosti i tehnologije. U području mirovinskog sustava i socijalne skrbi predviña se uvoñenje niza promjena s ciljem poboljšanja materijalnog položaja umirovljenika i općenito socijalno ugroženih grañana. Program Vlade RH predviña do 2011. godine uvoñenje instituta državne mirovine, koju bi mogle ostvarivati starije i nemoćne osobe bez ikakvih primanja, hrvatski državljani s više od 65 godina života koji neprekidno žive u RH duže od 40 godine ili s prekidom duže od 50 godina. Iako tek treba provesti raspravu o budućem modelu državnih mirovina za starije osobe bez prihoda, veća je vjerojatnost da će zbog sadašnje ekonomske i fiskalne situacije u Hrvatskoj te problema u mirovinskom sustavu biti usvojen model utemeljen na provjeri imovinskog stanja, koji će funkcionirati unutar sustava socijalne skrbi. Osim toga, predviña se daljnje poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika kroz rast prosječne i najniže mirovine. Cilj je do 2011. godine povećati prosječnu mirovinu (koja iznosi nešto više od 40% prosječne plaće) do iznosa od 50% prosječne plaće te osigurati da najniža mirovina za 25 godina staža iznosi 1 500 kuna. Isto tako, nastojat će se poboljšati položaj tzv. starih umirovljenika, koji su ostvarili mirovine prije stupanja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (1999.). Ostvarenje ovih ciljeva ovisit će ipak o ekonomskim i financijskim trendovima tijekom 2009. i 2010. godine. Posebna se pozornost posvećuje zaštiti obitelji i jačanju obiteljskih vrijednosti i pozitivnog odnosa prema braku i djeci. U tom su smislu predviñene različite aktivnosti koje se trebaju provoditi u sklopu Nacionalne populacijske politike, Nacionalne strategije zaštite nasilja u obitelji, Zakona o suzbijanju diskriminacije i drugih strateških dokumenata. Tako će se nastaviti raditi na razvoju i institucionalizaciji sustava obiteljskih potpora, provodit će se medijska kampanja u svrhu senzibiliziranja javnosti za demografska pitanja i roditeljstvo, brojnim mjerama stambene, porezne i politike zapošljavanja poticat će se rañanje djece i poboljšavati kvaliteta života obitelji s djecom, pomagat će se roditeljima u usklañivanju njihovih profesionalnih i obiteljskih obveza itd.. Cilj je poboljšati demografsku sliku Hrvatske i bitno ublažiti dječje siromaštvo.

2.3.1. Utjecaj gospodarske i fiskalne krize na provedbu aktivnosti predviñenih JIM-om Nakon dužeg razdoblja zavidnih stopa rasta BDP-a od oko 4%, u drugom dijelu 2008. godine došlo je do usporenja gospodarskog rasta. To se s odreñenim vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci odrazilo i na usporavanje novog zapošljavanja, smanjivanje iskazanih potreba za novim radnicima i porast nezaposlenosti. Time su se preusmjerili pozitivni trendovi na tržištu rada, te je nezaposlenost povećana u svim županijama. Nadalje, visoki je udio dugotrajno nezaposlenih (više od polovice svih prijavljenih osoba), a ograničene su mogućnosti zapošljavanja za osobe niže razine obrazovanja. Znatno se smanjuje broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta: tijekom prvog tromjesečja 2009. godine HZZ-u je

21

prijavljeno od četvrtine do preko trećine manje slobodnih radnih mjesta nego u istom razdoblju 2008. godine. Značajan dio grañana Hrvatske u lošem je ekonomskom i socijalnom položaju, a zbog recesije, povećanja nezaposlenosti i proračunskih problema može se očekivati daljnje pogoršanje socijalne slike (iako je teško posve precizno predvidjeti kretanja broja nezaposlenih i siromašnih). Ekonomska kriza će nepovoljno utjecati i na plaće onih koji su zaposleni (zbog zamrzavanja, smanjenja ili usporenog rasta plaća). Plaće u javnim i državnim službama već su smanjene za 6%. Osim toga, očekuje se daljnje smanjivanje plaća svih zaposlenih. Stoga je moguće predvidjeti pad ukupnih primanja kućanstava, ali istovremeno i rast troškova života zbog eventualnih povećanja cijena. S druge strane, državni proračun je suočen s problemima, kako na prihodovnoj, tako i na rashodovnoj strani. Tijekom 2009. godine došlo je velikog smanjenja proračunskih prihoda zbog smanjene ekonomske aktivnosti. Izazov je kako povećati prihode i smanjiti visoke proračunske izdatke. U cilju ublažavanja djelovanja krize, Vlada predlaže i provodi mjere odgovarajuće ekonomske, fiskalne i socijalne politike. Vlada nastoji teret krize i fiskalne konsolidacije ravnomjerno raspodijeliti izmeñu svih društvenih skupina, odnosno nastoji spriječiti pad standarda najsiromašnijih grañana. Iako je Vlada prihvatila stajalište da u državnom proračunu, kao i lokalnim proračunima, treba zadržati razinu sredstava nužnih za osiguranje materijalnih prava socijalno ugroženih skupina (korisnici prava u sustavu socijalne skrbi, nezaposleni, starije osobe bez mirovina, umirovljenici s niskim mirovinama i dr.), to će biti vrlo teško ostvariti. Tako je, na primjer, Vlada prisiljena barem privremeno suspendirati odreñene socijalne mjere koje su imale utjecaja na ukupni kućanski budžet (ukidaju se besplatni udžbenici za sve učenike osnovnih i srednjih škola i umjesto toga, udžbenici bi se dodjeljivali samo najsiromašnijim obiteljima s djecom). Zasada u 2009. godini nema značajnijeg rasta broja korisnika socijalne pomoći. Meñutim, ako se nepovoljni ekonomski trendovi nastave, moguće je očekivati porast broja korisnika različitih oblika socijalne skrbi, što znači da će u tom slučaju trebati aktivirati i dodatna sredstva i programe za najranjivije skupine grañana. Realizacija različitih aktivnosti unutar JIM-a pretpostavlja aktivniju i veću ulogu lokalnih vlasti. Radi se prvenstveno o izazovu decentralizacije socijalnih usluga i drugih prava iz socijalne skrbi na subnacionalne razine vlasti. S obzirom na vrlo nezavidnu fiskalnu situaciju na središnjoj i lokalnim razinama, decentralizacija sustava socijalne skrbi zasigurno će biti vrlo otežana ili posve zaustavljena. U meñuvremenu će se raditi na izradi novih zakonskih propisa u sustavu socijalne skrbi, koji će omogućiti bržu provedbu decentralizacije kada se stvori povoljniji ekonomski i fiskalni okvir. Meñutim, trenutna kriza ponovo je otvorila pitanje održivosti sadašnjeg teritorijalnog i administrativnog ustroja Hrvatske (21 županija i preko 500 općina). Stoga će decentralizacija socijalne skrbi/usluga ovisiti i o promjenama koje će se eventualno dogañati u teritorijalnom ustroju vlasti. Različite su procjene o trajanju i ozbiljnosti krize, ali uglavnom svi su jedinstveni da će kretanje BDP-a u 2009. godini biti negativno (najvjerojatnije smanjenje izmeñu 4-5%). Gospodarska kriza, skupa s rastom nezaposlenosti, zasigurno će uzrokovati poteškoće grañanima u otplati kredita. Grañani, prema podacima HNB-a, najviše problema imaju s otplatom gotovinskih i kredita podignutih preko kreditnih kartica, a kategorija stambenih kredita zasad nije problematična. S obzirom na to da zasad nema nikakvih pozitivnih naznaka da bi se gospodarska situacija do kraja 2009. godine mogla preokrenuti, u sljedećih pola

22

godine banke su prisiljene stvarati veće rezerve i provoditi manji obujam kreditiranja te ostvarivati manju profitabilnost. Zasigurno će u sljedećem razdoblju trebati materijalnu potporu više usmjeravati na one kojima je najpotrebnija i poticati zapošljivost kao preduvjet za poboljšanje socijalne uključenosti te ostvariti jasno informiranje grañana o gospodarskim teškoćama i mjerama za njihovo ublažavanje.

3. IZVJEŠĆE O NAČINIMA SUO ČAVANJA S KLJU ČNIM IZAZOVIMA I PROVEDBI PRIORITETA I MJERA U PODRU ČJU SOCIJALNOG UKLJU ČIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

3.1. Procjena ostvarenosti prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj definiranih u 8. poglavlju JIM-a

3.1.1. Povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogoñene dugotrajnom nezaposlenošću ili diskriminacijom U Godišnjem planu za poticanje zapošljavanja za 2008. odgovarajuća je pozornost posvećena mjerama koje su usmjerene na poboljšanje zapošljivosti dugotrajno nezaposlenih i ostalih skupina u posebno nepovoljnom položaju na tržištu rada (pogledati 3.2.1.1.). Bilo je više programa i projekata na lokalnoj razini, kao na primjer, Stvaranje novih mogućnosti na tržištu rada čiji je nositelj bio CESI- Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Cilj projekta bio je poboljšati položaj žena na tržištu rada osiguranjem jednakih mogućnosti za žene i muškarce na tržištu rada, te utjecati na smanjenje razine nezaposlenosti žena. Posebni ciljevi projekta bili su povećati vještine i znanja žena kako bi im se povećala konkurentnost i lakša integracija na tržištu rada, osnažiti žene u procesu traženja, odabira i dobivanja zaposlenja, povećati dostupnost informacija o zaposlenju i radnim pravima, upoznati poslodavce s praksom društveno odgovornog poslovanja, senzibilizirati i informirati javnost i ključne dionike o neravnopravnom položaju žena na tržištu rada te problemima siromaštva i socijalne isključenosti žena. Ciljane skupine su nezaposlene žene iznad 40 godina, mlade žene koje prvi put traže posao, žene bez formalnog obrazovanja i samohrane majke. Vlada RH je 19. travnja 2007. godine pokrenula "Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja". Sukladno Godišnjem planu za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu, mjere koje su usmjerene na liječene ovisnike bile su Mjera 4. Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, Mjera 6. Financiranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca, Mjera 7. Javni radovi i Mjera 8. Javni radovi – pojedinačni projekti, a provedba istih u nadležnosti je HZZ-a. U travnju 2008. godine Vlada RH je usvojila Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2008.-2012. godinu, a u svibnju 2008. godine i Operativni plan poticanja malo i srednjeg poduzetništva za 2008. koji izmeñu ostalog sadrži i Projekt "Zadružno poduzetništvo za 2008. godinu". Unutar spomenutog projekta razrañena je projektna aktivnost – Potpora razvoju zadruga s ciljem uključivanja u zadrugarstvo i poduzetništvo skupina sa socijalnim poteškoćama, gdje spadaju i liječeni ovisnici o drogama. Na sjednici Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga održanoj 17. ožujka 2009. godine usvojena je nadopuna Projekta čime je ovisnicima nakon završenog tretmana u terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora omogućen završetak započetog srednjoškolskog obrazovanja na trošak MZOŠ-a. S ciljem poboljšanja učinkovitosti provedbe Projekta i uključivanja što većeg broja ovisnika, nastavljeno je predstavljanje Projekta resocijalizacije po županijama odnosno županijskim povjerenstvima

23

za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. U lipnju 2008. godine. u Zagrebu je održana Regionalna edukacija o Projektu resocijalizacije namijenjena nositeljima mjera iz Projekta na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. U ožujku 2009. godine temeljem javnog Natječaja Ured je dodijelio financijska sredstva udrugama koje pružaju pomoć u resocijalizaciji liječenim ovisnicima u ukupnom iznosu od 580 000 kuna.

3.1.2. Proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja te poticati i reformirati strukovno obrazovanje radi usklañivanja sa zahtjevima tržišta rada U području strukovnog i visokog obrazovanja izvršen je niz zakonskih i strateških aktivnosti usmjerenih usklañivanju sa zahtjevima tržišta rada. Tako je 31. srpnja 2008. godine usvojena Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u RH, 2008-2013. godine. Strategija je razvijena uz pretpostavku da je strukovno obrazovanje strateški razvojni prioritet Hrvatske. Strategija se temelji na načelima cjeloživotnog učenja i prilagodbe ishoda učenja potrebama tržišta rada. U ožujku 2009. je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju koji uvodi usmjerenost na ishode učenja u strukovnom obrazovanju, omogućuje daljnji razvoj socijalnog partnerstva i stvara pravnu podlogu za razvoj sustava vrednovanja neformalnog obrazovanja. ASO je promovirala jače povezivanje strukovnih škola s tržištem rada na način da je osigurano da se oko 50% svih stručnih usavršavanja nastavnika provodi izravno u relevantnim tvrtkama. Unapreñenje privlačnosti programa strukovnog obrazovanja provodi se i putem organiziranja državnih natjecanja učenika (oko 80 strukovnih disciplina, strukovnih predmeta i područja), a najboljim učenicima osiguran je izravan upis na odgovarajuće fakultete. RH je članica organizacija Euro Skills i World Skills. Strukovna zanimanja promoviraju se i organizacijom brojnih smotri te sudjelovanjem na sajmovima. U području visokog obrazovanja u travnju 2009. godine donesen je Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, kojim se ureñuje osiguravanje i unapreñivanje kvalitete u znanosti i visokog obrazovanja te status, djelatnost i ustrojstvo Agencije za znanost i visoko obrazovanje kao javne ustanove u RH, koja brine o osiguravanju i unapreñivanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Za pitanja zapošljavanja posebice su važne odredbe zakona koje odreñuju prikupljanje i obradu podataka o sustavu visokoga obrazovanja i znanosti. U području visokog obrazovanja u 2008. godini donesen je, uz ostale provedbene propise Pravilnik o izmjenama i dopunama o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. MZOŠ je izdalo ukupno 5 dopusnica za početak obavljanja djelatnosti privatnih visokih učilišta i 46 dopusnica za izvoñenje stručnih studija na veleučilištima i visokim školama. U kolovozu 2008. godine na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donesen je Pravilnik o provoñenju državne mature kojim se ureñuje način i pravila provoñenja državne mature. Nastavila se provedba nacionalnih ispita, a u travnju 2009. je provedena i probna državna matura za učenike trećih razreda srednjih škola. U tijeku je izrada provedbenih propisa koji proizlaze iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakona o strukovnom obrazovanju. Najznačajniji meñu njima su oni kojima će se urediti integracija djece s teškoćama, rad s darovitima, inicijalno obrazovanje nastavnika, izrada i obrana završnoga rada, normiranje rada nastavnika i mnogi drugi potrebni propisi za učinkovit i kvalitetan rad u odgojno-obrazovnom sustavu. U pripremi je Zakon o sveučilištima. Provoñenjem mjere osiguravanja troškova smještaja u učeničkim domovima u okviru Nacionalnog programa mjera za uvoñenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja broj

24

učenika u domovima se povećao sa 6 362 učenika u 2006./2007. (prije provoñenja mjera) na 6 746 učenika u školskoj godini 2008./2009., što je povećanje za otprilike 6.1%. U tu svrhu, MZOŠ je utrošio 49 264 020 kuna (školske godine 2007./2008. i 2008./2009.). Za nabavu besplatnih udžbenika osnovnih i srednjih škola u školskim godinama 2007./2008. (osam razreda osnovne škole i prvi razredi srednje škole) te 2008./2009. (osam razreda osnovne škole i prvi i drugi razredi srednjih škola), utrošeno je ukupno 837,5 milijuna kuna. Kada je riječ o radu na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, u studenom 2007. godine je održana prva sjednica Nacionalnog povjerenstva za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) koji će obuhvaćati sve razine obrazovanja. Tijekom 2008. godine nastavio se intenzivan rad na HKO-u, kojega provodi MZOŠ prema usvojenim Polaznim osnovama HKO. Imenovano je Operativno povjerenstvo MZOŠ-a koje je izradilo operativni plan provedbe svih aktivnosti prema usvojenim akcijskim planovima te logičku matricu provedbe projekta izrade HKO. Na portalu Vlade RH otvoren je mrežni prostor komunikacije s javnošću vezano uz rad na HKO. Na sjednicama Povjerenstva za izradu kvalifikacija usvojeni su: Plan aktivnosti na izradi HKO za 2008. godinu, Plan aktivnosti na izradi HKO za razdoblje 2008. - 2012., Plan aktivnosti na izradi HKO za 2009. godinu. Povjerenstvo se sastoji od 27 osoba iz sektora obrazovanja (sveučilišta, agencije, školske ustanove, sindikati, predstavnici gospodarstva), a Operativni tim za potporu Povjerenstvu za izradu kvalifikacija je tijekom 2008. godine radio kroz pet radionica.. Trenutno je u objavi javni poziv za prikupljanje prijedloga za izbor članova radnih skupina za izradu kvalifikacija. Cilj je formiranje tijela koje će stručno i kompetentno definirati kvalifikacije potrebne hrvatskom društvu. U okviru IPA programa, IV. komponenta OPRLJP-a, MZOŠ je korisnik projekta unutar 3. prioriteta: Daljnji razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Kroz IPA program Razvoj ljudskih potencijala biti će provedeno 8 projekata u području obrazovanja djece s teškoćama u razvoju, strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih s ciljem daljnje modernizacije obrazovnog sustava, njegove prilagodbe potrebama korisnika i jačanja operativne učinkovitosti ASO-a.

3.1.3. Proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom U Hrvatskoj je već duže vrijeme prisutan trend rastuće potražnje kako za institucionalnim tako i za izvaninstitucionalnim uslugama (potražnja uvelike nadmašuje ponudu). Potražnja za smještajem u sve vrste državnih i nedržavnih domova u 2006. godini bila je oko 30 puta veća od broja slobodnih mjesta, a u 2007. godini 54 puta. To znači da se istovremeno povećava i broj korisnika u institucijama i izvan institucija. Broj korisnika u državnim institucijama u 2007. i 2008. uglavnom stagnira (nešto više od 8,5 tisuća korisnika). Tijekom 2007., 2008. i početkom 2009. uložena su značajna financijska sredstva u poboljšanje higijenskih, stambenih i materijalnih uvjeta života korisnika u institucijama (vidi 3.2.2.4.). Od ukupnog broja korisnika smještenih u domovima socijalne skrbi, obiteljske domove i udomiteljske obitelji, a čiji smještaj djelomice ili u potpunosti plaća država, u 2007. godini je na stalnom smještaju bilo 88% korisnika, a u 2008. godini 87,6%. Zaustavljena je gradnja institucija s velikim brojem korisnika. Tako se povećao broj obiteljskih domova koji primaju od 5 do maksimalno 20 korisnika s 53 u 2007. na 100 u 2008., a broj korisnika u ovim domovima s 53 u 2007. na 216 u 2008. Blago se povećao (za 1%) broj korisnika cjelodnevnog i poludnevnog boravka u 2008. u odnosu na 2007., ali je broj osoba u organiziranom stanovanju u istom razdoblju povećan za 54% (sa 78 na 120). Nakon usvajanja Zakona o udomiteljstvu sredinom 2007., u 2008. godini se povećao broj udomiteljskih obitelji (s 2 575 u 2007. na 2 621 u 2008.), ali se u istom razdoblju smanjio broj korisnika (s 5 519 na 5 153).

25

U 2008. godini nastavljene su aktivnosti usmjerene na proširenje mreže socijalnih usluga za pojedine skupine korisnika. Kada su u pitanju starije osobe, tijekom 2008. i 2009. godine nastavljeno je proširenje izvaninstitucionalnih usluga za ovu populaciju kroz Vladine Programe meñugeneracijske solidarnosti pod nazivom "Pomoć u kući starijim osobama" i "Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama". U odnosu na 2007. godinu povećan je broj programa s 44 na 75, putem potpisanih Ugovora o suradnji s JLPS, čime je do kraja prvog tromjesečja 2009. godine besplatnim socijalnim uslugama za starije pokriveno 110 gradova i općina, u 20 županija RH. Broj grañana starije dobi koji su korisnici usluga povećan je s 8 241 u 2007. godine na 13 275 u 2008., odnosno 13 725 u 2009. godini, što predstavlja povećanje korisničke strukture za 60%, ali isto tako i pružatelja usluga. Naime, broj zaposlenih u lokalnim zajednicama povećan je s 538 u 2007. godini na 887 u 2008., odnosno 902 osobe u 2009. godini. Radi se uglavnom o kategoriji socijalnog zapošljavanja u kojoj prevladavaju dugotrajno nezaposlene žene, ali su zastupljene i druge ranjive skupine kao što su prognanici, povratnici, doseljenici ili bivše izbjeglice te dio pripadnika manjinskih skupina. Izvaninstitucionalni programi za starije osobe predstavljaju dobar primjer aktivnog socijalnog uključivanja gdje jedna socijalno isključena skupina sudjeluje u prevladavanju socijalne isključenosti druge, a posebice kod starijih osoba u zajednicama s manje mogućnosti, dijeleći na taj način odgovornost za zajednički prostor življenja. Ukupna financijska sredstva iz državnog proračuna RH utrošena na provedbu socijalnih usluga za starije osobe koje se pružaju u njihovim domovima i lokalnim zajednicama povećana su s 23,6 milijuna kuna u 2007. na 36,0 milijuna u 2008., odnosno 40,9 milijuna kuna u 2009. godini, što uključuje i uvoñenje novih usluga kroz razvoj volonterske pomoći za starije osobe. MOBMS je pokrenulo novi pilot program pod nazivom "Volonterska pomoć u dnevnim boravcima za starije osobe" kojeg su u 2008. godini provele 10 jedinica lokalne samouprave u suradnji s OCD. Osnovni cilj programa je uključivanje volontera različitih uzrasta u obogaćivanje ponude i sadržaja usluga za starije osobe, u okviru dnevnih centara gdje se okupljaju u lokalnoj zajednici. U uključivanju volontera sudjelovale su osnovne i srednje škole, vjerske zajednice, humanitarne organizacije i udruge grañana, razni poduzetnici, lokalni mediji i turističke zajednice. MOBMS pored partnerstva s JLPS, OCD i ustanovama socijalne skrbi na lokalnoj razini, koji su uključeni kao izravni pružatelji usluga za starije, razvija suradnju i s ostalim javnim, civilnim i poslovnim sektorom koji djeluje u konkretnim zajednicama radi koordiniranja i ostvarivanja različitih prava starijih osoba ili radi uključivanja volontera u skrbi za starije. Posebna pažnja bila je usmjerena na razvoj mreže usluga za starije na područjima od posebne državne skrbi (PPDS) radi nepokrivenih potreba starije populacije i nemogućnosti skrbi unutar obiteljskih struktura koje su pretrpjele velike ratne i poslijeratne migracije mlañeg dijela stanovništva. Za razliku od 2007. godine u kojoj su 37 jedinica lokalne samouprave imale organizirane socijalne usluge za 5 125 korisnika starije dobi, u 2009. taj broj je povećan na 43 jedinice lokalne samouprave i 8 125 korisnika. Procjena potreba s terena i broj dostavljenih iskaza interesa lokalnih zajednica sa PPDS-a (16) zahtijeva daljnja proširenja mreže socijalnih usluga za starije. Meñutim, do sada su nedovoljno evaluirani programi usluga za starije osobe. Stoga je namjera MOBMS da od 2009. godine više pozornosti posveti održivosti usluga, njihovoj kvaliteti te dostupnosti s obzirom na vrstu, metodologiju i financijska sredstva. U tom se smislu krajem 2009. godine planira opsežna vanjska evaluacija usluga za starije, koja će poboljšati kvalitetu pružanja usluga, donijeti smjernice za organizaciju istih u lokalnim zajednicama te biti podloga za izradu zakonodavnog okvira kvalitetnog življenja starijih u vlastitom domu i neposrednom okruženju. Kada su u pitanju djeca i osobe s invaliditetom, još 2007. godine usvojene su odreñene mjere koje doprinose sprječavanju institucionalizacije ovih osoba. Ovdje treba spomenuti pravo na

26

status roditelja njegovatelja, namijenjeno roditeljima koji imaju djecu s težim oštećenjima. Roditelji se brinu o djetetovim svakodnevnim potrebama u kućnom okruženju, a zauzvrat dobivaju novčanu kompenzaciju i prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Pravo na status roditelja njegovatelja ostvarilo je do kraja 2007. godine 242 roditelja, a do kraja 2008. godine 1 398 roditelja. No, smanjio se broj osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjem u udomiteljskim obiteljima s 957 u 2007. na 903 u 2008. (od ukupnog broja osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjem u udomiteljskim obiteljima djeca su činila 37% u 2007. i 32% u 2008.). Meñutim, dosada su napravljeni vrlo skromni pomaci na planu deinstitucionalizacije osoba koje se već nalaze u institucijama. Usluge skrbi za djecu sve se više percipiraju kao važan čimbenik s aspekta pomirenja profesionalnog i obiteljskog života. U 2008. godini ostvaren je veći obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem posebice u nekim županijama, povećan je broj vrtića i programa namijenih djeci predškolske dobi i učinjeni su odreñeni napori kako bi se radno vrijeme predškolskih ustanova prilagodilo potrebama roditelja (više o tome u 3.2.2.6).

3.1.4. Veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti i invaliditeta te omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja od 2006. godine propisana je obveza tima ugovorenog u djelatnosti opće/obiteljske medicine da redovito provodi preventivne preglede osiguranih osoba starijih od 50 godina kod kojih u zadnje 2 godine nije obavljen klinički pregled i/ili dijagnostička obrada sadržaja predviñenog preventivnim pregledom, a preventivni pregledi provode se u okviru pripadajućeg godišnjeg novčanog iznosa sredstava ("glavarine"). Nacionalni programi koji se provode u svrhu ranog otkrivanja nekih malignih bolesti (bolesti dojke, raka debelog crijeva), nisu mogli u kratkom vremenskom razdoblju dati vidljive pozitivne rezultate u smislu smanjene smrtnosti, ali ovakvi programi daju svoje pozitivne rezultate u ranom otkrivanju bolesti i imat će učinak na smanjenje smrtnosti nakon višegodišnjeg provoñenja. U srpnju 2008. godine u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu kako bi se uskladili hrvatski propisi s propisima EU, odnosno sa Smjernicom vijeća 92/57/EEC o provedbi minimalnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva na privremenim ili pokretnim gradilištima. Procjena je HZJZ-a za 2007. godinu da je oko 4/5 stanovništva pokriveno radom posebnih stručnih jedinica hitne medicinske pomoći, dok je preostala 1/5 pokrivena dežurstvima ili stalnom pripravnošću drugih medicinskih timova. Sukladno Nacionalnoj strategiji razvitka hrvatskog zdravstva 2006.-2011., provodi se Projekt unaprjeñenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu (DEMSIPP) za koji je u listopadu 2008. godine potpisan ugovor sa Svjetskom bankom. Aktivnosti projekta usmjerene su opskrbljivanju medicinskog osoblja vještinama, pomagalima i organizacijskom potporom koja im je potrebna kako bi mogli brže reagirati nakon zaprimanja hitnih poziva te, u konačnici, spasiti više ljudskih života. Ugovor o zajmu Svjetske banke iznosi 18 milijuna eura. Cilj projekta je poboljšanje učinkovitosti sustava hitne medicinske pomoći putem ulaganja u njegovo restrukturiranje radi poboljšanja dostupnosti na cijelom teritoriju Hrvatske, skraćivanja vremena dolaska na hitne pozive te postizanja bolje učinkovitosti i kvalitete usluga. U trenutku sastavljanja ovog Izvješća, revidiranje plana nabave iz Zajma

27

Svjetske banke je u završnoj fazi, a on obuhvaća nabavu roba, usluga i obuke. Izrañena su tri projektna zadatka, vezana uz: nabavu konzultantskih usluga; uz ugovaranje konzultanta za razvoj usluge izrade planova i standarda (meñunarodno i lokalno iskustvo); za usluge izrade smjernica, protokola, algoritama i sustava njihova usvajanja te za definiranje načina rada, uvjeta i tehničkih mogućnosti prijavno-dojavnih jedinica i načina suradnje s drugim žurnim službama. Nastavlja se realizacija Plana i programa zdravstvene zaštite na otocima, koji je usvojen 2007. godine kojem je cilj unaprjeñenje zdravlja otočkog stanovništva, poboljšanje dostupnosti i podizanje kvalitete svih zdravstvenih usluga. U razdoblju od 2007. do 2009. godine na otocima je ugovoreno 107 timova opće medicine, 5 timova zdravstvene zaštite predškolske djece, 9 timova zdravstvene zaštite žena, 64 tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite te 41,5 timova patronažne zdravstvene zaštite. Uprava za otočni i priobalni razvoj MMPI-a je u 2008. godini s pozicija državnog proračuna kroz kapitalna ulaganja i Projekt CEB IV sufinancirala projekte izgradnje, sanacije, rekonstrukcije, adaptacije i/ili opremanja domova zdravlja i ambulanti na otocima, u što je ukupno uloženo 3.473.267,73 kune.

3.1.5. Definirati koncept socijalnog stanovanja, razviti primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava Strategija socijalnog stanovanja koja bi trebala objediniti Program stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata, Program društveno poticane stanogradnje te voditi računa o stambenom zbrinjavanju socijalno ugroženih skupina grañana u nadležnosti jedinica lokalne samouprave u završnoj je fazi izrade. Opći ciljevi obuhvaćeni Strategijom socijalnog stanovanja usklañeni su s rezolucijom konferencije Ujedinjenih Naroda o ljudskim naseljima - Habitat II, a to su: stvaranje preduvjeta za unapreñenje standarda stanovanja i kvalitete življenja; smanjenje socijalne ugroženosti, siromaštva i nezaposlenosti; zaustavljanje propadanja stambenog fonda; poticanje nove izgradnje stanova; podizanje kvalitete upravljanja naseljima općenito; zaštita i poboljšanje stanja okoliša. MZOPUG provodi tri programa stambene gradnje u cilju provoñenja mjera za zadovoljavanje stambenih potreba odreñenih skupina grañana: Program stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata, Program Društveno poticane stanogradnje i Program stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Programi su namijenjeni specifi čnim skupinama stanovništva koje nisu nužno i socijalno ugrožene, ali su izložene riziku socijalnog isključivanja. Država kroz navedene programe subvencionira stambenu izgradnju te omogućava stjecanje vlasništva nad stanovima prodajom stanova pod povoljnijim uvjetima od tržišnih, budući je cijena kvadratnog metra niža od tržišne. U okviru Programa stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata od 1997. godine do kraja lipnja 2009. izgrañeno je ukupno 5 292 stana na 231 lokaciji u cijeloj RH, za što je ukupno utrošeno 1 800 848 243 kune. Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) dužne su osigurati komunalno opremljene lokacije za izgradnju stanova. Program društveno poticane stanogradnje provodi se izgradnjom stanova odnosno stambenih zgrada, organiziranom na način kojim se ostvaruje svrhovito korištenje javnih i drugih

28

sredstava za pokriće troškova, osigurava povrat tih sredstava, te omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate. Sukladno odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, jedinice lokalne samouprave na temelju provedene ankete utvrñuju liste prvenstava i na osnovi tako utvrñenih stambenih potreba na odreñenom području započinje se sa izgradnjom stanova. Jedinica lokalne samouprave osigurava zemljište i snosi troškove opremanja tog zemljišta komunalnom infrastrukturom, a financijskim sredstvima RH osigurava se pokriće dijela troškova u vezi s izgradnjom stanova. Od 2004. godine do danas MZOPUG prati zakonitost provedbe projekta POS-a i sudjeluje u rješavanju kompleksnih zadataka iz djelokruga APN-a. Suradnjom RH i jedinica lokalne samouprave, tijekom 2007. godine u sklopu POS-a ukupno je izgrañeno na 8 lokacija 846 stanova, dok je tijekom 2008. godine na 2 lokacije izgrañeno 99 stanova. U fazi izgradnje je još 341 stan na 5 lokacija. Od početka Programa, odnosno 2000. godine, do danas u okviru POS-a ukupno je izgrañeno 4 619 stanova na 54 lokacije. Potrebno je napomenuti da su pojedine jedinice lokalne samouprave (Grad Varaždin 2004. godine, Grad Rijeka 2005. godine, Grad Dubrovnik 2008. godine) osnovale vlastite neprofitne pravne osobe koje takoñer obavljaju sve poslove iz POS-a. Od 2008. godine MZSS vodi statističke podatke dobivene od CZSS-a o broju beskućnika koji su ostvarili pravo na smještaj u prenoćištu te prehranu u pučkoj kuhinji. Prate se podaci o njihovom broju, spolnoj i dobnoj strukturi, obiteljskom statusu, zaposlenosti. Takoñer se prate kapaciteti i iskorištenost kapaciteta ustanova koje organiziraju smještaj i pučke kuhinje. Za rješavanje stambenih problema povratnika, bivših nositelja stanarskog prava nastavlja se s aktivnostima iz prethodnog izvještajnog razdoblja. Od siječnja 2008. godine kupljeno je 454 stana na 33 lokacije za što je ukupno utrošeno 246.278.881,00 kuna.

3.1.6. Sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika Smanjenje regionalnih razlika pretpostavlja niz kako kratkoročnih tako i dugoročnih mjera. Tijekom 2008. i 2009. godine nastavljene su aktivnosti na planu uklanjanja posljedica rata, demografske i ekonomske obnove depopuliranih i devastiranih područja. Značajna su sredstva utrošena na poboljšanje osnovne infrastrukture (ceste, električna i telefonska mreža, vodovod i kanalizacija) na PPDS i brdsko-planinskim područjima, koja je preduvjet gospodarskog i društvenog razvoja. Odreñena sredstva i dalje se troše na razminiranje poljoprivrednih i drugih površina. Ključne su mjere usmjerene na povratak preostalih izbjeglica i prognanika te na demografsku obnovu ratom pogoñenih područja. U poticanju povratka raseljenih osoba vrlo važno mjesto ima stambeno zbrinjavanje (dodjela zemljišta, grañevinskog materijala, popravak i izgradnja kuća), na koje se posljednjih godina troši glavnina sredstava namijenjenih područjima koja su bila ratom pogoñena. U sklopu projekata osiguranja stambenog smještaja za bivše nositelje stanarskog prava na PPDS ili izvan njih (radi se prvenstveno o osobama srpske nacionalnosti), u 2008. i 2009. intenzivno su nastavljene aktivnosti njihova stambenog zbrinjavanja započete 2005. godine. Ekonomski i demografski razvoj područja koja su depopulirana i/ili gospodarski zaostaju nastoji se potaknuti kroz porezne olakšice namijenjene poduzetnicima i grañanima, kroz poticanje investicijskih ulaganja ili bolju iskorištenost zemljišnih i šumskih potencijala. Zahvaljujući i CARDS programima ostvareni su projekti prekogranične suradnje sa susjednim zemljama.

29

U 2008. godini donesen je novi Zakon o područjima posebne državne skrbi te su izmijenjeni zakoni o brdsko-planinskim područjima i gradu Vukovaru. Novim Zakonom o područjima posebne državne skrbi te izmjenama Zakona o brdsko-planinskim područjima i Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, sva tri iz srpnja 2008. godine, izvršena je prilagodba ta tri zakona propisima EU vezanima za državne potpore u dijelu koji se odnosi na porezne olakšice poduzetnicima na tim područjima. Potpore su definirane kao potpore male vrijednosti koje u razdoblju od tri godine ne mogu prijeći iznos od ukupno 200 000 eura (1 485 024 kuna) odnosno 100 000 eura za djelatnost cestovnog prometa, uključujući i druge potpore male vrijednosti odobrene u tom razdoblju. Pripremljena je Strategija regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju, kao okvirni i strateški dokumenti za usmjeravanje regionalnog razvoja, koji su u vladinoj proceduri. Dugoročni cilj tih dokumenata je uklanjanje dispariteta u razvoju područja koja su bila zahvaćena ratom te drugih područja koja zaostaju za razvojem ostalih dijelova Hrvatske, te omogućiti značajnija ulaganja iz pretpristupnih fondova EU u najsiromašnije hrvatske regije. Zakonom i strategijom predviñen je indeks razvijenosti, kao složeni pokazatelj razvijenosti pojedine županije, grada ili općine u RH, koji na taj način omogućava bolju procjenu potrebnih intervencija Vlade i služi kao pokazatelj učinkovitosti poduzetih mjera. Usvajanjem Strategije i Zakona predviñen je jedinstveni institucionalni okvir regionalnog razvoja koji omogućava efikasniju koordinaciju meñu ministarstvima, županijama i regijama. Strategijom je predviñen niz mjera poticaja područjima koja zaostaju u razvoju uključujući projekte socijalnog razvoja i pristupa socijalnim uslugama. Dio mjera koje su se pokazale učinkovitima u primjeni na područjima PPDS ili brdsko-planinskim područjima zadržat će se i proširiti na ostala područja koja zaostaju.

3.1.7. Iznaći dugoročno i održivo rješenje za probleme siromaštva meñu starijim osobama Kada je u pitanju materijalni položaj starijih osoba, unutar ove populacije treba razlikovati osobe koje primaju i koje ne primaju mirovine. Što se tiče umirovljenika, tijekom 2008. godine nastavljena je mirovinska reforma i poboljšan je položaj odreñenih skupina umirovljenika zahvaljujući nedavnim zakonskim promjenama. Tako se od početka 2008. godine povoljnije odreñuje najniža mirovina za umirovljenike koji imaju mirovinski staž dulji od 30 godina. Na primjer, najniža mirovina na temelju mirovinskog staža od 40 godina od polovine 2008. godine veća je za 22% od najniže mirovine za isti radni staž krajem 2007. godine. I tijekom 2008. godine nastavljeno je smanjenje razlike izmeñu starih i novih umirovljenika. Ipak, u 2008. godini pojavio se problem niskih mirovina iz drugog stupa individualne kapitalizirane štednje za one umirovljenike koji su kratko štedjeli u drugom stupu te su ostvarili mirovine manje od mirovina koje bi ostvarili da su ostali samo u javnom stupu tekuće raspodjele. Stoga je Vlada RH donijela zaključak da se izradi procjena dugoročnih socijalnih i fiskalnih učinaka mogućih rješenja radi donošenja odluke čija bi primjena omogućila da osiguranici drugog stupa ostvare primjerenu razinu mirovine. S druge strane, materijalni položaj dijela starijih osoba bez mirovina promijenio se nabolje od kraja 2008. Naime, one starije osobe koje nemaju nikakvih mirovina ili pomoć od drugih članova obitelji mogu zatražiti naknade u sustavu socijalne skrbi. Na poboljšanje dohodovnog položaja starijih osoba koje ostvaruju prava iz sustava socijalne pomoći utjecala je odluka Vlade da se standardna naknada socijalne pomoći poveća za 100 kuna, tj. za 25% od studenog 2008. godine. To znači, na primjer, da starija potpuno radno nesposobna osoba bez ikakvih primanja koja živi samački može ostvariti stalnu pomoć u iznosu od 750 kuna (102 eura ili 14,5% prosječne neto plaće u 2008.). Starija osoba bez primanja teško može podmiriti osnovne potrebe naknadama iz sustava socijalne skrbi.. Stoga se, sukladno Programu Vlade

30

RH, predviña uvoñenje socijalne ili državne mirovine za ovu skupinu starijih osoba. Meñutim, kako dosada nije temeljito raspravljen model socijalnih mirovina koji bi bio uveden, a niti visina tih mirovina, prihvaćeno je da se to napravi tijekom prestojeće dvije godine (2009.-2010.). Kako bi se ukazalo na ranjivi položaj u kojem se nalaze osobe starije dobi te na potrebu sustavnog i češćeg razmatranja problema s kojima se susreću, ULJP u lipnju 2008. godine je organizirao okrugli stol u Topuskom na temu "Ostvarivanje ljudskih prava osoba starije dobi".

3.1.8. Pratiti i evaluirati provedbu Nacionalne strategije zdravstva 2006.-2011. s aspekta njenog utjecaja na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti Kako bi se osigurao jednaki pristup zdravstvenim uslugama, osnovana je Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu; u pripremi je provedba reorganizacije hitne medicinske pomoći; provoñenje Pilot projekta sanitetskog prijevoza; a prema provedbi Plana specijalizacija za 2008. godini planirano je 506 specijalizacija, od čega čak 63 specijalizacija za potrebe primarne zdravstvene zaštite, dok se u 2008. godini započelo sa specijalizacijom 429 specijalizanata i 179 užih specijalizacija. U završnoj fazi je izrada nove mreže javne zdravstvene službe, kojom se odreñuje za područje RH, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima HZZO sklapa ugovor o provoñenju zdravstvene zaštite.

3.2. Procjena ostvarenosti prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH definiranih u 4. poglavlju JIM-a

3.2.1. Pospješivanje sudjelovanja u svijetu rada

3.2.1.1. Pospješiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapošljavanja, aktivna politika zapošljavanja i osposobljavanja Pregled mjera • Provoditi programe treninga i obrazovanja te intenzivno individualizirano

posredovanje i savjetovanje pri zapošljavanju, učenju vještina traženja i kreiranja posla. Vlada RH donijela je Godišnji plan poticanja zapošljavanja za 2008. godinu, koji obuhvaća raznovrsne mjere za poticanje poduzetništva, razvoj zadrugarstva, sufinanciranje zapošljavanja, obrazovanja i samozapošljavanja. Mjere su usmjerene na zapošljavanje i obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba, mladih osoba bez radnog iskustva, osoba starije radne dobi, te osoba s nižom razinom obrazovanja, odnosno osoba koje su prekinule školovanje, kako bi sve navedene skupine stekle dodatna znanja i vještina tražene na tržištu rada. Nadalje, dio operativnih mjera odnosio se na promoviranje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (npr. osobe s invalidnošću, osobe s otežanim faktorom zapošljivosti, nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece i sl.), i to mjerama sufinanciranja zapošljavanja i uključivanja u programe javnih radova koje provode jedinice lokalne samouprave. U skladu sa Zajedničkim memorandumom o socijalnom uključivanju RH (poglavlje 4.1.1.2) i Nacionalnim provedbenim planom za socijalno uključivanje (poglavlje 3.3.1), provodile su se mnogobrojne mjere za povećanje razine zapošljivosti skupina koje su najviše pogoñene dugotrajnom nezaposlenošću, i to putem: - potpora za zapošljavanje na otvorenom tržištu koje obuhvaćaju sufinanciranje zapošljavanja mladih bez radnog iskustva do 29 godina starosti, dugotrajno nezaposlenih osoba, ženskih osoba iznad 45 godina i muških osoba

31

iznad 50 godina starosti i posebnih skupina nezaposlenih; - potpora za usavršavanje i sufinanciranje obrazovanja za poznatog i nepoznatog poslodavca, obrazovanja i zapošljavanja s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba i javni radovi; - mjera iz Nacionalnog programa za Rome/Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. Opći ciljevi svih mjera bili su povećanje zapošljivosti posebnih skupina s naglaskom na socijalnu uključenost. Od početka primjene mjera iz nadležnosti HZZ-a prema Godišnjem planu poticanja zapošljavanja za 2008. i 2009. godinu u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. ožujka 2009. ostvareni su sljedeći rezultati: sufinancirano zapošljavanje nezaposlenih: 1 003 mlade osobe (od toga 460 žena) bez radnog iskustva, 1 290 dugotrajno nezaposlenih (807 žena), 706 starijih osoba (432 žene), te 351 osoba iz posebnih skupina (70 žena); sufinancirano obrazovanje 1 105 osoba (426 žena) za poznatog poslodavca, te financirano obrazovanje 2 361 osoba (1 259 žena) za nepoznatog poslodavca; u javne radove uključeno je 715 osoba (187 žena) iz posebnih skupina. Ukupan je broj obuhvaćenih osoba 11,3% manji nego prethodne godine. U okviru mjera APTR u nadležnosti HZZ-a isplaćeno 132 797 862 kuna iz Državnog proračuna. U mjere za Rome uključeno je 247 osoba (56 žena), što je 14,4% više nego 2007. Od toga je u sufinancirano zapošljavanje bilo uključeno 20 osoba (3 žene), u osposobljavanje za nepoznatog poslodavca 24 osobe (6 žena), te u javne radove 203 osobe (47 žena). U 2009. planira se uvoñenje osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i osposobljavanje za samozapošljavanje. U okviru mjera za Rome u nadležnosti HZZ-a isplaćeno je 4 259 721 kuna iz Državnog proračuna.

• Mjere APTR bolje fokusirati na skupine koje su dugotrajno nezaposlene ili postoji opasnost da će postati. HZZ provodi niz aktivnosti usmjerenih rješavanju problema skupina koje su dugotrajno nezaposlene. U razdoblju od 25. ožujka do 30. studenoga 2008. zaprimljena su 4 874 zahtjeva, od čega su 3.892 pozitivno riješena. Potpisano je 3 869 ugovora o dodjeli potpore za zapošljavanje i obrazovanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba te sufinanciranje zapošljavanja u programima javnih radova. Najviše zahtjeva, i to 1 607, zaprimljeno je prema Mjeri 2. Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, od čega su potpisana 1 233 ugovora za zapošljavanje 1 290 osoba. Slijedi Mjera 1. Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva sa zaprimljenih 1.274 zahtjeva, od čega je potpisano 978 ugovora za zapošljavanje 1 003 osobe. Prema Mjeri 3. Sufinanciranje zapošljavanja žena iznad 45 i muškaraca iznad 50 godina zaprimljena su 894 zahtjeva, a potpisan je 681 ugovor za zapošljavanje 706 osoba. Iako je prema Mjeri 5. Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca zaprimljeno 139 zahtjeva, obuhvaćeno je 1 105 osoba, jer se radi o organiziranom usavršavanju većeg broja radnika kod istog poslodavca. Mjerama je obuhvaćena 7 531 osoba iz evidencije nezaposlenih, od čega je 3.350 osoba zaposleno pomoću potpore za zapošljavanje, 1 105 osoba je uključeno u obrazovanje za poznatog poslodavca (potpore za usavršavanje), a 2 361 osoba u obrazovanje za nepoznatog poslodavca, 699 osoba je zaposleno preko programa (Mjera 7.) i 16 osoba preko programa (Mjera 8.). Od ukupno 7 531 osobe obuhvaćene mjerama u 2008. godini, bila je 3 641 žena (ili 48,3%). Od početka provedbe mjera do 31. prosinca 2008. isplaćeno je 132 797 862 kuna.

• Razviti "kulturu evaluacije", odnosno ispitivanja u činaka mjera APTR i izbjegavanja stihijskog pristupa. HZZ je proveo PHARE 2005. Projekt Aktivne mjere zapošljavanja za skupine kojima prijeti socijalna isključenost, a ostvario ga je konzorcij sastavljen od konzultantske kuće GVG (vodeći partner), Njemačke Federalne agencije za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Slovenija. Projektni partner i korisnik je HZZ. Sveobuhvatni cilj projekta bio je ojačati ekonomsku i socijalnu koheziju najosjetljivijih skupina u hrvatskome društvu na način da se poveća razina njihove zapošljivosti. Takoñer, kroz projekt se jačala sposobnost različitih aktera na hrvatskom tržištu rada u provoñenju

32

mjera aktivne politike zapošljavanja namijenjene skupinama kojima prijeti socijalna isključenost. Time će se olakšati pristup tržištu rada nezaposlenim osobama kojima prijeti socijalna isključenost putem korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja kreiranih upravo prema njihovim potrebama. Projekt je uspostavljen u okviru politika koje se odnose na razvoj ljudskih potencijala i socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ciljevi projekta u skladu su s Europskom strategijom zapošljavanja (EES), Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja 2005.-2008., kao i Godišnjim planovima za poticanje zapošljavanja. Projekt je započeo 10. travnja 2007. godine, a završio je 9. prosinca 2008. godine. Aktivnosti projekta sastojale su se od 4 komponente: - Evaluacija učinkovitosti sadašnjih mjera aktivne politike tržišta rada u Hrvatskoj i sustava za njihovu primjenu i upravljanje. Očekivani rezultati su pregled i sveobuhvatna procjena relevantnosti, učinkovitosti i rezultata mjera aktivne politike tržišta rada koje provodi HZZ; te opis i procjena sustava upravljanja i kapaciteta HZZ-a u oblikovanju, primjeni, praćenju i ocjenjivanju mjera aktivne politike tržišta rada. Za evaluacijsko istraživanje korišteni su kvalitativni podaci (tzv. meki podaci) i činjenice (tzv. čvrsti podaci). Provedeno je terensko istraživanje u 4 odabrane županije. Organizirane su fokus grupe s dionicima na središnjoj razini. Razvijeno je 9 personaliziranih instrumenata istraživanja s kojima su pokriveni svi korisnici mjera. Poslano je 4 143 upitnika (od toga poslodavcima 1 286 i pojedincima 2 857). Održani su sastanci fokus skupina s dionicima na regionalnim i nacionalnoj razini. Od ukupnog broja poslanih upitnika vraćeno je 27,2%. Napravljen je pregled i sveobuhvatna procjena relevantnosti, učinkovitosti i rezultata mjera aktivne politike tržišta rada. - Izrada preporuka o poboljšanju postojećih mjera aktivne politike tržišta rada i prijedlog novih mjera u suradnji s relevantnim dionicima. Izrañen nacrt preporuka za poboljšanja mjera aktivne politike tržišta rada koje provodi HZZ. Na osnovi rezultata dobivenih evaluacijskim istraživanjem izrañen je nacrt preporuka novih mjera aktive politike tržišta rada koji uključuje preporuke za izmjene na institucionalnoj razini u provoñenju mjera aktivne politike tržišta rada. Prvi nacrt preporuka bio je predstavljen na četiri regionalne radionice. Dobiveni komentari s regionalnih radionica uvršteni su u finalni nacrt preporuka. - Jačanje kapaciteta HZZ-ovih zaposlenika u voñenju i primjeni mjera aktivne politike tržišta rada. Osposobljeni su zaposlenici HZZ-a na nacionalnoj i regionalnoj razini odgovorni za primjenu mjera aktivne politike tržišta rada i upravljanja darovnicom u cilju poboljšanja mjera aktivne politike tržišta rada. U sklopu ove komponente napravljena je Analiza potreba za osposobljavanjem zaposlenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. - Potpora u primjeni PHARE 2005 programa upravljanja darovnicom "Mjere aktivnog zapošljavanja skupina kojima prijeti socijalna isključenost". Zaposlenici Odjela za provoñenje projekata osposobljeni su za upravljanje darovnicama. Korisnici darovnice upoznati su s načelima, mehanizmima, propisima i procedurama vezanih uz provoñenje EU projekata u sklopu darovnica.

• Ocijeniti u kojoj mjeri postoji uspješna koordinaci ja izmeñu nadležnih službi i ministarstava te lokalnih inicijativa aktivne polit ike zapošljavanja. Može se ocijeniti da je osjetno poboljšana koordinacija i suradnja nadležnih službi i ministarstva. MZOŠ je u srpnju 2008. godine organiziralo konferenciju na kojoj su sudjelovali predstavnici gospodarstva, visokih učilišta i studenata. Tema konferencije bila je zapošljivost prvostupnika, odnosno pravilno prepoznavanje njihovih kompetencija, vještina i razine znanja na tržištu rada. Nadalje, projekt Lokalno partnerstvo za zapošljavanje provodio se u neposrednoj suradnji s CARDS projektom za provedbu Regionalnih operativnih programa, pa je unutar svakog Regionalnog partnerskog vijeća osnovana Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala koja predstavlja predviñeno lokalno partnerstvo za

33

zapošljavanje. Kao pozitivan primjer može se navesti FZPRZOI koji je zajedno s MGRP nositelj programa Promicanje rodne jednakosti u suzbijanju siromaštva. Aktivnost je usmjerena na osnaživanje ženskog poduzetništva. HZZ, nekoliko ministarstava i nadležnih službi zajedno su sudjelovali u više domaćih i meñunarodnih projekata meñu kojima se ističu: - PHARE 2005. koji financira EK i projekti iz darovnice s ciljem unapreñenja zapošljavanja osoba s manjom zapošljivošću odnosno nepovoljnim položajem na tržištu rada; - Projekt Aktivne mjere zapošljavanja za skupine kojima prijeti socijalna isključenost, unutar kojeg je ostvareno 11 podprojekata s različitim ciljevima, na primjer osnaživanje ekonomske i socijalne kohezije, uvoñenje modela neformalnog obrazovanja u svrhu većeg zapošljavanja osoba sa poteškoćama u razvoju, poticanje i povećavanje mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja (kroz poduzetništvo) rizičnih skupina i povećavanje njihovih znanja, vještina i stručnosti. - Projekt DILMA "Razvoj integriranog tržišta rada jadranske regije" dio je programa INTREGG III A Adriatic, a financiran je sredstvima CARDS 2004 Regional te je nastavak projekta "Razvoj jadranskog tržišta rada" (SVILMA). Provedba projekta započela je 31. srpnja 2007., a trajala je do 31. siječnja 2009. Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosila je 1 250 000 eura, od čega je HZZ dobio 48 066 eura. Nositelj projekta bila je talijanska regija Veneto, a u njegovoj provedbi s hrvatske strane sudjelovao je HZZ. Uz Hrvatsku i nekoliko talijanskih regija sudjeluju Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, te Albanija. Ciljevi projekta DILMA bili su unaprjeñenje tržišta rada, upravljanje zapošljavanjem i migracijskim kretanjima u jadranskoj zoni te njegovo usklañivanje s europskim trendovima. - IPA program za razdoblje 2007.-2009. jedinstveni je pretpristupni instrument koji će zamijeniti tekuće pretpristupne programe CARDS, ISPA i SAPARD te objediniti njihove elemente. Njegov je cilj pripremiti zemlje kandidatkinje za što bolju implementaciju strukturnih i ruralnih razvojnih fondova nakon ulaska u EU. HZZ je sudjelovao u izradi i donošenju dvaju dokumenata značajnih za provedbu četvrte komponente IPA-e "Okvir za usklañenost strategija 2007.-2013. godine" i "Operativni program za razvoj ljudskih resursa 2007.-2009. godine", čiji je nositelj bio SDURF.

• Izvršiti decentralizaciju u kreiranju politike zapo šljavanja, osloboditi i poticati inicijative na regionalnom i lokalnom tržištu rada koje će poticati partnerstvo i uklju čivati sve raspoložive čimbenike koji mogu doprinijeti unapreñivanju zapošljavanja na lokalnoj i regionalnoj razini. Unutar CARDS 2004 programa HZZ proveo je projekt "Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 2". Projekt je imao dvije komponente: ugovor o davanju usluga koji je trajao do svibnja 2007. godine i program darovnica. U program darovnica u lipnju 2007. potpisano je 10 ugovora, čija je provedba uspješno završena u srpnju 2008. Projekti su se provodili u 8 županija. Ciljevi programa darovnica bili su pomoć ciljnim skupinama u pristupu zapošljavanju (uključujući samozapošljavanje) na lokalnim tržištima rada i podrška i jačanje kapaciteta lokalnih dionika za izradu i provedbu mjera i projekata prema potrebama lokalnih tržišta rada. Projekti programa darovnica bili su usmjereni na aktivnosti povećanja znanja i stjecanja novih vještina prepoznatih kao najbolji i najkorisniji način kojim se zapošljivost može povećati. Organizirana je edukacija i osposobljavanje za pisanje životopisa, predstavljanje poslodavcu, povećanje motivacije, razvoj socijalnih vještina, procjenu kompetencija, ECDL tečajeve te tečajeve stranih jezika. Takoñer su neki projekti bili usmjereni i na edukaciju o samozapošljavanju, osnovama poduzetništva, razvoju poslovnih ideja te kreiranju poslovnih planova. Više od 400 osoba prošlo je edukaciju i osposobljavanje, a više od 100 ih se zaposlilo tijekom ili neposredno nakon provedbe projekata.

34

• Vratiti nezaposlenim osobama (njihovim udrugama) status socijalnog partnera, koji su imali ranije. U okviru Strategije decentralizacije istaknuto je da na različitim razinama vlasti postoji potreba za boljim koordiniranjem i, u dugom roku, integracijom usluga sektora zapošljavanja i socijalne skrbi kako bi se optimizirala upotreba resursa i izbjeglo dupliciranje. Predstavnici nezaposlenih pozvani su na više sastanaka vezanih uz ostvarenje strateških dokumenata JIM-a i JAP-a, kao i na sajmove poslova održane u 2008. i 2009. širom Hrvatske. Nezaposlene osobe i ostali tražitelji posla imali su priliku predstaviti se poslodavcima, informirati se o njihovim potrebama u sljedećem razdoblju, o mogućnostima dodatnog obrazovanja, stipendiranja i slično. Sajmovi poslova organizirani su uz podršku partnera na lokalnoj razini: lokalne samouprave, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, HUP, razvojne agencije, centara za poduzetništvo, škola, veleučilišta, škola za obrazovanje odraslih i drugi.

3.2.1.2. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada Pregled mjera • Poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Ukupan broj

registriranih osoba s invaliditetom HZZ-u, krajem lipnja 2008. godine iznosio je 5 400, što čini 2,5% sveukupne populacije nezaposlenih registriranih u evidenciji HZZ-a. U evidenciji HZZ-a 31. prosinca 2008. godine bilo je registrirano 5 579 nezaposlenih osoba s invalidnošću. Tijekom 2008. godine iz evidencije je zaposleno njih 1 267. Uzroci otežanog zapošljavanja osoba s invaliditetom su suficitarnost stečenih zvanja (npr. zvanja iz područja tekstilne i grafičke struke, odnosno ostala zvanja koja se slabije traže na tržištu rada); niža formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije, nedostatak radnog iskustva (43,9% bez radnog iskustva) i dugotrajna nezaposlenost (78,2% osoba s invaliditetom u evidenciji nezaposlenih duže je od 1 godine). Struktura nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZ-a s obzirom na vrstu oštećenja pokazuje kako je najviše osoba s intelektualnim poteškoćama (31%), slijede osobe s tjelesnim invaliditetom (23%), te nakon toga osobe s kombiniranim smetnjama (22%). Osobe s invaliditetom iz evidencije HZZ-a najčešće se zapošljavaju sa zanimanjima niže obrazovne razine. U svim područnim službama HZZ-a imenovani su savjetnici za posredovanje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Svrha je navedene reorganizacije bila unaprjeñenje rada s tom skupinom nezaposlenih i njihov olakšani pristup tržištu rada. Tijekom 2008. u aktivnostima profesionalnog savjetovanja sudjelovalo je ukupno 700 osoba s invaliditetom, od čega su 433 osobe savjetovane individualno, a 267 osoba u radionicama. Održano je ukupno 25 radionica. Da bi se povećala zapošljivost, tijekom 2008. godine 271 osoba s invaliditetom sudjelovala je u nekom obliku obrazovanja. Unutar projekta "Pravo na život u zajednici: Socijalno uključivanje osoba s invaliditetom", čiji je nositelj UNDP Hrvatska, provedeno je istraživanje o stavovima 600 nezaposlenih osoba s invaliditetom o zapošljavanju u RH, čiji su rezultati objavljeni u publikaciji "Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom". U drugom dijelu Projekta izrañeni su individualni planovi profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja 100 osoba s invaliditetom, procijenjenih kao izrazito motiviranih za zapošljavanje. Do završetka projekta zaposlilo se oko 60% osoba iz te skupine. U projektu "Poslodavac godine za osobe s invaliditetom" HZZ je kao partnerska institucija sudjelovao u oblikovanju kriterija dodjele nagrada. Dodijeljene su godišnje nagrade za najboljeg poslodavca za osobe s invaliditetom u različitim kategorijama.

• Poduzimati mjere zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz različite oblike samozapošljavanja, obavljanjem odreñene obrtničke ili uslužne djelatnosti (poticati razvoj poduzetništva ranjivih skupina). Promoviranje integracije i borba protiv

35

diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mjere za nezaposlene i zaposlene osobe s invaliditetom, ostvaruju se kroz pet skupina aktivnosti: 1. Sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada 2. Sufinanciranje kamata za namjenske kredite za kupnju strojeva, oprema, alata ili pribora 3. Nadoknada postotka plaće zbog smanjenog radnog učinka osobe s invaliditetom 4. Sufinanciranje dijela troška osobnog asistenta ili radnog terapeuta osobe s invaliditetom 5. Tromjesečni povrat doprinosa obračunatih i uplaćenih za plaće zaposlenih osoba s invaliditetom Navedena mjera je u cijelosti provedena, u skladu sa zakonskom regulativom. FPRZOI je tijekom 2008. godine isplatio 51 480 022 kuna poticaja poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticaje je koristilo 310 poslodavaca za 1 924 zaposlene osobe s invaliditetom (u 2007. godini isplaćeno je 43 569 858 kuna sredstava za poticaje, prema 114 poslodavca za 862 zaposlene osobe s invaliditetom). U razdoblju siječanj - ožujak 2009. godine poticaje je koristilo 95 poslodavaca za 271 osobu s invaliditetom, za koje je FPRZOI isplatio 11 749 856 kn. Broj osoba s invaliditetom u radnom odnosu za koje poslodavci ostvaruju pravo na poticaje je 1 924 na dan 31. prosinac 2008. godine (2007. godine 862 osobe s invaliditetom). Broj poslovnih subjekata koji ostvaruju pravo na poticaje FPRZOI je 310 (2007. god - 114 poslovna subjekta) na dan 31. prosinac 2008. god. Broj novozaposlenih osoba s invaliditetom za koje su poslodavci koristili poticaje u 2008. god je 120, a u prvom tromjesečju 2009. godine je novozaposleno još 44 osobe s invaliditetom, s tim da FPRZOI nema podataka o zapošljavanjima osoba s invaliditetom u slučajevima kada poslodavci nisu koristili poticaje FPRZOI. Iako su neke mjere djelomično provedene, bilježi se napredak u odnosu na 2007. godinu. Sustav poticaja su regulirali na drugoj osnovici i time olakšali pristup poslodavcima. Kontinuirano se promovira rad FPRZOI, što se očituje u značajnom povećanju broja poslodavaca koji koriste poticaje, a samim time i broja zaposlenih osoba s invaliditetom. FPRZOI sudjeluje i u procesima IPA-e i JAP-a s aktivnostima u 2009. i 2010. godini. U cilju bolje spoznaje stanja i unaprjeñenja opće svijesti o zapošljavanju osoba s posebnim potrebama (invalida), HZZ je, prepoznavši važnost edukacije i razmjene iskustava relevantnih dionika s područja obrazovanja, profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, u rujnu 2008. godine organizirao meñunarodni simpozij "Obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom: iskustva, novi smjerovi". Cilj Simpozija bio je stjecanje sveobuhvatnog uvida u postojeće stanje i položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada, te razmjena iskustava vodećih domaćih i inozemnih stručnjaka u ovom području. Zbornik radova sa simpozija dostupan je na mrežnoj stranici HZZ.

• Osigurati sredstva za prilagodbu radnih mjesta na kojima se mogu zaposliti i raditi osobe s invaliditetom te povećati pristupačnost i primjerenost obrazovnog sustava radi njihova lakšeg zapošljavanja. Nabavljena su četiri računala prilagoñena radu slijepih i slabovidnih osoba za četiri područne službe HZZ (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka) kako bi ti korisnici imali ravnopravan pristup informacijama, te mogućnost pretraživanja interneta, pisanja i slanja životopisa i zamolbe za posao i slično. Članstvom u radnim skupinama, stručnjaci HZZ sudjelovali su u izradi novih i prilagodbi postojećih nastavnih programa za osobe s oštećenjem vida. Nositelj navedenih aktivnosti bila je Agencija za strukovno obrazovanje. Zavod je takoñer surañivao s udrugama osoba s invalidnošću i udrugama koje skrbe o njima, pa su područne službe sudjelovale u provedbi projekata ("10 koraka za individualnu podršku pri zapošljavanju", "Poticaj zapošljavanju i samozapošljavanju osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici"), te u radionicama, na okruglim stolovima i slično. Posebice se velika pozornost posvećuje poboljšanju zapošljivosti osoba s invaliditetom te HZZ kontinuirano radi na uspostavi modela profesionalnog usmjeravanja u obrazovnom sustavu. U cilju boljeg informiranja o pravima

36

i mogućnostima obrazovanja i rehabilitacije, Hrvatski zavod za zapošljavanje pripremio dva informativna materijala: Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom i Zapošljavanje osoba s invaliditetom. Materijali su dostupni na mrežnoj stranici HZZ-a te tiskani u 5 000 primjeraka.

• Nužan je kvotni sustav zapošljavanja sa svrhom odreñivanja obveze poslodavcu da zaposli odreñeni postotak osoba s invaliditetom. Mjera evaluacija učinkovitosti sustava kvota je djelomično provedena, u skladu sa zakonskim i tehničkim mogućnostima. Provoñenje mjere ulazi u djelatnost FPRZOI, koji je u 2008. godini ostvario čitav niz kontakata s nadležnim institucijama, kako bi pronašli najučinkovitiji način za evidenciju i kontrolu kvotnog sustava. Naime, evaluaciju učinkovitosti sustava kvota, moguće je izvršiti samo djelomično obzirom da se ne provodi evidencija niti kontrola istoga. Upravo u tu svrhu Fond je naišao na potporu institucija koje raspolažu s odreñenim bazama podataka, koje mogu pridonijeti efikasnoj kontroli sustava kvota. Meñutim, da bi se ta kontrola mogla provoditi potrebno je imati i dostatnu informatičku podršku. Fond u ovom trenutku raspolaže samo s računalnom opremom (hardware), na kojoj su instalirani osnovi operativni sustavi te manji računovodstveni sustavi i program. Provoñenje informatizacije i uvoñenje informatičkog sustava neophodno je kako bi Fond mogao ostvariti svoju svrhu i provoditi sve aktivnosti koje spadaju u njegov djelokrug posla. Samo takvim pristupom omogućiti će se stvaranje kvalitetne podloge za što kvalitetnije upravljanje sustavom profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI, a samim time će se pospješiti ostvarivanje prioritetnih ciljeva zapošljavanja. Upravo u tom cilju, Državnim proračunom za 2009. predviñena su značajna sredstva za informatizaciju Fonda, ona je već jednim dijelom otpočela, a tijekom ove godine će se nastaviti. U bazi podataka koju Fond trenutno vodi, nalaze se samo poslodavci iz kvotnog sustava, odnosno oni koji mogu ostvariti poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. U pogledu mjere evaluacija sustava zakonske regulative koja se odnosi na zapošljavanje osoba s invaliditetom Fond je preispitao Odluku o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 141/05, 72/07), jer je primjena Odluke stvarala velike poteškoće u radu obzirom da su pojedine odredbe bile prilično neprecizne i nedovoljno razrañene, te ih se moglo tumačiti i primjenjivati na više različitih načina. Stoga je Odluka temeljito preispitana, te je donesena nova Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 8/08) koja je stupila na snagu 16. siječnja 2008. Sukladno navedenoj Odluci poslodavci, uz primjenu odreñenih kriterija, ostvaruju pravo na slijedeće poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom: I) Redovne poticaje – koji imaju kontinuirani karakter i II) Posebne poticaje – koji su povremene naravi. Nadalje, kontinuirano se radilo na analizi i evaluaciji odredaba Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, 33/05), temeljem čega će Fond nadležnim tijelima iznijeti svoje primjedbe i prijedloge za pokretanje postupka izmjene Zakona.

• Implementirati i dalje razvijati mjere integracije Roma u tržište rada, kroz njihovo uklju čivanje u obrazovanje i programe obuke i osposobljavanja, sufinancirano zapošljavanje, javne radove, savjetovanje u pogledu traženja posla itd. Provedbom Vladinog programa "Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine" nezaposlenim osobama romske nacionalne manjine pružene su šire mogućnosti zapošljavana. Poteškoće kod njihovog zapošljavanja su niska razina obrazovanja, nedostatak stručnih kompetencija i nemotiviranost za aktivno traženje posla. Većina osoba romske nacionalne manjine korisnici su različitih vrsta socijalnih pomoći, koje su u pojedinim slučajevima više od ponuñene plaće, te pri traženju posla ponekad očekuju nerealno visoka primanja. Ipak, u provedbi programa primijećen je pozitivan pomak u komunikaciji i odnosu osoba romske nacionalne manjine prema traženju zaposlenja, te spremnosti na promjenu načina života. Temeljem mjera iz Nacionalnog programa za

37

Rome/Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma za 2008., koje se odnose na zapošljavanje i osposobljavanje nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine, ukupno su zaprimljena 73 zahtjeva, 66 je zahtjeva pozitivno ocijenjeno pa su potpisana 64 ugovora o sufinanciranju zapošljavanja i osposobljavanja, financiranju osposobljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine, te financiranju zapošljavanja u programima javnih radova. Mjerama je obuhvaćeno 247 osoba romske nacionalne manjine iz evidencije nezaposlenih, od čega su 223 osobe zaposlene, a 24 uključene u mjeru. Temeljem sufinanciranja zapošljavanja i osposobljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine u 2008. godini ukupno je isplaćena 4 259 721 kn. U organizaciji HZZ-a, Područne službe Zagreb početkom 2008. godine održan je okrugli stol o temi "Uključivanje Roma u svijet rada" na kojem su se razmatrale mogućnosti podizanja konkurentnosti i povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine. UNM organizirao je seminar za predstavnike romskih udruga. U sklopu programa 2005 od siječnja 2008. do siječnja 2009. godine proveden je Projekt "Poboljšanje pristupa obrazovanju i zapošljavanju pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj". Projekt se osobito bavi predškolskim obrazovanjem te većom uključenošću romske djece u osnovne škole. Projekt daje dodatni poticaj MZOŠ da u suradnji s drugim institucijama i predstavnicima romske nacionalne manjine i dalje poboljšava pristup obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja. Specifične aktivnosti koje su u tijeku i u planiranom su: sufinanciranje roditeljskog udjela za pripadnike romske nacionalne manjine u programima predškolskog odgoja, sufinanciranje programa predškole za pripadnike romske nacionalne manjine, prikupljanje podataka o broju djece romske nacionalne manjine u dobi 4-6 godina, dopuna baze podataka, stvaranje preduvjeta za uključivanje učenika romske nacionalne manjine u produženi boravak, osposobljavanje suradnika pomagača za rad s učenicima romske nacionalne manjine, povećanje broja razrednih odjela u kojima su integrirani učenici romske nacionalne manjine, stvaranje preduvjeta za veći angažman roditelja romske nacionalne manjine u pružanju potpore svojoj djeci u učenju i redovitijem pohañanju nastave, uključivanje učenika romske nacionalne manjine u umjetničke programe pri redovnim osnovnim školama, osiguravanje besplatnih udžbenika, prijevoza, povećanje broja učenika romske nacionalne manjine koji upisuju srednje škole, osiguranje stipendiranje učenika romske nacionalne manjine, uključivanje odraslih pripadnika romske nacionalne manjine oba spola u program opismenjavanja i uključivanje odraslih pripadnika romske nacionalne manjine oba spola u programe za prvo zanimanje.

• Osigurati punu provedbu propisa o zapošljavanju manjina sadržanih u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Odredbom članka 22. Ustavnog zakona propisano je da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima, vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo i stečenim pravima. Vezano uz zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, SDUU6 poduzeo je od 2006. godine do sada niz aktivnosti u cilju provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Te se aktivnosti odnose na analizu postojećeg stanja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina, planiranje zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina, edukaciju državnih službenika o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te informiranje pripadnika nacionalnih manjina o pravima koja im pripadaju temeljem odredaba Ustavnog zakona. Od srpnja 2007. godine sva državna tijela dostavljaju SDUU-u redovite mjesečne podatke o broju zaposlenih, s posebno iskazanim podacima o pripadnicima nacionalnih manjina i njihovoj

6 Središnji državni ured za upravu, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave prestao je s radom u srpnju 2009., osnovano je Ministarstvo uprave (NN 77/2009).

38

strukturi prema spolu, stupnju stručne spreme, vrsti radnog odnosa i statusu. Temeljem navedenih podataka vrši se analiza stanja i predlažu mjere za poboljšanje. SDUU je uspostavio, do uspostave Središnjeg popisa državnih službenika i namještenika, privremenu evidenciju o broju i strukturi zaposlenih državnih službenika i namještenika, uključujući i zaposlene pripadnike nacionalnih manjina. Prikupljanju podataka o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave značajno će doprinijeti i provedba projekta centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim potencijalima čiji nositelj je MF, a za provedbu kojeg su u 2008. godini poduzete potrebne predradnje. U Planu prijama u državnu službu za tijela državne uprave, stručne službe i urede Vlade RH za 2007. godinu po prvi je puta iskazan broj zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina te broj pripadnika nacionalnih manjina koje se planira zaposliti. Prema Planu prijama za 2007. godinu zaposleno je bilo ukupno 1 987 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 1 971 u tijelima državne uprave i 16 u stručnim službama i uredima Vlade RH. U razdoblju pripreme Plana prijama za 2008. godinu, od rujna do prosinca 2007. godine, analizirani su podaci o izvršenju Plana prijama u državnu službu za 2007. godinu. Prema rezultatima te analize od planiranih je 336 pripadnika nacionalnih manjina u središnja tijela državne uprave primljeno njih 107. Povećanje broja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u 2007. godini, koje se iskazuje usporedbom stanja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina pri donošenju planova prijama za 2007. i 2008. godinu, iznosi 44 (36 u tijelima državne uprave i 8 u stručnim službama i uredima Vlade RH). Planom prijama u državnu službu za tijela državne uprave, stručne službe i urede Vlade RH za 2008. godinu utvrñeno je da je u tijelima za koja se donosi Plan zaposleno 2 031 pripadnik nacionalnih manjina (2 007 u tijelima državne uprave i 24 u stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske), te da se u 2008. godini planira zaposliti 226 pripadnika nacionalnih manjina (224 u tijelima državne uprave te 2 u stručnim službama i uredima Vlade RH). Prema podacima iz privremene evidencije SDUU o broju i strukturi zaposlenih državnih službenika i namještenika u veljači 2009. godine bilo je zaposleno 2 160 pripadnika nacionalnih manjina, što ukazuje na povećanje broja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina za 129 u odnosu na razdoblje donošenja Plana prijama za 2008. Radi usporedbe, u 2007. godini je u usporedbi sa stanjem u 2006. broj zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina stvarno povećan za 49 osoba. Prema podacima iz veljače 2009. godine udio zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u ministarstvima je 4,02%; u središnjim državnim uredima 0,87%, u državnim upravnim organizacijama 4,26%, u uredima državne uprave u županijama 5,84%, u stručnim službama i uredima Vlade RH 4,59%, te u ostalim državnim tijelima (ne obuhvaćaju stručnu službu Ustavnog suda, s obzirom da SDUU-u ne dostavlja podatke, te pravosudna tijela za koja evidenciju vodi MP) 2,34%. Ukupan udio pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u pobrojanim državnim tijelima je 4,13%. Podaci iz evidencije o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima JLPS na dan 1. ožujka 2009., koju je SDUU uspostavio početkom svibnja 2009., pokazuju da od ukupno 576 JLPS njih 110 osigurava zastupljenost, odnosno zapošljava pripadnike nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima. U tih 110 jedinica ukupno je zaposleno 7 785 službenika i namještenika, od čega 590 ili 7,58% pripadnika nacionalnih manjina. U 72 jedinice (u 62 općine i gradova te 10 županija) potrebno je osigurati zastupljenost u upravnim tijelima pripadnika nacionalnih manjina kojima je to pravo jamčeno odredbama Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a što je i ostvareno u njih 53. Podatke o ukupnom broju jedinica samouprave koje u svojim upravnim tijelima imaju zastupljene pripadnike nacionalnih manjina, kao i podatke o ukupnom broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica za 2008. godinu nije moguće usporeñivati s podacima za 2007.

39

godinu zbog neujednačeno iskazivanih podataka jedinica u prethodnom izvještajnom razdoblju, kao i razloga što su podaci za 2008. godinu po prvi puta prikupljani po novoj metodologiji. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da predstavnici nacionalnih manjina koji sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima JLPS, isto tako imaju pravo na zastupljenost u izvršnim i upravnim tijelima tih jedinica. Poglavarstva lokalnih jedinica obvezna su, planom prijama u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica. Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na natječaj za prijam u službu, imaju se pravo pozvati na ostvarivanje prava prednosti pri popunjavanju radnih mjesta pod istim uvjetima, koje im pripada sukladno odredbi članka 22. stavak 4. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijama u službu utvrñuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se ureñuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri raspisivanju natječaja, lokalne jedinice u čijim upravnim tijelima nije osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu, dužne su to navesti u tekstu natječaja, kao i navesti da su se kandidati u prijavi na natječaj dužni pozvati na to pravo, zatim da kandidat, pripadnik nacionalne manjine ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Pučki pravobranitelj u svom Izvješću o radu ističe kako je broj pritužbi pripadnika nacionalnih manjina smanjen u odnosu na prethodne godine7. U cilju unapreñenja stanja i boljeg informiranja javnosti Centar za ljudska prava organizirao je u suradnji s Uredom za ljudska prava Vlade RH i Savjetom za nacionalne manjine 19. studenog 2008. stručni okrugli stol "Zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj – primjena članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina".

• Steći uvid u mjere APTR u kojima sudjeluju korisnici socijalne pomoći. U Hrvatskoj zasad nema obveze evidencije korisnika socijalne pomoći u mjerama aktivne politike zapošljavanja ni u zakonima niti u nekim podzakonskim odlukama i pravilnicima. Nekoliko uspješnih programa širom Hrvatske bili su više rezultat djelovanja i koordinacije lokalnih vlasti gdje su lokalne zajednice dobro upoznate tko su korisnici socijalne pomoći. Često se sudjelovanje u tim programima nagrañuje s besplatnim vaučerom za programe obrazovanja, usavršavanja i/ili učenja stranih jezika, što je potaknulo i zainteresiranost korisnika za sudjelovanje u programima.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Najveći dio sredstava za mjere APTR izdvaja se iz proračuna središnje države te sredstava lokalnih tijela vlasti. Zadužena tijela su MGRP i HZZ, koja provode raznovrsne mjere aktivne politike zapošljavanja širom Hrvatske, a aktivno su se uključila i druga ministarstva. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Iako nisu u potpunosti zaživjeli multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama, može se ocijeniti da je u tom području postignut značajan napredak u suradnji i koordinaciji različitih tijela i područja aktivnosti. To se posebice očituje kroz pilot projekt Razvoj planiranja socijalnih usluga na lokalnoj razini gdje su mnogobrojni predstavnici iz lokalnih ustanova 7 Centar za ljudska prava: Izvješće o radu i poslovanju u 2008. godini, Zagreb, 28. travnja 2009. Dostupno na http://www.human-rights.hr/

40

pružatelja usluga (domovi, CZSS, tijela vlasti, zavodi za zapošljavanje, zdravstvene ustanove i drugi) i korisnika usluga sudjelovali u stvaranju lokalnih planova socijalnih usluga. U tim je planovima u središtu pozornosti korisnik usluga, a naglasak je na poboljšanju njegove zapošljivosti i poticanju zapošljavanja. U svemu navedenom težište je na integriranoj lokalnoj mreži pružatelja usluga i jačanju partnerstva s nevladinim udrugama te uključivanju obitelji i šire zajednice.

3.2.2. Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite

3.2.2.1. Mirovinski sustav Pregled mjera • Dugoročno ostvarenje socijalne sigurnosti za starije osobe bez ikakvih primanja i

njihova zaštita u prijelaznom razdoblju. Jedan od ciljeva sadašnje Vlade jest ostvarenje dugoročnije sigurnosti starijih grañana bez mirovina kroz uvoñenje socijalne mirovine. Realizacija ove mjere očekuje se u mandatnom razdoblju Vlade do 2011. godine. Tijekom 2008. napravljene se odreñene procjene udjela starije populacije bez mirovina. Prema tim procjenama, izmeñu 12%-13% osoba starijih od 64 godine nema nikakvih mirovinskih primanja. Isto tako, prihvaćeno je stajalište da što prije treba raspraviti model budućih socijalnih mirovina, kao i kriterije za ostvarivanje ovog prava. Model socijalnih mirovina trebao bi biti raspravljen i predložen do kraja 2010., što je predviñeno Nacionalnim provedbenim planom 2009.-2010. U meñuvremenu starije osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život mogu ostvariti odreñene naknade u sklopu sustava socijalne pomoći. Starije osobe uglavnom koriste tri prava unutar sustava socijalne pomoći: stalnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu. U odnosu na 2007. godinu, krajem 2008. neznatno se povećao udio starijih osoba (65+) meñu korisnicima stalne pomoći s 11,2% na 11,5%. Ipak, najveći broj starijih osoba koristi doplatak za pomoć i njegu. Broj starijih osoba koje su korisnici ovog prava stalno raste: 35 382 u 2004., 43 741 u 2007. i 44 425 u 2008. godini. Moglo bi se kazati da doplatak za pomoć i njegu veliki broj starijih osoba percipira kao neku vrstu "mirovine". Broj starijih osoba koje su korisnici osobne invalidnine relativno je mali (549 u 2007. i 471 u 2008.).

• Preispitati ulogu najniže mirovine i poboljšati položaj "novih" umirovljenika . Treba istaknuti da su korisnici mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. (tzv. stari umirovljenici) imali pravo na minimalnu mirovinu i zaštitni dodatak pod uvjetom provjere prihoda. Korisnici mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. (tzv. novi umirovljenici) imaju pravo na najnižu mirovinu neovisno o drugim prihodima korisnika. Najnižu mirovinu ostvaruju korisnici čija je mirovina na temelju plaća manja od najniže mirovine, ovisno o dužini staža. Zbog zakonskih promjena tijekom 2007. i 2008.8 smanjio se broj korisnika najniže mirovine i poboljšan je materijalni položaj umirovljenika koji su ostvarili mirovinu od 1. siječnja 1999., ali i budućih umirovljenika. Udio korisnika najniže mirovine meñu novo umirovljenima iznosio je 39% u 2007., 21,8% u 2008. i 18,1% u prvom tromjesečju

8 Usvojeni su Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Ovim je zakonima poboljšan položaj umirovljenika koji su ostvarili mirovinu od 1999. godine isključivo u javnom mirovinskom stupu na način da im je isplaćen dodatak na mirovinu u iznosu od 4% za one koji su umirovljeni 1999. do 27% za one koji će ostvariti mirovinu 2010. i nakon toga. Dodatak se usklañuje dva puta godišnje kao i mirovine: s rastom plaća i potrošačkih cijena u omjeru 50:50. Isto tako, do 1. siječnja 2008. godine iznos najniže mirovine po godini mirovinskog staža bio je dvostruko manji za svaku godinu staža nakon 30 godina nego za svaku godinu staža do 30 godina. Nakon 1. siječnja 2008. spomenuti je iznos izjednačen za sve godine staža. Zatim, smanjeno je trajno umanjenje mirovine za one koji su ostvarili prijevremenu starosnu mirovinu. Od 1. siječnja 2008. maksimalno trajno umanjenje zbog odlaska u prijevremenu mirovinu iznosi 9%, dok je ranije iznosilo 20,4%.

41

2009. godine. Sukladno tome, smanjio se i udjel sredstava za najniže mirovine u ukupnim mirovinskim rashodima s 2,58% u 2007., na 2,35% u 2008. (u prvom tromjesečju 2009. udio je iznosio 2,52%). Smanjena je i razlika izmeñu prosječnih mirovina starih i novih umirovljenika (s 20,5% krajem 2007. na 18,9% krajem 2008., odnosno na 18,8% u prvom tromjesečju 2009. godine). Opće je stajalište da najniža mirovina predstavlja ključni instrument ostvarivanja načela solidarnosti i redistribucije u sustavu generacijske solidarnosti. S obzirom na trend smanjivanja udjela korisnika najniže mirovine meñu novim umirovljenicima, zasada nema naznaka promjene načina financiranja i ostvarivanja ovog prava (vidi takoñer poglavlje 4.5).

• Stvoriti preduvjete za uklju čivanje umirovljenika u pla ćeni posao. Novim su Zakonom o doprinosima od 1. siječnja 2009. osloboñeni plaćanja doprinosa za obvezno osiguranje oni korisnici mirovina koji ostvaruju drugi dohodak. Ista je mogućnost već predviñena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, ako korisnici mirovina ostvaruju dohodak obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja. Zasada, ipak, nisu dostupni podaci o broju umirovljenika koji ostvaruju drugi dohodak. Od početka 2008. godine povećane su invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja korisnika, kako bi se potaknulo ove umirovljenike na rad.

• Pratiti u činke prijelaza na kapitaliziranu individualnu štednju na spolne razlike u mirovinama te utjecaj mješovitog usklañivanja mirovina (prema rastu plaća i potrošačkih cijena) na starije umirovljenike . U obveznom drugom i dobrovoljnom trećem stupu mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje mirovine se odreñuju prema načelu definiranih doprinosa, primjenom aktuarske matematike. To znači da visina mirovine ovisi o visini sredstava na računu osobne mirovinske štednje, starosti osiguranika i drugim parametrima. Iznos mirovine iz drugog stupa ne smije ovisiti o spolu niti o zdravstvenom stanju osiguranika. Meñutim, kako žene u prosjeku ostvaruju mirovinu u mlañoj dobi, s kraćim mirovinskim stažem i u prosjeku zarañuju manje od muškaraca, prosječne mirovine žena manje su od mirovina muškaraca. Npr., ako žena ostvari mirovinu u životnoj dobi 5 godina mlañoj od dobi muškarca, ostvaruje približno 20% manju mirovinu iz drugog stupa nego muškarac. Činjenica da žene mogu ostvariti prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu 5 godina prije muškaraca povećava rizik da žene koje mirovinu ostvare u mlañoj životnoj dobi ostvare iz oba obvezna stupa manju mirovinu od muškarca, te manju od mirovine koju bi ostvarile samo u prvom stupu mirovinskog osiguranja. Dosada su prijevremenu starosnu mirovinu iz oba obvezna stupa ostvarile jedino žene koje su imale gotovo 50 godina života 2002. godine kada su se odlučile za osiguranje u drugom stupu. Ova je skupina žena uz prijevremenu starosnu mirovinu iz prvog stupa ostvarila i mirovinu iz drugog stupa u prosječnoj svoti od 68,38 kuna, koja se usklañuje dva puta godišnje prema potrošačkim cijenama. Žene koje su ostvarile mirovinu iz oba stupa kratko su vrijeme uplaćivale doprinos u drugi stup po stopi od 5% bruto plaće, te kao korisnici mirovina iz oba stupa nemaju pravo na dodatak na mirovinu. Osim toga, aktualna nepovoljna kretanja na tržištu kapitala tijekom 2008. godine nepovoljno su se odrazila na prinose mirovinskih fondova i visinu mirovina iz tog osiguranja. Sve to pridonijelo je činjenici da su mirovine iz oba obvezna stupa manje od mirovina koje bi se ostvarile samo u prvom stupu. Stoga je Vlada RH donijela zaključak da se izradi procjena dugoročnih socijalnih i fiskalnih efekata različitih rješenja, koja bi omogućila da osiguranici drugog stupa ostvare primjerenu razinu mirovine. Kada je u pitanju utjecaj usklañivanja mirovina na položaj umirovljenika, mirovine se usklañuju dva puta godišnje prema postotku promjene plaća i indeksu potrošačkih cijena u omjeru 50:50. Takvo usklañivanje mirovina osigurava realni rast mirovina po stopi koja je za polovinu manja od stope realnog rasta plaća. U razdoblju od 1. siječnja 1999. do 1. siječnja 2009. potrošačke cijene narasle su ukupno za 43,7%, a mirovine su usklañene za 70,2%, odnosno

42

realno su povećane za 18,5%. U 2008. godini prosječna plaća povećala se za 7,1%, a potrošačke cijene povećale su se za 6,0%. Mirovine su usklañene za 6,7%, što znači da su realno povećane za 0,7%. Iako propisani način usklañivanja mirovina osigurava rast mirovina u manjem opsegu od rasta plaća, ipak je u dosadašnjem razdoblju usklañivanje mirovina omogućilo realni rast mirovina i poboljšanje životnog standarda umirovljenika.

• Voditi ra čuna o usklañenosti mirovina s minimalnim standardima. RH je potpisnica Konvencije br. 102. Meñunarodne organizacije rada o minimalnim standardima socijalnog osiguranja, o čemu (po potrebi) izvješćuje navedenu organizaciju i Vijeće Europe. Sukladno Izvješću o primjeni Konvencije koje se odnosi na početak 2008., visina mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja udovoljava propisanim minimalnim standardima. Iako izvješće za stanje koje se odnosi na početak 2009. još nije pripremljeno, izvjesno je da razine mirovina i početkom 2009. odgovaraju propisanim standardima budući da se prosječna plaća u 2008. povećala za 7,1%, a mirovine za 6,7%.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Odgovorne i provedbene institucije za gore navedene mjere su MINGORP te HZMO. Provedba mjera zaštite starijih osoba koje nemaju dovoljno sredstava za život u ingerenciji je MZSS. Izvori financiranja su doprinosi za mirovinsko osiguranje i državni proračun. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Mjere vezane za mirovinski sustav utjecat će na druga društvena područja: ekonomska kretanja, ravnopravnost spolova, socijalne usluge, ukupni društveni status starijih osoba. Češće djelomično uključivanje umirovljenika u plaćeni rad može poboljšati ne samo njihov materijalni položaj, već i pozitivno utjecati na gospodarski rast. Uvoñenje socijalnih mirovina doprinijelo bi većoj ravnopravnosti spolova u starosti jer preko 95% starijih osoba koje ne primaju mirovine čine žene. Socijalne bi mirovine umanjile razinu stigmatizacije koja se obično povezuje sa socijalnom pomoći. Socijalne mirovine jačaju grañanski status (citizenship) starijih osoba bez mirovina.

3.2.2.2. Davanja djeci i obiteljima te skrb o djeci Pregled mjera • Pravednija raspodjela sredstava za doplatke za djecu. Početkom 2007. umjesto dva

uvedena su tri dohodovna razreda, čime su pravednije raspodijeljena sredstva izmeñu korisnika doplatka za djecu. Za doplatak za djecu i pronatalitetni dodatak iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2008. godini isplaćen je iznos od ukupno 1 873 702 058 kuna za približno 228 177 korisnika/ca mjesečno i to za 431 701 djece. Dodatak za troje djece ostvarilo je 36 740 korisnika, a dodatak za više od troje djece 12 190 korisnika. Prosječni iznos dječjeg doplatka povećan je s 261 kune u 2006. na 342 kune u 2007. te na 348 kuna u 2008. godini.

• Primjenu provjere dohodovnog stanja proširiti i na djecu s težim invaliditetom. Ova mjera još uvijek nije provedena. Meñutim, do kraja 2009. godine ili početkom 2010. pri MOBMS osnovat će se stručna radna skupina koja će nakon provedenih analiza pripremiti izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu.

• Pravo na rodiljne naknade za majke koje nisu zaposlene ne treba uvjetovati evidencijom kod službi za zapošljavanje. Ova je mjera realizirana početkom 2009. stupanjem na snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

• Doplatke za djecu izuzeti iz koncepta dohotka prilikom ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi. Ova je mjera ostvarena još sredinom 2007. izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi.

43

• Jedan od prioriteta u razvoju obiteljske politike svakako je proširenje kapaciteta i programa institucionalnih usluga za djecu predškolske dobi. (vidi poglavlje 3.2.2.6)

• Razvijati, odnosno primjenjivati zakonski propisane fleksibilne oblike zapošljavanja koji su usklañeni s obavljanjem obiteljskih obveza. Jedna od mjera Nacionalne populacijske politike je "Poticati poslodavce na primjenu odredaba Zakona o radu i donošenje posebnih propisa koji se odnose na posebna poslovna utanačenja i fleksibilizaciju rada i mjesta rada (nepuno radno vrijeme, rad kod kuće i teleposlovanje, klizno radno vrijeme, dopusti)". Nositelji ove mjere su MINGORP, HUP, HZZ, sindikati, OCD i javne ustanove. Tako je 2008. godine HZZ uveo obrazac prijave potreba za radnicima koji sadrži opciju rada na nepuno radno vrijeme i time podsjeća poslodavca na takvu mogućnost izbora. Obrazac takoñer omogućuje i isticanje drugih pogodnosti u pogledu radnog vremena. Upotreba spomenutog obrasca u procesu posredovanja pridonosi promicanju fleksibilnih oblika rada.

• Uvesti efikasnije mjere pravne prisile u svrhu naplate alimentacija. MZSS je za alimentaciju isplatio ukupno u 2008. godini 11,2 milijuna kuna, a skoro isti iznos isplaćen je za prvih šest mjeseci 2009. godine (10,2 milijuna kuna). Izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona iz 2007. uveden je drugačiji postupak naplate alimentacija od obveznika uzdržavanja djece. Meñutim, kako nije uspostavljen adekvatan mehanizam za praćenje učinkovitosti novog sustava naplate alimentacija, nije moguće procijeniti razinu njegove uspješnosti.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Glavna institucija odgovorna za provedbu mjera je MOBMS. Kod provedbe propisa o alimentaciji važna je uloga MP i MZSS. Odgovorne institucije za mjere koje se tiču razvoja usluga za djecu predškolske dobi su JLPS te MZOŠ. Povećana sredstva za doplatke za djecu ili stalne socijalne pomoći financiraju se iz državnog proračuna. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Svakako da razvoj institucionalnih usluga za djecu predškolske dobi i širenje fleksibilnih oblika zapošljavanja direktno utječu na zaposlenost roditelja koji imaju mlañu, ovisnu djecu. Ove su mjere posebice važne za zapošljavanje (samohranih) majki i za usklañivanje profesionalnih i obiteljskih obveza. Kako se majke koje nisu zaposlene i ne traže posao ne moraju više prijavljivati zavodu za zapošljavanje da bi ostvarile rodiljne naknade, time se smanjuje broj osoba koje se registriraju na zavodima za zapošljavanje prvenstveno radi ostvarivanja nekih socijalnih prava, a ne radi traženja zaposlenja.

3.2.2.3. Socijalna pomoć Pregled mjera • Raditi na osnaživanju informacijskog i upravljačkog sustava socijalne skrbi

(informatizacija sustava). Tijekom 2008. i 2009. godine u okviru Projekta razvoja sustava socijalne skrbi provode se dva projektna zadatka koja se tiču informatizacije sustava: "Isporuka računalne opreme i programske podrške za potrebe MZSS" i "Projektni dizajn, usmjeravanje i koordinacija informatičkog upravljačkog sustava za informatičko povezivanje s drugim institucijama izvan sustava socijalne skrbi". Prvi projektni zadatak podrazumijeva izradu softvera za sustav socijalne skrbi kroz 19 pojedinačnih isporuka koje, u završnoj fazi, moraju funkcionirati kao jedna cjelina, koje su isporučene i u fazi testiranja u tri pilot županije. Isto tako, nabavljena je i potrebna oprema za ustanove u 3 pilot županije, te je instaliran softver kako bi radnici ustanova mogli testirati isporuke i dati svoje primjedbe na njegov rad. Usporedno s preuzimanjem isporuka odvija se edukacija

44

radnika ustanova socijalne skrbi u tri pilot županije, a prije kraja ugovornih obveza planira se i edukacija službenika MZSS. U skladu s preuzetim obvezama, konačno preuzimanje sustava planirano je sredinom 2009. godine. Do kraja 2009. godine planirano je unošenje stvarnih podataka korisnika CZSS-a u tri pilot županije, a nakon testiranja, tijekom 2010. godine i implementacija programskog rješenja u ostalim ustanovama u RH. U pripremi je i projektni zadatak "Izrada projekta strukturnog kabliranja ustanova socijalne skrbi i ispitivanje izvedene lokalne mrežne infrastrukture". Zadatak je u fazi ugovaranja s izabranom tvrtkom, a predviñeno je trajanje 180 dana. Radi usklañivanja statističkih izvješća u sustavu socijalne skrbi sa zahtjevima državne statistike i Eurostat-a, kao i s budućim informatičkim rješenjima, u tijeku je projektni zadatak "Usklañivanje postojećih i prijedlog novih statističkih izvješća Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi", a završetak projektnog zadatka očekuje se krajem lipnja 2009. U pripremi je i projektni zadatak nabave preostale opreme za sustav socijalne skrbi koji bi trebao uslijediti nakon prve faze projektnog zadatka strukturnog kabliranja.

• Razvijati novi model organizacije centara socijalne skrbi . Ideja reforme sustava socijalne skrbi podrazumijeva stvaranje sustava koji u svojem središtu ima korisnike, koji je usmjeren na postizanje rezultata i koji će biti prilagoñen korisnicima. U tom je smislu prihvaćen ideja da se CZSS-i organiziraju prema konceptu "ured sve na jednom mjestu" ("one-stop office"). To znači da bi korisnici usluga trebali moći zadovoljiti sve svoje potrebe na jednome mjestu i u jednome trenutku, na način da samo jedanput daju svoje osobne podatke. MZSS započelo je krajem 2008. godine s razvojem modela ''ured sve na jednom mjestu'', radi reorganizacije i poboljšanja radnog procesa u CZSS-ima, uključujući razvoj potrebnih radnih priručnika te edukacije djelatnika radi usklañivanja s novim metodama rada. Zamišljeno je da se sve relativno jednostavne vrste novčanih naknada rješavaju u prednjem uredu na način da administrativni radnik, koji ima uvid u razne baze podataka ili je informatički povezan s odgovarajućim institucijama sam pribavlja dokumente bitne za ostvarivanje odreñenog prava na novčanu pomoć. Ako su novčane naknade složene i teške za rješavanje trebaju biti proslijeñene specijalistu u stražnjem uredu. Socijalni radnici iz specijaliziranih odjela u stražnjem uredu surañivali bi s administrativnim i stručnim radnikom iz prednjeg ureda. Krajem 2008. angažirani su inozemni i domaći konzultanti, a projektne aktivnosti "ureda sve na jednom mjestu" provode se u tri pilot županije (CZSS Split, CZSS Zadar i CZSS Vukovar). Kada se prvi ograničeni broj ''Ureda sve na jednom mjestu'' evaluira, model će se moći primijeniti na sve CZSS-e. U veljači 2009. godine MZSS podnijelo je prvo izvješće, koje prikazuje predloženi model reorganizacije CZSS-a. U ožujku 2009. izrañen je i nacrt priručnika "ured sve na jednom mjestu", koji služi, prije svega, kao vodič za pružanje pomoći pilot centrima. Nakon završetka projektnih aktivnosti bit će održana konferencija s ciljem upoznavanja cijelog sustava socijalne skrbi s predloženim modelom.

• Pojednostavljivanje sustava prava socijalne pomoći. Pored smanjivanja broja naknada u sustavu socijalne skrbi provedenog tijekom 2007. godine, Projekt razvoja sustava socijalne skrbi i izrada novog zakona o socijalnoj skrbi trebali bi doprinijeti daljnjem pojednostavljenju sustava i administriranja te omogućiti brži pristup pravima. Prije spomenuti koncept "ureda sve na jednom mjestu" predstavlja upravo korak prema jednostavnijem i efikasnijem sustavu. Npr., provjera zahtjeva za isplatu novčane pomoći trebala bi se moći izvršiti na temelju samo jednog posjeta ili, u krajnjem slučaju, bez potrebe za ijednim dolaskom korisnika u ured. Isto tako, korisnici čije se potrebe za socijalnom skrbi mogu jednostavno zadovoljiti, kao što je to slučaj s davanjem informacija, osiguranjem opreme ili pružanjem samo jedne usluge, mogli bi svoje potrebe zadovoljiti na temelju jednog posjeta ili, u nekim slučajevima, telefonom. Pojednostavljivanju sustava doprinijela bi informatizacija i razmjena informacija s drugim sustavima (umjesto

45

korisnika, administrativni radnici bi sami prikupljali dio informacija potrebnih za ostvarenje prava, čime bi postupak bio jeftiniji i brži). Informacije o pravima i odgovornostima korisnika, ponuñenim uslugama i načinima dobivanja tih usluga moraju postati dostupne na mnogim javnim mjestima. U skladu s novom koncepcijom CZSS-a, nadležnosti CZSS-a bi se proširile i na pružanje informacija o drugim organizacijama koje bi mogle korisnicima pomoći u rješavanju njihovih problema (upućivanje korisnika u druge organizacije i institucije). Predviña se uspostava registra korisnika socijalne skrbi i korisnika drugih prava koja se ne temelje na osiguranju te uvoñenje jedinstvenog kataloga prava s uvjetima za ostvarivanje prava.

• Nužna je brža i pouzdanija razmjena informacija izmeñu socijalne skrbi i drugih sustava socijalne sigurnosti. Dosada se uglavnom nije provodila razmjena podataka o potencijalnim korisnicima izmeñu tijela državne uprave, nego se od potencijalnog korisnika tražilo da prikupi podatke u jednom od tijela državne uprave i dostavi ih drugom tijelu državne uprave. Stoga je informatizacija i povezivanje različitih dijelova javnih sustava presudno kako bi se ostvarilo efikasnije upravljanje socijalnim pravima. Kako bi se unaprijedila razmjena informacija koje su važne s aspekta ostvarenja prava u sustavu socijalne skrbi, a kojima raspolažu drugi sustavi (npr. osobne informacije, podaci o imovinskom i dohodovnom stanju, stupanj tjelesnog oštećenja i sl.), u listopadu 2008. godine sklopljen je ugovor izmeñu MZSS i jedne privatne tvrtke o provedbi projektnog zadatka "Projektni dizajn, usmjeravanje i koordinacija informatičkog upravljačkog sustava za informatičko povezivanje s drugim institucijama izvan sustava socijalne skrbi". Informatičkim povezivanjem unaprijedile bi se financijske i administrativne kontrole, umanjila bi se mogućnost višestrukih isplata socijalnih naknada ili drugih pogrešaka.

• Periodično (godišnje ili dvogodišnje) usklañivati socijalne pomoći s rastom troškova života. Zasada se osnovica socijalne pomoći povećava isključivo odlukama Vlade. Tako je odlukom Vlade osnovica socijalne pomoći povećana za 100 kuna od 1. studenoga 2008. godine. Tako, trenutna visina standardne naknade u sustavu socijalne pomoći iznosi 500 umjesto dosadašnjih 400 kuna.

• Provoditi mjere radi bržeg integriranja radno sposobnih korisnika pomoći u tržište rada i društvo. Dosada je bilo malo dostupnih podataka o različitim obilježjima radno sposobnih korisnika stalne socijalne pomoći. U meñuvremenu, MZSS je napravilo analizu karakteristika ovog segmenta korisničke populacije. Meñu nezaposlenim korisnicima je potpuno identičan broj muškaraca i žena. Od ukupnog broja nezaposlenih korisnika stalne pomoći 4,6% čine osobe s invaliditetom, 3,9% su sadašnji i bivši ovisnici o alkoholu ili o drogi, 12,8% su u dobi izmeñu 15 do 24 godine, a 56% u dobi izmeñu 40 i 64 godine, 38,5% nema završenu osnovnu školu, 78,5% prima stalnu pomoć duže od godinu dana, 6,9% su samohrani roditelji jednog ili više djece te 37,3% živi u obiteljima s dvoje ili više djece. U okviru IPA-e, unutar Mjere 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju, Uprava za socijalnu skrb MZSS-a provodit će projekt "Uspostava podrške u socijalnoj integraciji i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina". Projektna ideja je nastala kao odgovor na mjere koje su navedene kako u Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju RH, tako i u Zajedničkom memorandumu o prioritetima politike zapošljavanja RH. Navedeni projekt se sastoji od dva dijela, projekta o nabavi usluga i darovnice, čija sveukupna vrijednost iznosi 3 milijuna eura. Sveobuhvatni cilj projekta je promicanje socijalnog uključivanja dugotrajno nezaposlenih primatelja stalne pomoći pružanjem potpore za uključivanje u tržište rada. Ugovor o nabavi usluga će se provoditi kroz dvije komponente. Prva se odnosi na jačanje meñusektorske i meñuinstitucionalne suradnje u području socijalnog uključivanja i zapošljavanja, a druga komponenta se odnosi na unapreñivanje kvalitete usluga CZSS-a. Svrha darovnice bit će priprema dugotrajno nezaposlenih primatelja stalne

46

pomoći za integraciju u tržište rada. Projektna dokumentacija za darovnicu još je uvijek u postupku izrade, dok je Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU HZZ-a (koji ima ulogu provedbenog tijela unutar IPA strukture) natječajnu dokumentaciju za ugovaranje usluga uputio Delegaciji Europske komisije, koja je 30. ožujka 2009. dokumentaciju ex-ante odobrila.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Za provedbu mjera u sustavu socijalne pomoći odgovorno je MZSS. Osim Ministarstva, značajnu ulogu u provedbi mjera uključivanja korisnika pomoći u tržište rada imaju jedinice lokalne samouprave, zavodi za zapošljavanje i OCD. Projekti radne aktivacije korisnika često se financiraju sredstvima iz lokalnih i središnjeg proračuna. Projekt razvoja sustava socijalne skrbi financira se iz državnog proračuna, inozemnih kredita i sredstava darovnice. U razdoblju od 1. srpnja 2008. do 10. lipnja 2009. utrošena su sljedeća sredstva: 29,2 milijuna kuna iz državnog proračuna, 101,7 milijuna kuna iz zajma Meñunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) te 4,4 milijuna kuna iz darovnice Švedske agencije za meñunarodni razvoj (SIDA). Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Mjere radne aktivacije korisnika pomoći i njihova uključenost u programe aktivne politike tržišta rada presudni su s aspekta zapošljavanja teže zapošljivih skupina. Sudjelovanje u ovakvim programima povećava primanja korisnika, ali povećava i mogućnosti zapošljavanja. Meñutim, zasada nisu zakonski jasno regulirane obveze radno sposobnih korisnika pomoći u pogledu participacije u workfare projektima.

3.2.2.4. Socijalne usluge Pregled mjera • Napraviti temeljitu procjenu potreba u razvoju socijalnih usluga i ustanoviti

mehanizme evaluacije provedbe i učinaka institucionalnih i alternativnih socijalnih usluga. Jedan od ciljeva Projekta razvoja sustava socijalne skrbi, kojeg provodi MZSS, jest poboljšati kvalitetu socijalnih usluga i smanjiti opseg institucionalne skrbi. MZSS je od početka provedbe spomenutog projekta uspostavilo suradnju s UNDP Hrvatska s ciljem razvoja i unaprjeñenja mreže socijalnih usluga. U tom je smislu UNDP tijekom 2007./2008. završio preliminarnu analizu razvijenosti mreže socijalnih usluga po županijama9. Ta je analiza pokazala da postoji mreža usluga u svim županijama te da je došlo do širenja ponude izvaninstitucionalnih usluga. Meñutim, analiza je ukazala na to da je potrebno izraditi indikatore za praćenje i evaluaciju razvoja izvaninstitucionalnih usluga, napraviti planove konkretnog razvoja usluga po županijama i povezivati baze podataka različitih izvora financiranja. Stoga su MZSS i UNDP dogovorili nastavak suradnje. Krajem 2008. usuglašeno je da UNDP provede do kraja 2009. godine Istraživanje o razvoju socijalnih usluga i mogućnostima deinstitucionalizacije, koje bi trebalo utvrditi prepreke i mogućnosti za daljnju deinstitucionalizaciju sustava usluga temeljenu na procjeni potreba korisnika. Drugim riječima, cilj je organizirati konzultacije s pružateljima i korisnicima socijalnih usluga te napraviti zajedničku matricu za monitoring i evaluaciju razvoja socijalnih usluga. Prikupljeni podaci pretpostavka su za planiranje mreže socijalnih usluga, koja će biti utemeljena na procjeni lokalnih potreba, boljoj koordinaciji izmeñu nacionalne, regionalne i lokalne razine te zajedničkom djelovanju vladinog i nevladinog sektora. Na temelju istraživanja UNDP-a bit će izrañena koherentna matrica za praćenje i vrednovanje razvoja usluga, preporuke za planiranje usluga na županijskoj razini,

9 L. Japec i N. Škrbić: „Mapiranje socijalnih programa po županijama“.

47

operativni dokumenti za socijalno planiranje u pilot županijama te županijski vodič kroz mrežu socijalnih usluga.

• Razvijati standarde dobre prakse, uvesti kodeks profesionalne etike za pružatelje socijalnih usluga te sustav provedbe supervizije. Cilj je reforme sustava socijalne skrbi pružiti istu razinu kvalitete usluga korisnicima, bez obzira koriste li oni usluge kod privatnih ili državnih pružatelja usluga. Dosada je više pozornosti bilo posvećeno tehničkim standardima koji reguliraju prostore i ostala tehnička područja, kao što su primjerice financijska sredstva, ljudski potencijali, izgradnja zgrada, interijeri, zaštita zdravlja i higijena, odjeća i prehrana, ciljne skupine, higijena i sigurnost opreme. Tijekom 2008. godine napravljeni su odreñeni pomaci na planu razvoja standarda kvalitete usluga. Tako je najvećim dijelom proveden projektni zadatak Standardi kvalitete u socijalnim uslugama, kojeg zajednički vode MZSS, SIDA i Svjetska banka. U prvoj polovini 2008. napravljeno je mapiranje postojećih standarda. Sredinom 2008. radna skupina je izradila radni priručnik o standardima kvalitete, koji je raspravljen i dopunjen. U drugoj polovici 2008. proveden je program kontinuiranog treninga i usavršavanja zaposlenika u odabranim ustanovama MZSS-a, s ciljem bolje pripreme i primjene novih standarda. Konzultanti u sklopu projekta trebaju razviti sustav za procjenu i praćenje standarda te razviti skupinu pokazatelja i kriterija za mjerenje rezultata. Usvajanje konačne verzije priručnika o standardima usluga te procjene primjene standarda očekuju se do sredine 2009. godine. U veljači 2008. godine MZSS je publiciralo Upute za planiranje usluga socijalne skrbi, nastale na temelju iskustava razvoja planiranja usluga socijalne skrbi na lokalnoj razini ostvarenog u 2007. u tri pilot županije: Splitsko-dalmatinskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj. Svrha je Uputa pomoći razvoj planiranja usluga socijalne skrbi na lokalnoj razini u RH.

• Decentralizacija socijalnih usluga i proširenje teritorijalnog obuhvata mreže socijalnih usluga. Tijekom 2008. godine nastavljeno je širenje poglavito mreže izvaninstitucionalnih usluga za starije osobe, ali i za druge skupine korisnika (vidi poglavlja 3.1.3 i 4.2).

• Deinstitucionalizacija socijalnih usluga. Broj osoba u državnim domovima socijalne skrbi stagnira. U 2006. godini u državnim je domovima bilo smješteno 8 505 korisnika, u 2007. godini 8 764 korisnika, a u 2008. godini 8 693. U nedržavnim je domovima bio izraženiji rast korisnika u 2007. (16 779) u odnosu na 2006. (15 776). U 2008. godini zabilježen je blagi pad broja korisnika u nedržavnim domovima (15 722), koji je prvenstveno bio uzrokovan statusnim promjenama dvaju domova (prešli su iz statusa doma u status nevladine organizacije). S druge strane, blago je porastao broj korisnika cjelodnevnog i poludnevnog boravka u institucijama, dok je značajno porastao broj korisnika nekih izvaninstitucionalnih oblika skrbi kao što su: pravo na status roditelja njegovatelja ili pravo na organizirano stanovanje. Tako je broj roditelja koji su stekli status roditelja njegovatelja porastao za gotovo 6 puta, a korisnika organiziranog stanovanja za 54% u 2008. u odnosu na 2007. godinu (vidi poglavlja 3.1.3). Neki od domova socijalne skrbi, udruga, vjerskih zajednica i drugih pravnih i fizi čkih osoba pružaju usluge dnevnog boravka čime se potiče model razvijanja dnevnih centara s mogućnošću odabira usluga, što djeci omogućuje da i nadalje žive u vlastitom domu. U sklopu domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i domova za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, kao izdvojene organizacijske jedinice tijekom 2008. godine djelovala je 41 stambena zajednica. Navedeni oblik smještaja namijenjen je djeci koja se pripremaju za samostalan život po izlasku iz ustanove, a svrha mu je podrška, kontrola izvršenja obveza i pomoć u daljnjem potpunom osamostaljenju korisnika. Broj djece smještene u dječjim domovima posljednjih se godina postupno smanjuje, sukladno nastojanju da dječji domovi budu male ustanove u kojima će se provoditi maksimalno individualizirani tretman, od strane

48

dovoljnog broja kompetentnog odgojnog osoblja. Na primjer, u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u 2005 godini bilo je 1 479 djece, u 2007. godini 1 364, a u 2008. godini 1 252 djece. Prema godišnjim statističkim podacima, 31.12. 2007. godine je bilo 1 764 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi smješteno u udomiteljske obitelji. Pri domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, u suradnji s lokalnom zajednicom, osnivaju se kao posebne ustrojstvene jedinice stambene zajednice, u kojima su smješteni korisnici navedenih domova koji se pripremaju za izlazak iz doma i samostalan život. Trenutno djeluje 35 stambenih zajednica, ukupnog kapaciteta 163 mjesta. Takoñer, MZSS je tijekom 2008. godine izdalo 2 odobrenja fizičkim osobama za osnivanje obiteljskog doma za djecu. Ova vrsta smještaja djece podrazumijeva smještaj za četvero do desetero djece. Za sada u RH djeluju dva obiteljska doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ukupnog kapaciteta dvadeset mjesta, s kojima je MZSS sklopilo ugovor o financiranju smještaja korisnika. Tijekom 2008. godine izvršene su pripremne radnje za izgradnju novih objekata za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Koprivnici, kojima će se zamijeniti postojeći smještaj ove djece u objektu Doma za djecu "Svitanje" Koprivnica. Zamjenski smještaj djece osigurat će se izgradnjom tri objekta, od čega dva za smještaj djece kapaciteta do 8 mjesta, te jedan za usluge dnevnog boravka, kapaciteta 20 mjesta, lociranih na različitim područjima grada, kako bi se izbjeglo smještavanje većeg broja djece na istoj lokaciji te omogućila bolja uključenost djece u lokalnu sredinu i pružanje kvalitetnije skrbi.

• Poboljšati infrastrukturu u postojećim institucijama socijalne skrbi i kvalitetu stručnih usluga. Jedna od komponenti Projekta razvoja sustava socijalne skrbi odnosi se upravo na unaprjeñivanje infrastrukture socijalne skrbi za koju su predviñena ukupna sredstva u iznosu od 33,36 milijuna eura, od čega Meñunarodna banka za obnovu i razvoj financira 22,8 milijuna eura. Cilj je ove komponente projekta osigurati infrastrukturu u CZSS-ima u skladu s administrativnom reorganizacijom tih institucija te osigurati poštivanje higijenskih standarda u domovima socijalne skrbi. U tom je pogledu previñena izgradnja 13 novih CZSS-a te dogradnja i renoviranje 13 postojećih CZSS-a. U razdoblju od kraja 2007. do kraja 2008. završena je izgradnja i opremanje 2 CZSS-a u vrijednosti od 16,3 milijuna kuna. U siječnju 2009. dovršena je izgradnja još jednog centra u vrijednosti od 6,5 milijuna kuna. S druge strane, predviñeno je poboljšanje sanitarno-higijenskih uvjeta (sanitarni čvorovi, kuhinje, blagovaonice i praonice rublja) u 57 domova socijalne skrbi koji se nalaze na 81 lokaciji. Tijekom 2008. godine dovršeni su radovi u 13 domova socijalne skrbi u vrijednosti od 21,7 milijuna kuna. Uprava za otočni i priobalni razvoj MMPI-a je u 2008. godini s pozicija državnog proračuna kroz Projekt CEB IV sufinancirala projekte izgradnje, sanacije, rekonstrukcije, adaptacije i/ili opremanja domova za starije i nemoćne osobe na otocima, u što je ukupno uloženo 8 029 307 kuna.

• Razvijati preventivne programe, a ne samo ulagati u razvoj novih usluga i podizanje kvalitete usluga. Već je prije spomenuto da je jedan od ciljeva Projekta razvoja sustava socijalne skrbi poboljšati cjelokupni sustav pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj, počevši od prevencije, preko povećanja kvalitete u pružanju usluga pa sve do reintegracije korisnika u zajednicu. U tom je pogledu važna uloga Programa za inovacije i učenje koji ima cilj poticati i pružati potporu razvoju inovativnih modela pružanja socijalnih usluga, koje će se provoditi na razini lokalne zajednice i biti usmjerene na osobe pogoñene socijalnim problemima. Od prijavljenih 138 projekta na natječaj objavljen u siječnju 2007. godine, financirano je njih 13. Sklopljeni ugovori su u vrijednosti od 12,3 milijuna kuna. Drugi krug natječaja održan je u ožujku i travnju 2008. godine. U drugom krugu sklopljeni su ugovori s 21 nositeljem projekta u vrijednosti od 14,6 milijuna kuna. Provoditelji ugovorenih i financiranih projekata su kako nevladine organizacije tako i ustanove socijalne skrbi, koje su po prvi puta dobile mogućnost financiranja svojih inovativnih

49

programa kroz sredstva darovnice, osim dosadašnjeg financiranja putem MZSS-a (iz proračuna). Do sada je održano više radionica i konferencija na temu Programa za inovacije i učenje tijekom 2007. i 2008. godine. Projektima su obuhvaćene različite kategorije korisnika, kao što su: starije i nemoćne osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s psihičkim smetnjama, osobe s tjelesnim invaliditetom, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s poremećajima u ponašanju, socijalno ugroženi i isključeni, nacionalne manjine i sl.

• Ustrojavanje odjela za usluge socijalnog rada u sklopu reformiranih centara za socijalnu skrb. U tijeku je priprema novoga zakona o socijalnoj skrbi koji bi trebao definirati novi ustroj CZSS-a, a time i ulogu odjela za socijalne usluge. Ideja je da se CZSS-i organiziraju kao "uredi sve na jednom mjestu", što uključuje i postojanje specijaliziranih odjela (vidi poglavlje 3.2.2.3). Početkom 2009. godine formirana je Radna skupina za izradu Prijedloga unaprjeñenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s organizacijama civilnog društva. Cilj je Radne skupine izraditi prijedlog koji bi trebao sadržavati osnovne smjernice o tome kako ujednačiti mogućnosti ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa sa OCD-ima (udrugama), u odnosu na druge pružatelje socijalnih usluga, a u skladu s očekivanim procesima razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Posebna je pozornost usmjerena na usluge u sektorima dugotrajne skrbi, zapošljavanja teško zapošljivih skupina i skrbi za djecu. Temeljem zadaća definiranih Operativnim planom Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i poticanja provedbe mjera s ciljem njihove učinkovite provedbe, UZUVRH započinje proces intenzivnije koordinacije i konzultacija s tijelima uprave i drugim relevantnim dionicima oko unaprjeñenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s OCD (mjera 8.2.2. Operativnog plana Nacionalne strategije). U tu svrhu je početkom 2009. godine formirana Radna skupina za izradu Prijedloga unaprjeñenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s OCD.

• Integrirati pružanje socijalnih usluga sa zagovaranjem prava marginalnih skupina i omogućiti korisnicima da utječu na oblikovanje i pružanje usluga. Ključni element kvalitetnih usluga socijalne skrbi aktivno je uključivanje korisnika usluga u planiranje, provedbu i evaluaciju pružanja usluga. U praksi to znači osnaživanje korisnika usluga za donošenje odluka na temelju potpunih podataka o njihovim potrebama za podrškom i njihovim dugoročnim životnim ciljevima. Stupanj u kojem korisnici usluga trenutno sudjeluju u procjeni potreba i razvoju planova skrbi razlikuje se od slučaja do slučaja. Novi zakon o socijalnoj skrbi i izrada standarda kvalitete socijalnih usluga upravo bi trebali staviti veći naglasak na korisničku perspektivu. Radni priručnik o standardima kvalitete sadrži niz indikatora koji mjere stupanj usmjerenosti usluga na korisnika i razinu zaštite njegovih prava. Jedan od tih pokazatelje je, na primjer, dostupnost informacija, što znači da korisnici usluga trebaju dobiti sve informacije o socijalnim uslugama na koje imaju pravo kako bi mogli pravilno odabrati usluge koje najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Takoñer, sukladno standardima kvalitete, korisnicima usluga treba omogućiti da sami biraju i odlučuju o svim aspektima svog života. Priznaje se i uvažava pravo svakog korisnika usluge na privatnost, dostojanstvo i povjerljivost u svim aspektima njegovog života. Isto je tako važno da se korisnici usluga ili njihovi zagovornici mogu žaliti na odluke koje su donijela nadležna tijela ili pojedini članovi osoblja, bez straha od kazne i s punim povjerenjem da će se na sve njihove prigovore odgovoriti. Predviña se da bi sve državne ili privatne ustanove morale usvojiti i primjenjivati minimalne standarde kvalitete u svom radu.

• Sustavno obrazovanje i izobrazba stručnjaka koji se bave potrebama i teškoćama funkcioniranja razli čitih ranjivih skupina . U svrhu sustavnog obrazovanja zaposlenih u CZSS-ima i domovima socijalne skrbi MZSS je tijekom 2007. godine osiguralo ukupna

50

sredstva u iznosu od 475 000 kn za edukaciju 28 zaposlenih u CZSS-ima (uglavnom za dodiplomske studije, poslijediplomske i terapijske edukacije), a u domovima socijalne skrbi za 30 zaposlenih (većinom za kvalifikacijske tečajeve i specijalističke edukacije). U 2008. godini izdvojeno za navedene edukacije ukupno 348 000 kn za 9 osoba zaposlenih u CZSS-ima i 27 zaposlenih u domovima socijalne skrbi. Iako je uočeno smanjenje sredstava iz proračuna MZSS-a, edukacije su se provodile putem različitih seminara, tečajeva, projekata, stručnih skupova, stručnih posjeta te pisanih materijala, što se provodilo u suradnji s drugim ministarstvima i meñunarodnim i domaćim organizacijama i udrugama. Tijekom 2008. godine završena je sustavna dvogodišnja edukacija stručnih radnika CZSS-a i domova za djecu za provedbu mjere nadzora nad vršenjem roditeljske skrbi (koja se realizirala suradnjom MZSS-a, UNICEF-a i Pravnog fakulteta - Studijskog centra socijalnog rada). Svrha projekta je bila pružiti odgovarajuću stručnu podršku stručnim radnicima CZSS-a kako bi unaprijedili kvalitetu provoñenja mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao preventivne mjere čija je svrha otklanjanje propusta i pogrešaka u skrbi o djetetu i ostanak djeteta u vlastitoj obitelji. U suradnji s UNICEF-om organizirana su četiri regionalna edukativno-promotivna seminara za stručne radnike iz sustava socijalne skrbi, kojima su prisustvovali i stručni radnici obiteljskih centara, županijskih sudova, te gradskih i županijskih ureda za zdravstvo i socijalnu skrb. Svrha ovih seminara je bila prezentacija rezultata istraživanja o stavovima i karakteristikama udomitelja, s ciljem kreiranja zajedničkih smjernica za daljnje unapreñenje udomiteljske skrbi za djecu. U okviru Projekta razvoja sustava socijalne skrbi organizirano je niz edukacija kao dijela aktivnosti sljedećih projektnih zadataka: osnivanje metodoloških centara, uvoñenje minimalnih standarda kvalitete socijalnih usluga te uvoñenje novog modela rada CZSS po principu "ured sve na jednom mjestu", a bilo je obuhvaćeno oko 170 stručnih radnika CZSS-a i domova socijalne skrbi. Edukaciju stručnjaka za provedbu psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, u koju je bilo uključeno 19 stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, tijekom 2008. godine provodilo je Društvo za psihološku pomoć. Pored navedenog, stručni radnici domova za djecu prisustvovali su i raznim edukacijama koje su se provodile na lokalnom nivou, a organizirali su ih sami domovi, nevladine udruge ili drugi subjekti, a u nekim domovima za djecu organizirana je i interna edukacija prema dogovorenim temama koje se odnose na potrebe djece.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Središnja institucija zadužena za razvoj sustava socijalnih usluga je MZSS. Uz Ministarstvo, u provedbi mjera značajnu ulogu imaju MOBMS, lokalne vlasti i OCD. Glavni izvor financiranja je državni proračun te sredstva iz meñunarodnih kredita (npr. Meñunarodna banka za obnovu i razvoj, Svjetska banka) ili darovnica. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Socijalne usluge utječu na zdravstveni status korisnika i njihovo sudjelovanju u društvenom i kulturnom životu te su pretpostavka uključenosti u redovno obrazovanje. Osim toga, sektor socijalnih usluga je pogodan za promicanje politike zapošljavanja, posebice teže zapošljivih skupina u ruralnim područjima (starije žene na tržištu rada).

3.2.2.5. Zdravstvene usluge Pregled mjera • Odnos različitih tipova osiguranja i utjecaj suplaćanja na različite skupine

stanovništva. Sustav obveznog osiguranja u Hrvatskoj pokriva 97% stanovništva te time ima karakteristike univerzalnoga zdravstvenog sustava, neovisno o temeljnom financiranju

51

putem sustava doprinosa iz radnog odnosa. Do veljače 2009. godine bilo je ukupno 4 345 806 osiguranih osoba. Novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji se primjenjuju od 1. siječnja 2009. godine proširili su opseg zdravstvene zaštite koju u cijelosti pokriva HZZO, a istovremeno su isključili pojedine troškove koje je prema prijašnjim odredbama HZZO u cijelosti pokrivao. Tako je opseg zdravstvene zaštite proširen na: cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti (prije se u cijelosti pokrivalo samo troškove kemoterapije, radioterapije te troškove smještaja u bolnici), hemodijalizu i peritonejsku dijalizu te izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć. Iz troškova koje u cijelosti pokriva HZZO isključeni su: laboratorijska, radiološka i druga dijagnostika na primarnoj razini; drugačije je regulirana bolnička zdravstvena zaštita (prije se pokrivalo sve osim dijela troškova smještaja i prehrane); hitna medicinska pomoć i troškovi smještaja i prehrane u bolnici tijekom intenzivne skrbi; hitna stomatološka zdravstvena zaštita te hitni medicinski prijevoz. Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je osigurana osoba obvezna snositi za izvršenu zdravstvenu zaštitu može po jednom ispostavljenom računu iznositi najviše 3 000 kuna. Navedene troškove osigurana osoba plaća neposredno prilikom korištenja zdravstvene zaštite, ili sukladno Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06, 150/08) i Pravilniku o postupku, uvjetima i načinu utvrñivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (NN 156/08) putem dopunskog zdravstvenog osiguranja na način da premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja podmiruje osobno ili da troškovi premije terete sredstva državnog proračuna. Dopunski se mogu osigurati samo osobe koje imaju utvrñen status osiguranja u HZZO. Navedenim Zakonom i Pravilnikom predviñeno je oslobañanje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova na teret državnog proračuna prema prihodovnom cenzusu odnosno po drugim osnovama. Pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz državnog proračuna ostvaruju na primjer: nezaposlene osobe; učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta koji nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika; osobe s prebivalištem u RH kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog ili civilnog invalida rata i mirnodopskog vojnog invalida, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata; hrvatski branitelji iz Domovinskog rata; osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; osobe kojim je priznat status azilanta u RH; osobe koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje; poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a navršili su 65 godina života; osigurane osobe – redovni učenici i studenti stariji od 18 godina; osigurane osobe – hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrñenim oštećenjem organizma od najmanje 30%. Temeljem osnova nezaposlenosti u Hrvatskoj je bilo osigurano 502 000 osoba 2007. godine, dok je u 2008. godini bilo 498 831 osoba10. Temeljem rješenja CZSS-a bilo je osigurano 28 231 osoba u 2007. godini, a u 2008. godini taj je broj porastao i iznosio 29 814 osoba, a broj osiguranika koji je osloboñen od sudjelovanja u troškovima zdravstva prema dohodovnom cenzusu iznosio je 789 676 osoba 2006. i 786 838 osoba 2007. godine. Do 31.12.2008. godine, broj osiguranika osloboñenih participacije po prihodovnom cenzusu iznosio je 444 111. Prema prihodovnom cenzusu pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna imaju osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno ne prelazi 45,59% proračunske osnovice (1 516,42 kuna) te osiguranik- umirovljenik samac čiji prihod u

10 Pravo na zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlenosti ostvaruje se bez obveze prijave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

52

prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno ne prelazi 58,31% proračunske osnovice (1 939,39 kuna). Do ožujka 2009. bilo je ukupno sklopljeno 1 315 019 polica dopunskog osiguranja, dok je na teret proračuna 213 154 osiguranika ostvarilo pravo na dopunsko osiguranje. Potrebno je napomenuti kako je praćenje podataka o plaćanju premija osiguranja za ranjive skupine vezano uz promjene propisa koji su se počeli provoditi u sustavu zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja 2009. godine. Početkom 2009. godine pristupilo se provedbi novog načina praćenja podataka i plaćanja polica dopunskog osiguranja te iz tog razloga zapravo nije moguće usporeñivati podatke iz 2008. godine sa podacima iz 2009. godine. U tijeku je prijelazno razdoblje u kojem još vrijede stara osloboñenja od participacije, tako da nije moguće usporeñivati podatke dok svi osiguranici ne reguliraju dopunsko osiguranje sukladno novim propisima, te se zbog gore navedenog pristupilo i promijeni naziva i pokazatelja praćenja u novom razdoblju.

• Pristupačnost zdravstvenog sustava. Pristupačnost zdravstvenog sustava povezana je, prije svega, s poboljšanjem sustava hitne medicinske pomoći te povećanjem i drugačijim rasporedom timova izvanbolničke hitne medicinske pomoći na području cijele RH, a posebno na područjima koja su prometno izolirana i teže dostupna. Projekt reorganizacije hitne medicinske pomoći za koji je u listopadu 2008. godine potpisan ugovor sa Svjetskom bankom uključuje četiri potkomponente: 1) osnivanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, 2) reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći, 3) objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama, 4) integraciju telemedicine u hitnu medicinu. Pokretanje ovog Projekta planirano je tijekom 2009. godine donošenjem novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti te, uz osnivanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, osnivanjem područnih (regionalnih) zavoda. Vlada je na sjednici 19. veljače 2009. godine donijela Odluku o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Uspostava novog ustroja hitne medicinske pomoći pretpostavlja izdvajanje sanitetskog prijevoza kao samostalne djelatnosti, kako bi se omogućilo što kvalitetnije utvrñivanje standarda i normativa buduće nove djelatnosti. U tijeku je provedba pilot projekta sanitetskog prijevoza na području Doma zdravlja Trešnjevka u Zagrebu. S obzirom na specifičnosti područja i izrazito malu gustoću stanovnika Ličko-senjske županije, Dom zdravlja Gospić od 2008. godine ima pravo na poseban standard ugovaranja hitne medicinske pomoći. Dom zdravlja Novalja na otoku Pagu od 1. siječnja 2008. godine, uz postojeće ugovorene sadržaje, ima ugovorenu i djelatnost hitne medicinske pomoći. Time je umjesto jednog tima pripravnosti i jednog tima sanitetskog prijevoza, ugovoren jedan tim dežurstva i dva tima sanitetskog prijevoza. Temeljem Zakona osnovana je Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu. U srpnju 2008. godine doneseno je Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije. U travnju 2009. godine izabran je ravnatelj Agencije temeljem raspisanog javnog natječaja odnosno do srpnja 2009. godine u Agenciji je zaposleno pet djelatnika. U buduće predstoje aktivnosti za uvoñenje jedinstvenog sustava standarda kvalitete zdravstvene zaštite i kliničkih pokazatelja kvalitete, kao i mjere za provoñenje postupka akreditacije zdravstvenih ustanova. Realizacija ovih mjera omogućit će realizaciju prava na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za cjelokupno stanovništvo, a očekuje se da će se postupak prvih akreditacija dovršiti tijekom sljedećih godina.

• Preispitivanje nezadovoljavajućeg odnosa primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. U djelatnosti opće/obiteljske medicine Osnovna mreža proširena je za po jedan tim u Orebiću (Dubrovačko-neretvanska županija), Jasenicama i Kukljici na otoku Ugljanu (Zadarska županija). U djelatnosti patronažne zdravstvene zaštite povećan je broj patronažnih sestara u Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji. Proces informatizacije sustava zdravstva se nastavio. U proteklom razdoblju, 2055 ordinacija opće/obiteljske medicine spojeno je na sustav CEZIH-a, od ukupno 2356 ordinacija opće/obiteljske medicine. Početkom 2009. godine objavljen je natječaj za spajanje i drugih djelatnosti u

53

primarnoj zdravstvenoj zaštiti na sustav CEZIH-a (pedijatrija, ginekologija, stomatologija, laboratoriji i ljekarne). Ovim informatičkim sustavom primarne zdravstvene zaštite osigurat će se kvalitetno prikupljanje podataka, a sve u cilju povećanja kvalitete pružanja zdravstvene zaštite čime će naši osiguranici dobiti još bolju i bržu zdravstvenu uslugu.

• Smanjenje korupcije u zdravstvu. U cilju smanjivanja korupcije u zdravstvu, a sukladno Nacionalnom programu suzbijanja korupcije koju je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. lipnja 2008. godine, donesen je Akcijski plan za suzbijanje korupcije u zdravstvu koji je usmjeren na jačanje kapaciteta zdravstvenog sustava, što podrazumijeva obnavljanje zastarjele tehnike, prostora u kojem se radi, kao i omogućavanje trajnog obrazovanja i usavršavanja liječnika. Nacionalna lista čekanja je jedinstvena baza podataka lista čekanja za sve postupke i za sve bolnice RH. Realizacija projekta "Nacionalne liste čekanja" napreduje prema utvrñenom planu te su liste čekanja skraćene za 30-50%. Liste su skraćene kako zbog transparentnosti svih pokazatelja te mogućnosti usporedbe rada bolnica, tako i zbog preusmjeravanja pacijenata od strane MZSS-a iz bolnica u kojima se dulje čeka na odreñeni postupak u bolnice u kojima se kraće čeka na isti postupak. Tako se prosječno vrijeme trajanja na pojedine postupke prije reforme zdravstvenog sustava smanjilo (npr. za kompjuteriziranu tomografiju – sa 75 dana na 27 dana; za magnetnu rezonancu – sa 97 dana na 66 dana; za UZV srca – sa 286 dana na 137 dana; za ugradnju endoproteze kuka – sa 386 dana na 271 dan). Kako bi grañani RH bili bolje informirani o promjenama u sustavu zdravstvene zaštite, MZSS je tiskalo informativni letak "Nacionalna lista čekanja" s uputama o postupku naručivanja u Bolničkoj jedinici za centralno naručivanje pacijenata, koji je distribuiran u spomenutim bolničkim jedinicama u svim bolničkim zdravstvenim ustanovama, kao i u ordinacijama doktora primarne zdravstvene zaštite. Uzimajući u obzir nemogućnost osobnog dolaska pojedinih pacijenata u Bolničku jedinicu za centralno naručivanje pacijenata, odnosno nemogućnost slanja navedene dokumentacije putem telefaksa ili elektronske pošte, posebno u slučajevima teže bolesnih, otežano pokretnih pacijenata, osoba starije životne dobi te velike udaljenosti od bolnice, predviñena je mogućnost naručivanja telefonom iz ordinacije od strane izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite (ili medicinske sestre), čime je u potpunosti izbjegnuto nepotpuno, netočno te višekratno naručivanje pacijenata za istu zdravstvenu uslugu u više bolnica. MZSS u sklopu nove reforme zdravstvenog sustava u RH provodi pilot projekt "e-naručivanje" kojim se povezuje bolnički informatički sustav s postojećim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema navedenom pilot projektu naručivanje pacijenata za dijagnostički ili terapijski postupak odnosno zdravstvenu uslugu vrši se u ordinaciji primarne zdravstvene zaštite, čime se pojednostavljuje i unaprjeñuje sustav naručivanja pacijenata za usluge koje se provode u bolničkim ustanovama (isključuje naručivanje putem "papirnatih" uputnica). Besplatni telefon MZSS-a, tzv. "Bijeli telefon", grañanstvu RH pruža mogućnost iznošenja pritužbi, primjedbi, prijedloga i pohvala vezanih uz ostvarivanje prava iz područja zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja. Svi pozivi, bez obzira jesu li anonimni ili se podnositelj prijave predstavi, bilježe se u za to predviñene obrasce i ovisno o vrsti poziva dalje se postupa u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Broj poziva varira od 70 do 110 mjesečno. U cilju utvrñivanja mogućih korupcijskih rizika, potrebno je preispitati sustav nabave za bolnice i povećati transparentnost lista čekanja na specijalističke preglede i operativne zahvate. Potrebno je nastaviti rad na boljem i preciznijem ureñenju zakonskih uvjeta pod kojima liječnici, zaposleni u državnim zdravstvenim ustanovama mogu pružati liječničke usluge u okviru svoje privatne prakse.

• Financiranje i razvoj preventivne medicine i javnozdravstvenih kampanja. U 2007. godini učinjeno je i prijavljeno ukupno 6 891 obavljenih pregleda, što je nešto više u

54

odnosu na 2006. godinu kad je bilo 6 733 pregleda, ali i dalje značajno manje u odnosu na 2005. godinu (10 275 pregleda) i pogotovo u odnosu na prvu godinu uvoñenja ove vrste preventivnih pregleda, 2004. godinu (18 856 pregleda). Prema ukupnom zbroju, 2007. godine najviše preventivnih pregleda prijavljeno je u Primorsko-goranskoj županiji (923 pregleda ili 13,4% od svih preventivnih pregleda u Hrvatskoj), a najmanje u Šibensko-kninskoj županiji (43 ili 0,6%). Osim djelatnosti opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite žena, na nacionalnoj razini provodi se program prevencije raka dojke na način da se sve žene u dobi od 50 do 69 godina pozivaju na mamografiju. Osim raka dojke HZZO je u 2008. godini osigurao dodatna sredstva za Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u iznosu od 40 milijuna kuna, koliko je predviñeno i za 2009. godinu. HZZO financira postupak prikupljanja, obrade i očitovanja Papa testova u cilju prevencije raka maternice, pri čemu se 75% sredstava odnosi na račune bolnica, a 25% na račune izvanbolničkih citoloških laboratorija. Iako se na nacionalnoj razini ne provodi poseban program prevencije samoubojstva i samoozljeñivanja, Zavod je u 2008. godini imao sklopljen ugovor s Domom zdravlja Zagreb – Zapad o provedbi posebnog programa zaštite mentalnog zdravlja na primarnoj razini u godišnjem iznosu od 308 775 kuna. Tijekom 2009. godine planira se provoñenje prevencije ovisnosti i izvanbolničkog liječenja ovisnika na razini primarne zdravstvene zaštite pri zavodima za javno zdravstvo kroz djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti. Za prevenciju ovisnosti osigurana su sredstva u visini 15 milijuna kuna. Financijska sredstva za liječenje oboljelih od HIV/AIDS-a uključena su u proračun Zavoda u kojima sudjeluje kroz svoje redovne aktivnosti (financira se sredstvima obveznog zdravstvenog osiguranja), odnosno kroz ugovorne odnose s nositeljima aktivnosti u suzbijanju infekcije HIV/AIDS te kroz ugovorne odnose s ustanovama u kojima se provodi liječenje oboljelih. Sredstva za cjepiva za 2008. godinu, kao i za 2009. godinu osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 105 milijuna kuna za svaku godinu. U pogledu praćenja procijepljenosti romske populacije u dojenačkoj dobi, a sukladno i Akcijskom planu Desetljeća za Rome HZJZ je u lipnju 2008. godine uputio dopise svim županijama i županijskim zavodima za javno zdravstvo u cilju prikupljanja epidemioloških podataka o stupnju procijepljenosti romske djece. Procijepljenost romske djece u 2007. godini vidljiva je iz Županijskih izvješća. Kako se zdravstvena rutinsko-statistička izvješća vode u odnosu na osiguranike i/ili korisnike zdravstvene zaštite, mjere i postupke zdravstvene zaštite i utvrñene bolesti/stanja, najčešće prema dobi, neka izvješća i prema spolu, ali drugi osobni podaci prema kojima bi se provodilo razvrstavanje najčešće nisu dostupni u svakodnevnom radu, tako su dobiveni podaci o procijepljenosti romske djece različiti (vidjeti poglavlje 3.2.4.3.). Potpuniji i točniji izvor podataka za ovu obradu bile bi provedene ankete o procijepljenosti uz provjeru iskaznica imunizacije u romskim naseljima odakle bi se mogli dobiti i podaci o broju djece koja trebaju biti cijepljena prema dobnim skupinama, o provedenom cijepljenju prema pojedinim bolestima i dobi i tako izračunati cjepni obuhvat. I pri takvom postupku postoji mogućnost da se od svih roditelja ne dobije informirani pristanak, pa ne budu obuhvaćena sva djeca. Svakako treba posebno istaći nastojanja u Sisačko-moslavačkoj županiji da se osiguraju dodatni podaci o romskoj djeci, kako predškolske tako i školske dobi, prikaže cjepni obuhvat prema programu cijepljenja (ovisno o vrsti bolesti protiv koje se provelo cijepljenje) i osigura, provoñenjem cijepljenja da taj obuhvat bude visok (80%-100%). Njihova iskustva u prikupljanju podataka i provoñenju ove važne preventivne mjere trebalo bi prenijeti i u druge županije. U cilju promocije zdravoga stila života, u listopadu 2008. godine Hrvatski sabor je donio Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, kojim se zabranjuje pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, uz izuzetak psihijatrijskih bolnica. Javnim ustanovama, kafićima i duhanskoj industriji za prilagodbu je ostavljeno šest mjeseci te je Zakon stupio na snagu u svibnju 2009. godine, dok se u

55

obrazovnim i zdravstvenim ustanovama početi primjenjivati već u listopadu 2008. godine. U javnozdravstvenim programima, kao i drugim oblicima zdravstvene zaštite veliku ulogu imaju i OCD. Kako bi se jačala suradnja s civilnim društvom i podizanje razine znanja financirani su programi i projekti udruga koje po svojem sadržaju pridonose prevenciji kroničnih oboljenja, unaprjeñenju i zaštiti zdravlja oboljelih, prevenciji zaraznih bolesti, prevenciji i unaprjeñenju zdravlja zubi, promicanju prava pacijenata, unaprjeñenju i zaštiti zdravlja djece i mladih oboljelih od malignih bolesti, unaprjeñenju zaštite mentalnog zdravlja, kao i programe suradnje na provoñenju Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga i prevencije HIV infekcije za što je u razdoblju od 1.1. 2008. do 31.3. 2009. utrošeno 13 300 000 kuna.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Glavna institucija odgovorna za provoñenje mjera u području zdravstva je MZSS. Uz to, velika je uloga HZJZ (posebice u pogledu analize zdravstvenih pokazatelja i provoñenja preventivnih programa) te HZZO. Sredstva za financiranje navedenih mjera uglavnom su osigurana iz državnog proračuna. Kao što je navedeno neke mjere (npr. zdravstvena anketa o Romima ili istraživanje nejednakosti u zdravlju) nisu izvršene zbog neosiguranih sredstava.

3.2.2.6. Obrazovanje Pregled mjera • Analiza regionalnih razlika i poticaji većem angažmanu lokalne uprave i samouprave

u obuhvatu djece predškolskim odgojem i obrazovanjem. U partnerstvu s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povećan je obuhvat djece u pet županija (Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska) za oko 1 600 djece i uglavnom se odnosi na djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Do 30. rujna 2008. godine u Hrvatskoj je otvoren još 21 novi dječji vrti ć (od čega 18 privatnih) i ustrojeno 296 novih programa (ranog učenja stranih jezika, športskih programa, dramskih, glazbenih, likovnih i slično, kao i programa za djecu s posebnim potrebama – teškoćama u razvoju i darovitu djecu). Spomenuti programi predstavljaju doprinos poticanju raznolikosti pristupa u radu s djecom predškolske dobi i u tu je svrhu utrošeno 4 milijuna kuna iz državnoga proračuna i zajma Svjetske banke. Provedeno je usklañivanje radnog vremena dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje skrbe o djeci predškolske dobi s radnim vremenom roditelja (dječji vrti ći u pravilu rade od 6.00 do 20.00 sati, ako imaju ustrojen smjenski program). MZOŠ je pokrenulo inicijativu da se ne spajaju blagdani i da se osigura boravak djeteta prema potrebama roditelja, ali ne više od desetosatnog. Radi unapreñenje predškolskog odgoja i obrazovanja neki su dječji vrti ći odreñeni kao centri izvrsnosti za stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika koji će raditi s djecom predškolske dobi prema metodama Marije Montessori. Odreñen je stručno-razvojni centar za stručno usavršavanje svih odgojitelja i učitelja kineziologije koji će s djecom ostvarivati športske programe. Razvijeni su i provedeni program odgoja za održivi razvoj, program ranoga učenja stranih jezika (francuskog, engleskog, njemačkog i talijanskog jezika), program istraživanja u predškolskom odgoju i program poticajnog okruženja i promijenjene uloge odgojitelja. Provode se programi za bolesnu djecu predškolske dobi koja imaju zdravstvenih problema za vrijeme njihova liječenja u bolnicama. Sustavno se provodilo stručno usavršavanje ravnatelja, odgojitelja i stručnih suradnika.

• Poticanje nastavka obrazovanja i povećanja udjela škola koje rade u jednoj smjeni. U skladu s planiranim u školskoj godini 2008./2009. nastavlja se provedbe škologradnje i dogradnje te rekonstrukcija kojima se smanjuje broj škola/učenika s radom u više od jedne

56

smjene. Smanjuje se broj škola u kojima se odgojni i obrazovni rad ostvaruje u tri ili dvije smjene. U odnosu na startnu godinu iz Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. postotak škola koje rade u tri smjene (52, odnosno 6,1%) u školskoj godini 2008./2009. smanjen je na 33 škole, odnosno 3,8%), a postotak osnovnih škola koje rade u jednoj smjeni (213, odnosno 25,5%) povećan je na 270 škola, odnosno 31%. Broj učenika u razrednom odjelu prvoga razreda nije veći od 28, a broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu od dva razreda ima najviše 16 učenika, a od četiri razredna odjela najviše 12 učenika. Uz navedeno, broj učenika/učenica u razrednim odjelima manji je ako su u njega uključeni učenici s teškoćama, a u kombinirane odjele od tri ili četiri razreda ne mogu biti uključeni učenici s teškoćama.

• Osobe s posebnim potrebama u sustavu školstva. Odgoj i obrazovanje učenika/učenica osnovnoškolske dobi u školskoj godini 2008./2009. ostvarivao se u 873 osnovne škole. Od toga je 19 škola za djecu s posebnim potrebama (koje su u sustavu financiranja MZOŠ-a) te 9 privatnih škola. U skladu s Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. ostvaruju se planirane aktivnosti. Donesen je Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) te Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi započelo se s izradama novih provedbenih propisa od kojih su za uspješnu provedbu mjera socijalne uključenosti osobito značajni propisi vezani uz posebne potrebe učenika redovitoga sustava (daroviti i učenici s teškoćama, hospitalizirani, s kroničnim bolestima). Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama provodi se u osnovnoj školi uz potpunu i djelomičnu integraciju prema stupnju i vrsti teškoće, a u skladu s DPS-om i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Od početka školske godine 2008./2009. za učenike/učenice s teškoćama angažirani su u suradnji s lokalnom zajednicom asistenti u nastavi, a sustavno se povećava i broj stručnih suradnika u osnovnim školama te je za školsku godinu 2008./2009. (do veljače 2009. godine) odobreno zapošljavanje 31 stručnog suradnika (pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te 14 učitelja defektologa. MZOŠ financira u šk. god. 2008./2009. troškove prijevoza za 2 387 učenika/učenice s teškoćama te 350 pratitelja, a sufinancira prehranu te posebna nastavna sredstva i pomagala za učenika/učenica s teškoćama u stacionaru (132 učenika), specijalnim školama (827 učenika/učenica) te za učenike u posebnim razrednim odjelima pri osnovnim školama (762 učenika). Za navedeno je u 2009. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurano, kao i 2008. godine, 14,6 milijuna kuna. S obzirom na integraciju učenika/učenica s posebnim potrebama, odnosno s motoričkim teškoćama, u 2008. godini MZOŠ osiguralo je 700 000 kuna za arhitektonsku prilagodbu 11 osnovnih i 4 srednje škole. Nastava u kući u školskoj godini 2007./2008. bila je organizirana za 105 učenika/učenica osnovnih škola. Od početka školske godine 2008./2009. do veljače 2009. odobrena je nastava u kući za 98 učenika/učenica osnovnih škola, te će se do kraja školske godine broj mijenjati sukladno potrebama. Zbog osiguravanja prava na obrazovanje nastava se organizira i u bolnicama, a odgojni i obrazovni rad provode učitelji/učiteljice najbliže osnovne škole. Prema podacima Udruge bolničkih pedagoga, tijekom godine na bolničkom se liječenju godišnje nalazi 50 000 djece (oko 25 000 djece hospitalizirano je duže od tri dana). U školskoj godini 2008./2009. za sve su učenike osnovne škole osigurani besplatni udžbenici.

• U okviru reforme strukovnog obrazovanja u 2008. godine usvojen je Zakon o strukovnom obrazovanju čije će donošenje omogućiti modernizaciju strukovnog obrazovanja, odnosno bolju usklañenost s potrebama tržišta rada i sposobnostima pojedinca. Njegove najvažnije karakteristike su modernizacija i ureñenost strukovnoga dijela sustava odgoja i obrazovanja na načelima otvorenosti, prohodnosti, partnerstva, temeljenoga na kompetencijama, usklañenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada te s

57

potrebama i sposobnostima pojedinca, a u skladu s razvojnim ciljevima usvojene Strategije. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u RH, 2008.-2013. usvojena je 31. srpnja 2008, a definira ciljeve i smjer razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

• Podaci o trajanju studija i reforma visokoškolskog obrazovanja. U 2007. godini čak 81% studenata koji su završili stručni studij i 42% onih koji su završili sveučilišni studij plaćalo je svoju posljednju godinu studija, a razlika u trajanju izmeñu njih i onih koji nisu plaćali studij nestala je, osim kod izvanrednih studenata pri sveučilišnom studiju. U razdoblju od 1996. do 2007. pri sveučilišnim studijima udjel studenata koji su završili studij bez plaćanja školarine smanjio se s 81% na 58%. Pri stručnim studijima promjene su još dramatičnije. Dok je 1996. stručne studije bez plaćanja školarine završavalo 66% studenata, 2007. godine tek 19% studenata nije plaćalo svoju završnu godinu stručnog studija. Izmeñu 1991. i 2007. godine udjel generacije koji je stekao visoko obrazovanje porastao je od 14,7% u 1991. godini do 36,1%. Dakle, više od trećine generacije stječe visoko obrazovanje, što je značajno više nego u proteklim desetljećima, ali i dalje značajno ispod prosjeka OECD zemalja, gdje je 46,4% generacije 2006. godine završavalo neki studij. Kroz promatrano razdoblje i rodne razlike su se povećale. U protekle tri godine gotovo 60% diploma u Hrvatskoj ostvaruju žene, značajno više nego u 1990-ima (53%-56%). Ipak, oko 40%-50% studenata koji počnu studij isti nikad ne završe, što je činjenica koja bi trebala zabrinjavati barem jednako koliko i trajanje studija onih studenata koji uspiju završiti studij. U 2008. godini usvojen je Pravilnik o izmjenama i dopunama o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. MZOŠ je u srpnju 2008. godine organiziralo konferenciju na kojoj su sudjelovali predstavnici gospodarstva, visokih učilišta i studenata. Tema konferencije bila je zapošljivost prvostupnika, odnosno pravilno prepoznavanje njihovih kompetencija, vještina i razine znanja na tržištu rada. Kako bi tržište rada pravilno prepoznalo njihove kvalifikacije, a visoka učilišta dobila informacije potrebne za kvalitetnu izradu, MZOŠ je objavilo i brošuru o Dopunskoj ispravi o studiju koja je upućena svim ustanovama u sustavu visokog obrazovanja.

• Poticanje cjeloživotnog obrazovanja. Obrazovanje odraslih podrazumijeva stjecanje znanja i razvijanje kompetencija prema suvremenim životnim i profesionalnim potrebama odraslih osoba, a u kontekstu cjeloživotnoga učenja, davanje jednake vrijednosti svim oblicima učenja – formalnom i neformalnom. U pravcu razvoja mogućnosti za cjeloživotno učenje, MZOŠ je započelo izgradnju sustava obrazovanja odraslih te pripremu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira koji će osigurati razumljivost, meñunarodnu usklañenost i usporedivost srednjoškolskih i visokoškolskih kvalifikacija. MZOŠ je 10. studenog 2008. donijelo: Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrñivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih; Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu voñenja i čuvanja andragoške dokumentacije; Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih; Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih. Time se po prvi puta obrazovanje odraslih ureñuje posebnim podzakonskim propisima (prije je bilo disperzirano kroz propise o osnovnom i srednjem školstvu), utvrñuju se minimalni standardi u prostornom, kadrovskom i materijalnom smislu, uvode se zasebne javne isprave (do sada isprave iz redovnog sustava) i uvodi Upisnik ustanova, programa i polaznika koje će voditi Agencija za obrazovanje odraslih. U Agenciji za obrazovanje odraslih 24. siječnja 2008. godine održana je konstituirajuća sjednica Vijeća za obrazovanje odraslih, savjetodavnog tijela Vlade RH. U okviru novog EU fonda, IPA-e (Instrument for Pre-Accession assistance), Agencija će provesti dva projekta čija će ukupna vrijednost biti preko 6,5 milijuna eura namijenjenih institucionalnom razvoju Agencije kao stožerne ustanove i izravnoj potpori ustanovama sustava. Provedba Projekta CARDS 2004 Obrazovanje odraslih nastavljena je u 2008. i 2009. Projekt se financira iz

58

programa Europske unije CARDS 2004 i traje 20 mjeseci (završne aktivnosti ostvarene su u travnju 2009. godine). Provedba projekta počela je 3. rujna 2007. godine. Ukupna je vrijednost projekta 1,5 milijuna eura. Glavni korisnik projekta je Agencija za obrazovanje odraslih. Agencija za obrazovanje odraslih završila je prvi od ciklusa od pet seminara za ravnatelje i voditelje obrazovanja u ustanovama za obrazovanje odraslih o temi primjene pravilnika u praksi. Na pet regionalnih seminara u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu sudjelovalo je 533 sudionika iz 360 ustanova za obrazovanje odraslih. Agencija je provela ciklus stručnih usavršavanja o ključnim temama u razvoju ovog sustava poput ishoda učenja, priznavanja formalnog i neformalnog obrazovanja, mehanizmima financiranja, europskim praksama i trendovima i slično, a obavljeno je i pilotiranje elektroničke statističke evidencije koja će olakšati nadzor i upravljanje korisnicima i nadležnim institucijama te tijelima. Pripremljena je publikacija Komparativna analiza meñunarodnih i europskih standarda obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja s Pojmovnikom, namijenjena andragozima i svim profesionalcima iz sustava, a koja po prvi puta objedinjuje relevantne meñunarodne dokumente. Razvijen je prijedlog modela stručnog osposobljavanja nastavnika u sustavu obrazovanja odraslih. Projektom Ulaganje u deficitarna zanimanja planiran je obuhvat oko 400 polaznika u programima osposobljavanja za deficitarna zanimanja u nekoliko pilot županija, a projekt treba provesti u suradnji s lokalnom zajednicom i poslodavcima. Predstavnici HZZ i AOO sastali su se 1. srpnja 2008. godine, kako bi nastavili suradnju u vezi s bazom podataka o obrazovanju odraslih, a govorilo se i o ulaganju u obrazovanje za deficitarna zanimanja, obilježavanju Tjedna cjeloživotnog učenja te organiziranju infopunktova. Provedenim projektom Tjedan cjeloživotnog učenja (nacionalna obrazovna kampanja – rujan 2008.) ispunjen je planirani cilj: podići razinu javne svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja (javna dogañanja namijenjena stručnjacima – nastavnicima i upraviteljima – i potencijalnim polaznicima programa). Kampanja je partnerski provedena pod pokroviteljstvom MZOŠ-a, središta kampanje su bila u Kninu, Gospiću, Zagrebu i Vukovaru. Agencija je u povodu Meñunarodnog dana pismenosti 8. rujna održala tribinu o temi "Pojam pismenosti u 21. stoljeću" na kojem se okupilo više od 60 sudionika. Projekt opismenjavanja MZOŠ provodi 5 godina. Prema podacima Uprave za srednje obrazovanje, ukupan broj korisnika zaključno s mjesecom prosincem 2008. godine je 4 560 polaznika, od čega su samo 1 233 do sada bile žene (27,0%). Ženska populacija je najzastupljenija u Karlovačkoj županiji (45,5%), Šibensko-kninskoj županiji (44,0%), Krapinsko-zagorskoj županiji (40,0%), Splitsko-dalmatinskoj županiji (39,8%), Vukovarsko-srijemskoj županiji (38,1%), Sisačko-moslavačkoj županiji (35,0%) i Koprivničko-križevačkoj županiji (33,5%). Najmanja zastupljenost žena je u Zagrebačkoj županiji (9,8%). U 2008. godini 26 ustanova za obrazovanje odraslih provodilo je obrazovanje prema projektu, obuhvativši 1 325 osoba i s utrošenih 3 156 350 kuna.

• Prevencija socijalne isključenosti povezana je i s nastavnim sadržajima o ljudskim pravima, sprječavanju nasilja i diskriminacije, te poticanju solidarnosti i tolerancije. Izrañen je prijedlog nacrta Nacionalne strategije za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 2008.–2012., a provedeni su natječaji za projekte usmjerene djeci i mladima, klubovima za mlade te za projekte koji pridonose borbi protiv droga i svih oblika ovisnosti. Donesen je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08.) koji preuzima odredbe Direktive Vijeća 77/486/EEZ. Navedenim zakonom definirana su prava i mogućnosti odgoja i obrazovanja djece migranata državljana država članica EU. Prema navedenom zakonu djeca državljana članica EU imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje kao i hrvatski državljani te se upisuju u školske ustanove u RH pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Zakon podrazumijeva osiguravanje programa učenja i hrvatskog jezika i svladavanje programa za djecu migranata, kao i

59

učenje materinjeg jezika i kulture države čiji su državljani. Navedene odredbe primjenjivat će se od dana pristupanja RH u EU.

Izvori financiranja i odgovorne institucije U području obrazovanja glavna odgovorna institucija je MZOŠ. U mnogim ovdje naznačenim područjima MZOŠ surañuje s drugim odgovornim i provedbenim institucijama, kao što su ASO, AOO, Agencija za znanost i visoko obrazovanje i dr. Za provoñenje niza navedenih aktivnosti osigurana su značajna sredstva iz državnog proračuna. Za subvencioniranje kamata za stambene kredite za učitelje u školama s nestručno zastupljenom nastavom u 2008. godini osigurano je 2 milijuna kuna. Za besplatne udžbenike u srednjim školama osigurano je u 2008. godini 140 milijuna kuna, dodatna sredstva od 18 milijuna kuna za smještaj u učeničkim domovima te 105 milijuna kuna za javni i meñumjesni prijevoz učenika u srednjem školstvu. Uz sredstva državnog proračuna veliku ulogu u području reforme obrazovanja igraju sredstva osigurana kroz razne IPA projekte: za Daljnji razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira predviñeno je 1 550 000 eura (uz mogućnost povećanja iznosa), a za Uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u obrazovanje za zapošljavanje 2,3 milijuna eura. Riječ je o projektima koje MZOŠ ostvaruje u korisničkoj ulozi. U okviru IPA programa u području strukovnog obrazovanja provodit će se 4 projekta na području jačanja institucionalnog okvira za razvoj standarda/kvalifikacija, na provedbi novih kurikuluma, razvoju sustava osiguranja kvalitete i jačanju kapaciteta Agencije za strukovno obrazovanje. Ukupna vrijednost projekata je okvirno 10 000 000 eura. U području sustava obrazovanja odraslih Agencija za obrazovanje odraslih će biti korisnička institucija na dva projekta. Radi se o projektu u području uspostave regionalne mreže lokalnih obrazovnih ustanova i projektu jačanja operativnih kapaciteta Agencije. Ukupna vrijednost tih projekata je oko 7 000 000 eura. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Multidimenzionalan pristup obrazovanju se može promatrati na razinama zakonskih i strateških dokumenta, kroz djelovanje stručnih agencija i putem projektnih aktivnosti u obrazovnom sustavu. Multidimenzionalnost u obrazovanju je prisutna kroz rad relevantnih tijela na donošenju zakona i strateških dokumenta na području obrazovanja. Predstavnici sindikata, nevladinih udruga, studentskih udruga, poslovnog sektora aktivno participiraju u radu mnogih stručnih vijeća. U području strukovnog obrazovanja važno je napomenuti donošenje novog Zakona o strukovnom obrazovanju i njegovih odredbi o sastavu Vijeća za strukovno obrazovanje i Sektorskih vijeća. Kroz rad ovih Vijeća, a s obzirom na zastupljenost članova iz gore navedenih područja, stvoreni su preduvjeti za kreiranje ponude strukovnih programa koja će biti usklañena s potrebama tržišta rada, gospodarskih kretanja i lokalno-regionalnih posebnosti.

3.2.2.7. Stanovanje Pregled mjera • Donošenje nacionalnog programa poticanja socijalnog stanovanja. Prema prijedlogu

Strategije socijalnog stanovanja, čije se donošenje očekuje, situacija posebno ranjivih skupina rješavat će se kao i do sada, brigom jedinica lokalne samouprave za društvenu zajednicu na svom području, dok će Vlada davati osnovne smjernice i upute potrebne pri stambenom zbrinjavanju. Socijalna stanogradnja je u RH nadležnost lokalne vlasti budući svaka društvena zajednica najbolje prepoznaje svoje specifične potrebe i probleme. Lokalne vlasti su uključene u donošenje odluka koje se primarno odnose na: aspekte fizičkog planiranja i ureñenja prostora, osiguranje zemljišta raspoloživog za gradnju, opskrba infrastrukturom i pratećim uslugama, gradnja i održavanje stambenog fonda,

60

raspodjela stanova iz socijalnog najamnog sektora, te raspodjela stambenih potpora. Jedinice lokalne samouprave utvrñuju potrebe, oblikuju vlastite politike i programe izgradnje socijalnih stanova te utvrñuju kriterije raspodjele tih stanova (npr. prihodi, imovina, broj članova kućanstva, broj djece...). Temeljem utvrñenih potreba organiziraju stanogradnju, upravljanje i održavanje stanova koje će neposredno obavljati neprofitne ili niskoprofitne tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili pod njihovom kontrolom. Stambena problematika usko je povezana sa problemima komunalnog opremanja i infrastrukture, što je prema ustavnim i zakonskim odredbama u RH takoñer nadležnost jedinica lokalne samouprave koja i odgovara za izvedbu iste. Kreiranjem politika centralna vlada nastoji potaknuti lokalne vlasti da samostalno vode lokalnu stambenu politiku te zadržava suštinsko pravo odreñivanja ciljeva i mjera kod uspostave pravnog okvira i financijskih mjera za provedbu konkretne politike. Socijalno stanovanje može podrazumijevati opskrbu stanovima kroz izgradnju "socijalnih stanova", subvencioniranje troškova stanovanja, druge neizravne mjere kojima se ureñuje stambena potrošnja. Predviña se da će se socijalno stanovanje prvenstveno provoditi kroz sektor najamnog stanovanja sa kontroliranom najamninom koja se temelji na neprofitnom ili niskoprofitnom načelu privreñivanja onih koji će takve stanove financirati. Isto tako krajnjim korisnicima omogućiti će se umanjenje troškova stanovanja primjenom odreñenih olakšica ili subvencija. Socijalni stanovi će se na stambenom tržištu nabavljati uz pomoć neprofitnih i niskoprofitnih stambenih organizacija ili privatnog investitora.

• Analiza sufinanciranja troškova stanovanja. Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi iz 2001. godine jedinice lokalne samouprave obvezne su u svome proračunu osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, a jedinice područne (regionalne) samouprave za podmirenje troškova ogrjeva. Prema podacima MZSS-a prikupljenih od Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba te CZSS-a, u Hrvatskoj je u 2008. godini porastao broj korisnika i iznos izdvojenih sredstava koje JLPS izdvajaju za pomoć za podmirenje troškova stanovanja i pomoć za ogrjev. Tako su JLPS u 2008. godini izdvojile 60 047 688 kuna za podmirivanje troškova stanovanja za potrebe 36 575 korisnika pomoći te 44 137 238 kuna za troškove pomoći za ogrjev za potrebe 46 899 korisnika. Za usporedbu, u 2007. godini za podmirivanje troškova stanovanja izdvojeno je 54 567 675 kn za 24 440 korisnika te 42 047 119 kuna za pomoć za ogrjev kojima je obuhvaćeno 46 660 korisnika.

• Povećanje broja skloništa za beskućnike. U Hrvatskoj je 10 prenoćišta za beskućnike, od čega su 2 prenoćištima osnivači gradovi, dok su 7 prenoćišta osnovale neprofitne organizacije i to: Caritas (3 ustanove), organizacije vjerskih zajednica (2 ustanove), Crveni križ (1 ustanova), udruge (1 ustanova), a jednom prenoćištu je osnivač trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Spomenuta prenoćišta imaju kapacitet za 281 osobu, a 31. prosinca 2008. godine bilo je 237 smještenih osoba. Prema Izvješću o beskućnicima MZSS, temeljem podataka prikupljenih od CZSS-a zaključno sa 31. prosincem 2008. godine, u Hrvatskoj je 448 beskućnika (od čega je 79 žena). Najvećim dijelom se radi o samcima (414 osoba), od čega je njih 253 osobe izmeñu 40. i 59. godine starosti, dok ih je 4 maloljetno.

• Položaj zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima. Podaci DZS ukazuju da se danas u RH oko 10-tak posto stalno nastanjenog stambenog fonda koristi kroz institut najma stana. Kroz javni najamni sektor u RH jedinice lokalne samouprave (gradovi) dodjeljuju stanove sa zaštićenom najamninom i znanstvenim, kulturnim i javnim djelatnicima. Status i položaj najmoprimca riješen je Zakonom o najmu stanova iz 1996. koji u cijelosti regulira položaj svih zaštićenih najmoprimaca kako u privatnim tako i u drugim stanovima. Visinu najamnine u ovom slučaju utvrñuju gradovi i one su u pravilu veće u odnosu visinu zaštićene najamnine koju odreñuje Vlada. Program javnih najamnih

61

stanova namijenjenih mlañim obiteljima s djecom, a koji su podstanari ili stanuju u neodgovarajućim uvjetima započeo je provoditi Grad Zagreb. I dalje ne postoje objedinjeni podaci na razini Hrvatske u pogledu gradnje i korištenja socijalnih stanova s obzirom da o tome samostalno odlučuju gradovi.

• Intenziviranje ponude stanova kroz javno-privatno partnerstvo. Tijekom 2007. godine APN je u dnevnim tiskovinama objavila Poziv za nadmetanje za odabir izvoñača radova za izgradnju stanova prema modelu JPPa, no niti jedna prihvatljiva ponuda nije bila zaprimljena stoga je APN tijekom proteklih godina sukladno iskazanim potrebama stanove kupovao. Vlada RH je donijela Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva (2006.) te Uredbu o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske inicijative (2007.) Smjernice pružaju jasan okvir za procjenu iskoristivosti primjene javno-privatnog partnerstva, kao i upute za njegovu primjenu, polazeći od širih gospodarskih i socijalnih ciljeva kojima se rukovodi infrastrukturni razvoj. U listopadu 2008. godine donesen je Zakon o javno-privatnom partnerstvu kojim se ureñuje: postupak pripreme, predlaganja i odobravanja prijedloga JPP, te prava i obveze javnih i privatnih partnera te osnivanje i nadležnosti Agencije za javno-privatno partnerstvo. Jedna od temeljnih zadaća Agencije za JPP je ustrojavanje i voñenje Registra ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Iz Registra koji se treba ustrojiti će biti vidljivi podaci o broju sagrañenih stanova kroz javno-privatno partnerstvo. Takoñer, Vlada RH je u siječnju 2009. donijela i Strateški okvir za razvoj javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj. Strateški okvir sadrži jasne odrednice o djelokrugu, načelima i ciljevima primjene modela JPP-a u RH, kao i o pitanjima koja su bitna za njihovu provedbu. Značajnu ulogu imaju i resorna ministarstva, druga tijela državne uprave, te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, kada je riječ o donošenju razvojnih strategija u okviru njihove nadležnosti, te ocjeni usklañenosti i izboru projektnih prijedloga, sukladno prioritetima zacrtanim tim razvojnim strategijama. Strategiju komunikacije i podizanja razine svijesti o koristima i rizicima JPP-a predlaže i provodi Uprava za sustav javne nabave te Agencija za JPP u okviru svoje aktivnosti, a ciljne skupine su prije svega ključni dionici, djelatnici u javnim tijelima zaduženi za poslove javne nabave, zaposlenici u sektorima u kojima se planira značajnija primjena JPP-a, te široka javnost. Navedeni dokumenti postavljaju čvrsti pravni i institucionalni okvir za intenziviranje izgradnje stanova kroz JPP, ali učinke njihova donošenja tek treba utvrditi.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Odgovorne institucije u području stanovanja su MZOPUG (za strategiju socijalnog stanovanja i položaj najmoprimca u privatnim stanovima) te MZSS (pitanje sufinanciranja troškova stanovanja i povećanje broja skloništa za beskućnike). Glavni izvori financiranja su proračuni JLPS. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama U ovom području prije svega dolazi do izražaja koordinativna i politička uloga pojedinih ministarstava. Kao što je pokazalo provoñenje istraživanja o sufinanciranju troškova stanovanja te prikupljanje podataka o skloništima važnu ulogu mogu odigrati OCD, posebice u provedbi pojedinih predviñenih mjera. Takoñer, važna je veća suradnja s JLPS.

3.2.3. Sprječavanje rizika isklju čenosti

3.2.3.1. Uključivanje u informatičko društvo i društvo znanja Pregled mjera

62

• Hrvatska mora izraditi akcijski plan koji obuhva ća uvoñenje jeftinijeg i bržeg rada na Internetu, ulaganja u znanja i vještine potrebne u informacijskom društvu i poticanje korištenja Interneta. Hrvatska je početkom 2005. godine zaostajala za oko devet postotnih poena iza prosjeka EU u pogledu stope penetracije širokopojasnih priključaka. Do kraja 2008. Hrvatska je morala dostići razinu gustoće (penetracije) širokopojasnih priključaka od najmanje 12%. To znači da RH u tom razdoblju morala dosegnuti broj od najmanje 500 000 širokopojasnih priključaka. Stoga je MMPI izradilo Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa Internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine, u kojoj je izložena politika ostvarivanja ciljeva i sadržan akcijski plan provedbe strategije i politika poticanja razvoja elektroničke trgovine (e-commerce). U Hrvatskoj je do 30. rujna 2008. godine dostignut broj od 623 342 širokopojasnih priključaka internetu, od kojih 488 210 putem nepokretnih mreža, a 135 132 putem pokretnih mreža, čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 14,05% te tri mjeseca prije zacrtanog roka premašen ključni cilj nacionalne Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu. Tako je razvoj širokopojasnog priključka u Hrvatskoj išao brže od zacrtanog plana. Zaključno s 31. ožujkom 2009. u Hrvatskoj je zabilježen broj od ukupno 722 110 širokopojasnih priključaka internetu te ostvarena gustoća od 16,28% te je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ostvaren rast od 57,6%. Jednostavnom računicom proizlazi kako su svaki dan u posljednja tri mjeseca registrirana po 432 nova priključka. U tijeku je izrada nove Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu kojom će se utvrditi strateški ciljevi za predstojeće razdoblje.

• Različitim promotivnim aktivnostima i nadalje ja čati svijest javnosti o prednostima koje pruža informacijsko društvo te motivirati grañane za sudjelovanje u njegovoj izgradnji . Europska računalna diploma (European Computer Driving Licence - ECDL) predstavlja meñunarodno priznatu potvrdu informatičke pismenosti koju je do danas u RH steklo gotovo 40 000 osoba. Prema podacima Hrvatskog informatičkog zbora u Hrvatskoj izdano je u 2008. i prvom tromjesečju 2009. godine više od 10 tisuća ECDL diploma, tako da je u posljednjih 6 godina tu diplomu steklo gotovo 40 tisuća osoba.

• Omogućiti siromašnijim grañanima da lakše doñu do informatičke opreme i pristupa Internetu te osposobiti grañane da koriste informatičke i komunikacijske tehnologije. Hrvatska udruga za promicanje i razvoj tiflotehnike (HUPRT) predstavila je u Zagrebu udžbenike za izvoñenje ECDL nastave koji su prilagoñeni slijepim i slabovidnim osobama. To su prvi udžbenici takve vrste u Hrvatskoj. Tiskani su na brailleovom pismu i pohranjeni u digitalnom obliku. Udžbenici omogućavaju samostalno praćenje nastave i uspješan završetak informatičke obuke. Prilagodba udžbenika dio je projekta: "Informatičko opismenjavanje slijepih i slabovidnih osoba". Program edukacije u šest mjeseci besplatno je završilo trideset polaznika. Polaznici su time ostvarili mogućnost upisa potvrde o informatičkoj pismenosti u radnu knjižicu. Projekt je financijski podržalo MZSS. Oko pripreme i prilagodbe ispita udruzi pomogao je Hrvatski informatički zbor. Autorske nastavne materijale i stručne predavače ustupila je tvrtka Algebra koja je ujedno i osigurala prostore za korištenje te svu potrebnu savjetodavnu i stručnu podršku pri realizaciji ovog projekta.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Najveći dio sredstava dolazi iz proračuna središnje države (preko nadležnih MZOŠ te MMPI), ali su značajni i financijski doprinosi lokalne vlasti koja nastoji poboljšati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu svog stanovništva i unaprijediti informatičku pismenost.

63

3.2.3.2. Jačanje i očuvanje obitelji Pregled mjera • Ostvariti bolju koordinaciju oko mjera obiteljske p olitike i te mjere dosljedno

provoditi . Obiteljska politika uključuje niz mjera u područjima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, socijalne skrbi i sl. Uloga je Uprave za obitelj u sklopu MOBMS da kreira, koordinira i evaluira mjere obiteljske politike. Prilikom donošenja zakonskih propisa konzultiraju se druga ministarstva i OCD. Posebice je važna suradnja i koordinacija izmeñu MOBMS, MZSS i MINGORP, koju treba dalje unaprjeñivati. Tijekom 2008. godine, u suradnji s Katedrom za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provedeno je istraživanje "Povezanost fertiliteta i sektora zaposlenosti žena u Republici Hrvatskoj", sukladno mjeri 2. iz područja Demografska kretanja. Nadalje, proveden je Natječaj za financijsku potporu projekata udruga usmjerenih obitelji i zaštiti od nasilja u obitelji, kojim je organizacijama civilnog društva rasporeñeno ukupno 3 870 000 kuna za programe i projekte iz područja obiteljske i populacijske politike, jačanja roditeljskih kompetencija iz višečlanih obitelji i unaprjeñenja zaštite od nasilja u obitelji (mjere 17. i 19. iz područja Afirmacija uspješnog roditeljstva). Donesen je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se promiče ravnopravnost spolova i mogućnost većeg sudjelovanja očeva u skrbi za djecu, isplaćuju naknade zaposlenim roditeljima u vrijeme korištenja dodatnog rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta, stvaraju se pravne pretpostavke za fleksibilno korištenje roditeljskog dopusta do 8 godine života djeteta. MOBMS je u cilju unaprjeñenja mreže institucija za potporu obitelji osnovalo obiteljske centre, (mjera 12. iz područja Usluge namijenjene obitelji). Osnivanjem obiteljskih centara stvoren je institucionalni okvir za razvoj i pružanje novih oblika potpore obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva u savjetodavnom i preventivnom smislu. Do sada je osnovano 17 županijskih obiteljskih centara u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Senju, Sisku, Splitu, Šibeniku, Požegi, Puli, Rijeci, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici, Zadru i Zagrebu. MOBMS poduzima potrebne mjere i radnje u cilju osnivanja obiteljskih centara u Osječko-baranjskoj, Meñimurskoj, Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

• Iskorijeniti dje čje siromaštvo koordiniranim djelovanjem države, regionalnih i lokalnih vlasti. Tek je potrebno pripremiti obuhvatno istraživanje koje bi dalo uvid u različite aspekte kvalitete života djece (ishrana, odijevanje, stambeni uvjeti, potrošna dobra, socijalne aktivnosti, razvojna okolina, informiranost itd.). Dobiveni rezultati mogli bi predstavljati podlogu za formuliranje cjelovite strategije ublažavanja ili iskorjenjivanja dječjeg siromaštva.

• Senzibilizirati društvo za probleme roditeljstva i jednoroditeljstva. Obiteljski centri pružaju programe i usluge osobama kojima je potrebna podrška i pomoć, koje žele bolje upoznati i razumjeti sebe, roditeljima koji žele poboljšati svoj odnos s djecom, trudnicama, roditeljima, parovima koji žele stupiti u bračnu zajednicu ili poboljšati kvalitetu već postojeće, s ciljem uspostave pozitivne obiteljske atmosfere i preduvjeta za psihički rast i razvoj, (mjera 16. iz područja Afirmacija uspješnog roditeljstva). Vezano uz provedbu Nacionalne kampanje protiv tjelesnog kažnjavanja djece u RH u 2009. godini obiteljski centri su kroz medijske nastupe, tiskovine, stručne i edukativne skupove namijenjene djeci, roditeljima te široj i stručnoj javnosti nastojali podići razinu osobne i opće odgovornosti za zdravo odrastanje djece te senzibilizirati javnost u svrhu aktivnog sudjelovanja u sprečavanju svih oblika nasilja nad djecom. Osim MOBMS, vrlo važnu ulogu u promicanju roditeljstva imaju različite udruge roditelja, samohranih roditelja i druge organizacije civilnog društva. Tako je u 2008. godini pružana stručna pomoć roditeljima u razvoju odgovornijeg i kvalitetnijeg roditeljstva, u sklopu projekata OCD-a koje programski djeluju na navedenom području. U sklopu projekata održavane su brojne

64

radionice, škole za roditelje, javne tribine, individualna i grupna savjetovanja za roditelje i njihovu djecu, tiskani su plakati i letci te organizirane druge aktivnosti s ciljem zagovaranja odgoja bez nasilja. MOBMS je u 2008. financijski potpomoglo više od 40 projekata OCD-a. Većini projekata aktivnosti su bile, izmeñu ostalog, podizanje svijesti javnosti o važnosti odgovornog roditeljstva suočenog s problemima i izazovima suvremenog načina života.

• Unaprjeñivati rad s rizi čnim obiteljima kako bi naknade bile bolje usmjerene na podmirenje dječjih potreba. U 2008. godini osnovana je Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o obiteljskom savjetovanju/obiteljskim centrima kojim će se propisati djelatnost savjetovanja namijenjenog obitelji, institucije ovlaštene za provedbu djelatnosti savjetovanja, stručnjaci za provedbu savjetovanja, nadzor nad radom ovih institucija i stručnjaka te sudjelovanje lokalne i područne (regionalne) samouprave te udruga civilnog društva.

• Potrebno je više unaprjeñivati i promovirati udomiteljsku skrb . Zakonom o udomiteljstvu, koji je donesen u svrhu podizanja kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima, ograničio se broj smještenih korisnika s 5 na 3 odnosno 4 korisnika, što je utjecalo na smanjenje broja smještenih korisnika u udomiteljskim obiteljima. Istovremeno je otvorena mogućnost osnivanja obiteljskih domova sa smještajnim kapacitetom od 5 do 20 korisnika. Obiteljski dom ne osniva se kao ustanova socijalne skrbi, već pruža skrb kao i u udomiteljskoj obitelji. Za razliku od domova socijalne skrbi obiteljski dom osigurava skrb za manji broj korisnika, a skrb pruža fizička osoba kao profesionalnu djelatnost. Tijekom 2006. godine u udomiteljskim obiteljima bilo je smješteno ukupno 5 877 korisnika, od toga 2 153 djece i mladeži te 3 724 odrasle i starije osobe. U 2007. kao i u 2008. godini zabilježen je odreñeni pad broja korisnika u udomiteljskim obiteljima, uz istovremeno porast broja korisnika u obiteljskim domovima. Odreñeni broj udomiteljskih obitelji osnovale su obiteljski dom. Tako je u 2007. godini u udomiteljskim obiteljima bilo ukupno 5 519 korisnika, od toga 2 080 djece i mladeži te 3 439 odrasle i starije osobe, a u 2008. godini ukupno 5 153 korisnika, od toga 1 940 djece i mladeži i 3 213 odrasle i starije osobe. Istovremeno u 2007. godini u obiteljskim domovima bilo je smješteno ukupno 216 korisnika, od toga 20 djece i mladeži i 196 odraslih i starijih osoba, a u 2008. godini ukupno 549 korisnika od toga 66 djece i mladeži i 483 odrasle i starije osobe (vidi poglavlje 3.1.3).

• Dalje razvijati programe (strategiju) prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih u obrazovnim institucijama. Slijedom uspješne realizacije mjere "Osvješćivanje i učenje o rizičnim ponašanjima i poremećajima u ponašanju kroz iskustvene radionice, edukaciju vršnjaka-edukatora i druge oblike rada učitelja i drugih stručnjaka, roditelja, mladih i članova nevladinih organizacija" Nacionalnog programa djelovanja za mlade i nadalje su se pri osnovnim školama održavale iskustvene radionice s djecom u riziku i njihovim roditeljima. Osim toga, realiziralo se i provoñenje posebno osmišljene i strukturirane škole za roditelje, s time da će se u 2009. godini naglasak staviti na osposobljavanje onih roditelja koji se ne uključuju dobrovoljno u tretman (tzv. nedobrovoljni klijenti). Ustanove socijalne skrbi koje su usmjerene rad s djecom i mladeži s poremećajima u ponašanju u svim većim gradovima u okviru svoje djelatnosti provode produženi stručni postupak, što predstavlja poseban oblik preventivnog rada s djecom osnovnoškolske dobi, u pravilu od 8 do 14 godina, koja iskazuju odreñene teškoće u funkcioniranju i njihovom primarnom sredinom (roditeljima i školom). Prednosti programa su njegovo odvijanje u prostorima matične škole učenika-korisnika, te neizdvajanje korisnika iz obitelji. Cilj ovakvih oblika rada je rana intervencija u svakom pojedinačnom slučaju, pružanje neposredne i kontinuirane pomoći učenicima u otklanjanju očitovanih problema te preveniranje njihova intenziviranja. MZSS utvrdilo je potrebiti kadar te su

65

nastojanja bila usmjerena na osiguranje sustavne edukacije stručnjaka CZSS-a u cilju djelotvornijeg rada s djecom i obiteljima koje su u tretmanu CZSS-a. Utvrñena je potreba povećanja broja stručnih radnika u CZSS-ima za područje rada s djecom i mladeži s poremećajima u ponašanju. U CZSS-u je sukladno Pravilniku o uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika CZSS-a i podružnica potrebno zaposliti 11 socijalnih pedagoga, 6 psihologa i 3 socijalna radnika. Takoñer, s obzirom na plan ustrojavanja prihvatnih stanica za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju u Čakovcu, Šibeniku, Vinkovcima, Dubrovniku i Bjelovaru, sukladno Mreži domova i djelatnosti socijalne skrbi za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji, potrebno je u tim ustrojstvenim jedinicama CZSS-a zaposliti još 11 stručnih radnika tijekom slijedeće dvije godine.

• Osnažiti ulogu lokalnih zajednica i poticati suradnju svih relevantnih aktera prilikom prevencije poremećaja u ponašanju. Značajnu ulogu u provoñenju programa prevencije poremećaja u ponašanju imaju udruge kojima se odobravaju financijska sredstva za realizaciju programa koji su sadržajno usmjereni na ciljeve i mjere definirane u nacionalnim strategijama. Ovo je posebno značajan oblik provoñenja prevencije u malim sredinama u kojima nisu zastupljene državne institucije. Projekti udruga redovito angažiraju sve zainteresirane aktere i aktiviraju potencijale lokalne zajednice. Doprinos još većem animiranju lokalne zajednice i umrežavanju meñuresorskog djelovanja zasigurno će dati i donošenje Nacionalne strategije za prevenciju poremećaja u ponašanju koja je osmišljena i u proceduri je donošenja. U prvom tromjesečju 2009. godine odobrena su sredstva za 11 projekata iz područja prevencije poremećaja u ponašanju, te 10 iz obiteljskog nasilja za što je MZSS dodijelilo 3,2 milijuna kuna. Trenutno je MZSS sklopilo ugovore s 8 pravnih osoba koje obavljaju djelatnost skrbi za djecu i odrasle - žrtve nasilja. One se nalaze na području Bjelovara, Osijeka, Rijeke, Zagreba, Zadra, Splita, Varaždina i Vukovara sa ukupnim kapacitetom od 129 mjesta, namijenjenim isključivo ženama i njihovoj djeci čiji život i sigurnost su ozbiljno ugroženi (skrb za spomenute skupine privremenog je karaktera i ne predstavlja njihovo stambeno zbrinjavanje). Smještaj u pravilu traje do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana. Dom za žrtve nasilja dužan surañivati s nadležnim CZSS-ima glede ostvarivanja preduvjeta za samostalan život obitelji. U okviru djelatnosti koju obavlja ova vrsta doma, mogu se pružati usluge savjetodavnog rada. Savjetovanje za žrtve obiteljskog nasilja provodi se u svim gore navedenim pravnim osobama, a u nekima od njih osnovano je i Savjetovalište, koje djeluje u izdvojenom prostoru i otvoreno je za sve zainteresirane, a ne samo korisnice smještene u navedenim domovima.

• Dalje razvijati usluge savjetovanja za pojedince i skupine kod kojih je rizik socijalno-patoloških ponašanja veći. Savjetodavni rad s obiteljima, te s djecom i mladeži kod kojih je povećan rizik socijalno-patoloških ponašanja provodi se u CZSS-ima te u domovima socijalne skrbi, kao i u obiteljskim centrima i savjetovalištima pri udrugama i drugim institucijama. Posebna pažnja usmjerena je na djecu izloženu obiteljskom nasilju, žrtve obiteljskog nasilja i počinitelje obiteljskog nasilja kojima se kroz navedene usluge osigurava specifičan psihosocijalni tretman. Zacrtane mjere u Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine realizirale su se putem specifičnih programa i projekata OCD-a u suradnji s MZSS-om.

• Organizirati pomoć i podršku vršnjačkih grupa za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju. I nadalje se kontinuirano provodi program prevencije nasilnog ponašanja i usvajanja socijalizacijskih vještina kroz grupni rad s djecom i roditeljima u 7 županija (Meñimurska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Primorsko-goranska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Grad Zagreb) s tendencijom širenja i na ostale županije zbog izuzetno pozitivnih rezultata. "Male kreativne socijalizacijske

66

skupine" i program modifikacije ponašanja provodi se u suradnji CZSS-a, škole i lokalne zajednice na način da su djeca obuhvaćena grupnim radom jednom tjedno, a takoñer i njihovi roditelji. Program vršnjačke pomoći iniciralo je MZSS, te je organiziralo edukaciju voditelja programa. Program se trenutno provodi na području 7 županija. Program provode CZSS-i u suradnji sa osnovnim školama, a osmišljen je kroz rad u radionicama u kojima su uključena djeca iz rizičnih obitelji i djeca rizična po ponašanju. Vlada RH donijela je Protokol o postupanju u slučajevima nasilja meñu djecom i mladima koji se odnosi na sve odgojne i odgojno-obrazovne ustanove. MZSS redovito prati i analizira pojavu vršnjačkog zlostavljanja u ustanovama socijalne skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, kao i u ostalim ustanovama u sustavu socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu i mladež, kao i poduzimanje potrebnih mjera sukladno Protokolu. Evaluacija poduzetih mjera provodi se uvidom u postupanje nadležnih tijela sukladno Protokolu u pojedinom slučaju. Stručni radnici zaposleni u domovima socijalne skrbi i CZSS-ima dostavljaju izvješća o postupanju MZSS, a o istom izvješćuju i Pravobraniteljicu za djecu. Navedena izvješća se analiziraju i evaluira se postupanje. Po potrebi se provodi i stručna evaluacija.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Koordinatori i provoditelji mjera su MZSS i MOBMS. U provedbi mjera usmjerenih na mlade s poremećajima s ponašanjima ili na rizične obitelji važnu ulogu imaju OCD. Izvor sredstava je državni proračun i proračuni lokalnih vlasti.

3.2.3.3. Sprječavanje prezaduženosti Pregled mjera • Upozoravati na posljedice nerazumnog zaduživanja i sprječavati praksu uzimanja

neformalnih (često i nelegalnih) kredita. Hrvatska, u usporedbi s drugim državama kandidatkinjama za prijam u EU te većinom novih članica EU, ima relativno nisku godišnju stopu rasta duga stanovništva prema poslovnim bankama. Uz snažni rast ponude poslovnih banaka sve povoljnijih kredita prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj posljednjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001. godine, na oko 49 tisuća na kraju 2004. godine te na oko preko 100 tisuću kuna na kraju 2008. godine. Grañani se uglavnom zadužuju za potrošnju, u strukturi duga uvjerljivo pretežu potrošački i nenamjenski krediti te nezaobilazni minusi po tekućim računima. No, oni ipak ne rastu najbrže. U strukturi novih zaduženja pretežu stambeni krediti koji bilježe i najbrži rast od čak 37%. Ti krediti nose i najveće mjesečne obroke otplate. Analiza pokazuje da je najveći teret otplate duga prisutan od šestoga do osmog decila bruto raspoloživog dohotka stanovništva. Riječ je uglavnom o mlañoj i obrazovanijoj populaciji u nesamostalnom radnom odnosu, kod koje je potražnja za kreditima najveća, a koja istodobno relativno malo štedi. Primjerice, populacija do petog decila prema raspoloživom dohotku štedi gotovo podjednako kao populacija unutar šestoga i sedmog decila, ali je istodobno opterećena nekoliko puta manjim teretom otplate duga. Najbogatiji segment populacije, unutar devetoga i desetog decila, manje je opterećen otplatama duga te istodobno najviše štedi, što je u skladu s očekivanjima.

• Pružati savjetodavne usluge vezane za kredite i zaduživanje (OCD, financijske ustanove, Hrvatska narodna banka). Hrvatska udruga banaka i njenih devet banaka članica u suradnji s UNDP, nakon uspješno provedene pilot faze, organiziraju u osam hrvatskih gradova besplatne interaktivne radionice za grañane o tome kako uskladiti primanja i troškove u sklopu projekta "Upravljanje osobnim financijama". Ujedno, Udruga za planiranje osobnih financija "Život u plusu" pokreće osnivanje savjetovališta za grañane kako bi im pomogla uskladiti primanja s troškovima, a onima koji su u minusu pomoći da

67

se iz njega izvuku. Udruga je vrlo aktivna i na svojim okruglim stolovima povremeno okuplja predstavnike davatelja financijskih usluga te stručnih i gospodarskih udruga financijske industrije, udruga potrošača i sindikata i regulatora financijskog tržišta. MZSS završilo je istraživanje Zaduženost grañana Hrvatske: stanje, problemi i mjere završni izvještaj istraživanja u 2007. i 2008. godini unutar kojeg je i mali vodič sa savjetima za izbjegavanje prezaduženosti.

Izvori financiranja i odgovorne institucije U program sprječavanja i ublažavanja zaduženosti vrlo su se aktivno uključile banke, OCD, kao i UNDP. Posebice treba izdvojiti Hrvatsku udrugu banaka koja koordinira Hrvatskim registrom obveza po kreditima, a čije su članice 24 banke i 5 stambenih štedionica.

3.2.4. Pomoć najranjivijim skupinama

3.2.4.1. Osobe s invaliditetom Pregled mjera • Deinstitucionalizacija i promicanje alternativnih oblika skrbi u zajednici . Osobama s

invaliditetom namijenjeni su različiti oblici izvaninstitucijske skrbi, kao što su: udomiteljstvo, stručna pomoć pri uključivanju djece i mladeži s invaliditetom u programe redovnih predškolskih i školskih ustanova, stručna podrška pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije u obitelji, programi rehabilitacije u okviru dnevnog ili poludnevnog boravka, organizirano stanovanje u zajednici (stanovanje u pravilu do pet osoba, uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe u osiguravanju osnovnih životnih potreba, te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i drugih potreba) i slično. U 2008. godini ukupno su 903 osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem bile smještene u udomiteljsku obitelj (od čega 293 djece). U 2007. godini u udomiteljske obitelji bilo je smješteno 350 djece i ukupno 957 osoba s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem. Osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem čine nešto više od 17% svih osoba smještenih u udomiteljsku obitelj. U 2008. godini povećan je broj osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem koje su smještene ili borave u obiteljskim domovima s 3 osobe u 2007. na 18 osoba u 2008. godini. Takoñer je porastao broj korisnika prava na status roditelja njegovatelja (izvaninstitucionalni oblik skrbi zakonski uveden u 2007. godini, a namijenjen roditeljima djece s težim oštećenjima) sa 172 u 2007. na 1 398 roditelja u 2008. U okviru sustava socijalne skrbi djeci s invaliditetom je omogućena i stručna podrška u obitelji, koja se odnosi na poticanje razvoja sposobnosti djeteta u skladu s psihofizičkim osobinama i životnom dobi, usvajanje oblika ponašanja koji omogućavaju uspješnu socijalizaciju, te pružanje pomoći obitelji radi boljeg razumijevanja prirode oštećenja njihova djeteta uz jasne upute o konkretnim metodski razrañenim postupcima za rad s djetetom. Takav oblik podrške obitelji ima istovremeno za cilj ostanak djeteta u vlastitoj obitelji i prevenciju institucionalizacije. Neki od domova socijalne skrbi, udruga, vjerskih zajednica i drugih pravnih i fizičkih osoba pružaju usluge dnevnog boravka čime se potiče model razvijanja dnevnih centara s mogućnošću odabira usluga, što djeci omogućuje da i nadalje žive u vlastitom domu. Aktivnost koja pridonosi deinstitucionalizaciji skrbi za djecu je integracija djece s oštećenjem vida u redovni sustav odgoja i obrazovanja, zahvaljujući mobilnoj službi doma socijalne skrbi koji zbrinjava djecu s oštećenjem vida, koja pruža stručnu podršku nastavnicima u redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Služba je osnovana sa svrhom kreiranja i realiziranja programa čiji je cilj ostvarivanje uvjeta potrebnih za optimalan razvoj djeteta oštećena vida u vlastitoj obitelji, te za njegov uspješan odgoj i obrazovanje u redovnom vrtiću, odnosno redovnoj školi.

68

• Bolja fizi čka dostupnost infrastrukturnih i drugih objekata te sredstava javnog prijevoza. Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti koji je donesen u 2005. godini grañevine javne i poslovne namjene moraju ispuniti propisane uvjete pristupačnosti u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu. Osim što Zakon o prostornom ureñenju i gradnji predviña kazne za projektante, nostrifikatore projekata, izvoñače i osobe koje izdaju grañevinske i uporabne dozvole te grañevinske inspektore, Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je stupio na snagu 1. veljače 2009. godine daje mogućnost osobama s invaliditetom podnošenja tužbi protiv onih koji ne poštuju propise, a koji su ih dužni poštivati, čime se osobama s invaliditetom daje mogućnost aktivnijeg i učinkovitijeg djelovanja.

• Osiguravanje kadrovskih, prostornih i financijskih uvjeta za uključivanje djece s teškoćama u redovni sustav obrazovanja. (vidi poglavlje 3.2.2.6)

• Uvoñenje instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta . U 2008. godini povećan je broj osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta kojima je osigurana usluga osobne asistencije (sa 176 u 2007. na 338 u 2008.). U 2009. godini usluga osobne asistencije osigurana je takoñer za 338 osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, a do kraja 2009. godine planirano je donošenje Zakona o osobnom asistentu. Projekt osobnog asistenta provodio se u suradnji s 64 udruge osoba s invaliditetom u 19 županija. U 2008. godini za provedbu projekta uvoñenja instituta osobnog asistenta utrošeno je 14 999 984 kune, a za isti projekt u 2009. namijenjeno je 17 564 787 kune iz Državnog proračuna.

• Izrada plana razvoja profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom . Mjera profesionalnog osposobljavanja učenika s teškoćama u razvoju i rehabilitacije osoba s invaliditetom je djelomično provedena u skladu sa zakonskim mogućnostima. Još uvijek nisu osnovani centri za profesionalnu rehabilitaciju i nije donesena detaljnija zakonska regulativa, te stoga profesionalnu rehabilitaciju nije moguće provoditi. Takoñer, bilo je predviñeno uskladiti propise o profesionalnoj rehabilitaciji i izraditi i donijeti propise o modelu financiranja profesionalne rehabilitacije. Provoñenje ovih mjera od izuzetne je važnosti za pokretanje sustava profesionalne rehabilitacije, a samim time su i usko povezane uz mjeru "Promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cjeloživotnog učenja: Profesionalno osposobljavanje učenika s teškoćama u razvoju i rehabilitacija osoba s invaliditetom" unutar Nacionalnog provedbenog plana za socijalno uključivanje 2007. - 2008. Pri MINGORP-u osnovana je radna skupina i u tijeku je donošenje prijedloga o načinu provoñenja profesionalne rehabilitacije. FPRZOI je u 2008. godini imao u proračunu 1 milijun kuna namijenjenih profesionalnoj rehabilitaciji, ali kako još nije razrañena potrebna zakonska regulativa niti su osnovani centri za profesionalnu rehabilitaciju u skladu sa Zakonom, nije bilo moguće provoditi profesionalnu rehabilitaciju. Zato su raspoloživa sredstva preusmjerena u isplatu poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Budući da se u 2009. godini očekuje donošenje konkretnih kriterija i rješenja vezanih uz provoñenje profesionalne rehabilitacije, FPRZOI ima za tu namjenu u Proračunu za 2009. godinu predviñena sredstva u iznosu od 1 042 339 kuna.

• Provedba temeljite evaluacije mjere oduzimanja poslovne sposobnosti osobama s intelektualnim teškoćama i psihičkim oboljenjima radi sprje čavanja diskriminacije i kršenja ljudskih prava . Zasada se ne provodi temeljita evaluacija mjere oduzimanja poslovne sposobnosti osobama s intelektualnim teškoćama i psihičkim oboljenjima.

• Potrebno je znatno više napraviti na planu provedbe usvojenih zakonskih propisa koji se odnose na osobe s invaliditetom. Na prijedlog Vlade RH Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom imenovana je u svibnju 2008. godine. Ured je započeo s radom u

69

srpnju 2008. godine. Uz pravobraniteljicu u Uredu rade zamjenici, te djelatnici stručne i opće službe. Djelokrug i način rada Ureda temelji se na Zakonu o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (Narodne novine br. 107/07). Glavni zadatak Ureda je zaštita, praćenje i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom na temelju Ustava Republike Hrvatske, meñunarodnih ugovora i zakona. Prioritetni zadaci Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom su prilagoñavanje postojećih propisa i uvoñenje novih, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom koja je stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine te praćenje provedbe istoimenog dokumenta, kao i mjera iz dokumenata Nacionalne strategije o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.-2015. godine te Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom (poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom u Europi od 2006.-2015.).

• Posebnu pozornost posvetiti preventivnim mjerama: povećanje broja preventivnih zdravstvenih pregleda osiguranih osoba i drugih skupina. (vidi poglavlja 3.1.4 i 3.2.2.5)

• Dalje kontinuirano provoditi programe koji pridonos e većoj senzibilizaciji društva za potrebe, prava, sposobnosti i mogućnosti osoba s invaliditetom (ublažavanje diskriminacije) . U 2008. godini MOBMS je u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započelo tri istraživanja u svrhu procjene stanja potreba osoba s invaliditetom te provedbe mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Ciljevi provedbe navedenih istraživanja su utvrditi stanje i potrebe osoba s invaliditetom i njihovih obitelji vezano uz što neovisnije planiranje života, utvrditi stupanj njihove uključenosti u život zajednice te stanje i potrebe osoba s invaliditetom vezane uz njihovo osnaživanje za borbu protiv svih oblika nasilja. Početkom 2009. godine prikupljeni su podaci te je u tijeku njihova obrada, a rezultati se očekuju do kraja 2009. godine. Takoñer u 2009. godini MOBMS je u suradnji s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu započelo istraživanje o stavovima članova predstavničkih tijela o političkim dimenzijama invaliditeta i uključivanja osoba s različitim vrstama oštećenja u politički život. Završetak istraživanja je planiran krajem 2009. godine. Uvoñenjem instituta Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, problematika diskriminacije ugrañena je i u sam tekst Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, gdje se navodi kako Pravobranitelj za osobe s invaliditetom skrbi o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom te o suzbijanju svih oblika diskriminacije zbog invaliditeta. Takoñer, ako u obavljanju dužnosti pravobranitelj za osobe s invaliditetom sazna da je osoba s invaliditetom izvrgnuta diskriminaciji, nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju, izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju, dužan je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležno tijelo državne uprave i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom dužna je voditi evidenciju o slučajevima diskriminacije iz svoje nadležnosti, istu iskazati po spolu te je dostaviti Pučkom pravobranitelju do 01. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. U RH je na inicijativu UNDP-a i poslovnog sektora u rujnu 2008. godine raspisan drugi natječaj za nagradu "Poslodavac godine za osobe s invaliditetom". Svrha dodjeljivanja nagrade je identificiranje poslodavaca s pozitivnim praksama i iskustvima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, te promicanje praksi poštivanja različitosti na radnom mjestu, što pridonosi senzibilizaciji društva za potrebe, prava, sposobnosti i mogućnosti osoba s invaliditetom.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Za provedbu mjera namijenjenih osobama s invaliditetom zadužena su, prije svega, MZSS i MOBMS. Osim njih, u provoñenju mjera sudjeluju MZOŠ, MINGORP, MZOPUG, udruge

70

osoba s invaliditetom i OCD. Mjere se financiraju primarno iz državnog proračuna, ali i iz sredstva europskih fondova.

3.2.4.2. Izbjeglice, prognanici i povratnici Pregled mjera • Primarni je cilj osigurati uvjete za nesmetan povratak izbjeglica i dovršiti proces

povratka. Povratak Hrvata uglavnom je završen, izuzev na područje Vukovara gdje još traje obnova stambenih zgrada. U dosadašnjoj provedbi Vladinog programa povratka prognanika i izbjeglica osiguran je povratak 221 000 prognanika i 126 000 izbjeglica iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine (ukupno 347 000 povratnika registriranih u RH od početka procesa povratka 1995. godine), obnovljeno je 146 000 kuća i stanova, lokalno je integrirano više od 45 000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Srbije, vraćeno je 19 000 kuća njihovim vlasnicima. Osim toga, pomažući povratak izbjeglica u Bosni i Hercegovini, obnovljeno je 5 000 kuća povratnicima u Bosni i Hercegovini i nastavlja se s tim programom za novih 400 obitelji za koje je isporuka grañevinskog materijala u tijeku, te s novih 600 obitelji. Glavnina napora u zadnje je vrijeme usmjerena na povratak izbjeglih Srba i osiguravanje uvjeta za njihov povratak, u prvom redu stambeno zbrinjavanje BNSP koji se vraćaju u Hrvatsku. Od početka procesa povratka 1995. godine do sredine 2009. godine registrirano je 347 003 povratnika, od kojih je većina (64%) hrvatske nacionalnosti, te 36% manjinskih povratnika srpske nacionalnosti koji su se većinom vratili iz Srbije i Crne Gore. U Hrvatskoj je u statusu prognanika, povratnika i izbjeglica preostalo 2 704 osobe: 746 prognanika, 1 256 izbjeglica i 684 povratnika. Od toga su u organiziranom smještaju 943 osobe (većina u 6 naselja i dva objekta za stare i nemoćne). Od početka 2008. godine iseljeno je 497 osoba i zatvoreno 4 objekta. U 2009. godini planira se zatvoriti 3 naselja – Pisarovina, Dumače i Strmica, a za zatvaranje najkasnije iduće godine ostaju još maksimalno tri naselja. Za sve preostale prognanike, povratnike i izbjeglice osigurano je trajno stambeno zbrinjavanje ili se završava obnova njihovih kuća i stanova kroz povratak njihovim domovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ili kroz lokalnu integraciju, koja će se dijelom realizirati u 2009. godini i glavnina se planira završiti u 2010. godini.

• Dovršiti obnovu u ratu oštećenog i uništenog stambenog fonda do kraja 2007. godine, izuzev pojedinačnih slučajeva, te nastaviti i uvećati ulaganja u programe obnove i izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture te socijalno-gospodarskog oporavka područja povratka, odnosno područja posebne državne skrbi. U 2008. godini obnovljeno je oko 3 000 kuća koje su bile u ratu oštećene ili razorene, a u 2009. godini planira se obnova oko 2 400 kuća prema preostalim pozitivno riješenim zahtjevima koji se uglavnom odnose na zahtjeve koji su prethodno bili u žalbenom postupku. Preostala obnova uglavnom se tiče obnove stambenih zgrada i vezana je za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava na PPDS-u. Valja istaknuti da je glavnina sredstava zadnjih godina usmjerena upravo na programe stambenog zbrinjavanja. Posebna se pažnja posvećuje nastavku programa stambenog zbrinjavanja na PPDS za sve povratnike, uključujući veći broj mladih obitelji, kao i za preostale izbjeglice iz Bosne i Hercegovine koji su se naselili na ovim područjima. Program se provodi od kraja 2001. godine kada su se počeli podnositi zahtjevi i do danas je zaprimljeno ukupno 56 500 zahtjeva. Samo 2008. godine podneseno je 5 499 novih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Od toga je do danas pozitivno riješeno 34 887 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i te su obitelji dobili suglasnosti i to: 7 899 obitelji stambeno je zbrinuto u kućama u vlasništvu APN, 12 209 dobilo je u najam državne stanove, a suglasnosti za grañevinski materijal dobilo je 14 375 obitelji. Što se tiče grañevinskog materijala, 9 908 zahtjeva se odnosi na obnovu srušenih

71

ili gradnju novih kuća na vlastitom zemljištu korisnika, 1 267 obitelji dobilo je grañevinski materijal i državno zemljište za gradnju novih kuća, a 7 889 obitelji grañevinski materijal za obnovu oštećenih kuća u vlasništvu APN. Od toga su isporuke grañevinskog materijala završene za oko 8 000 korisnika, a za ostale su u tijeku ili u pripremi. U programe obnove i izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture te socijalno-gospodarskog oporavka područja povratka, odnosno područja posebne državne skrbi u 2008. godini utrošeno je 843 459 795 kuna iz državnog proračuna, a u 2009. godini osigurano je oko 454 milijuna kuna.

• Nastaviti provedbu i završiti program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava na i izvan područja posebne državne skrbi. Zbog ubrzavanja stambenog zbrinjavanja BNSP Vlada RH donijela je u lipnju 2008. godine Akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja na i izvan PPDS izbjeglica - BNSP koji se žele vratiti u RH, kao dio hrvatskih obveza u pristupanju EU. Kraj 2009. godine rok je za završetak aktivnosti iz Akcijskog plana kao mjerilo za ispunjavanje obveza postavljenih u poglavlju 23. hrvatskih pregovora s EU. Akcijski plan je projekt koalicijske Vlade u kojem sudjeluje Samostalna Demokratska Srpska Stranka (SDSS). Provedba ovog programa pozitivno se ocjenjuje i u zadnjim izvješćima meñunarodnih organizacija. Dosadašnja provedba programa pokazala je da je program održiv i izvediv u ovim zadanim rokovima. Akcijskim planom predviñeno je rješavanje ukupno oko 5 000 BNSP kojima su osigurani ili će se osigurati stambeni smještaj u Hrvatskoj (3 500 na PPDS i 1 500 izvan PPDS) u 2007., 2008. i 2009. godini: - u 2007. godini 1 400 BNSP (1 000 na i 408 izvan PPDS), što je u potpunosti ispunjeno; - u 2008. godini 1 454 BNSP (1 000 na i 454 izvan PPDS – 27 stanova više od prvobitnog plana), čija je provedba u tijeku i od toga su stanovi i kuće dostupni po principu "ključ u ruke" za 1 215 korisnika ili 85% (761 na i 454 izvan PPDS), a u obnovi je 239 kuća i stanova (171 kuća u organiziranoj obnovi i 68 stanova u stambenim zgradama). - u 2009. godini 2 172 BNSP (1 647 na i 525 izvan PPDS). Uključujući bivše nositelje stanarskog prava koji su stambeno zbrinuti do 2007. godine, Hrvatska će osigurati stanove i kuće za ukupno 8 370 obitelji BNSP do 2009. (6 980 na PPDS i 1 290 izvan PPDS). Od početka 2008. godine u obnovi je ukupno oko 1 800 stanova na PPDS za ove korisnike. Od toga je dio stanova već završen – oko 450, a još oko 400 bi trebalo biti završeni do kraja 2009. godine, dok će ostatak biti završen iduće godine (većina radova ugovorena ili u natječaju). U 2008. godini je za obnovu stanova na PPDS utrošeno oko 82 milijuna kuna iz državnog proračuna, a u proračunu 2009. godine osigurano je oko 200 milijuna kuna. Izvan PPDS-a je u 2008. godini kupljeno ukupno 454 stanova na 33 lokacije, za što je utrošeno 250 300 832 kuna. Od kraja 2007. godine kada je počela provedba stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi ukupno je kupljeno na tržištu nekretnina 862 stana na 63 lokacije (veliki urbani centri). Potrebno je napomenuti kako je za potrebe kupnje stanova u okviru Programa stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područje posebne državne skrbi tijekom 2009. godine Državnim proračunom predviñeno 107 960 541 kuna..

• S obzirom da će gubitkom statusa prognanika i povratnika jedan dio osoba ostati bez nužno potrebne financijske pomoći, očekivati je da će jedan dio povratničke i izbjegličke populacije završiti u sustavu socijalne pomoći, pa je stoga potrebno predvidjeti rast sredstava za socijalnu pomoć. MZSS počelo je voditi statistiku o prognanicima, izbjeglicama i povratnicima koji su korisnici prava iz sustava socijalne skrbi tek od početka 2008. godine. Prema podacima za 2008., oko 2% svih nezaposlenih radno sposobnih korisnika stalne pomoći čine prognanici, izbjeglice ili povratnici.

Izvori financiranja i odgovorne institucije

72

Za provedbu mjera koje se tiču izbjeglica, prognanika i povratnika odgovorno je MRRŠVG. Osnovni je izvor financiranja za projekte povratka, obnove i stambenog zbrinjavanja državni proračun. Dio mjera se financira kreditima meñunarodnih financijskih institucija i sredstvima iz EU programa.

3.2.4.3. Romi Pregled mjera • Uklju čiti svu romsku djecu u program predškolskog obrazovanja te u sustav

obveznog osnovnog obrazovanja. Sukladno Akcijskom planu Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., škole su u suradnji s lokalnom zajednicom obavile razgovore s roditeljima romske djece o potrebi uključivanja djece u programe predškolskog odgoja. U 2006./2007. godini obavljen je razgovor sa 518 roditelja, a u 2007./2008. sa 810 roditelja. U 2007./2008. godini nije ustrojen nijedan novi program u romskim naseljima ili u njihovoj blizini jer se djeca pripadnici romske nacionalne manjine uključuju u redovite programe u dječjim vrtićima. U šk. g. 2007./2008. programima predškolskog odgoja i predškole bilo je obuhvaćeno 810 romske djece, od čega 409 dječaka i 401 djevojčica (u šk. g. 2006./2007. u predškolu i predškolski odgoj bilo je uključeno 518 romske djece). Na početku 2008./2009. pedagoške godine uključeno je 661 dijete u program predškolskog odgoja i predškole, od kojih je 346 dječaka i 315 djevojčica. U 2008. godini utrošeno je za predškolski odgoj i predškolu 448 613 kuna (isključivo iz državnog proračuna), a u 2007. godini 1,8 milijuna kuna (633 000 iz proračuna i oko 1,17 milijuna iz Roma Education Fund). Povećan je broj romske djece oba spola koji pohañaju osnovnu školu. Tako je 2006./2007. u osnovnu školu bilo upisano 3 010 djece, u 2007./2008. godini 3 786 (od čega 1 610 učenica), a u 2008./2009. godini 3 940 (od čega 1 717 učenica). Stvaraju se preduvjeti za smanjenje broja razrednih odjela koje pohañaju samo Romi. U 2008./2009. g. bilo je 68 razrednih odjela u kojima su samo romska djeca (62 odjela u Meñimurskoj županiji, 2 u Koprivničko-križevačkoj, 3 u Varaždinskoj i 1 u Sisačko-moslavačkoj županiji). Romski razredi pojavljuju se u školama u blizini većih romskih naselja stoga što su romska naselja prostorno odvojena od naselja većinskog stanovništva. Takoñer, lagano se povećava broj Roma koji završavaju osnovnoškolsko obrazovanje: u 2006./2007. godini 113 učenika i učenica, u 2007./2008. godini 125 (od toga 72 učenice). U 2008./2009. godini u osmi je razred upisano 135 djece (od čega 80 učenica).

• Uvesti programe dnevnog boravka u osnovnim školama za romske učenike s dopunskim i dodatnim sadržajima u kojima bi sudjelovali educirani romski pomagači u učionici s ulogom povezivanja učenika, roditelja i škole, osoblja i uprave. U 2007./2008. godini smanjio se broj romske djece obuhvaćene produženim boravkom (183 u odnosu na 349 u 2006./2007.). Razlog spomenutog smanjenja u tome što Roma Education Fund nije sufinancirao produženi boravak u 2007./2008. godini. Osposobljavaju se romski pomagači koji djeluju kao posrednici izmeñu škola i romske zajednice. Prema evidenciji MZOŠ, krajem 2008. bila su zaposlena 23 romska pomagača (od čega 11 žena), dok ih je u 2006. bilo 15. U programu potpore Romima, koji je realiziran u 2008., održana su tri seminara osposobljavanja pomagača (nakon prvog i drugog seminara pomagači su imali dvomjesečni praktičan rad u školi uz pomoć imenovanog mentora iz redova učitelja).

• Povećati broj romskih polaznika oba spola koji upisuju i završavaju srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. Povećao se broj romskih učenika/ca upisanih u prve razrede trogodišnjih i četverogodišnjih srednjih škola sa 82 u šk. g. 2006./2007. i 2007./2008. na 98 u šk. g. 2008./2009. (od čega 39 učenica). Od 113 učenika/učenica koji su završili osnovnu školu u 2006./2007. godini 82 učenika/učenice nastavili su srednju školu u 2007./2008. Od 125 učenika/učenica koji su završili osnovnu školu u 2007./2008. nastavilo

73

je 98 školovanje u 2008./2009. šk. godini. Takoñer se povećao broj učenika i učenica kojima su dodijeljene stipendije sa 101 u 2006./2007. (44 žene) na 162 u 2007./2008. (65 žene) te na 265 u 2008./2009. (115 žene). U šk. g. 2006./2007. 47 učenika/ca je smješteno u učeničke domove, 46 u 2008./2009. (14 učenica) i 71 u 2008./2009. (19 učenica). Zahvaljujući stipendiranju svih učenika pripadnika romske nacionalne manjine u srednjoj školi, postupnom uvoñenju besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza, smještaju u učeničke domove, osiguravanju školarina u slučaju da napuste školovanje i uključe se u obrazovanje odraslih, kao i osiguranju sredstava za prekvalifikacije, stvoreni su uvjeti za zadržavanje što većeg broja učenika u sustavu obrazovanja. Povećao se broj romskih učenika/učenica koji se upisuju u više godine srednje škole (u 2008./2009. broj upisanih u treći i četvrti razred bio je 39 (od toga 13 učenica), u odnosu na 26 u 2007./2008., od čega 5 učenica). Napravljeni su mali pomaci glede povećanja broja romskih djece koja nastavljaju obrazovanje nakon srednje škole (22 u 2007./2008. i 32 u 2008./2009. godini). U 2007. bilo je 11 studenata upisanih na visoka učilišta (od toga 7 studentica), a u 2008. godini 12 studenata (od čega 8 studentica). U 2008. godini svih 12 studenata dobivalo je stipendije. Gotovo svima je omogućen smještaj u studentski dom, ako ga traže. Početkom 2009. jedna je studentica romskog porijekla završila visokoškolsko obrazovanje.

• Kreirati cjelokupno školsko okruženje u skladu s načelima interkulturalnog/ multikulturalnog obrazovanja . Ured za nacionalne manjine je u suradnji s romskim udrugama organizirao obilježavanje 8. travnja Svjetskog dana Roma, koji je održan u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Pored sredstava potrebnih za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine, ulažu se financijska sredstva za očuvanje tradicionalne romske kulture, za što su u 2008. godini osigurana sredstva u iznosu od 218 000 kuna. Predstavnici romskih kulturno-umjetničkih društava svake godine sudjeluju na manifestaciji "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj" koja je održana u studenom 2008. godine u Zagrebu. Ova manifestacija je značajna jer razvija multikulturalizam i toleranciju u hrvatskom društvu. Predstavnici romske nacionalne manjine sudjelovali su i na VII. Svjetskom kongresu Roma koji je održan 24. listopada 2008. godine u Zagrebu. Za održavanje Kongresa Vlada RH osigurala je sredstva u iznosu od 200 000 kuna.

• Izgradnja kulturnog centra za Rome u Čakovcu i Zagrebu. Obveza izgradnje dvaju kulturnih centara Roma nije dosada izvršena, iako je Ured za nacionalne manjine bio doznačio odreñena sredstva Gradu Zagrebu i Čakovcu. Zasada je u Zagrebu, u suradnji s predstavnicima Roma, utvrñena lokacija za izgradnju kulturnog centra, Vijeće romske nacionalne manjine predložilo je sadržaj i namjenu prostora i Grad Zagreb je početkom 2007. raspisao natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja višenamjenskog kulturnog centra.

• Stvarati pretpostavke za uključivanje romskih predstavnika u tijela lokalne i regionalne samouprave. U cilju unaprjeñenja provedbe Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma, koje je donijela Vlada RH, sustavnim se mjerama nastoji što brže integrirati Rome u hrvatsko društvo. Pripadnici romske nacionalne manjine sudjeluju u procesu odlučivanja od Hrvatskog sabora do lokalne zajednice. U Hrvatskom saboru izabran je zastupnik romske nacionalne manjine, a tri Roma su izabrana u predstavnička tijela na razini općina u Meñimurskoj županiji. Takoñer je više od 300 Roma izabrano u vijeća i predstavnike romske nacionalne manjine na svim razinama u RH.

• Poboljšati zdravstvenu zaštitu romske populacije. Županijska izvješća o procijepljenosti romske djece u 2007. godini bi se mogla grupirati u tri skupine: (1) županije u kojima su se uz dodatno izdvajanje dokumentacije odnosno dodatni rad zdravstvenih djelatnika u potpunosti ili makar dijelom dobili podaci o cjepnom obuhvatu romske djece (6 županija:

74

Zagrebačka (za školsku djecu), Sisačko-moslavačka (vrlo detaljan pregled, prema Programu cijepljenja za predškolsku i školsku djecu), Karlovačka, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Grad Zagreb); (2) županije u kojima se ističe problem nemogućnosti izdvajanja podataka o cijepljenoj djeci prema nacionalnoj pripadnosti te se navodi da je procijepljenost za svu djecu zajedno u prosjeku zadovoljavajuća, najčešće iznad potrebnih 90% obuhvata (7 županija: Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Meñimurska te 2 županije - Virovitičko-podravska i Primorsko-goranska - u kojima se pretpostavlja da bi cjepni obuhvat romske djece predškolske dobi bio oko 80%, za školsku djecu u Viroviti čko-podravskoj županiji isto 80%, dok su u Primorsko-goranskoj sva školska djeca obuhvaćena cijepljenjem u 95-100% slučajeva, ovisno o vrsti cijepljenja); (3) županije u kojima nema romskih naselja (5 županija: Krapinsko-zagorska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija). U županijama koje su provele istraživanje na terenu (u romskim naseljima) ili cjepitelji vode posebnu evidenciju o zdravstvenoj zaštiti romske djece, nalazimo da je cjepni obuhvat romske djece niži od prosječne populacije: 24-65% u predškolskoj dobi i viši u romske djece koja pohañaju školu, 60-100%. Za usporedbu, u ukupnoj procijepljenosti u dječjoj dobi dosegnut je zakonom propisani minimum za sve vrste cijepljenja (95% za morbile i 90% za ostala cjepiva). Kontinuirano se radi na poboljšanju higijensko-sanitarnih uvjeta u naseljima (deratizacija) i provoñenju zdravstveno-odgojnih aktivnosti, osobito u vrtiću i maloj školi.

• Uklju čiti u većoj mjeri romske žene u procese odlučivanja. U cilju provoñenja mjera iz Nacionalnog programa za Rome u 2008. godini organizirana su dva seminara o edukaciji voditelja i predstavnika romskih udruga i organizacija, koji su održani od 27. do 29. ožujka 2008. godine i od 10. do 12. travnja 2008. godine. Predavanja su održali predstavnici nadležnih ministarstava i vladinih ureda, profesori Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i predavači Meñunarodnog centra za obrazovanje novinara. Sudionici seminara su upoznati o ostvarivanju prava nacionalnih manjina u RH, o provoñenju Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine u dijelu koji se odnosi na obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i socijalnu skrb, stanovanje i prostorno ureñenje, ali i Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova. Takoñer su organizirani seminari za predstavnike Roma kako bi stekli potrebna znanja o rukovoñenju, o osnivanju i upravljanju udrugama, o sustavnom povezivanju udruga Roma i predstavnika područja naseljenih Romima, te kako bi se osposobile žene i mladi za unaprjeñenje položaja žena, upoznavanjem s pravima žena prema Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Udruga Romkinja "Bolja Budućnost" iz Zagreba provela je istraživanje "Život Romkinja u Hrvatskoj" s naglaskom na pristup obrazovanju. Istraživanje je provedeno u pet županija i Gradu Zagrebu. Cilj istraživanja je bio ustanoviti društveni položaj i obrazovanje Romkinja u Hrvatskoj. Ovaj projekt je potpomognut sredstvima Fonda za obrazovanje Roma (REF) te sredstvima Ureda za nacionalne manjine u iznosu od 20 000 kuna.

• Poticati veće zapošljavanje Roma kroz javne radove i osposobljavanje za odreñena zanimanja. (vidi 3.2.1.2)

• Poboljšati uvjete stanovanja romske populacije (legalizacija, ureñenje i opremanje naselja). Na području stanovanja, 12 županija je izradilo prostorne planove za područja naseljena Romima, a u preostale 2 županije izrada je pri završetku. Uz pomoć donacije EU iz 2005 izgrañena je kompletna infrastruktura u najvećem romskom naselju Parag u Meñimurskoj županiji, a u tijeku je završetak legalizacije pojedinačnih objekata te priključci na vodu i struju. Ovaj dio projekta financiran je u iznosu od 500 000 eura iz sredstva EU te 167 000 eura iznosi sufinanciranje iz Državnog proračuna RH. Iz programa PHARE 2006 započelo je ureñenje još tri naselja u Meñimurskoj županiji (Piškorovec,

75

Lončarevo i Pribislavec ), za što su osigurana sredstva u iznosu od 3 571 429 eura, od čega su 2,5 milijuna eura sredstva EU, a 1 071 429 eura iznosi sufinanciranje iz državnog proračuna.

• Sprječavati nasilje i diskriminaciju prema Romima. Radi sprječavanja nasilja prema Romima kontinuirano se provode mjere jačanja suradnje policije s romskom zajednicom na lokalnoj razini. Sukladno obvezama koje proizlaze iz mjera utvrñenih Nacionalnim programom za Rome, kontinuirano se od 2004. prate na razini policijskih uprava kaznena djela i prekršaji na štetu Roma te kaznena djela unutar romskih zajednica. Policija jednom godišnje izvješćuje Ured za nacionalne manjine o naravi i opsegu nasilja nad Romima. Temeljem izvješća MUP-a u 2008. godini počinjeno je 70 kaznenih djela na štetu Roma (u 50% slučajeva radi se o krañama ili tjelesnim ozljedama), što je više nego u 2005. (23 kaznena djela) ili u 2006. godini (37 kaznenih djela). U 2008. godini je unutar romskih zajednica počinjeno ukupno 136 kaznenih djela, u odnosu na 35 u 2005. ili 109 u 2006. Četvrtina kaznenih djela počinjenih unutar romskih zajednica u 2008. odnosila se na zapuštanje ili zlostavljanje djece/maloljetnika ili izvanbračni život s maloljetnom osobom. U više od 50% slučajeva žrtve kaznenih djela unutar romskih zajednica su maloljetne osobe. Porastao je i broj kaznenih djela počinjenih od strane Roma (721 u 2008., 560 u 2006., 447 u 2005.). Takoñer je primjetan rast broja prekršaja na štetu Roma (74 u 2008.; 26 u 2005.), unutar romskih zajednica (371 u 2008.; 162 u 2005.), kao i prekršaja počinjenih od strane Roma (832 u 2008.; 609 u 2005.).

• Osnažiti Rome da više participiraju u projektima koji su im namijenjeni i pratiti učinkovitost raznih projekata za Rome. Predstavnici Roma i romskih udruga sudjeluju u izradi svih strategija i programa za Rome. Isto tako, romski su predstavnici uključeni u povjerenstva koja prate i evaluiraju učinke pojedinih programa, strategija i akcijskih planova. Tako je u Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome imenovano 9 predstavnika Roma, dok u Radnoj skupini za praćenje Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. sudjeluju 4 romska predstavnika. Često se organiziraju radionice i seminari ili se tiskaju informativni materijali radi sustavnog i učinkovitog uključivanja Roma u provedbu projekata koji su im namijenjeni.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Mjere usmjerene na romsku populaciju pokrivaju različita područja djelovanja, što znači da je za njihovu provedbu odgovoran veći broj ministarstava i drugih institucija: MZOŠ, MZSS, MOBMS, MZOPUG, MUP, UNM, HZZ, JLPS, romske udruge, OCD. Mjere se financiraju najviše sredstvima iz državnog proračuna, ali značajan dio sredstava takoñer osiguravaju lokalne vlasti i fondovi EU. Za projekte namijenjene Romima izdvojeno je u 2005. godini 2,7 milijuna kuna, u 2008. godini 17,5 milijuna kuna, a u 2009. godini 38,5 milijuna kuna.

3.2.4.4. Druge ranjive skupine Pregled mjera • Provesti dodatna istraživanja koja će pokazati stvarnu potrebu za skloništima za

beskućnike i više napora uložiti u preveniranje beskućništva i integriranje beskućnika u društvo. Jedan od projekata koji se provodi u okviru suradnje s organizacijama civilnog društva u 2008. godini je "Projekt subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja u Republici Hrvatskoj" s ciljem analize i rasprave postojećih praksi u većim hrvatskim gradovima, te će se na temelju utvrñenog predložiti mjere za razvoj učinkovitijeg i djelotvornijeg sustava subvencioniranja najamnina i troškova stanovanja te zbrinjavanje beskućnika u gradovima većim od 20 000 stanovnika. (vidi 3.2.2.7.)

76

• Kada je riječ o ovisnicima o drogama, najveću pažnju posvetiti preventivnim programima. USZOD osmišljava i koordinira Nacionalnu medijsku kampanju borbe protiv ovisnosti. Tako su u sklopu Akcijskog plana za 2008. provedene sljedeće aktivnosti: Ured je tiskao i distribuirao edukativne i promidžbene materijale namijenjene roditeljima, djeci mladima radi upozoravanja javnosti na štetnost zlouporabe opojnih droga i socijalno-zdravstvene posljedice ovisnosti; u suradnji s nadležnim ministarstvima, OCD, medijima i drugim organizacijama obilježen je 26. lipnja 2008. kao Meñunarodni dan borbe protiv zloupotreba droga i nezakonitog prometa drogama; tijekom cijele godine, a posebice tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15.11.-15.12. 2008.) emitirane su emisije o različitim aspektima problema ovisnosti i zloupotrebe opojnih droga; krajem studenoga 2008. održan je sastanak predsjednice Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga s predsjednicima/cama županijskih povjerenstava za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Tijekom 2009. nastavljeno je provoñenje Programa aktivnosti medijske kampanje te su tiskani i podijeljeni edukativni i promidžbeni materijali namijenjeni djeci, mladima i roditeljima. Izrañeni su „jinglovi“ za radio te TV spotovi na temu ovisnosti koji će se emitirati tijekom 2009. Ured je samostalno ili u suradnji s drugim tijelima organizirao konferencije, edukacije, seminare i radionice na temu prevencije, liječenja, tretmana, resocijalizacije ovisnika, za subjekte koji su uključeni u sustav suzbijanja zlouporabe opojnih droga. Od početka 2008. do ožujka 2009. provedeno je desetak edukacija. U sklopu CARDS projekta proveden je niz edukacija s ciljem jačanja nacionalnih i lokalnih kapaciteta za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, osobito u području provedbe preventivnih aktivnosti te bolje suradnje i koordinacije izmeñu nositelja aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Tijekom 2008. godine Agencija za odgoj i obrazovanje je organizirala stručne skupove vezane uz ulogu odgojno-obrazovnih ustanova u prevenciji zloupotrebe droga, izvršeno je tiskanje i objava priručnika ''Školski programi prevencije ovisnosti'' i distribucija Europskog priručnika za prevenciju pušenja, alkohola i droga.

• Razvijati suradnju državnih i nevladinih organizacija na provoñenju programa smanjenja potražnje i smanjenja ponude droga, redovito financirati nevladine organizacije i omogućiti sudjelovanje predstavnika nevladinih organizacija u koordinativnim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj r azini. Suradnja Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga s udrugama je unaprijeñena, o čemu svjedoči veći broj programa i projekata u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe opojnih droga koje su provodile OCD te veći broj usluga koje su pružale ovisnicima, konzumentima droga i njihovim roditeljima. Nakon Natječaja za prijavu projekata krajem 2007. godine USZOD je financirao ukupno 18 projekata udruga u vrijednosti od 1,1 milijun kuna, u sklopu kojih su pruženi različiti oblici pomoći u resocijalizaciji za ukupno 1 074 ovisnika o drogama. Provedena je financijska i programska evaluacija svih financiranih projekata, a o rezultatima evaluacije obaviještene su udruge te su im dane smjernice kako otkloniti uočene nedostatke u provedbi ili financijskom poslovanju. Sredinom 2008. godine USZOD je organizirao dvije tematske konferencije za udruge na temu financijskog poslovanja i strateškog planiranja. U sklopu CARDS projekta, a u suradnji s EMCDDA, ostvareno je povezivanje svih relevantnih institucija na izgradnji nacionalnog informacijskog sustava i izradi prvih nacionalnih izvješća za EMCDDA. Takoñer je u lipnju 2008. godine u Splitu održana edukacija na kojoj je predstavnicima civilnog društva i institucijama koje se bave pružanjem usluga i pomoći ovisnicima o drogama predstavljen informatički program "Registracija ovisnosti" (kojega koristi HZJZ radi voñenja Registra osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga), načini njihova korištenja te prava i obveze korisnika programa. Ured je temeljem natječaja provedenog u ožujku 2009. dodijelio financijska sredstva za ukupno 27 udruga koje pružaju pomoć pri resocijalizaciji liječenim ovisnicima o drogama ili provode programe prevencije ovisnosti. Ukupan iznos dodijeljen u 2008. bio

77

je oko 1 milijun kuna, od čega je 580 000 kuna dodijeljeno udrugama koje provode program resocijalizacije ovisnika, a 420 000 kuna udrugama koje provode programe prevencije ovisnosti.

• Nastaviti medijsku i drugu kampanju protiv obiteljs kog nasilja te osigurati pomoć i podršku žrtvama obiteljskog nasilja. Nakon Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine Vlada RH je 2008. godine usvojila Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Tijekom prve polovine 2008. završila je Nacionalna kampanja za borbu protiv obiteljskog nasilja nad ženama (2006.-2008.). Isto tako, ponovo je tiskan Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji treba osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela radi unaprjeñenja zaštite i pomoći žrtvama nasilja u obitelji te pomoći počiniteljima u promjeni njihovog ponašanja odnosno promjeni vrijednosnog sustava u cilju nenasilnog rješavanja sukoba i uvažavanja ravnopravnosti spolova. Dopunjen je i ponovo tiskan Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji. Jednom od mjera Nacionalne strategije predviñeno je stvaranje uvjeta za sustavno i trajno rješavanje potreba zbrinjavanja, pravne i institucionalne zaštite žrtava nasilja u obitelji te su u cilju njene realizacije u MOBMS-u u 2008. godini potpisani Ugovori o sufinanciranju rada skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji sa Autonomnom ženskom kućom Zagreb, Ženskom kućom Karlovac "KORAK", Sigurnom kućom Istra, Ženskom pomoći (sada SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja) te Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava. Rad navedenih savjetovališta i skloništa sufinanciraju tijela JLPS, a Vlada RH je u navedenu svrhu odobrila 1 634 886 kuna. Nadalje, u 2008. godini MOBMS je financijski poduprlo niz projekata OCD koje programski djeluju na području zaštite žrtava nasilja u obitelji te je u tu svrhu u 2008. godini utrošeno ukupno 2 006 800 kuna. Za promidžbu i informiranje u području obiteljskog nasilja MZSS je utrošilo 11 572 kune. MZSS je tijekom 2008. godine sklopilo ugovor o financiranju s dvije nove pravne osobe koje obavljaju djelatnost zbrinjavanja djece i odraslih – žrtava obiteljskog nasilja – Caritasom nadbiskupije Zagrebačke za 19 korisnika i Udrugom za pomoć ženi i djetetu "Duga" iz Zadra za 3 korisnika. Navedena mjesta, meñutim, ne predstavljaju novi kapacitet za smještaj žrtava obiteljskog nasilja, jer su posljedica zatvaranja Doma za zlostavljanu djecu i odrasle osobe – žrtve obiteljskog nasilja "Rovinjsko sunce" koji je zatvoren zbog utvrñenih nepravilnosti u radu, a koji je imao kapacitet 22 mjesta. Tijekom 2008. godine MZSS je dao 4 odobrenja za pružanje usluga skrbi za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja sukladno utvrñenim potrebama u mreži domova socijalne skrbi i djelatnosti socijalne skrbi. Nažalost, zbog ograničenja u Državnom proračunu, tijekom 2008. godine nisu sklapani novi ugovori o financiranju izmeñu MZSS i davatelja usluga smještaja žrtava obiteljskog nasilja, no cijena smještaja po korisniku je povećana s 2 600 kuna na 3 200 kuna mjesečno po korisniku. Takoñer je iz prihoda od igara na sreću za 2008. godinu MZSS odobrilo financiranje projekta Udruge "Psyhoaktiva" Split, pod nazivom "Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji na području splitsko-dalmatinske županije" u iznosu od 69 194 kuna, u okviru kojeg je predviñeno organiziranje tribina, okruglih stolova, radijskih i TV emisija, s ciljem upoznavanja šire javnosti s provoñenjem psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, te sudjelovanje na daljnjim edukacijama, rad pod mentorstvom i supervizija.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Ključna institucija odgovorna za koordinaciju provedbe mjere suzbijanja ovisnosti o opojnim drogama je USZOD. U provedbi mjera osim USZOD značajno sudjeluju druga državna tijela (MZOŠ, MZSS, MOBMS), OCD, jedinice lokalne samouprave i ostali dionici. Aktivnosti

78

usmjerene na suzbijanje zlouporabe droga financiraju se dominantno iz proračuna, ali i iz drugih izvora (CARDS programi). Za provedbu mjera usmjerenih na beskućništvo zaduženo je MZSS i jedinice lokalne samouprave (uz vrlo važnu ulogu religijskih organizacija i drugih OCD). MOBMS i MZSS su odgovorna za prevenciju i sprječavanje obiteljskog nasilja te pomoć žrtvama obiteljskog nasilja (u suradnji s MUP, OCD, JLPS). Sredstva potrebna za financiranje kampanja protiv obiteljskog nasilja i pomoći žrtvama predominantno dolaze iz državnog proračuna. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Koordinativnu ulogu oko aktivnosti u suzbijanju zlouporabe droga imaju USZOD i županijska Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, u koja su uključeni stručnjaci iz područja školstva, socijalne skrbi, zdravstva, OCD, županijskih ureda državne uprave i ostalih relevantnih institucija koje djeluju u području suzbijanja zlouporabe opojnih droga. Županijska povjerenstva imaju primarnu zadaću koordiniranja, planiranja i praćenja provedbe programa na području prevencije, liječenja i suzbijanja zlouporabe opojnih droga na razini lokalne zajednice i zadužena su za izradu akcijskih planova suzbijanja zlouporabe opojnih droga na razini županija. USZOD je u stalnoj suradnji sa županijskim povjerenstvima za suzbijanje zlouporabe opojnih droga te pruža stručnu pomoć nositeljima na lokalnoj razini putem edukacija i drugih oblika suradnje i daje stručna mišljenja na njihove programe.

3.2.5. Deprivirana područja i regionalne razlike Pregled mjera • Održivi razvoj Hrvatske kao cjeline pretpostavlja smanjivanje regionalnih

nejednakosti u gospodarskom, infrastrukturnom, obrazovnom, zdravstvenom, kulturnom, demografskom i socijalnom pogledu. Aktivnosti tijekom 2008. i 2009. godine poglavito su bile usmjerene na saniranje posljedica rata na PPDS (komunalna i socijalna infrastruktura i poticanje razvojnih projekata). U programe obnove i izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture te socijalno-gospodarskog oporavka područja povratka, odnosno PPDS u 2008. godini utrošeno je 843 459 795 kuna iz državnog proračuna, a u 2009. godini osigurano je oko 454 milijuna kuna. MRRŠVG, koje je utemeljeno u prosincu 2007. godine, pripremilo je temeljne dokumente strateškog planiranja regionalnog razvoja čiji je cilj voñenje jedinstvene politike smanjivanja regionalnih nejednakosti. Usvajanje ovih dokumenata planirano je u ljeto 2009. godine. (vidi poglavlje 3.1.6)

• Nastaviti primjenu dosadašnjih mjera regionalne politike, s tim da se dosljednije primjenjuju propisi koje je hrvatska vlast usvojila . Ključne mjere dosadašnje regionalne politike usmjerene su primarno na PPDS, brdsko-planinska i otočna područja. Mjere na ovim područjima (koje su predviñene Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima) uključuju: dodjelu kuća, stanova, zemljišta i grañevinskog materijala, korištenje odreñenih državnih resursa bez plaćanja naknade (zemljišta, šuma), poticanje gospodarske djelatnosti kroz oslobañanje dijela poreza, oslobañanje carinskih davanja kod uvoza poljoprivrednih strojeva, stoke itd. Dio mjera koji se pokazao uspješnima nastavit će se provoditi i proširit će se na ostala područja koja zaostaju u razvoju za prosjekom Hrvatske, a kako je planirano Nacrtom Strategije regionalnog razvoja koja je u proceduri.

• Očistiti od mina nekadašnja okupirana područja. Na dan 1. siječnja 2008. godine ukupan minski sumnjiv prostor RH iznosio je 997 km2, prostirao se u 112 gradova i općina unutar 12 županija i bio je obilježen s 14 521 oznakom minske opasnosti. Ukupno je za razminiravanje u razdoblju od 1998.-2008. utrošeno 2,78 milijardi kuna. Tijekom 2008.

79

godine minski sumnjivi prostor smanjen je za 42,5 km2 i sukladno navedenom, minski sumnjiv prostor RH na dan 31. prosinca 2008. godine iznosio je 954,5 km2 i bio je obilježen s 14 986 oznaka minske opasnosti na području 111 općina i gradova. Za radove humanitarnog razminiravanja u 2008. godini potrošeno je 320 137 524 kuna, od čega oko 55% čine sredstava iz državnog proračuna, oko 36% sredstva pravnih osoba, tijela državne uprave ili donacija, a oko 9% sredstva zajma Meñunarodne banke za obnovu i razvoj. Temeljem novog Nacionalnog programa protuminskog djelovanja za razdoblje 2009.-2019. godine aktivnostima razminiravanja i redukcije koje bi obavljale tvrtke za razminiravanje i HCR razminirao bi se prostor od 756,5 km2.

• Prilikom alokacije sredstava koja su namijenjena provoñenju programa aktivne politike tržišta rada, prioritet dati (višestruko) depriviranim podru čjima i regijama, koje inače imaju natprosječno visoku nezaposlenost. Provedeno je više različitih projekata vezanih uz poticanje zapošljavanja i unapreñenje zapošljivosti na ratom pogoñenim i depriviranim područjima. Meñu njima se ističu projekt Budi aktivan – angažiraj se! čiji je nositelj Vukovarski institut za mirovna istraživanja i obrazovanje. Ciljevi projekta bili su promoviranje i povećanje razine profesionalne integracije osjetljivih skupina na tržištu rada Vukovarsko-srijemske županije da se na taj način pozitivno utječe na ekonomsku i društvenu koheziju u regiji. Posebni ciljevi bili su poticanje i povećavanje mogućnosti zapošljavanja i samo-zapošljavanja (kroz poduzetništvo) rizičnih skupina i povećavanje njihovih znanja, vještina i stručnosti, a ujedno i osigurati informacije i pomoć pri traženju posla. Ciljane skupine su dugo nezaposleni, žene iznad 40 i muškarci iznad 50 i mladi bez radnog iskustva. Centar za civilne inicijative provodio je projekt Izazovi zapošljavanja u depriviranim ruralnim područjima Hrvatske, čiji je cilj bio povećati zapošljivost skupina kojima prijeti socijalna isključenost kroz kreiranje posebnih tečajeva kako bi im se omogućio bolji pristup tržištu rada. Takoñer se težilo jačanju suradnje izmeñu poslovnog sektora, obrazovnih institucija i članova zajednice kako bi se stvorile nove prilike za zapošljavanje u poljoprivredi na lokalnoj razini. Ciljane skupine bile su nezaposleni mladi u dobi od 15-24 godine, nezaposlene žene iznad 40 godina i nezaposleni muškarci iznad 50 godina. Opći cilj projekta Od ovisnosti o državnim sredstvima do samozapošljavanja, čiji je nositelj Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, bio je smanjiti dugotrajnu nezaposlenost u Zapadnoj Slavoniji i povećati samozapošljavanje u poljoprivredi kroz pomoć i edukacije o samozapošljavanju. Specifični cilj bio je obučiti dugotrajno nezaposlene osobe i omogućiti poljoprivrednim domaćinstvima da prekinu ovisnost o državnim davanjima. Ciljane skupine su dugoročno nezaposleni koji imaju preduvjete da postanu uspješni tržišno konkurentni farmeri.

• Dizajnirati specifi čne projekte potpore namijenjene ruralnim područjima (posebice vezano za transformaciju neefikasne poljoprivrede). Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu stupio je na snagu u siječnju 2009. godine. Cilj je Zakona okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Upravo u cilju okrupnjavanja i unapreñenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem Zakon predviña i osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište. Predviña i da cjelokupno zemljište koje Agencija kupi te sredstva namijenjena kupnji i ostvarena gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem čine Zemljišni fond. U lipnju 2009. Zadarska županija zajedno s UNDP započela je s nizom edukacija za zvanje mljekar-sirar za proizvoñače mlijeka i sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s područja ličkog dijela Zadarske županije, zadarskih otoka te Ravnih kotara i Bukovice. Edukaciju je uspješno završilo 25 mljekara sa područja Županije.

• Predložiti i provoditi mjere kojima bi se unaprijed ilo samozapošljavanje žena u ruralnim podru čjima . Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2009.

80

godinu (OPPMSP 2009.) sadrži projekte, korisnike, mjere i sredstva poticaja za 2009. godinu u cilju provedbe Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012. koji je Vlada RH usvojila u travnju 2008. godine. Prema OPPMSP, za projekt "Poduzetništvo žena" planira se utrošiti 4,5 milijuna kuna u 2009. godini za sljedeće mjere: nabava opreme, alata, inventara i zaštitnih sredstava, pokretanja poslovanja, tj. izrade poslovnog plana, konzultantske usluge, poduzetničke izobrazbe, troškova osnivanja odnosno pokrića dijela troškova registracije, poduzetnicama početnicama sufinanciranje troškova čuvanja djece, odnosno 75% cijene troškova vrtića, 75% cijene troškova odgajateljice i 75% cijene troškova produženog boravka u školi, za razdoblje od jedne godine, a maksimalno do 10.000 kuna. U području poticanja zapošljavanja posebno su razvijeni projekti poticanja zapošljavanja žena. Ženska grupa KORAK Karlovac bila je nositelj projekta: Klub žena- prilagoñena individualizirana potpora dugo nezaposlenim ženama. Opći ciljevi bili su pridonijeti povećanju zapošljivosti skupina kojima prijeti društvena isključenost koristeći pozitivna iskustva u integraciji na tržištu rada kroz decentralizaciju usluga traženja posla. Posebni ciljevi bili su povećana individualizirana prilagoñena potpora i pomoć pri traženju posla dugo nezaposlenim ženama u Karlovačkoj županiji, kako bi im se povećala zapošljivost. Ciljana skupina je bila 60 dugotrajno nezaposlenih žena. Razvojna agencija Sjever d.o.o. bila je nositelj projekta Dajmo ženama priliku. Opći ciljevi projekta bili su pridonijeti socijalnoj koheziji kroz poboljšanje ekonomskog i cjelokupnog statusa žena preko 40 godina starosti, a posebni ciljevi bili su njihovo osnaživanje, obrazovanje i razvoj novih poslovnih vještina.

• Poticanje razvoja i suradnje u pograničnim područjima . EU strukturnim i pretpristupnim fondovima pomaže prekograničnu suradnju kako na svojem teritoriju, tako i meñu zemljama kandidatkinjama. Smisao je prekogranične suradnje umanjiti negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja. Stoga su korisnici projekata prekogranične suradnje lokalni i regionalni dionici u pograničnim područjima. RH je sudjelovala i sudjeluje u više projekata prekogranične suradnje, poglavito kroz EU programe pretpristupne pomoći, CARDS i IPA. Hrvatska kroz 2005 i 2006 programe prekogranične suradnje sudjeluje u Programu za susjedstvo Slovenija–Mañarska–Hrvatska i Programu Jadranske prekogranične suradnje, te programima s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Osim toga, Hrvatska je i sudionik regionalnog CARDS 2004 projekta administrativne podrške za novo susjedstvo prekogranične suradnje. Provedba projekata kojima su dodijeljena financijska sredstva putem darovnica kroz CARDS programe prekogranične suradnje je u tijeku. Kao korisnik IPA pretpristupnog fonda za razdoblje od 2007. do 2013. MRRŠVG, odnosno Uprava za integrirani regionalni razvoj (Odjel za prekograničnu suradnju) u razdoblju od 20. lipnja do 20. listopada 2008. otvorilo je natječaj za dostavu projektnih prijedloga za IPA prekogranični program Hrvatska – Slovenija. Od dostavljenih 112 projekata oko 40% bilo je onih u kojima je hrvatski partner vodeći. U drugom kvartalu 2009. planira se otvoriti slične natječaje za program Mañarska – Hrvatska, a u trećem kvartalu za dostavu projektnih prijedloga za bilateralne IPA prekogranične programe Hrvatska – Srbija, Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Hrvatska – Crna Gora. Financijska vrijednost pomoći za razvoj suradnje u pograničnim područjima isplaćene u razdoblju od lipnja 2007. do ožujka 2008. premašuje 8,6 milijuna eura.

• Poticati suradnju vladinih tijela i organizacija civilnog društva u politici regionalnog razvoja, planirati lokalni razvoj kroz lokalno part nerstvo te pratiti utjecaj javnih ulaganja na regionalni razvoj (uzimati u obzir prioritete, ciljeve i mjere sadržane u županijskim strategijama razvoja odnosno regionalnim operativnim programima). Prijedlog Strategije regionalnog razvoja polazi od toga da su programi razvoja županija i širih regija temelj cjelokupnog društvenog i gospodarskog razvoja na subnacionalnoj

81

razini. Time se želi uspostaviti jedinstveni sustav razvoja i planiranja, u kojem bi državne i županijske vlasti usuglasile gledišta oko razvojnih prioriteta. Strategija predviña uspostavu županijskih partnerstva koja bi bila sastavljena od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. U spomenutim partnerstvima sudjelovali bi predstavnici državne vlasti, ali i lokalne samouprave. Stvarne potrebe županija bile bi definirane u županijskim razvojnim strategijama, koje bi se posebno bavile razvojnim potrebama područja s razvojnim teškoćama, ali i razvojnim potrebama širih regija i prekograničnom suradnjom.

• Država i dalje treba voditi računa o transportnim vezama izmeñu kopna i otoka, jer je transport za otočno stanovništvo bitan preduvjet jednakog pristupa uslugama koje su dostupne u kopnenom dijelu (obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i sl.). Uprava za otočni i priobalni razvoj MMPI-a je u cilju prometnog povezivanja otoka s kopnom i otoka meñusobno u 2008. godini utrošila 58 421 850 kune i to za projekte izgradnje, dogradnje, sanacije ili rekonstrukcije 25 luka. Osim toga, Uprava za otočni i priobalni razvoj uložila je 26 881 557 kuna u projekte izgradnje, sanacije, ureñenja i opremanja matičnih škola u priobalju te otočnih područnih škola, a u cilju provedbe projekta edukacije na daljinu.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Institucija odgovorna za provedbu mjera regionalne politike je MRRŠVG, te ostala ministarstva koja u svom djelokrugu imaju provedbu konkretnih mjera: MPRRR, MMPI, HZZ i dr. Većina sredstava potrebnih za financiranje mjera osigurana je u državnom proračunu. Kod projekata prekogranične suradnje, poticanja razvoja u ruralnim područjima i PPDS važan izvor sredstva su europski fondovi (CARDS i IPA). Najveći dio sredstava za razminiranje osigurava državni proračun, ali su značajne donacije i sredstva iz drugih izvora.

3.2.6. Mobiliziranje svih relevantnih dionika i resursa Pregled mjera • Ohrabrivati i promicati socijalno partnerstvo i dij alog. Glavna institucija u području

socijalnog partnerstva je Gospodarsko-socijalno vijeće na nacionalnoj razini te gospodarsko-socijalna vijeća na županijskim razinama. Može se ocijeniti kako je u pogledu socijalnog partnerstva u Hrvatskoj u posljednje vrijeme došlo tek do manjih pozitivnih promjena. Iako su, načelno, socijalni partneri (izvršna vlast, sindikati i poslodavci) u cijelosti opredijeljeni za socijalno partnerstvo te se izjašnjavaju o tome kako su im interesi zajednički, odnosno da im je cilj isti - boljitak svih hrvatskih grañana, socijalno partnerstvo još uvijek u većem dijelu podrazumijeva formalne postupke socijalnog usuglašavanja, a ne i stvarno identificiranje zajedničkih dugoročnih ciljeva te njihovo ostvarivanje. U Programu rada Vlade RH za razdoblje od 2008. do 2011. godine, posebno je istaknuto osiguravanje "snažne potpore socijalnom partnerstvu, kako bi se u najvećoj mjeri zajamčila socijalna uključenost i pravednost, u zajedničkom cilju razvitka zemlje, uz poticanje sudjelovanja svih društvenih skupina u donošenju važnih odluka". Tako i u ovom mandatu Vlada RH želi ostvariti viši stupanj socijalnog partnerstva koji bi mogao dovesti do novog razvojnog ciklusa. Razvijajući hrvatski model socijalnog partnerstva, uvažavajući argumentirane prijedloge sindikata i udruga poslodavaca, Vlada želi postići suglasje oko najvažnijih pitanja. Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj u najvećem dijelu počiva na komunikaciji, previše je usmjereno na sporazumijevanje o konkretnim pitanjima, a ne na mehanizme strateškog promišljanja i planiranja. Postoji nekoliko ključnih problema u vezi socijalnog partnerstva. Prije svega, postupak se provodi na najvišoj razini i nije popraćen učinkovitim socijalnim dijalogom na nižim razinama – sektoru, grani ili djelatnosti. Nadalje, nisu dovoljno jasno odreñene teme koje trebaju biti predmetom socijalnog

82

dijaloga i socijalnog partnerstva, pa kroz ovaj mehanizam prolaze prijedlozi odluka gotovo sa svih područja. Strane u socijalnom partnerstvu, takoñer, nisu dostigle zadovoljavajuću razinu u smislu tehničke pripreme i konstruktivnih rasprava. Hrvatska sindikalna scena je rascjepkana i dezintegrirana. Već dulje vrijeme nije postignut dogovor o Zakonu o reprezentativnosti sindikata. Na strani poslodavaca ne postoji ravnomjerna zastupljenost različitih sektora, grana i djelatnosti, a jednako tako postavlja se i pitanje podzastupljenosti malog i srednjeg poduzetništva. Poteškoće su nastale krajem 2008. i posebice početkom 2009. godine kada je Vlada zbog gospodarske krize i proračunskog deficita predložila zamrzavanje plaća u javnim i državnim službama, ali su to pojedine sindikalne središnjice različito prihvatile. Većina je objavila kako odbacuju taj prijedlog, ocjenjujući da Vlada nastoji teret krize prebaciti na leña njihova članstva. Drugi dio je načelno pristao na zamrzavanje plaća za odreñeno razdoblje. Može se očekivati da će postojati i različita, pa čak i oprečna stajališta u vezi skorih promjena Zakona o radu. Poslodavci se zalažu za veću fleksibilnost tržišta rada, dok sindikati većinom traže da se uvoñenjem fleksibilizacije istovremeno uvedu i mehanizmi zaštite radnika i unaprjeñenje sigurnosti zaposlenih. Takoñer bi trebalo postići dogovor oko prijedloga Smjernica za usklañivanje politike plaća i cijena, kako bi se mogle uskladiti plaće na lokalnoj razini, u javnim službama i gospodarstvu. Zbog gospodarske i financijske krize inicirano je osnivanje Ekonomskog vijeća, u čijem sastavu uz najznačajnije predstavnike ekonomske struke, aktivno sudjeluju i predstavnici socijalnih partnera. Savjetodavna je uloga Vijeća u odnosu na Vladu i GSV postigla pozitivne rezultate jer se usklañivanjem pojedinih aktivnosti uspio prevladati prvi udar krize, donijeti paket antirecesijskih mjera te provesti konzultacije o nizu otvorenih i dugoročno važnih pitanja za hrvatsko društvo. GSV bi u sljedećem razdoblju trebalo unaprijediti svoj rad, razmatrajući strateška pitanja i usko surañujući s Ekonomskim vijećem i Nacionalnim vijećem za konkurentnost. Vlada je u odnosima s poslodavcima i sindikatima imala proaktivnu ulogu te je inicirala izradu i donošenje niza strateških dokumenata, kako bi se dugoročno usuglasili zajednički ciljevi, način i dinamika provedbe istih (poput "Sporazuma o socijalnom partnerstvu u novim okolnostima" i "Smjernice za usklañeno voñenje politika plaća i cijena").

• Jačati suradnju i partnerstvo izmeñu OCD i vlade te izmeñu OCD. Nakon prelaska iz centraliziranog u decentralizirani model dodjele financijskih potpora programima i projektima udruga, uloga UZUVRH značajno je promijenjena te je od 2005. usmjerena na unaprjeñenje zakonodavnog i financijskog okvira za djelovanje OCD, te na programiranje i praćenje provedbe projekata EU u području razvoja civilnog društva. U tu su svrhu kreirani i doneseni temeljni dokumenti uz Zakon o udrugama: Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2006.-2011. (srpanj 2006.) uz pripadajući Operativni plan (veljača 2007.) te Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (veljača 2007.). Imajući u vidu uspostavu novih standarda u savjetovanju države i civilnog društva, izrada Kodeksa pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja i provedbe zakona, drugih propisa i akata jedna je od prioritetnih mjera Operativnog plana provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, kojim bi se uveli minimalni standardi u savjetovanju, s naglaskom na trajanje savjetovanja, kriterije uključivanja organizacija, obuhvatnost savjetodavnog procesa te dostupnost tekstova nacrta zakonodavnih akata. Razvoj učinkovitijeg dijaloga izmeñu Vlade i civilnog društva jedan je od važnijih preduvjeta daljnje demokratizacije i europeizacije procesa usvajanja javnih politika RH, u skladu s političkim kriterijima za članstvo u EU. Nacrt Kodeksa je nakon opsežne javne rasprave upućen u proceduru krajem lipnja 2008. Početkom srpnja tekst Kodeksa usuglašen je na stručnim radnim skupinama i svim koordinacijama Vlade RH, ali ga Vlada još nije usvojila. U cilju jačanja dijaloga izmeñu

83

OCD-a i institucija (Vlade), UZUVRH je tijekom 2008. i 2009. u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnog društva te Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva (NZRCD) organizirao niz dogañanja (konferencija, okruglih stolova) uz sudjelovanje predstavnika državnih i javnih institucija, kao i predstavnika udruga. Posebno treba istaknuti Dane udruga 2008. koji su omogućili raspravu i razmjenu iskustava o najznačajnijim recentnim zbivanjima na području razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Imajući u vidu potrebu suradnje s OCD u procesima pristupanja Hrvatske EU, Savjet za razvoj civilnog društva (SZRCD) takoñer je uključen u proces programiranja prioriteta za financiranje projekata u sklopu pretpristupnih programa EU za sektor civilnog društva (IPA 2008 i IPA 2009). Ured za udruge u 2008. i 2009. započinje proces intenzivnije koordinacije i konzultacija s tijelima uprave i drugim relevantnim dionicima oko unaprjeñenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s OCD-ima. Jedna od važnih komponenti procesa suradnje i konzultacija odnosi se na formiranje Radne skupine za izradu Prijedloga unaprjeñenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa sa OCD. U Radnoj skupini će, osim predstavnika resornih ministarstava, sudjelovati i predstavnici meñunarodnih organizacija (Svjetska banka i UNDP) koji su aktivni poticatelji promjena na području socijalne politike i ujedno se zalažu za razvoj usluga u zajednici i diversifikaciju pružatelja usluga. Takoñer će tijekom izrade Prijedloga biti proveden širok konzultativni proces s OCD-ima, posebno dugogodišnjim pružateljima usluga u zajednici.

• Promicanje ravnopravnosti meñu spolovima u borbi protiv siromaštva i socijalne isklju čenosti. Zakonom o ravnopravnosti spolova prošireno je područje zabrane diskriminacije na području rada i zapošljavanja te uvedene kazne za prekršaje poslodavaca. Zakon propisuje da su JLPS, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne osobe i obrtnici koji zapošljavaju više od 20 zaposlenih obvezne u svoje opće akte unijeti antidiskriminacijske zakonske odredbe i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova, te da su socijalni partneri obvezni pri kolektivnom pregovaranju i u kolektivnim ugovorima na svim razinama poštivati odredbe ovoga Zakona i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Nadalje, Zakon propisuje da svi statistički podaci i informacije o osobama koji se prikupljaju, evidentiraju i obrañuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu. Vezano za poboljšanje položaja žena s invaliditetom URS je u 2008. godini otvorio posebnu stavku u svom proračunu za financiranje projekata namijenjenih osnaživanju žena s invaliditetom te je iz Državnog proračuna na poziciji URS, temeljem javnog Natječaja u 2008. godini financijski podržano šest projekata udruga na temu "Poticanje uključivanja žena s invaliditetom u procese političkog odlučivanja na lokalnoj razini", u ukupnom iznosu od 165 000 kuna.

• Uklju čiti u većoj mjeri lokalne vlasti u aktivnosti sprječavanja i ublažavanja siromaštva i socijalne isključenosti. Kao što je već spomenuto u poglavlju 2.2, lokalne su vlasti bile uključene u proces izrade JIM-a, NPP i Izvješća o provedbi JIM-a. Predstavnici JLPS su se mogli ne samo očitovati o ponuñenim mjerama, već su aktivno sudjelovali u predlaganju novih ili u mijenjanju postojećih mjera.

• Praćenje i evaluaciju mjera prenijeti s državnih struktura na nezavisne (akademske) institucije . Izrada JIM-a nesumnjivo je intenzivirala i produbila suradnju državnih struktura i nezavisnih (akademskih) institucija, kao i OCD koje se bave istraživačkim radom. Predstavnici akademske zajednice su aktivno sudjelovali u svim fazama izrade i provedbe JIM-a i popratnih dokumenata. Tako su članovi akademske zajednice i pojedine akademske institucije sudjelovali u provedbi istraživačkih projekata (o mladima, prezaduženosti, stanovanju) i evaluaciji odreñenih mjera (npr. ocjena učinkovitosti programa pomoći za stanovanje i sufinanciranja stambenih troškova). Takoñer je u tijeku provedba projekta procjene stambenih potreba na razini Hrvatske.

84

4. IZVJEŠĆE O PROVEDBI USUGLAŠENIH OBVEZA IZ POGLAVLJA 8. JIM -a

4.1. Započeti istraživanje o mladima u nepovoljnom položaju (koji ispadaju iz obrazovnog sustava i imaju teškoće u prelasku iz obrazovanja na posao) U prvoj polovici 2008. godine pomoću podataka ARS ustanovljena je opća dinamika integracije mladih u tržište rada kroz proteklo desetljeće, kao i razlike u kvaliteti ishoda pojedinih obrazovnih skupina (izvještaj izrañen u svibnju 2008.). Takoñer, ustanovljeni su čimbenici rizika ispadanja iz srednjeg obrazovanja i nepohañanja tercijarnog obrazovanja (prvenstveno materijalni status, sociokulturni status obitelji te prethodne obrazovne odluke). U drugoj polovici 2008. godine je temeljem ugovora MZSS i UNDP Hrvatska, uz suradnju HZZ-a izrañeno anketno retrospektivno istraživanje o obrazovnim i radnim karijerama mladih u Hrvatskoj na uzorku od 2 693 mladih, pri čemu se je posebna pozornost posvetila "problematičnim" karijerama osoba s otežanom zapošljivošću, invaliditetom, bez srednjeg obrazovanja te mladim Romima. Pri pripremi istraživanja i provedbi analiza sudjelovali su stručnjaci raznih profila društvenih znanosti (sociolozi, ekonomisti, psiholozi) iz više domaćih i stranih institucija (Pravni fakultet - Zagreb, Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, Ekonomski institut - Zagreb, Institut za društvena istraživanja - Zagreb, Mannheimer Zentrum für Europäische Sozialforschung - Mannheim, HZZ, Filozofski fakultet - Zagreb). Istraživanje je izmeñu rujna i prosinca 2008. godine izradila agencija Puls koja je objavila i preliminarni deskriptivni izvještaj krajem godine. Tijekom 2009. godine podaci prikupljeni istraživanjem će se uz konzultacije s dionicima koristiti za izradu studija i prezentacija vezanih uz problematiku obrazovanja, zapošljavanja mladih i socijalnog uključivanja ranjivih skupina na koje se odnosi JIM. Graña prikupljena ovim istraživanjem, aplicirati će se u područjima borbe protiv socijalne isključenosti, obrazovnim politikama, te sustavu zapošljavanja: MZSS: Odreñivanje čimbenika dugoročnog rizika vezanog uz ispadanje iz obrazovnog sustava, nemogućnost nalaženja zaposlenja te nekvalitetne ishode na tržištu rada (neaktivnost, loše plaćeni ili kratkotrajni poslovi). MZOŠ: Prepoznavanje obrazovnih područja i razina koje su povezane s poteškoćama na tržištu rada te kod kojih je česta neusklañenost trenutnog zanimanja i prethodnog obrazovanja. Pregled tipičnih i rizičnih "obrazovnih karijera". HZZ: Ustanovljavanje čimbenika i strategija koje doprinose bržem nalaženju posla i kvalitetnijem (dugoročnom) zaposlenju. Obrasci nezaposlenosti i zapošljavanja osoba s čimbenicima otežane zapošljivosti. Procjena veličine populacije koja ne otpočinje karijeru prijavom na HZZ – njihovih strategija zapošljavanja i ishoda na tržištu rada. UNDP: Popularizacija nalaza i senzibilizacija javnosti za obrazovanje kao ključni mehanizam prevencije socijalne isključenosti. U tu će svrhu biti provedene konzultacije s dionicima i predstaviti nalazi koji će doprinijeti formiranju prijedloga javnih politika i mjera na području zapošljavanja i obrazovanja.

85

4.2. Pripremiti strategiju decentralizacije socijalnih usluga s pozornošću na područja od posebne državne skrbi Kao što je spomenuto u Izvješću iz 2008. godine, izrañena je Nacionalna strategija za funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju i razvoj ljudskih resursa. Sastavni dio ove Nacionalne strategije je i decentralizacija usluga socijalne skrbi. Ponuñen je vremenski okvir za provedbu decentralizacije usluga. Bilo je predviñeno da se tijekom 2008. i 2009. godine usvoje novi zakonski propisi koji su nužni za proces fiskalne i administrativne decentralizacije, razvoj ljudskih resursa te razvoj standarda za provoñenje usluga. Nakon toga bi se, tijekom 2010. i 2011. godine pristupilo prijenosu osnivačkih prava CZSS-a, domova socijalne skrbi i obiteljskih centara na županije i gradove. Institucije odgovorne za provedbu strategije decentralizacije su MZSS i MOBMS te jedinice lokalne uprave i samouprave. Meñutim, trenutno se radi na pripremanju novog zakona o socijalnoj skrbi, koji bi trebao biti završen do kraja 2009. ili početkom 2010., što znači da će se pomaknuti i vremenski okvir decentralizacije. Nije potrebno spominjati da su teškoće u provedbi decentralizacije socijalnih usluga izazvane i postojećom fiskalnom krizom i odgodom fiskalne decentralizacije. Ipak, i tijekom 2008. godine razvijaju se programi socijalnih usluga koji djeluju u decentraliziranom okruženju. Programi za starije osobe u lokalnim zajednicama pod nazivom "Pomoć u kući starijim osobama" i "Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama" predstavljaju primjer decentralizacije socijalnih usluga i prevencije institucionalizacije, jer se usluge starijim pružaju u njihovom prirodnom okruženju, domovima i svojevrsnim dnevnim centrima, u kojima imaju različite socijalizacijske sadržaje. Od 75 programa za starije osobe, izravni pružatelji socijalnih usluga su 40 gradova i općina, dok ostali podugovaraju druge pružatelje na lokalnoj razini, kao što su OCD (23), neprofitne ustanove socijalne skrbi (11) i poduzetnički centar (1). MOBMS je za provedbu usluga za starije ljude u lokalnim zajednicama iz državnog proračuna osiguralo financijska sredstva, izradilo metodologiju i standarde u pružanju usluga na terenu te pružilo stručnu pomoć i superviziju lokalnim samoupravama i samim izvoditeljima. Meñutim, spomenuti programi još uvijek nisu zakonski regulirani.

4.3. Pokrenuti istraživanje o problemima prezaduženosti (nepodmirenim dugovima po kreditnim karticama, zelenaštvu i kamatarenju) MZSS je završilo istraživanje Zaduženost grañana Hrvatske: stanje, problemi i mjere. U Izvješću o provedbi istraživanja objašnjava se značenje prezaduženosti i psihologija nastanka prezaduženosti. Mjerenje prezaduženosti iz perspektive ekonomske politike moguće je provoditi na tri različite razine: makro razina - makroekonomski rizik vezan uz pad potrošačke potražnje; razina financijskog sektora - rizik financijske nestabilnosti vezan uz nemogućnost prezaduženih kućanstava da vraćaju svoje dugove; i individualna razina - rizik od prezaduženosti kućanstava. Iz perspektive socijalne isključenosti potrebno je posebnu pozornost usmjeriti na rizik od prezaduženosti kućanstava. Pozornost se posvećuje posljedicama prezaduženosti po zdravlje pogoñenih osoba i troškovima za društvo. Prema više istraživanja prezaduženost ima ozbiljne posljedice na zdravlje pogoñenih osoba jer narušava njihovu psihološku stabilnost i stvara osjećaj krize, zabrinutosti, straha, frustracije i napetosti. Kada su u pitanju stanje i trendovi zaduženosti, mnoge zemlje na različite načine nastoje prevenirati upadanje u pretjeranu zaduženost, odnosno iznalaze modalitete pomoći osobama koje su se našle u nezavidnom položaju

86

nemogućnosti otplaćivanja svojih financijskih obveza. Za izbjegavanje stanja u kojem svi gube (vjerovnici svoja sredstva, a dužnici često svoje odgovarajuće mjesto u društvu i postaju socijalno isključeni), zapadna su društva razvila savjetodavne službe za rješavanje problema prezaduženosti te sustave povrata duga kojima se omogućava prezaduženim osobama novi početak u društvu i u ekonomskom sudjelovanju. U dijelu Izvještaja posvećenom Hrvatskoj navodi se kako se sektor stanovništva nastavio intenzivno zaduživati i tijekom prvog polugodišta 2007. godine, što je dovelo do daljnjeg porasta pokazatelja njegove zaduženosti. Tako je procijenjena ukupna zaduženost stanovništva porasla s 40,3% BDP-a, koliko je iznosila na kraju 2006., na 43,2% BDP-a na kraju lipnja 2007. godine. Takoñer su podrobno analizirani podaci APK, te je izračunat broj zaduženih kućanstava, prosječno zaduženje, prosječne otplate i razni drugi pokazatelji. Zadužena je trećina kućanstava (oko 470 tisuća) i taj se udio nije mijenjao izmeñu 2003. i 2006. Meñutim, povećao se udio kućanstava sa stambenim kreditom (s 9% na 14%), a smanjio se udio kućanstava sa ostalim kreditima (s 27% na 23%). Oko 3% kućanstava ima i stambene i ostale kredite. Prosječni broj kredita po kućanstvu iznosi 1,4 i nije se mijenjao u promatranom razdoblju. Oko 3% kućanstava drži 3 i više kredita. Takoñer su iznesene aktivnosti socijalnih partnera, zakonske promjene, uvoñenje Kreditnog registra u Hrvatsku te planirani ili provedeni programi financijskog savjetovanja, osposobljavanja i informiranja. Izrañen je kraći Vodič i savjeti za grañane kako izbjeći i/ili ublažiti prezaduženost, te su predložene aktivnosti za nositelje političkih odluka.

4.4. Pripremiti akcijski plan deinstitucionalizacije U Izvješću o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju iz 2008. naveden je dugoročni plan deinstitucionalizacije koji bi se odvijao kroz više faza i obuhvatio bi sljedeće korisničke skupine: djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s poremećajima u ponašanju, djeca i odrasli s invaliditetom te odrasle osobe s duševnim smetnjama (izdvojen je sustav razvoja mreže izvaninstitucionalnih usluga za starije i nemoćne osobe, za koji je primarno zaduženo MOBMS). Akcijski plan deinstitucionalizacije još uvijek nije službeno usvojen od strane MZSS. Jedan od razloga je u tome što se prikupljaju informacije o mogućnostima deinstitucionalizacije, kako bi se mogli postaviti konkretni ciljevi u pogledu korisnika koji bi napustili institucije. Stoga su u prvoj fazi deinstitucionalizacije (2008.-2009.) aktivnosti primarno usmjerene na procjenu individualnih potreba korisnika u institucijama i njihovo pripremanje za napuštanje institucija te na prevenciju institucionalizacije. U tom je pogledu tijekom 2008./2009. upućen dopis svim institucijama socijalne skrbi da dostave planove transformacije institucija (udio korisnika koji bi u skoro vrijeme napustili instituciju, potrebna financijska sredstva, oblici izvaninstitucionalnih aranžmana i sl.). Nakon procjene potreba korisnika i izrañenih planova transformacije ustanova jasnije će biti postavljeni ciljevi u pogledu broja osoba koje će napustiti institucije. Kada je u pitanju prevencija institucionalizacije, tijekom 2008. godine nastavljena je provedba zakonskih propisa koji promiču izvaninstitucionalne oblike življenja (reguliranje udomiteljstva, povećanje broja korisnika koji su ostvarili status roditelja njegovatelja, poticanje češćeg korištenja prava na povremeni i privremeni boravak, uključivanju djece s tjelesnim i mentalnim oštećenjima u redovne programe školskih i predškolskih ustanova). Središnja institucija odgovorna za provedbu akcijskog plana je MZSS. Uz Ministarstvo značajnu ulogu u provedbi imaju jedinice lokalne samouprave, udruge i druge OCD, kao i same institucije socijalne skrbi.

87

4.5. Razmotriti i pozorno ispitati buduću ulogu najniže mirovine i kako će se ona financirati Zasada nema naznaka da će se mijenjati način financiranja minimalne mirovine, iako su se tijekom 2008. vodile rasprave o tome. Uglavnom su se moguće promjene ticale ili načina financiranja ili načina ostvarivanja minimalne mirovine. S obzirom na važnu redistributivnu ulogu minimalne mirovine, prijedlog je bio da se teret financiranja minimalne mirovine rasporedi na sve porezne obveznike, a ne samo na osiguranike koji uplaćuju doprinose. S druge strane, raspravljalo se o mogućnosti vezivanja prava na zajamčeni iznos mirovine uz provjeru dohodovnog i imovnog stanja (što je bio slučaj do stupanja na snagu novog zakona o mirovinskom osiguranju iz 1999. godine). Nekoliko je promjena utjecalo na to da se način financiranja minimalne mirovine u skoro vrijeme neće mijenjati. Prije svega, uslijed zakonskih promjena tijekom 2007. i 2008. zaustavljen je trend rasta novih korisnika minimalnih mirovina i zaustavljeni su ili čak smanjeni troškovi njihova financiranja. Na smanjenje broja novih korisnika minimalnih mirovina utjecalo je poboljšanje položaja umirovljenika s niskim mirovinama zbog provedbe propisa o dodatku na mirovinu i drugih promjena (vidi 3.2.2.1.). Isto tako, promjene u načinu financiranja minimalne mirovine u uvjetima financijske i fiskalne krize samo bi dodatno opteretile državni proračun.

4.6. Prateći primjenu specifičnih mjera usmjerenih na ranjive skupine (osobe s niskim primanjima, kroni čno bolesni), ispitati kakve financijske teškoće za ranjive skupine mogu imati plaćanja participacije i premija za zdravstveno osiguranje. Realizacija ove mjere objašnjena je u 3.2.2.5.

88

5. PRILOZI

5.1. Statistički prilozi Tablica 1. Osnovni demografski pokazatelji, 2006., 2007. i 2008. 2006. 2007. 2008. Stanovništvo sredinom godine (u 000) 4 440,0 4 436,0 4434,5 Dobne skupine,% - 0-14 15,71 15,54 15,41 - 15-64 67,26 67,27 67,31 - 65 + 17,03 17,19 17,28 Omjer ovisnosti (65+/0-14) u % 108,34 110,63 112,12 Omjer starosne ovisnosti (65+/15-64), u % 25,31 25,56 25,67 Stopa totalnog fertiliteta 1,38 1,40 1,47 Prosječna starost žene pri prvom porodu 26,7 26,8 27,1 Živoroñeni, na 1.000 stanovnika 9,3 9,4 9,9 Živoroñeni izvan braka, % 11,0 11,5 12,0 Prirodni prirast (na 1.000) -2,0 -2,4 -1,9 Očekivano trajanje života - muškarci 72,5 72,3 72,4 - žene 79,3 79,2 79,6 - razlika 6,8 6,9 7,2 Sklopljeni brakovi, na 1.000 stanovnika 5,0 5,2 5,3 Razvedeni brakovi, na 1.000 sklopljenih 210,5 206,8 215,0 Razvedeni brakovi, na 1.000 stanovnika 1,0 1,1 1,1 Stopa umrlih 11,3 11,8 11,8 Stopa umrlih, na 1000 st., 65+ 52,5 54,4 53,6 Stopa dojenačke smrtnosti 5,2 5,6 4,5 Izvor: DZS Izvor: DZS

Tablica 2. Vanjske migracije, 2007. i 2008. 2007. 2008. Doseljeni iz inozemstva 14 622 14 541 Odseljeni u inozemstvo 9 002 7 448 Migracijski saldo 5 620 7 053 Izvor: DZS Tablica 3. Osnovni zdravstveni pokazatelji HR 2006. HR 2007. HR 2008. EU 27

2006. EU 15 2006.

Stopa umrlih 11,3 11,8 11,8 11,2 9,4 Stopa umrlih, na 1000 st., 65+ 52,5 54,4 53,6 Stopa dojenačke smrtnosti 5,2 5,6 4,5 5,1 4,3 Stopa perinatalne smrtnosti 5,3* 4,9* ... 6,0 6,1 Izvor: DZS, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Eurostat, HFA baza podataka –SZO siječanj 2008.g * HZJZ, prema meñunarodnim izvještajnim kriterijima za SZO, za roñene iznad 1000 grama porodne težine Tablica 4. Deset vodećih uzroka smrti u 2006. i 2007. godini DIJAGNOZA HR (2006.) DIJAGNOZA HR (2007.) Ishemijska bolest srca 19,50 Ishemijske bolesti srca 18,48 Cerebrovaskularne bolesti 16,03 Cerebrovaskularne bolesti 15,89 Insuficijencija srca 5,87 Insuficijencija srca 5,83 Zloćudna novotvorina dušnika i pluća

5,39 Zloćudna novotvorina dušnika i pluća 5,26

89

Zloćudne novotvorine debelog crijeva

3,57 Zloćudne novotvorine debelog crijeva 3,32

Kronične bolesti jetre i ciroza 2,38 Bronhitis, emfizem i astma 2,66 Pneumonija 2,35 Dijabetes melitus 2,53 Bronhitis, emfizem i astma 2,28 Kronične bolesti jetre i

ciroza 2,49 Dijabetes melitus 2,21 Hipertenzija 2,43 Ateroskleroza 1,79 Pneumonija 1,96 Izvor: HZJZ Tablica 5. BDP po stanovniku u PPS (EU27=100) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. EU25 104,8 104,6 104,4 104,2 104,1 103,9 103,7 103,5 EU15 114,9 114,3 113,7 113,2 112,8 112,2 111,7 110,8 RH 50,3* 52,3* 54,3* 55,8 56,6 58,4 61,1 63,0 Izvor: Eurostat * Procjena Tablica 6. Osnovni gospodarski pokazatelji u 2007., 2008. i prva tri mjeseca 2009. godine, stope rasta (%)

2007. 2008. I-III 2009./ I-III 2008.

Bruto domaći proizvod 5,6 2,4 -6,7

Fizički obujam industrijske proizvodnje 5,6 1,6 -10,9

Fizički obujam grañevinskih radova 2,4 11,8 -0,3

Realni promet u trgovini na malo 5,3 -0,5 -16,9

Potrošačke cijene1 2,9 6,1 5,5

Noćenja turista 5,7 3,0 -31,03

Izvoz – ukupno (kune) 4,3 1,7 -14,2

Uvoz – ukupno (kune) 6,5 3,6 -20,9

Realne neto plaće 2,2 0,8 1,8

Ukupni broj zaposlenih 3,3 4,1 0,12

Ukupni broj nezaposlenih -9,3 -10,5 4,63

Stopa registrirane nezaposlenosti 14,84 13,26 15,05

Stopa anketne nezaposlenosti 9,66 8,46 -

Izvor: DZS

1 Dvanaestomjesečni prosječni indeks koji pokazuje promjenu cijena posljednjih dvanaest mjeseci u odnosu na prethodnih 12 mjeseci 2 Zaposleni u pravnim osobama 3 Krajem ožujka 2009. u usporedbi s istim mjesecom 2008. godine. 4 Krajem 2007. 5 Stanje u ožujku 2008. 6 Prosjek tromjesečnih stopa. Tablica 7. Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2007. i 2008. godini Ukupno Muškarci Žene

2007. 264.448 102.482 161.966

Sastav 100,0 38,8 61,2

2008. 236.741 89.540 147.201

Sastav 100,0 37,8 62,2

Indeks 2008./2007. 89,5 87,4 90,9

Izvor: HZZ

90

Tablica 8. Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti (31. prosinca 2007. i 2008. godine)

2007. 2008.

Broj Udio Broj Udio Indeks

2008./2007.

Do 3 mjeseca 50.052 19,7 54.207 22,5 108,3 Od 3 do 6 mjeseci 29.584 11,6 28.348 11,8 95,8 Od 6 do 9 mjeseci 12.875 5,1 12.865 5,4 99,9 Od 9 do 12 mjeseci 12.882 5,1 12.211 5,1 94,8 Od 1 do 2 godine 35.200 13,8 29.122 12,1 82,7 Od 2 do 3 godine 21.261 8,4 18.635 7,7 87,6 Više od 3 godine 92.630 36,4 85.067 35,4 91,8 UKUPNO 254.484 100,0 240.455 100,0 94,5

Izvor: HZZ Tablica 9. Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i spolu (31. prosinca 2008. godine) Trajanje nezaposlenosti Ukupno Muškarci Udio Žene Udio (%) Do 3 mjeseca 54.207 22.761 25,2 31.446 21,0 Od 3 do 6 mjeseci 28.348 11.029 12,2 17.319 11,5 Od 6 do 9 mjeseci 12.865 4.688 5,2 8.177 5,5 Od 9 do 12 mjeseci 12.211 4.528 5,0 7.683 5,1 Od 1 do 2 godine 29.122 10.248

18.874 11,3 18.874 12,6

Od 2 do 3 godine 18.635 6.407 7,1 12.228 8,2 Više od 3 godine 85.067 30.808 30.808 30.808 36,2 UKUPNO 240.455 90.469 100,0 149.989 100,0 Izvor: HZZ Tablica 10. Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja (31. prosinca 2008. godine)

Trajanje nezaposlenosti

Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina te gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 22,5 11,7 19,0 23,3 25,4 30,2 32,3 Od 3 do 6 mj. 11,8 6,2 8,8 12,5 14,8 12,9 13,9 Od 6 do 9 mj. 5,4 3,6 4,6 5,4 5,9 7,5 7,3 Od 9 do 12 mj. 5,1 4,2 4,7 4,9 5,5 6,5 6,1 Od 1 do 2 god. 12,1 11,3 11,7 11,5 13,4 12,5 12,1 Od 2 do 3 god. 7,7 8,4 8,2 7,3 8,0 6,7 7,2 Više od 3 god. 35,4 54,6 43,0 35,0 27,0 23,6 21,1 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Kratkotrajna nezaposlenost

44,8 25,7 37,1 46,2 51,6 57,2 59,6

Dugotrajna nezaposlenost

55,2 74,3 62,9 53,8 48,4 42,8 40,4

Izvor: HZZ Tablica 11. Troškovi socijalne zaštite (% BDP) RH

1999. RH

2000. RH

2001. RH

2002. RH

2003. RH

2004. RH

2005. RH

2006. RH

2007. RH

2008. EU27 2006.

EU15 2006.

Ukupni troškovi

22,6 23,0 23,0 21,7 20,7 20,3 19,3 18,8 19,0 19,1 26,9 27,5

Izvor: za RH: MF (klasifikacija prema GFS Manual 1986, MMF); za EU: Eurostat. Napomena: Podaci do 2004. godine uključuju troškove konsolidirane središnje države i troškove nekonsolidirane lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci za 2005. i 2006. godinu predstavljaju nekonsolidirani zbroj troškova državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez uglavnom administrativnih troškova socijalnih fondova (HZMO, HZZO i HZZ), koji otprilike iznose 1% BDP. U 2007. i 2008. godini uključeni su svi rashodi HZMO-a, HZZO-a i HZZ-a. Od 2002. godine, podaci koji se

91

tiču lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaćaju samo 53 najveće jedinice, koje učestvuju sa 70-80% u ukupnim transakcijama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tablica 12. Struktura ukupnih socijalnih troškova u RH (% BDP) 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupni troškovi 19,3349 18,7863 19,0199 19,1023 Zdravstvo 5,1029 5,1533 5,5879 5,6007 Socijalna zaštita Od čega: Bolest i invaliditet Starost i smrt hranitelja Obitelj i djeca Nezaposlenost Stanovanje Socijalna isključenost Istraživanja i razvoj socijalne zaštite Ostale aktivnosti socijalne zaštite

14,2320

2,0947 9,1660 1,8024 0,4662 0,0130 0,2915 0,0073 0,3810

13,6330

2,1093 8,8048 1,6886 0,3836 0,0137 0,2338 0,0067 0,3925

13,4320

2,3394 8,3406 1,7375 0,3326 0,0116 0,2309 0,0065 0,4330

13,5016

2,3680 8,3492 1,7005 0,3129 0,0084 0,2211 0,0174 0,5240

Izvor: MF (klasifikacija prema GFS Manual 2001, MMF) Tablica 13. BDP po stanovniku po regijama i županijama

BDP po stanovniku (u eurima) BDP po stanovniku (RH=100) 2001. 2003. 2006. 2001. 2003. 2006.

Republika Hrvatska 5 752 6 759 8 807 100 100 100 Sjeverozapadna Hrvatska 7 111 8 405 11 037 123,6 124,4 125,3 Grad Zagreb 9 674 11 527 15 567 168,2 170,5 176,8 Zagrebačka županija 4 166 5 249 6 458 72,4 77,7 73,3 Krapinsko-zagorska županija 4 639 5 001 6 345 80,6 74,0 72,0 Varaždinska županija 5 422 6 338 7 552 94,3 93,8 85,7 Koprivničko-križevačka županija 5 894 6 441 8 386 102,5 95,3 95,2 Meñimurska županija 4 855 5 535 7 074 84,4 81,9 80,3 Središnja i Istočna Hrvatska 4 388 4 910 6 340 76,3 72,6 72,0 Bjelovarsko-bilogorska županija 4 550 5 135 6 634 79,1 76,0 75,3 Virovitičko-podravska županija 4 654 5 176 6 497 80,9 76,6 73,8 Požeško-slavonska županija 4 320 5 020 5 786 75,1 74,3 65,7 Brodsko-posavska županija 3 633 4 065 4 972 63,2 60,1 56,5 Osječko-baranjska županija 4 537 5 199 6 757 78,9 76,9 76,7 Vukovarsko-srijemska županija 3 528 4 127 5 501 61,3 61,1 62,5 Karlovačka županija 5 054 5 408 6 923 87,9 80,0 78,6 Sisačko-moslavačka županija 5 067 5 349 7 391 88,1 79,1 83,9 Jadranska Hrvatska 5 464 6 578 8 480 95,0 97,3 96,3 Primorsko-goranska županija 6 765 7 997 10 560 117,6 118,3 119,9 Ličko-senjska županija 4 822 7 247 8 074 83,8 107,2 91,7 Zadarska županija 4 497 5 806 6 918 78,2 85,9 78,6 Šibensko-kninska županija 3 953 5 019 6 575 68,7 74,3 74,7 Splitsko-dalmatinska županija 4 468 5 192 6 932 77,7 76,8 78,7 Istarska županija 7 728 9 275 11 377 134,3 137,2 129,2 Dubrovačko-neretvanska županija 5 146 5 990 8 482 89,5 88,6 96,3 Izvor: DZS

Tablica 14. Pokazatelji siromaštva i nejednakosti (prema Laeken metodologiji) RH

2001. RH

2002. RH

2003. RH

2004. RH

2005. RH

2006. RH

2007. EU-25 2007.

EU-15 2007.

EU-10 2007.

Stopa rizika od siromaštva (%)

17,2 18,2 16,9 16,7 17,5 16,3 17,4 16 16 15

Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo (ilustrativne vrijednosti)

- u HRK 17.966 19.254 18.896 20.714 21.238 22.196 23.969 … … … - u EUR … … 2.442# … … … … 7.576* 9.299* 1.846* - u PPS … … 4.131# … … … … 7.603* 8.923* 3.211*

Prag rizika od siromaštva

92

za kućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece (ilustrativne vrijednosti)

- u HRK 37.728 40.433 39.681 43.499 44.599 46.611 50.335 … … … - u EUR … … 5.128# … … . .. … 15.911* 19.527* 3.877* - u PPS … … 8.675# … … … … 15.966* 18.738* 6.742*

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (mirovine isključene iz transfera) (%)

34,7

33,7

33,3

24,0

25,8

24,1 24,3 26 26 25

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (mirovine uključene u transfere) (%)

42,9

40,0

42,3

41,4

43,2

41,8 41,6 32 32 32

Relativni jaz rizika od siromaštva (%)

22,7 23,2 21,1 22,4 22,9 22,5 21,9 22 22 23

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva

40% 5,8 6,3 5,2 5,2 5,4 5,1 5,2 5 5 5 50% 10,5 11,7 10,2 10,5 10,7 10,4 10,5 10 10 9 70% 24,1 26,0 24,6 24,3 25,5 24,2 24,0 24 24 23 Kvintilni omjer (S80/S20) 4,3

4,5

4,4

4,5

4,5

4,2 4,3 4,8 4,9 4,7

Ginijev koeficijent 0,28 0,29 0,29 0,29 0,29 0,28 0,28 0,30 0,30 0,30 Izvor: za Hrvatsku: DZS (APK) Za EU-25, Eu-15 i Eu-10: Eurostat. # Izvor: Eurostat * Podaci se odnose na 2003. godinu Napomena: U zemljama EU-15 dohodak obuhvaća samo novčani dohodak, dok u ostalim zemljama (uključujući i Hrvatsku) ukupni dohodak sadržava novčani i "nenovčani" dohodak. "Nenovčani" dohodak je dijelom uključen u ukupni dohodak, jer se smatra da čini bitan sastavni dio ukupnog raspoloživog dohotka u tim zemljama. Nenovčani dohodak uključuje, npr. privatno proizvedena dobra namijenjena osobnoj potrošnji (hrana koju proizvodi samo kućanstvo) ili besplatne usluge kao dio profesionalne aktivnosti. Tablica 15. Stope rizika od siromaštva u RH prema različitim obilježjima (prema Laeken metodologiji) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Stopa rizika od siromaštva 17,2 18,2 16,9 16,7 17,5 16,3 17,4 Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu M 15,4 17,7 15,8 15,1 15,9 15,1 15,9 Ž 18,7 18,6 17,9 18,1 18,9 17,4 18,7 0-15 god. 15,9 16,7 15,2 14,8 19,7 13,8 15,4 M 13,9 17,9 15,6 13,7 18,2 14,1 14,9 Ž 18,0 15,4 14,7 15,9 21,3 13,5 16,0 16-24 god. 15,2 16,4 15,4 13,1 15,3 11,9 15,0 M 16,9 19,0 16,2 13,5 15,9 12,6 14,2 Ž 13,6 13,5 14,6 12,7 14,7 11,1 15,9 25-49 god. 13,3 13,9 12,5 12,3 13,1 11,2 11,7 M 12,6 14,0 12,4 12,3 12,9 11,2 11,5 Ž 14,0 13,7 12,7 12,4 13,2 11,3 11,9 50-64 god. 14,7 17,6 15,5 15,0 15,6 14,7 16,9 M 13,8 16,9 15,4 14,8 15,0 13,6 16,8 Ž 15,5 18,3 15,5 15,1 16,1 15,6 17,0 65 i više god. 28,5 29,0 27,9 29,5 25,6 29,5 29,0 M 23,5 25,6 23,6 24,4 20,9 26,9 25,2 Ž 31,8 31,2 30,6 32,9 28,5 31,3 31,4 Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti i spolu

Zaposleni 5,2 5,8 5,2 4,4 3,9 2,8 4,1 M 6,0 6,6 6,0 4,5 5,0 (3,3) 5,0 Ž 4,1 4,9 (4,3) (4,3) (2,7) (2,1) (3,1) Samozaposleni 20,1 19,0 18,4 22,6 19,7 18,5 17,9 M 20,0 17,3 16,8 21,7 20,3 18,6 18,6 Ž 20,2 21,0 20,1 23,8 19,1 18,4 16,9 Nezaposleni 32,2 35,0 32,4 32,0 33,4 31,2 34,5 M 35,6 42,5 39,7 39,4 36,9 34,6 42,8 Ž 29,6 28,1 26,6 25,7 30,0 28,5 27,0 Umirovljenici 21,3 23,2 20,7 20,5 19,3 22,7 22,8 M 19,4 23,7 20,3 20,5 19,1 23,6 22,3 Ž 22,9 22,9 21,0 20,5 19,5 22,1 23,1 Ostali ekonomski neaktivni 20,0 21,3 20,3 19,7 23,7 24,9 28,2

93

M 15,8 19,5 17,7 14,8 19,2 20,1 19,7 Ž 22,7 22,7 22,0 23,0 26,8 27,3 32,4 Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i dobi

Samačko kućanstvo 33,3 35,1 34,7 35,9 31,1 38,1 36,5 M 22,4 28,6 28,3 27,6 (22,1) 34,0 27,9 Ž 36,7 37,5 37,3 40,5 34,2 39,8 39,8 Osoba izmeñu 30 i 64 26,1 26,2 24,7) 28,1 25,7 29,0 28,2 Osoba stara 65i više 40,4 41,2 41,8 41,9 35,2 43,8 41,5 Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlañe od 65

11,9 16,3 11,8 14,4 12,3 13,6 17,7

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna u dobi od 65 i više

27,5 30,1 26,1 28,7 25,6 29,0 28,7

Druga kućanstva bez uzdržavane djece 9,7 9,4 9,3 9,0 7,7 10,6 8,9 Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece 28,9 27,7 (29,1) 21,0 34,8 32,9 (26,0) Dvije odrasle osobe s jednim djetetom 13,0 11,2 14,9 9,8 12,8 11,7 11,2 Dvije odrasle osobe s dvoje djece 14,9 12,8 13,7 10,5 13,1 8,2 10,1 Dvije odrasle osobe s troje i više djece 15,9 24,9 19,1 24,2 31,0 24,5 25,9 Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom 16,8 15,0 13,0 13,1 13,4 8,0 12,3 Stopa rizika od siromaštva prema tipu stanarskog statusa

Stanar ili podstanar (ugovorena, zaštićena ili puna najamnina)

20,7 18,9 20,2 (10,5) 21,6 19,3 21,4

Vlasnik ili stanuje besplatno 17,0 18,1 16,8 17,0 17,3 16,2 17,2 Izvor: DZS, Anketa o potrošnji kućanstava Napomena: Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunati su iz podataka o ukupnom neto dohotku prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava - APK (engl. Household Budget Survey). Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini). Neto dohodak kućanstva osim novčanih uključuje i naturalna primanja. Pokazatelji siromaštva će se do uvoñenja SILC istraživanja u statistički sustav Hrvatske izračunavati iz podataka prikupljenih Anketom o potrošnji kućanstava. Budući se podaci za zemlje EU izračunavaju iz podataka istraživanja SILC (Statistics of Income and Living Conditions) koje se metodološki i sadržajno razlikuje od APK istraživanja mole se korisnici da pri usporedbi podataka za RH i zemlje EU o tome vode računa.

() Nedovoljno pouzdani podaci Tablica 16. Korisnici stalne socijalne pomoći (%) 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Udio korisnika u ukupnom stanovništvu RH 2,7 2,7 2,5 2,3 2,1 Prema spolu korisnika M 49,4 49,6 49,4 50,7 50,0 Ž 50,6 50,4 50,6 49,3 50,0 Prema dobi korisnika Do 7 g. 13,5 12,7 12,4 12,2 12,0 7-15 15,9 15,8 16,2 16,2 16,2 15-18 6,1 6,0 5,9 6,1 6,2 18-30 9,7 10,8 10,6 9,4 9,4 30-40 12,5 13,5 13,0 12,6 12,1 40-50 14,0 15,2 14,9 14,4 14,5 50-60 10,0 10,0 11,1 11,7 12,1 60-75 14,7 11,8 11,8 12,5 12,4 75 i više 4,6 4,2 4,1 4,7 5,0 Prema zaposleničkom statusu korisnika Zaposlen 0,7 0,6 0,6 0,5 0,5 Samozaposlen 1,2 1,0 0,9 1,0 0,9 Umirovljenik 2,0 1,6 1,5 1,4 1,3 Nezaposlen 45,3 46,1 45,6 44,5 43,3 Radno nesposobna odrasla osoba 14,7 14,8 15,6 17,2 18,1 Djeca i mladi u redovnom obrazovanju 30,3 31,2 31,7 31,0 30,1 Ostali 5,8 4,6 4,1 4,3 5,7 Prema duljini primanja pomo ći Do 6 mj. 8,8 8,4 8,4 8,4 8,7 Od 6 mj. – 1 g. 13,4 12,4 11,1 11,2 10,6 1-2 g. 19,5 18,9 18,2 18,0 16,5 2-5 g. 24,3 29,7 29,4 27,8 25,7 5-10 g. 29,6 23,0 24,6 24,3 25,9 10 i više 4,4 7,6 8,4 10,2 12,6 Prema obrazovanju tražitelja pomoći* Bez škole ili nepotpuna OŠ 43,2 39,9 40,1 39,7 40,2 Potpuna OŠ 30,2 32,0 32,2 31,2 31,4

94

Srednja škola 24,8 26,4 26,0 27,3 26,3 Više od srednje škole 1,8 1,7 1,6 1,8 2,0 Prema tipu kućanstva Samac 48,2 48,3 49,1 50,4 51,4 Samohrani roditelji 6,8 6,7 6,4 5,9 5,6 Roditelji (odrasli) s djecom 30,5 31,9 31,1 30,8 30,5 Obitelji bez djece 14,5 13,1 13,4 12,9 12,5 Samci i obitelji bez ikakvih izvora prihoda 94,0 93,7 91,9 93,4 … Izvor: MZSS * "Tražitelj" pomoći jest onaj koji podnosi zahtjev i dobiva pomoć za sebe i obitelj, dok pojam "korisnika" obuhvaća tražitelje pomoći i sve članove obitelji koji koriste dobivenu pomoć.

95

5.2. Primjeri dobre prakse

5.2.1. Prilog 1. Zaštita djece i podrška visoko rizičnim obiteljima u lokalnoj zajednici Ime mjere Država Zaštita djece i podrška visoko rizičnim obiteljima u lokalnoj zajednici

Hrvatska

Krajnja namjena mjere Doprinos razvoju izvaninstitucionalnih usluga zaštite djece iz visoko rizičnih obitelji u lokalnoj zajednici, u svrhu prevencije institucionalizacije djece i smanjenja broja institucionalizirane djece, te prevencije socijalne isključenosti djece i obitelji u riziku. Glavni rezultati, sažetak Osigurana dostupna usluga savjetovanja za djecu iz visokorizičnih obitelji i njihove roditelje/staratelje u lokalnoj zajednici. Uspostavljen koordiniran i komplementaran pristup pružanja socijalnih usluga psihosocijalnog tretmana izmeñu CZSS i udruga u području zaštite djece i obitelji u lokalnoj zajednici. Ciljani korisnici Fokus politike Opća populacija Socijalna isključenost X Djeca X Zdravstvo Obitelji s jednim roditeljem Dugoročna skrb Nezaposleni Upravljanje Starije osobe Mlañe osobe Zemljopisni opseg Osobe s invaliditetom Useljenici/izbjeglice Nacionalno Etničke manjine Regionalno X Beskućnici Specifične bolesti/oboljenja Provedbeno tijelo Ostalo[Molimo točno navedite:] Udruženje "Djeca prva"

Centar za socijalnu skrb Zagreb – uredi Dubrava i Sesvete

Kontekst/pozadine inicijative Udruženje "Djeca prva" je neprofitna udruga osnovana 1994. g. Misija udruge je pridonositi razvoju civilnog društva kroz poboljšanje uvjeta odrastanja djece, zaštitu obitelji i zagovaranja potreba i prava djece. U 2004. g. Središnji državni ured za imovinu na preporuku MOBMS-a dodjeljuje udruzi prostor za Centar za djecu i obitelj na području lokalne zajednice Dubrava, u Zagrebu, gdje živi 97 332 stanovnika, od kojih je oko 10% u nekom od tretmana Centra za socijalnu skrb Zagreb – ured Dubrava. U najvećem broju slučaja korisnicima se izriču administrativne mjere. Posljednjih godina CZSS Zagreb bilježi stalan porast intervencija u svrhu zaštite dobrobiti djece. U 2007., u 1 392 slučaja roditeljima je bila izrečena mjera upozorenja na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta (čl. 109 Obiteljskog zakona), a u 641 slučaju

96

roditeljima je bila izrečena mjera nadzora nad roditeljskom skrbi (čl. 101. Obiteljskog zakona). U istoj godini broj evidentirane djece s poremećajem u ponašanju iznosi 1 110, iz čega je vidljivo da pojava poremećaja u ponašanju kod djece koincidira s visoko rizičnim obiteljskim odnosima. U svrhu razvoja Centra za djecu i obitelj, udruga je uspostavila suradnju s CZSS Dubrava. U početnoj fazi suradnja se odvijala prvenstveno kroz procjenu potreba lokalne zajednice te procjenu potreba za edukacijom djelatnika CZSS Dubrava. U 2005. g. udruga je započela s pružanjem savjetodavnih usluga djeci iz visoko rizičnih obitelji i njihovim roditeljima/starateljima, korisnicima CZSS Dubrava. Od 2008. udruga započinje suradnju i sa CZSS Sesvete. Od srpnja 2008. do srpnja 2009. savjetodavnim uslugama obuhvaćeno je 269 korisnika (55% roditelji, 45% djeca). U 2008. g. provedena je vanjska evaluacija prevencijskih i intervencijskih projekata usmjerenih na zaštitu djece i obitelji koji su provoñeni u partnerstvu udruge i CZSS Dubrava, u trogodišnjem razdoblju. Nakon evaluacije organizacije su zajednički izradile dokument kojim su definirani mehanizmi za mrežni pristup pružanja diversificiranih socijalnih usluga - Protokol o postupcima i procedurama CZSS Zagreb – ured Dubrava i Udruženje Djeca prva na području suradnje u zaštiti djece i obitelji, prevencije PUP-a djece i mladih i skrbi o socijalno ugroženim pojedincima. Dokument definira dužnosti pojedinih nositelja, postupke i procedure u provedbi socijalnih usluga, te načine i sadržaje suradnje organizacija. Protokol postavlja temelj za integrirani pristup u radu s korisnicima koji dijelom inkorporira i sustav standarda kvalitete socijalnih usluga. Integrirani pristup pružanja socijalnih usluga osigurava dostupnost usluge u lokalnoj zajednici, doprinosi se prevenciji institucionalizacije djece i smanjenju broja djece uključenih u institucije, te se posljedično utječe na prevenciju socijalne isključenosti obitelji. Kroz umrežavanje postojećih resursa u pružanju socijalnih usluga u lokalnoj zajednici i partnerstvo državnih ustanova i organizacije civilnog društva decentraliziraju se i diversificiraju socijalne usluge, doprinosi se razvoju lokalne zajednice te razvoju kombinirane socijalne politike. Na taj način program osiguravanja socijalnih usluga zaštite djece i obitelji u lokalnoj zajednici usklañen je s dokumentom Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, posebice u poglavlju 4.2. Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite, mjera 4.2.4. Socijalne usluge; i poglavlju 4.3. Sprečavanje rizika isključenosti, mjera 4.3.2. Jačanje i očuvanje obitelji. Detalji inicijative 1. Koji jest i koji je bio vremenski okvir za provedbu inicijative? Program se provodi od kraja 2004. godine do danas.

2. Specifični ciljevi Poboljšati kvalitetu psihosocijalne i/ili emocionalne prilagodbe djece kroz

umanjivanje posljedica neadekvatnih odgojnih postupaka roditelja Poboljšati kompetencije roditelja za odgovorno roditeljstvo s visoko rizičnim ponašanjem i/ili koji žive u visoko rizičnim uvjetima Osigurati dostupne izvaninstitucionalne usluge savjetovanja za djecu iz visoko rizičnih obitelji i njihove roditelji/staratelje u lokalnoj zajednici Inicirati i utjecati na razvoj mrežnog pristupa pružanja socijalnih usluga u zaštiti djece i obitelji u lokalnoj zajednici.

3. Kako je inicijativa riješila te ciljeve?

97

Program se temelji na umrežavanju postojećih resursa u lokalnoj zajednici u svrhu osiguravanja izvaninstitucionalnih usluga koje u lokalnoj zajednici nedostaju, a koje su utemeljene na lokalnoj potrebi. Izvaninstitucionalne usluge savjetovanja nadopunjuju postojeće usluge tretmana visoko rizičnih obitelji koje provodi CZSS na način da osigurava kontinuirani, koordinirani i individualizirani pristup u umanjivanju ili rješavanju obiteljskih problema. U pružanju savjetodavnih usluga prilikom provoñenja mjera obiteljsko pravne zaštite (Upozorenje roditeljima na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta čl. 109. OZ; Odluka centra o nadzoru nad roditeljskom skrbi čl. 110 OZ; Odluka suda o oduzimanju prava roditelju da živi sa svojim djetetom čl. 111 OZ) polazi se od paradigme ljudskih prava i individualiziranog pristupa u skladu s očekivanim i mjerljivim rezultatima, utječe na modificiranje kriterija uspješnosti usluga, uvodi sustav izvaninstitucionalne edukacije djelatnika CZSS-a, te sustav provedbe supervizije. Identifikaciju korisnika (roditelji/staratelji kojima je izrečena neka od mjera obiteljsko-pravne zaštite zbog propusta u skrbi i odgoju i njihova djeca koja manifestiraju značajne probleme u psiho-socijalnom/ili emocionalnom funkcioniranju) vrši CZSS te ih upućuje u savjetodavne usluge, koje provodi udruga. U provedbi savjetodavnih usluga udruga se vodi obiteljskim pristupom, što predstavlja dodatnu vrijednost jer intervenciju čini dostupnom svim članovima obitelji. Obiteljski pristup takoñer osigurava usklañivanje intervencija izmeñu roditelja, djece i drugih članova obitelji što doprinosi održivosti obiteljskih zaštitnih faktora. Kroz savjetodavne usluge i individualizirani pristup, kod roditelja se utječe na osnaživanja osobnih i roditeljskih resursa i zaštitnih interpersonalnih mehanizama u obitelji, a kod djece na umanjivanje ili uklanjanja emocionalnih problema i problema psiho-socijalne prilagodbe. Djelatnici CZSS-a i udruge na zajedničkim supervizijama redovito razmjenjuju informacije, prate provedbu individualnih planova korisnika, koristeći mehanizme koji su definirani Protokolom o postupcima i procedurama CZSS Zagreb – ured Dubrava i Udruženje Djeca prva na području suradnje u zaštiti djece i obitelji, prevencije PUP-a djece i mladih i skrbi o socijalno ugroženim pojedincima. Supervizije takoñer imaju svrhu ostvarivanja meñu stručnjačke podrške u iznalaženju adekvatnih pristupa korisnicima i osnažuju profesionalnu kompetenciju provoditelja projekta. Izvaninstitucionalna edukacija djelatnika CZSS i udruge povećava osobne i profesionalne kapacitete, u svrhu održavanja standarda kvalitete rada s korisnicima.

Praćenje i procjena Kako se mjera prati/pratila i procjenjuje/procjenj ivala? Program savjetodavnih usluga prati se kroz mehanizme i instrumente definirane u

Protokolu o postupcima i procedurama CZSS Zagreb – ured Dubrava i Udruženje Djeca prva na području suradnje u zaštiti djece i obitelji, prevencije PUP-a djece i mladih i skrbi o socijalno ugroženim pojedincima. Dodatno se vrši interna evaluacija utjecaja na korisnike obzirom na definirane indikatore i očekivane rezultate. Početkom 2008. g. udruga je provela vanjsku evaluaciju Prevencijskih i intervencijskih projekata zaštite djece i obitelji Centra za djecu i obitelj koje je udruženje Djeca prva provelo u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Zagreb – ured Dubrava, u razdoblju od 2005. do 2008. godine.

98

Glavni ciljevi evaluacije bili su: utvrditi relevantnost projekata s obzirom na lokalne potrebe i reformske procese; ispitati u kojoj mjeri su ciljevi Centra za djecu i obitelj ostvareni, analizirati kvalitetu suradničkih projekata udruge i CZSS te drugih dionika (škola, liječnici obiteljske medicine); utvrditi eventualne izazove u provedbi i oblikovati preporuke za nastavak. Od srpnja 2008. godine program savjetodavnih usluga se provodi kroz Program za inovacije i učenje MZSS, koji završava u kolovozu 2009. Glavni ciljevi evaluacije koja je upravo u tijeku su: procijeniti učinkovitost projekta u odnosu na specifične ciljeve, korisnost i primjerenost projektnih aktivnosti s naglaskom na podizanje kapaciteta sudjelujućih organizacija/institucija; procijeniti efikasnost modela suradnje Udruženja Djeca prva i Centra za socijalnu skrb Zagreb – ured Dubrava i ured Sesvete u odnosu na troškove i koristi i procijeniti održivost projekta s obzirom na održivost rezultata te s obzirom na mogućnosti replikacije projektnih aktivnosti.

Ishodi 1. U kojoj su mjeri specifični ciljevi ispunjeni ? Nalazi provedene vanjske evaluacije i interne evaluacije udruge pokazuju da su kod

94% djece korisnika evidentirani pozitivni pomaci sukladno definiranim očekivanim rezultatima za korisnike (povećana pozitivna interakcija s članovima obitelji i vršnjacima, umanjen broj incidentnih ponašanja u školi i vrtiću, povećan školski uspjeh, veće samopuzdanje djeteta, umanjene psihosomatske tegobe s početka tretmana). Takoñer, kod 85% roditelja koji su sudjelovali u psihosocijalnom tretmanu, povećana su roditeljska znanja i vještine koje rezultiraju pozitivnim promjenama u ponašanju (povećano vrijeme aktivnog i poticajnog bavljenja djetetom, umanjena učestalost destruktivnog sukobljavanja s djetetom, umanjena učestalost roditeljskih sukoba vezanih za odgojne postupke, bolji uvid u vlastitu situaciju s manje nerealnih očekivanja vezano uz razvojne mogućnosti djeteta i/ili kriznu situaciju u obitelji). Kod 68% roditelja s visoko rizičnim ponašanjem (nasilni obiteljski odnosi, teški oblici zanemarivanja i zlostavljanja djeteta) uspjelo se prevenirati teže oblike neadekvatne skrbi i odgoja djeteta.

Nalazi vanjske evaluacije, izvršene 2008. g, ukazuju i na relevantnost proširenja izvaninstitucionalne usluge koja nedostaje u lokalnoj zajednici, utemeljene u lokalnoj potrebi, te kvalitetu koja se ogleda u individualnom pristupu korisniku i planiranju usluge u skladu s potrebama korisnika.

2. S kojim preprekama/rizicima se suočavalo u provedbi inicijative? Prepreke se primarno odnose na problem održivosti usluge koju udruga pruža i

nedovoljne strateške ili obvezujuće potpore donositelja odluka i državnih službi koje bi na to trebale i/ili mogle utjecati u većoj mjeri na nacionalnoj i lokalnoj razini. Održivost udruga koje pružaju socijalne usluge te njihova uloga u kombiniranoj socijalnoj politici, unatoč proklamiranim načelima, dosadašnjim reformskim postignućima i obvezama u odnosu na europske integracije i državne strateške dokumente, primarno ovisi o definiranju sustava mehanizama koji će omogućiti ugovaranje pružanja socijalnih usluga od strane organizacija civilnog društva.

3. Kako su te prepreke i rizici riješeni? U svrhu osiguravanja dugoročnije održivosti socijalnih usluga koje udruga pruža

99

intenziviran je rad na zagovaranju promjena u sustavu financiranja socijalnih usluga koje provode organizacije civilnog durštva, u relevantnim ministarstvima, uredima lokalne uprave, Uredu za udruge, te kroz Koordinaciju udruga za djecu Hrvatske (formalna mreža od 20 udruga koje rade sa/za djecu u Hrvatskoj).

4. Jesu li postojale neke neočekivane pogodnosti ili slabosti? Neočekivani pozitivni rezultati se ogledaju u činjenici da 45% roditelja

savjetodavnih usluga, nakon završetka tretmana nastavlja neki oblik osobnog kontakta i meñusobne podrške i pomoći te time širi mrežu socijalne podrške. Ovaj rezultat je naročito bitan s aspekta dugoročne održivosti promjena u ponašanju roditelja i prevenciju socijalne isključenosti. Dodatni pozitivni rezultati ogledaju se i u proširenju usluga na uslugu organiziranog čuvanja djece (mlañi maloljetnici) za vrijeme trajanja grupnih savjetodavnih usluga za roditelje, u suradnji s volonterima. Ova usluga u velikoj mjeri doprinosi obiteljskom pristupu u radu s korisnicima te osigurava kontinuitet sudjelovanja roditelja u savjetodavnim uslugama. Dodatna pogodnost koja ide u prilog mrežnog i intergriranog sustava pružanja socijalnih usluga je i prostor u kojem udruga djeluje, a u kojem postoji namjenski opremljena igraonica za djecu. Igraonica se koristi u sklopu provoñenja mjere Nadzor nad viñanjem djeteta i roditelja s kojim dijete ne živi (izriče općinski sud na prijedlog CZSS i provodi stručna osoba iz CZSS-a). Na taj način kompenziraju se organizacijski i materijalni nedostaci CZSS Dubrava i Sesvete te se omogućava provoñenje mjere u prostoru koji osigurava privatnost i materijalni kontekst sukladan potrebama djece i roditelja. Za ovaj tip usluge veliki inters pokazuje i Općinski grañanski sud u Zagrebu s ciljem osiguravanja adekvatnog prostora za provoñenje mjere za korisnike ostalih područnih ureda CZSS Zagreb.

5.2.2. Prilog 2. Program meñugeneracijske solidarnosti: "Volonterska pomoć u Dnevnim boravcima za starije osobe" Ime mjere Država Pilot program: "Volonterska pomoć u Dnevnim boravcima za starije osobe"

Republika Hrvatska

Krajnja namjena mjere Unaprjeñenje kvalitete življenja starijih osoba i poticanje volonterstva u izvaninstitucionalnoj skrbi za starije osobe. Glavni rezultati, sažetak Organiziranje različitih kulturnih, zabavnih, edukacijskih i rekreativnih sadržaja za starije osobe u njihovoj neposrednoj blizini. Aktivno uključivanje lokalne zajednici u skrbi za starije članove kroz nove volonterske usluge i povećanje mreže solidarnosti. Ciljani korisnici Fokus politike Opća populacija Socijalna isključenost X Djeca Zdravstvo Obitelji s jednim roditeljem Dugoročna skrb Nezaposleni Upravljanje

100

Starije osobe X Mlañe osobe Zemljopisni opseg Osobe s invaliditetom Useljenici/izbjeglice Nacionalno X Etničke manjine Regionalno Beskućnici Specifične bolesti/oboljenja Provedbeno tijelo Ostalo[Molimo točno navedite:] MOBMS u suradnji s jedinicama

lokalne samouprave

Kontekst/pozadine inicijative Demografske promjene stanovništva koje prate povećanje udjela starije populacije, posebice onih koji žive sami, promjena tradicionalnih oblika obitelji i meñugeneracijskih odnosa u skrbi za svoje najstarije članove, velike migracije i mobilnost aktivnog dijela stanovništva, otuñenost u meñuljudskim odnosima, želja starijih za samostalnošću u okviru vlastitog doma i zadovoljavanje njihovih potreba za socijalnim uključivanjem, osnova su Programa razvoja usluga za starije osobe kojeg provodi MOBMS u suradnji s JLPS. Dodatno, donošenjem Zakona o volonterstvu MOBMS želi promovirati volontiranje kao aktivnost prepoznatu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koja se temelji na dobrovoljnom ulaganju vremena, truda, znanja i vještina za dobrobit drugih ili opću dobrobit. Detalji inicijative 1. Koji jest i koji je bio vremenski okvir za provedbu inicijative? Inicijativa je započela s provoñenjem u 2008. godini i nastavljena u 2009. 2. Specifični ciljevi - uvoñenje novih usluga i sadržaja za starije osobe u lokalnim zajednicama

- poticanje volonterskog angažmana u skrbi za starije - promocija doprinosa starijih u razvoju lokalne zajednice - poticanje solidarnosti meñu generacijama i aktivnog sudjelovanja grañana - poboljšanje suradnje centralne i lokalne vlasti te civilnih inicijativa u

podizanju kvalitete življenja starijih osoba 3. Kako je inicijativa riješila te ciljeve? MOBMS raspisalo je javni poziv za prikupljanje prijedloga projekata za jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave, a temeljem utvrñenih kriterija izabralo 10 pilot zajednica s najuspješnijim volonterskim inicijativama s kojima je potpisalo Ugovore o suradnji. Osobita pozornost posvećena je zajednicama s manje mogućnosti i onim zajednicama koje su kao svojevrsni organizatori volontiranja radile na motivaciji i uključivanju volontera, osmišljavanja novih usluga za starije te vrednovanju sudjelovanja grañana u zadovoljavanju potreba starijih i prevladavanju njihove socijalne isključenosti.

Praćenje i procjena Kako se mjera prati/pratila i procjenjuje/procjenj ivala? Mjera se prati i procjenjuje:

- putem pisanih izvješća o provedbi i nadzora na terenu - putem medijskih prezentacija - putem brošura i letaka - putem evaluacije zadovoljstva korisnika i provoditelja

Ishodi

101

1. U kojoj su mjeri specifični ciljevi ispunjeni ? Specifični ciljevi inicijative ispunjeni su u cijelosti:

- sudjelovalo je 10 jedinica lokalne samouprave i 16 organizacija civilnog društva

- pružene su nove usluge za 885 starijih osoba - bilo je uključeno 96 volontera od 12 – 75 godina starosti, od kojih 79 žena i

17 muškaraca te 29 volontera starije dobi - poboljšano je informiranje o potrebama starijih i organiziranim uslugama u

10 lokalnih zajednica - unaprjeñena je suradnja javnog i civilnog sektora - postignut je veliki grañanski aktivizam jer su u mobilizaciji volontera

sudjelovale osnovne i srednje škole, udruge grañana, poduzetnici, lokalni mediji, glazbenici, turističke zajednice te starije osobe kao i njihovi prijatelji, susjedi i rodbina

2. S kojim preprekama/rizicima se suočavalo u provedbi inicijative? U provedbi inicijative nije bilo ozbiljnijih prepreka ni rizika. 3. Kako su te prepreke i rizici riješeni?

4. Jesu li postojale neke neočekivane pogodnosti ili slabosti? Pogodnost inicijative je u uspostavljanju suradnje Ministarstva obitelji, branitelja i

meñugeneracijske solidarnosti s 10 jedinica lokalne samouprave koje su bile provoditelji na terenu s obzirom da Ministarstvo već 5 godina s istima razvija različite izvaninstitucionalne programe za starije osobe.

5.2.3. Prilog 3. Centar za rehabilitaciju Silver - izvaninstitucionalna skrb za osobe s invaliditetom Ime mjere Država Centar za rehabilitaciju Silver

Hrvatska

Krajnja namjena mjere MZSS, Grad Zagreb i Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet sklopili su Sporazum o sufinanciranju izgradnje grañevine Centra za pse vodiče i mobilitet. Od istih strana potpisan je i Ugovor o osnivanju Centra za rehabilitaciju Silver kojim je dogovoreno financiranje ustanove u trećinskim omjerima. Centar je usmjeren djelovanju u područjima:

- orijentacije i mobiliteta slijepih (osposobljavanje za samostalno kretanje korištenjem tehnike štapa ili korištenjem školovanih pasa vodiča);

- školovanje i dodjela rehabilitacijskih pasa osobama u invalidskim kolicima i teško pokretnim osobama;

- dodjela terapijskih pasa djeci s tečkoćama u razvoju; - uzgoj radnih pasa za humane namjene; - edukatvno-promotivne aktivnosti u cilju senzibiliziranja javnosti za specifične potrebe

slijepih i drugih osoba s invaliditetom; - promotivne kampanje i programi u cilju prikupljanja sredstava i razvoja partnerskih

102

odnosa sa sponzorima. Glavni rezultati, sažetak U okviru rehabilitacijskih procesa u Centru Silver, korisnici usluga tijekom jedne godine, uz maksimalnu popunjenost radnih mjesta, su:

- slijepe i visoko slabovidne osobe u programu osposobljavanja za korištenje tehnike bijelog štapa (prosječno 30-40 osoba);

- slijepe osobe kroz dodjelu odškolovanih pasa vodiča (prosječno 15-20 osoba) - osobe u invalidskim kolicima kroz dodjelu rehabilitacijskih pasa (prosječno 10 osoba) - djeca s tečkoćama u razvoju, starije ili osobe s intelektualnim teškoćama kroz

uključivanje terapijskih pasa (prosječno 15-20 osoba); - obitelji svih dobnih skupina gore navedenih osoba s invaliditetom, kroz edukativne

programe o prihvaćanju i suočavanju sa specifičnostima pojedinog invaliditeta ili oštećenja;

- grupe djece predškolske ili školske dobi, lokalno stanovništvo, turističke grupe u okviru edukativno-promotivnih programa i razvoja volonterske podrške.

Ciljani korisnici Fokus politike Opća populacija X Socijalna isključenost X Djeca X Zdravstvo Obitelji s jednim roditeljem Dugoročna skrb Nezaposleni Upravljanje Starije osobe Mlañe osobe Zemljopisni opseg Osobe s invaliditetom X Useljenici/izbjeglice Nacionalno x Etničke manjine Regionalno Beskućnici Specifične bolesti/oboljenja X Provedbeno tijelo Ostalo[Molimo točno navedite:] Centar za rehabilitaciju SILVER Kontekst/pozadine inicijative Sredinom 2008. godine otvoren je Centar za rehabilitaciju Silver. Posebna značajka ovoga Centra je da je to prvo multidisciplinarno rehabilitacijsko središte u ovom dijelu Europe. Osposobljavanjem za korištenje tehnike bijelog štapa Centar Silver slijepim osobama omogućava prvi korak u samostalnom kretanju i funkcioniranju. Školovani psi od iznimne su važnosti slijepim osobama, jer kroz novostečenu samostalnost i mobilnost izravno utječu na kvalitetu njihovog života. Rehabilitacijski psi svojim radom olakšavaju funkcioniranje i povećavaju samostalnost osoba u invalidskim kolicima. Uključivanjem terapijskih pasa u rad stučnjaka ili u obitelji potiču se razvojni procesi kod djece s teškoćama u razvoju. Radi se o Projektu vrijednom 14,6 milijuna kuna, s tim da su Centar financirali MZSS, Grad Zagreb i Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet sa pet milijuna kuna svaki. Na površini od 10 tisuća kvadratnih metara smješten je sam objekt Centra čija je površina 1 407 metara kvadratnih, a koji se sastoji od 3 odjela (Odjel rehabilitacije i integracije slijepih i drugih osoba s tjelesnim oštećenjem, Odjel za školovanje pasa vodiča, rehabilitacijskih i terapijskih pasa s internom veterinarskom ambulantom, Odjel pomoćno tehničkih poslova) te administracija. Okoliš Centra je taktilno mirisni park orijentacijski prilagoñen lakšem snalaženju slijepih osoba u vrijeme korištenja usluga. Planirano je dovršenje radnog poligona, nabavka adekvatnih radnih vozila, kao i nabavka preostale potrebne računalne opreme. Detalji inicijative

103

1. Koji jest i koji je bio vremenski okvir za provedbu inicijative? U studenom 2003. godine potpisan je Sporazum o sufinanciranju izgradnje

grañevine Centra za pse vodiče i mobilitet izmeñu MZSS, Grada Zagreba i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Centar za rehabilitaciju Silver otvoren je 17. 06. 2008. godine, sklopljenim Ugovorom osnivača kao prvo javno privatno partnerstvo izmeñu državnih i lokalnih tijela Uprave, te jedne nevladine organizacije.

2. Specifični ciljevi Programski ciljevi rada i djelovanja Centra Silver su:

- Povećanje broja slijepih i visoko slabovidnih osoba koje su stekle neovisnost u kretanju, bilo korištenjem bijelog štapa ili dodjelom odškolovanih pasa vodiča te je na taj način poboljšana njihova kvaliteta življenja - Podizanje kvalitete života i neovisnosti osoba u invalidskim kolicima i teško pokretnih osoba korištenjem rehabilitacijskih pasa; - Postizanje boljih rezultata u terapijskim procesima i unaprjeñenje komunikacijskih vještina kod djece s teškoćama u razvoju uključivanjem terapijskih pasa; - Razvoj partnerstava s predstavnicima privatnog sektora promocijom društveno odgovornog poslovanja svih čimbenika u društvu; - Stvaranjem uvjeta za bolju socijalnu uključenost u zajednicu osoba s invaliditetom uz promicanje njihovih ljudskih prava i dostojanstva življenja.

3. Kako je inicijativa riješila te ciljeve? Pružanjem usluga kroz osposobljavanje slijepih osoba za samostalno kretanje bilo

korištenjem tehnike štapa ili dodjelom odškolovanih pasa vodiča, dodjelom odškolovanih rehabilitacijskih pasa osobama u invalidskim kolicima i terapijskih pasa djeci s teškoćama u razvoju, Centar Silver utječe na neovisnost i sigurnost slijepih osoba u kretanju, na poboljšanje kvalitete života i socijalnu uključenost ovih marginaliziranih skupina u društvo. Tijekom cijelog radnog vijeka psa (prosječno 7 godina) djelatnici Centra kontroliraju kvalitetu rada korisnika sa psom i brigu za pse. Kroz suradnju s obrazovnim institucijama, udrugama grañana organiziraju se posjete Centru sa ciljem informiranja javnosti o programima koje Centar provodi. Kroz edukativna predavanja za članove udruga osoba s invaliditetom i organizacija koje programski djeluju za osobe s invaliditetom radi se na osvještavanju važnosti orijentacije i mobiliteta, kao i samostalnijeg funkcioniranja u svakodnevnom životu. Takoñer, važan način u ostvarivanju ciljeva je uzgoj i produkcija pasa vodiča, rehabilitacijskih i terapijskih pasa, osiguranje zdravstvene zaštite i prehrane pasa u programima uzgoja socijalizacije i školovanja ovih kategorija radnih pasa.

Praćenje i procjena Kako se mjera prati/pratila i procjenjuje/procjenj ivala? Rehabilitacijski programi Centra zasnovani su na Strateškom petogodišnjem planu

rada iz kojeg proizlazi godišnji terminski plan rada svakog zaposlenika, odjela i službe podrške. Godišnji obim svakog instruktora usklañen je kroz normative Meñunarodne federacije za školovanje pasa vodiča (International Guide Dog Federation) koja propisuje standarde i kriterije školovanja, kako pasa vodiča, tako i drugih pasa s humanom ulogom. Iz toga proizlazi da svaki instruktor istovremeno školuje 4-5 pasa, što na kraju obuhvaća obuku osoba kojima se psi dodjeljuju.

104

Evaluacija postignuća provedenih programa provodi se kontinuirano kroz ispunjavanje upitnika te obaveznu kontrolu kvalitete korištenja rehabilitacijskih/terapijskih i pasa vodiča od strane stručnog tima. Budući da Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet zajedno sa Centrom Silver korisnicima dodjeljuje besplatno odškolovane pse, to ih obvezuje da tijekom cijelog radnog vijeka brinu o kvaliteti rada svakog radnog tima.

Ishodi 1. U kojoj su mjeri specifični ciljevi ispunjeni ? Ispunjavanje ciljeva djelovanja Centra je kontinuirani proces reintegracije korisnika

u društvo kroz novostečenu samostalnost u kretanju i obavljanju svakodnevnih aktrivnosti. Od otvorenja do kraja 2008 godine dodijeljeno je 7 pasa vodiča, 2 rehabilitacijska psa i 5 terapijskih pasa, 16 osoba je osposobljeno za sasmostalno kretanje korištenjem tehnike bijelog štapa. U programu uzgoja bilo je 4 legla sa ukupno 33 štenca, a tijekom 2008 u programu socijalizacije bilo je 30 do 71 pas različite dobi. Od otvorenja do kraja 2008. godine 10 organiziranih grupa posjetilo je Centar.

2. S kojim preprekama/rizicima se suočavalo u provedbi inicijative? Budući da je Centar Silver zamišljen i postavljen kao jedinstven model zajedničkog

upravljanja i sufinanciranja partnera, procesi dogovaranja i usklañivanja interesa nisu jednostavni. Takoñer prepreke predstavlja implementacija standarda i kriterija usluga u postojeći sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, što ih je do sada razvila Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, prenoseći i primjenjujući iste iz zemalja EU. Naime, problemi se pojavljuju u prilagodbi ovih inovativnih socijalnih usluga do sada poznatim modelima u praksi. Od sva tri partnera to zahtijeva izuzetnu fleksibilnost, uz poštivanje pravila i standarda struke, a na dobrobit korisnika kojima su usluge namijenjene.

3. Kako su te prepreke i rizici riješeni? Analizom cjelokupnog specifičnog procesa rehabilitacijskih programa što ih

provodi Centar Silver, postiže se usuglašenost njihove opravdanosti i učinaka na kvalitetu života, kako slijepih, tako i drugih osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Optimalna rješenja za razvoj ovih programa u budućnosti zahtijevaju multidisciplinaran pristup svih zainteresiranih strana.

4. Jesu li postojale neke neočekivane pogodnosti ili slabosti? Kao slabost u dosadašnjem radu Centra Silver uočena je nespremnost da partneri u

svakom trenutku promptno udovolje potrebama ustanove, što do sada otežava sam rad u Centru. Takoñer postojeća ekonomska kriza ograničava i negativno utječe na uvjete provedbe programa u Centru Silver. Kao pogodnost istakli bismo prepoznatljivost Centra Silver u društvu, bez obzira što se nalazi na početku svog rada, a što proizlazi iz senzibiliziranosti i informiranosti zajednice o humanoj ulozi pasa u životu osoba s invaliditetom.

105

5.3. Dodatak

Republika Hrvatska Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi...UKLJU ČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE ZA...

Documents

Transcript of Republika Hrvatska Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi...UKLJU ČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE ZA...