RANKO ŠUVAR/HANZA MEDIA BEZ POTPUNO NOVE NAGODBE, … · točno opisao što smo radili dana po...
Transcript of RANKO ŠUVAR/HANZA MEDIA BEZ POTPUNO NOVE NAGODBE, … · točno opisao što smo radili dana po...
6 spektar Slobodna DalmacijaSUBOTA, 3.3.2018.
ko je dugotrajna kriza u
“Agrokoru” po nečemu bla-
gotvorna i dobrodošla, onda
je u “potpaljivanju” struč-
nih istupa i rasprava doma-
ćih ekonomista na tu temu.
Neven Vidaković, izvršni di-
rektor investicijske kuće “Pla-
tinum Invest” i znanstvenik
s katedre za financije i raču-
novodstvo Zagrebačke škole
ekonomije i menadžmenta, je-
dan iz plejade mlađih doma-
ćih ekonomista, u razgovoru
za Spektar pojašnjava svo-
ju tezu da rasplet u “Agroko-
ru” ide prema tome da će pro-
fiti koncerna biti prepušteni
strancima, a nenaplativa po-
traživanja ostati hrvatskoj
ekonomiji. Polemizira i sa za-
stupnicima “crony kapitaliz-
ma” kao objašnjenja svog jada
i čemera koji je zadesio doma-
ću ekonomiju te raščlanjuje
najvažnije mrtvouzice mone-
tarne i fiskalne politike koja je
na djelu u Hrvatskoj...
á U “Novom listu”, 27. pro-
Asinca prošle godine izjavili
ste da upravljanje krizom u
“Agrokoru” ide prema tome
da stranci preuzmu profite
“Agrokora”, a da gubici po
nenaplativim potraživanji-
ma ostanu u Hrvatskoj. Je-
ste li još uvijek na tom staja-
lištu i koliko smo blizu, a ko-
liko daleko, od tog scenarija
s obzirom na ostavku Ante
Ramljaka i sve što je potom
uslijedilo, sve do predstav-
ljanja Fabrisa Peruška?
- Scenarij koji sam spomenuo
ovisi o tome kakav oblik na-
godbe će biti prihvaćen. Ako
sadašnja ponuđena nagodba
bude prihvaćena, predviđeni
rezultati su tu. Promjenom
nagodbe bi imali drugačiji
scenarij. Upravo zato će biti
jako interesantno što će doni-
jeti novi povjerenik.
á Kako ocjenjujete ciljeve,
metode i rezultate rada Ra-
mljaka kao izvanrednog po-
vjerenika “Agrokora”?
- Prijedlog nagodbe je poka-
zalo da cilj nije zaštita hr-
vatske privrede. Metode su
netransparentne, a o rezul-
tatima ne treba govoriti ka-
da je Ramljak bio primoran
dati ostavku. Smatram da su
mnogi problemi i nastali zbog
netransparentnosti uprave i
nedostatka podataka koji su
i doveli do opravdane sumnje
u ispravnost postupaka. Te
sumnje su se samo i produ-
bile kada su neke neslužbene
VEDRAN MARJANOVIĆ[email protected]
BEZ POTPUNO NOVE NAGODBE, AGROKORU SE LOŠE PIŠEProblem ‘Agrokora’ nije bio proizvodi li ‘Ledo’ dobar sladoled na dobar način, nego je li ‘Agrokor’ investicije financirao na pravilan način. Ponuđena nagodba ne garantira da se ‘Agrokor’ neće naći u istim problemima, tvrdi jedan od vodećih mladih stručnjaka za investicije
Intervju: Neven Vidaković
RAN
KO Š
UVAR
/HAN
ZA M
EDIA
spektar 7Slobodna DalmacijaSUBOTA, 3.3.2018.
informacije izašle na vidjelo.
Na kraju nam ostaje nagodba.
Proces izvanredne uprave se
odvijao dobro dok nije objav-
ljena nagodba, onda su odnosi
postali nestabilni.
Ne vidim da se rješava najvažnije probleme
á Koji su izvori problema u
nagodbi?
- Prvo, nakon deset mjeseci
rada vidjeli smo prezentaciju
koja sadrži u sebi slikice kon-
strukcije bez adekvatnih broj-
ki i objašnjenja metodologija,
posebno kada su napravljene
revizije bilance. Nije pokazan
plan poslovne konsolidacije
pojedinih poduzeća nakon de-
set mjeseci rada i analiza. To
je neozbiljno, posebno za no-
vac koji su konzultanti dobili,
iako nisu dotaknuli suštinski
problem, a to je da se nagodba
bavi aktivom, odnosno imovi-
nom, a ne dugovima “Agroko-
ra”. To je pravi problem. Na-
crt nagodbe koji kaže da će se
imovina prebaciti na nova po-
duzeća, a onda definirati ko-
me se vraćaju dugovi u stva-
ri rješava krivi problem. Zato
sada i imamo situaciju koju
imamo.
Problem “Agrokora” nikada
nije bio proizvodi li “Ledo” do-
bar sladoled na dobar način,
nego je li “Agrokor” svoje in-
vesticije financirao na pravi-
lan način. Nije “Agrokor” do-
šao u probleme jer proizvodi
nisu dobri, nego zato što nije
kontrolirao vlastitu likvid-
nost i dugove. Prema tome,
rješenje problema je u rekon-
strukciji dugova, a ne u pre-
bacivanju imovine. Ponuđe-
na nagodba po ničemu ne ga-
rantira da se “Agrokor” neće
ponovo naći u istim proble-
mima. To naravno ne znači
da u nekim problemima nije
potrebno provesti i operativ-
no restrukturiranje, ali naj-
važniji problemi se rješava-
ju prvi.
á Kako onda dizajnirati
novu nagodbu?
- Pravilnim rekonstruiranjem
duga, gdje dio duga postaje no-
va vlasnička glavnica, a dio
duga se reprogramira novim
instrumentima. To mora bi-
ti napravljeno na razini indi-
vidualnih poduzeća unutar
koncerna i samoga “Agroko-
ra d.d.”. Ponuđeni novi nacrt
nagodbe mora biti prezenti-
ran i to s jasno izračunatim
brojkama i najmanje jasnim
petogodišnjim planom s kon-
kretnim brojkama na razini
poduzeća. Drugačije se tako
ozbiljan proces ne može radi-
ti pravilno.
á Na širem planu, s krizom
“Agrokora” dobili smo, od-
nosno promoviran je za ši-
ri publiku, termin “crony
kapitalizma” kao pokušaj
objašnjenja uvjeta u kojima
je taj koncern rastao. Sma-
trate li “crony kapitalizam”
primjerenim i umjesnim ter-
minom za tumačenje i praće-
nje fenomena “Agrokora”?
- Interesantno je da naši eko-
nomski teoretičari i profeso-
ri uvijek imaju objašnjenje
za neuspjehe naše ekonomi-
je i svake godine ponude no-
vo objašnjenje za neuspjehe.
Samo nemaju vlastite knjige
po kojima predaju studenti-
ma. Taj termin „croy kapita-
lizam“ je samo skupina riječi
kojom se danas bavimo, kao
i slične riječi kojima smo se
bavili u prošlosti: konkuren-
tnost, globalizacija, kreditno
produbljivanje, neoliberali-
zam.
Još uvijek čekam da netko
osim mene i Željka Garače,
profesora na Ekonomskom fa-
kultetu u Splitu, napravi eko-
nomske modele temeljene na
matematici, a ne ekonometriji
da o njima mogu razgovarati.
Također mogu razgovarati o
konkretnim radovima što na-
praviti, a ne razmjenjivati mi-
šljenje o pokušajima definira-
nja neuspjeha.
’Crony kapitalizam’ á Imate li objašnjenje ka-
ko su financijska izvješća
“Agrokora” godinama, oči-
to lažno prikazujući imovi-
nu koncerna i jednog dijela
društava unutar njega, stav-
ljana na uvid javnosti a da
nitko nije nadležan, barem
javno, posumnjao u njihovu
vjerodostojnost?
- Nemam, jer tu se prije svega
radi o višegodišnjem nepo-
štovanju struke računovod-
stva, a financijski problemi
pokazuju da mi danas u Hr-
vatskoj slabo razumijemo fi-
nancije poduzeća. Kada ne-
mate dobro računovodstvo,
poslovne financije i analizu
poslovanja, onda poslujete
na klimavim nogama. To je
problem ekonomskih fakul-
teta koji obrazuju studente
koji znaju sve pokazatelje
samo ne mogu interpretira-
ti poslovno značenje tih po-
kazatelja i poduzeti odgova-
rajuće poslovne poteze. Va-
ljda se svi bave terminima
kao “crony kapitalizam“,
a ne svojim poslom. Upra-
vo zato ja svoje pripravnike
učim: fokus na posao, pošti-
vanje struke i progresivnost
vode ka uspjehu. Mi u “Pla-
tinumu” ne znamo provoditi
strukturne reforme, ali zato
za vrijeme korekcije tržišta
prije tri tjedna nismo dva da-
na spavali kreirajući strate-
gije za promjene na tržištu. I
ovo nije hvaljenje, to je opis
posla za koji me plaćaju moji
investitori.
á Spomenuli ste korek-
ciju na svjetskim finan-
cijskim tržištima, kako se
vaši investitori osjećaju
nakon gubitaka zbog ko-
rekcije koja je nastupila na
tržištu?
- Nadam se s povjerenjem da
znamo što radimo. Naime ko-
rekcije se uvijek dogode, sa-
mo je pitanje kada i kolika je
magnituda. Mi smo prerano
pripremili portfelj za korek-
ciju. Zato početkom godine
nismo imali velike povrate
kada je tržište raslo, ali isto
kada je tržište palo upravo
zbog pripreme za korekci-
ju imali smo manje padove.
Osim toga, nakon tjedna ko-
rekcije poslao sam investi-
torima pismo u kojemu sam
točno opisao što smo radili
dana po dan. Želimo da naši
investitori znaju što se doga-
đa i kako se upravlja s njiho-
vim novcem posebno u teš-
kim trenucima, a ne da dobi-
ju opravdanje da se događaju
strukturne promjene na tr-
žištu.
á Nedavnim padom cijena
na svjetskim burzama ba-
vila se i prošlotjedna kon-
ferencija ZŠEM-a o tržištu
kapitala u 2018. na kojoj su
se čuli stavovi da je ovo sa-
mo jedna do standardnih
korekcija koje se često do-
gađaju. Je li ova različita
po nečemu i imamo li pro-
blem s mogućom recesi-
jom?
- Kao što je pokazalo preda-
vanje člana nadzornoga od-
bora “Platinum Investa” De-
nisa Alajbega, profesora na
Zagrebačkoj školi ekonomije
i menadžmenta, ova korekci-
ja je samo dio prosjeka i još
uvijek postoji prostor za rast
dionica, ali veliki rast brzo
je obično uzrok problema na
tržištu. Osobno bih volio vi-
djeti stagnaciju na tržištu
sljedećih nekoliko mjeseci
i onda rast krajem godine.
Sa pozitivnim ekonomskim
kretanjima to bi bio idealan
scenarij. Također smo pri-
premljeni i za negativne sce-
narije. U mom poslu nije pro-
blem što napraviti kada ste u
pravu, nego biti pripremljeni
za slučajeve kada niste.
Europska podjela na zadužene i nezadužene
á Na spomenutoj konfe-
renciji upozorili ste na veli-
ku ovisnost proračuna čla-
nica Europske unije o po-
rezu na dodanu vrijednost
(PDV) i na opasnosti koje
se kriju iza toga. Možete li
to pojasniti?
- Zbog postojanja PDV-a u
monetarna i fiskalna politi-
ka u Europskoj uniji su pu-
no više povezane i međuovi-
sne u EU nego u SAD-u. Ka-
da dođe do dizanja kamatnih
stopa u SAD-u to uspori rast
ekonomije, ali kada dođe do
bilo kakvoga rasta kamatne
stope u EU to direktno sma-
njuje prihode države od PDV-
a. Naime, ako imate kredit
s varijabilnom kamatnom
stopom kada kamatna stopa
naraste, naraste vam i rata
kredita i morate smanjiti po-
trošnju, a pad potrošnje zna-
či manji prihod od PDV-a za
državu. Manji prihod države
traži rezanje proračuna ili
veći deficit što pravila EU-
a teško toleriraju. To je pro-
blem kojim sam obradio u ne-
koliko svojih radova.
á Sada je kamatna stopa
niska, a pokazatelji u EU
su izrazito pozitivni.
- Upravo u tome i jest zamka.
Smanjenje državnoga duga
traje dugo, dok kamatne sto-
pe mogu narasti za kratko
vrijeme, ovisno o kretanju
inflacije.
Također, podaci u EU-u su u
prosjeku dobri, ali dug EU-
a ne postoji, postoji samo
individualni dug država. Iz
ove perspektive EU se više
ne dijeli na sjever i jug ili na
bogate i siromašne nego na
zadužene i nezadužene a tu
je društvo jako šaroliko jer
imate nezaduženu: Bugar-
Interesantno je da naši ekonomski teoretičari uvijek imaju objašnjenje za neuspjehe naše ekonomije i svake godine ponude novo objašnjenje za neuspjehe. Termin ‘crony kapitalizam’ je samo skupina riječi kojom se danas bavimo, kao i slične riječi kojima smo se bavili u prošlosti: konku-rentnost, globalizacija, neolibe-ralizam...
Nema bogataša bez imovine
NIŠTA BEZ VLASNIŠTVA
može doći do bogatstva, ali to je priroda moga posla. Ako imate znanje, onda možete koristiti tehnologiju da bi napravili proizvod i stekli imovinu. Još nikada nisam vidio bogatoga čovjeka ili naciju bez imovine. Samo kod nas postoji priča da se prodajom imovine strancima postiže bogatstvo. Osim toga oni koji pričaju da Hrvatska ne može sama uspjeti, uvijek si uzimaju za pravo da vlastiti neuspjeh projiciraju na cijelu državu.
Istaknuli ste svojedobno i kako, za razliku od drugih ekonomista, zastupate tezu da je samo vlasništvo put prema bogatstvu. Možete li, za kraj, malo proširiti taj stav i je li on u opoziciji s učestalim tvrdnjama da su znanje i tehnologija suvremena “ulaznica” za bogatstvo?- Bogatstvo je posljedica, mi kao država još uvijek trebamo naći uzrok. Vjerujem da se znanjem makro ekonomije i tržišta kapitala, ulaganjem
NIJE POKAZAN PLAN POSLOVNE KONSOLIDACIJE
PODUZEĆA. TO JE NEOZBILJNO, POSEBNO
ZA NOVAC KOJI SU KONZULTANTI DOBILI,
NAGODBA SE BAVI AKTIVOM, IMOVINOM, A NE DUGOVIMA
PROBLEM S KOJIM SE SUSREĆE FISKALNA POLITIKA U NAŠOJ
DRŽAVI JEST HOĆEMO LI USPJETI OTPLATITI DUGOVE PRIJE SLJEDEĆE KRIZE. NIJE
DOVOLJNO SAMO IMATI URAVNOTEŽENI PRORAČUN.
DUGOVI SE MORAJU VRAĆATI
Nacrt nagodbe koji kaže da će se imovina prebaciti na nova poduzeća, a onda definirati kome se vraćaju dugovi rješava krivi problem
sku, Češku, Njemačku na
jednoj strani i visoko zaduže-
ne: Francusku, Belgiju, Ita-
liju na drugoj, samo da ista-
knem neke države.
á Kada onda možemo oče-
kivati sljedeću krizu?
- U pravilu krizu izazove po-
grešna monetarna politika.
Problem sa fiskalnom politi-
kom jest da je često nepripre-
mljena za krizu. Mi u “Plati-
numu” imamo model što će
uzrokovati krizu i kako će
se razvijati kretanja varija-
bli, ali kada će to biti to ne
znamo. Trenutno mogu reći
da koristimo dobro stanje na
tržištu, a za krizu imamo ra-
zrađene korake što raditi u
tom trenutku.
á Rekli ste da krizu
uglavnom izazove pogreš-
na monetarna politika. Je
li rast kamatne stope pro-
blem i za Hrvatsku i za duž-
nike s promjenjivom ka-
matnom stopom?
- U slučaju da dođe do naglo-
ga rasta kamatne stope ili
rasta kamatne stope za vri-
jeme recesije, onda će to si-
gurno biti problem. Ostaje
nam nada da će Hrvatska na-
rodna banka, poučena sluča-
jem “švicarac”, ovaj put biti
stvarni regulator, a ne samo
pasivni promatrač koji upo-
zorava na probleme koje bi
trebao eliminirati.
á Je li Hrvatska, koja di-
jeli problem ovisnosti fi-
skalne politike o PDV-u,
može, kojim potezima,
iskoračiti novim poreznim
reformama iz ovisnosti o
potrošnji, odnosno o PDV-
u?
- U trenutnoj konstrukciji ne,
ali to nije problem. Problem s
kojim se susreće fiskalna po-
litika u našoj državi jest ho-
ćemo li mi uspjeti otplatiti
dugove prije sljedeće krize. U
ovome trenutku nije dovolj-
no samo imati uravnoteženi
proračun. Dugovi se moraju
vraćati, a korak u tom smje-
ru još nismo poduzeli. Novi
ekonomski problem koji sa-
da imamo je turizam.
Ovisnost o turizmu á Koji je vaš stav o visokoj
izloženosti naše ekonomije
turizmu?
- Nije problem u turizmu kao
grani privrede. Problem je sla-
žemo li se svi s implikacijama
odabira da želimo biti turistič-
ka zemlja? Turističke zemlje
nisu baš na vrhu popisa boga-
tih zemalja. Pogledajte gdje se
po životnom standardu nala-
ze Dominikanska Republika
ili Jamajka. Drugo, turizam
kao grana ne treba značajan
udio visoko obrazovane rad-
ne snage. Treće, prihod od
turizma je izrazito volatilan i
nagli pad prihoda od turizma
može izazvati nagli rast defi-
cita proračuna. Ove tri stva-
ri su pitanje nacionalne stra-
tegije o kojima se mora voditi
računa.
á Znači, recept za krizu je
mali dug države?
- Kako mi vodimo fiskalnu i
monetarnu politiku: da. Fi-
skalna politika potroši koli-
ko joj treba, a monetarna sa-
vršeno objasni da ništa ne mo-
že napraviti. Prošlu krizu smo
riješili sa 170 milijardi novoga
duga. Dizali smo poreze za vri-
jeme krize samo da bi mogli
pokriti potrošnju u proračunu
sa jako malo konkretnih akci-
ja. Hrvatska narodna banka
je bila isključivo orijentirana
na stabilnost tečaja, bez obzi-
ra na ekonomske posljedice te
politike. U stvarnosti smo če-
kali da EU izađe iz krize kako
bi i nas povukli. Upravo zato
smo i imali najduži pad BDP-
a u EU za vrijeme krize. Ako
se ponovo odlučimo dugom
riješiti krizu, onda dug iznad
280 milijardi kuna u trenut-
ku ulaska u krizu nije dobra
početka točka da bi se pono-
vo mogli nastaviti zaduživati.
á Kako ćemo onda nama-
knuti novac za vrijeme kri-
ze?
- Dizanjem poreza i prodajom
državne imovine.
Kako dizajnirati novu nagodbu? Rekonstru-iranjem duga, gdje dio duga postaje nova vlasnička glavnica, a dio se reprogramira novim instru-mentima. To mora biti napravljeno na razini individualnih poduzeća unutar koncerna. Novi nacrt nagodbe mora biti prezentiran s konkretnim brojkama na petogo-dišnjoj razini. Drugačije se tako ozbiljan proces ne može raditi pravilno