POVIJESNA I KRATKA PITANJA

7. franaka uloga u pokrtavanju Hrvata

=> RITUS,IMENA, POL DOMINACIJA, STANJE IZMEU BIZANTA I HRVATA , NIN KAO CENTAR, TITULARI CRKAVA, DVOR, OBLAENJE

9. centar franake vlasti u Istri (Novigrad)10. gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa (Galiane kod Pule) => RAPANI

13. sadraj Trpimirove darovnice

=> 852. RIINICE, SPOMINJANJE MISLAVA, UPANI , RAZLOZI ZA GRADNJU

5 gdje se nalaze natpisi s imenima klesara mundusa i badavitusa? [split, rab ili zadar]=> RAPANI

11 djelovanje prokonzula grgura i njegov natpis na ciboriju (RAPANI?)2 crkva sv marije u zd - pripada samostanu benediktinki, osnovala ga je plemkinja iz obitelji Madijevaca

1.) kada je osnovana bizantska tema dalmacija i koje je otoke i gradove obuhvaala

= TITULARI, SVEENICI, KLESARI

8. Splitski pisac 13.st, napisao ''Historia Salonitana''?

5. Natpisi kraljice Jelene i opata Martina. (Opat martin dolazi u Dalmaciju 641.g. po nalogu pape kako bi otkupio zarobljenike i prenjeo relikvije u Rim-podatak koji nam govori da je ve tada Dalmacija naseljena Slavenima.)

28. Vladari uz crkve: Rizinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije?

45. Gumpertus na natpisima iz Bijaa bio je____akon______________.18.) zabat iz sustipana prikazuje: glorifikaciju krista19.) pulska katedrala po karakteristikama je : vjerojatno TROBRODNA TROAPSIDALNA BAZILIKA2. Ime akona koje se spominje na natpisima u Sv. Marti: GUMBERTUS

16. Kojim su redovnicima pripadale uplja crkva i Kapitul? BENEDIKTINCIMA

18.Godecaj (NIN), Gastika (SPAS) i Pritina (DRAPANJ KOD BRIBIRA).

19. Koja crkva nema zvonik: sv. Spas na vrelu Cetine, SV. ARKANEO NA RTU PLanka, sv. Vid kod Dobrinja na Krku ili sv. Izidor u Splitu nema32. Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadraj natpisa: OTRES KOD BGRIBIRA40. Iz 9. st. potjeu darovnice knezova

ARHEOLOKA PITANJA

6. sakralna arhitektura 10. st. (39. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji. (OD NINA DO KNINA) 925.- CRKVENI SABOR (sudejluju TOMISLAV I MIHAJLOV VIEVI iz ZAHUMLJA)=> osnutak SPLITSKE METROP i UKINUE NINSKE BISKUPIJE

Tijekom 10.st. ( DISPERZIJA PREDROMANIKOG STILA ( razlika ARHITEKTURE NA OBALI I U ZALEU!! Hrvatski se VLADARI PRIBLIUJU BIZANTSKOJ DALAMCIJI 3 SPOMENIKA S IMENIMA HRVATSKIH VLADARA: ne mogu posluiti u komparacijskoj metodi Sv stjepan NA OTOKU => PA O NJEMU DERI17. slika (tlocrt i fotka) trobrodne troapsidalne ranoromanike bazilike - treba opisati karakteristike arhitekture i datirati (KARAMAN, OD NINA)

10 tlocrt sv lovre iz zadra - napii karakteristike arhitekture i dataciju [OD NINA DO KNINA]

CRKVA SV. LOVRE U ZADRU => 3 BRODA SA STUPOVIMA

VISEI LUKOVI => slino Lombardskim graevinama KVADRATNI TAMBUR S KUPOLOM=> U GLAVNOM BRODU POLUCILINDRINO POLJE (izmeu 2 krina svoda)=>BONI BRODOVI - polukalote DVIJE SAMOSTALNE PROSTORIJE IZA APSIDALNIH NIA

WESTWERK

PLUTEJI CRKVE SV. LOVRE (ljudski lik na prikazu)

Portal CRKVE SV. LOVRE

KRIST NA FRONTONU (plastine vitice => IZNOENJE LIKA NA PROELJE ranoromaniki stil)

DVOZOSKE PALMETE => na KAPITELIMA

VITICE LOZE IZLAZE IZ KANTAROSA, u sr. PRIKAZ MAIESTAS DOMINI (Krist s KNJIGOM I EZLOM IZMEU anela), STABLA IVOTA I GRIFONI)

24. Karolinki elementi u predromanikoj arhitekturi Dalmacije? (OD NINA DO KNINA)

26. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskih samostana sv. Marije u Zadru i sv. Petar u Supetarskoj Dragi. (RANA ROMANIKA OD NINA DO KNINA?)

42. Tipoloke karakteristike i primjeri crkava s oblim kontraforima. (OD NINA DO KNINA)

CRKVA SV. SPASA na VRELU CETINE (prema analizi namjetaja => isto BR. vrijem)

Dao isklesati UPAN GASTIKA ( OLTARNA PREGRADA s istim LISTIIMA

TLOCRT: koncepcija crkve na LOPUKOJ GL TROAPSIDALNO I TROLISNO (omeeno je oltarnom pregradom)( brod koji ZAVRAVA WESTWERKOM I ZVONIKOM

JEDINA OUVANA CRKVA S KONSTRUKCIJOM I OBLIK KONTRAFORIMA WESTWERKA => trodijelno segmentirano s LUNIM OTVOROM PREMA SVETITU NIA U ZIDNOJ MASI u tom KNEEVOM PROSTORU => isto LITURGIJSKA FUNKCIJA

ETVRTA CRKVA NA BISKUPIJI

OBLI KONTRAFORI => to je ipak mala crkva

ULOMAK ARHITRAVA- identian uzorak kao na OPOTU

35. Tipoloke karakteristike i datacija crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina. (OD NINA DO KNINA)

SV. MARIJA na CRKVINI U BISKUPIJI (na temelju naene SKULPTURE)

CRKVENA OLTARNA PREGRADA => sigurno prva pol. 9.st

NAJBOGATIJI LOKALITET => 4 puta mijenjan CRKVENI NAMJETAJ

PRVA POZNATA TROAPSIDALNA CRKVA U HRVATSKOJ IZ 9.ST.!! => zapadni ritus

3 PRAVOKUTNE APSIDE => upisane u zaelni zid

paralela tom ISTRA, SJ. ITALIJA I VICARSKA (akvil. I milanska patrijarija)

WESTWERK naknadno dodan => pretvoren u MAUZOLEJ HRV. VLADARA

TRODJELNI

MAUZOLEJ dokaz su bogati ukopi u westwerku

OUVANA U TEMELJIMA => TROBRODNOST S ODJELJENJEM IZDUENIM PRESJENO STUBOVIMA

11.st => DOGRAENE PROSTORIJE ZA KATEDRALNI KAPTOL HRVATSKOG BISKUPA

15. tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo znaenje za tumaenje skulpture

=> Smatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj obitelji Madijevaca koja je bila u srodstvu s vladajuom dinastijom hrvatske drave.

, majke opatice ike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u Zadru.

=> Ponizno izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat trai mnogo darova karakter ovog natpisa je drugaiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na poetku starkokr. doba zbog klasne diferencijacije.

Izgled: => Ciborij se sastojao od etiri pravokutne stranice koje su nosila etiri stupa s kapitelima, a iznad je bila viestrana piramida s akroterijem na vrhu.

Motivi: => U donjem pojasu koji prati luk prednje strane (slika desno) nalazi se sloeni preplet troprute vrpce s petljama.

=> Ima motiv ahovnice. => Prikazani su vukovi ili psi, grifon i ptica, lav koji davi janje

=> Trokutne povrine ispunjaju dva pauna, po jedan na svakoj strani. U luku desne bone strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliu u pravokutne ornamente.

=> Na desnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kalea. Na ciboriju se nalaze ostaci polikromije. => Datira se prokonzulom Grgurom u 30.-te god. 11. st.

17.) Crkve sa kontraforima- tipologija, datacija, rasprostranjenost (OD NINA DO KNINA)=> doba kneza branimira => 4 velike, karkateristika tog doba, pitanje utjecaja, funkcija kontrafora, pitanje rasprostranjenosti (u formaciji KNIN-NIN-ZADAR), 2 tipa: jednobrodnost + trobrodnost, porijeklo iz Lopuke glavice (zaeci ve sredinom 9.st. je li..)1.karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u Bijaima (KARAMAN + STARO HRV)14. srednjovjekovni nalazi na Putalju (STAROHRVATSKI SOLIN); Na brdu Putalj kod K. SUURCA (od PUTEUS - bunar)

Kontinuitet i promatranica od ILIRSKIH VREMENA

CRKVA SV. JURJA (knez Mislav prva pol 9.st.- 839.)

Dao teritorije Laana, Tugarima i dio kod Klisa (poznato iz Trpimirove darovnice)

Daje nadbiskupu PETRU (zbog posuenih 12 ibri srebra)=> za uzvrat Petar eli da se srebro iskoristi za crkvu sv. Jurja

Mislav POKLANJA CRKVU TE OZNAAVA TERITORIJ (GRANICE poznate iz Zvonimirove isprave 1075. + kninski kanonik Bartol)

Budui da je zemljite najvanije dobro ST CRKVE => najvie para dobivaju

PRAVA SPLITSKOJ CRKVI potvruju: MUNCIMIR I ZVONIMIR crkva zadrala posjed sve do 1930. Agrarne reforme

4 nekropole s ovog terena: GAJINE, ORIINE, DO CRVE SV. JURJA, CRKVA GOSPE OD HLADIH Groblje do crkve sv.Jurja preseljeno zbog prestanka ukopa na Gajinama

Postojanje VILLE (glavno naselje oko crkve) i malih ratrkani VICUSA (zato puno groblja)

VEI STAROKRANSKI KOMPLEKS => jednobrodna crkva + grobnice okolo, freske, mozaici Crkva sv. Jurja => obnovljena 1928., ali nepoznat izvorni oblik (nova istraivanja: isti tlocrt, krov na 2 vode, apsida ista) FRAGMENTI PLETERA DODANI

Grobovi oko crkve: I-Z, ETANI, U TRI SLOJA KODEKS IZ BRTISH: 11. /12.st. => freske Mislava, Trpimira, Mutimira (sa sinovima Petrom i Tomislavom) => treba ih popraviti na ravenatsi nain

NAMJETAJ (objavio ga Kekemet)

10 FRAGMENATA S PLETEROM (MRAMORNI Salona ?)

Motivi: ljusdki lik, polumjesec.. PILASTRI niz kuglica u rubu, ritmiki troplet

Troprutaste osmice + kri sa stilizacijom

SIMBOLIKA: troplet- sveto trojstvo, 4 rozete (4 evanelja), osmice beskonanost, kri DIO PLUTEJA: isprepletene krunice s 4 simetrine trake

Porijeklo pleterne sk: SI ITALIJA ()VENECIJA, AKVILEJA, GRADO => Buri- akvilejski majstori

11.) groblja u Majdanu, Gajanima, Mravincima datacija i karakteristike (STAROHRVATSKI SOLIN)16.) Karakteristike i datacija uplje crkve (STAROHRVATSKI SOLIN)

4. Starohrvatska kranska groblja na redove u Saloni STAROHRVATSKI SOLIN=> MAJDAN, GAJINE, MRAVINCE30. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskih crkava sv Petar i Mojsije u Solinu, sv Petaru Dragi i sv. Marija u Zadru. (STAROHRVATSKI SOLIN ; KRAMAN)

22. Nin u 9. stoljeu?

3. ratniki grobovi s karolinkom opremom u S Hrvatskoj (HRVATI I KAROLINZI)6 slika jezica iz velike horvatske, vrebca i brodskog drenovca - slika na 153. str hrvati i karolinzi - kojim stilom su izraeni? (HRVATI I KAROLINZI)- BLATNICA-MIKULICE8 karolinki prilozi u ratnikim grobovima sj. hr [misli na meurjeje drava-dunav-sava] ? (HRVATI I KAROLINZI)

15.) to od navedenog nije naeno u Medvediki: ostruge => (HRVATI I KAROLINZI)11.Grob u Medvediki-inventar,datacija i znaenje. (HRVATI I KAROLINZI)

* inventar iz GROBNE CJELINE RATNIKA ODLINIKA IZ MEDVEDIKE KRAJ UREVCA * iz Medvedike dvosjeni ma, bojna sjekira, noi, jeziac s insularnim ivotinjskim ukrasom u stilu Tassilova kalea

* karolinko koplje s krilcima u starom burgu u Varadinu oko 800.g.

od 2.pol.8.st.=> ranokarolinki maevi pojavljuju se - najstariji maevi franakog podrijetla u Hrvatskoj: iz Preloga u Meimurju i Medvedikeu Podravini

* iz Medvedike dvosjeni ma (MAEVI UZ RIJEKU => nesrea pob. Or.)38. Slavenske urne iz 7. ili 8. st. pronaene u kontinentalnoj Hrvatskoj. (HRVATI I KARLOINZI)

VINKOVCI, DONJI STENJEVAC, BELIE, LOBOR4 koja crkva u istri nije poruena navalom barbara? [crkva sv. marije u vrsaru, crkva sv agneze u munta jani ili crkva sv marije velike u balama]

33. Primjeri novih ranosrednjovjekovnih crkava u Istri

Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad27. 3 lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i pocetka 9. stoljeca?- Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad10. Lokaliteti u Istri-poeci predromanike.(HRVATI I KAROLINZI)

8. Tipovi crkava u Istri i primjeri.U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...

47.Pulska katedrala po karakteristikama je :

U drugoj polovici 5. stoljea transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakteristinim arhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i ravno zaelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor,

=> srueni polovicom 19. stoljea nakon premjetanja sjedita biskupije u Pore 1828. godine.

Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeu. Bila je bogato ukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.

splitska radionica:

sarkofag nadbiskupa Ivana (''Ravenjanina'') Zbog povezivanja s Tominim IVANOM IZ RAVENE (unio kranstvo u Split i izbacio poganske motive iz Dioklec. => problem: kranstvo ivi u palai i za vijeme careva; splitska nadbiskupija osnovana 925/928.)=> rano se datirao i uzorak! Dugo nesigurna datacija (paralele sa sarkofagom priora Petra) Potreba odvojenog gledanja: povijesne Tomine situacije, motiva ljiljana, priprema predromanike Kategorije: 1. Sarkofag kao takav 2. Likovni ukras na proelju 3. Natpis 4. Nadbiskup Ivan Natpis na IVANU RAVENJANINU: IH NIKA (bizantski utjecaj moda=> kraj 8.st.??) Moda je samo poklopac stariji

sarkofag priora Petra 8./9.st. (pojava Franaka Bizant se posveuje dalmatinskim gradovima da ih ne izgubi)

starokranski sarkofag (prokoneki mramor, 6.st.) + NOVI UKRAS (IDENTIAN SA IVANOVIM kri uz koncentrine krunice => kosi kri s ljiljanima) natpis na rubu prior Petar sin priora Kuzme (''gradonaelnik'' titula 1.pol.9.st.)

sarkofag + ukrasi su STARIJI => natpis nov oba sarkofaga i drugi fragmenti

motiv datiran kad djeluju salonitanske radionice (poslije kraja 6.st.) natpisi na rubu => SEKUNDARNO STAVLJENI ukrteni ljiljani => polja s ljiljanima su udubljena (kri je izboen!) 4 unakrsna ljiljana poput dijagonala => orijentalnog podrijetla (ne Kara) nije pleterni ukras => geometrijski motiv orijentalnog podrijetla ljiljani: Teodozijevski? Valpolicella i Novigradski ciborij, Venecija, Modena

splitski ljiljani ponavljaju se u nizu posebnost (marmorni plutej iz AMS i fragment kod Drnia)=> datacija oko 2/2. 9.st. Prema analizi motiva: NASTALI VJ. U 2/2. 8.ST. ILI PO 9.ST. Pretpostavlja da se radio o DOMAOJ SPLITSKOJ RADIONICI Vj. Poetak 9.st. => nakon 812.- ponovni interes Bizanta za DALMACIJUike zadarske klesarske radionice i primjeri

zadarska radionica

nema posebnosti

uobiajeni sarkofazi s proeljem na kojem je niz arkada s motivima unutar njih kri, palmete, rozete, ljiljani, listovi...

3 RKR sarkofaga - jedan sa zadarskog groblja preraen u 10.st (prije je starokranski) dva s ukrasom iz prijelaznog razdoblja (AMZ) arkade i ispod krievi s pticama, ljiljanov cvijet, vorovi 2.pol.8.st.

Konvencionalnost uporabe motiva FRAGMENTI SARKOFAGA IZ ZD (gotiki natpis i kri s 3 fragmenta lista)3.) Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene

EPITAF KRALJICE JELENE SV. STJEPAN OTOK SOLIN 976.

naao Buli (i sloio ga) Toma Arhinakon spominje kraljevske grobove (natpis HEL) Jelena ena Mihajlova i majka STJEPANOVA(976. + zatitnica udovica i siroadi)

elementi bizantskog i rimskog (Justinijanovog) prava obaveza vladara da se brine za udovivce i siroad (tj. one kojima je pomo najpotrebnija)=> elita preuzima ulogu tutorstva (ne samo nad zemljom, ve i nad ljudima) NORME BIZANTSKOG PRAVA postoje i kod nas u 10. I 11.st => prenose ih biskupi vj. Vjerojatno ne simboliki natpis,ve STVARNA ULOGA13. Rapanievo miljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji?

motivi 6.-8.st. KRI, STILIZIRANI LJILJANI (splitska posebnost) dugo sporno

krajem 8.st. u Italiji se javlja kasnoantika/RKR dvo ili tropruta pletenica

radionice iz dalm. gradova autohntoni razvoj skulpture iz RKR (ukazuju ovi primjeri iz Dalm): ciborij iz Novigrada mali sarkofag iz AMZadar splitski sarkofazi irenje predromanika 9.-11.st. geometrijski motivi, geom. pleter, tropruta pletenica, stilizirani biljni motivi, sve vie pravih pleternih motiva 9.st. => vie posla (Karaman: Hrvati zovu strance + alju svoje na kolovanje van NE!)

Rapani: majstori dolaze iz dalmatinskih gradova/Bizanta/Akvileje organizirano s pokrtavanjem (crkva se brine za klesare i majstore u 9.st. pokrteni vladari investiraju u izgradnju crkvi vie posla za majstore Konfrotacija starih motiva (kri, ljiljan) vs. Novi motivi => novi nain ukraavaja istie nebitnost formi uzroci: putujui majstori Franaka + karolinka renesansa (Istra)

afirmacija predromanike u Dalmaciji u 2.pol.9.st.

Nemogue dokazati da je predromanika prvo u gradu pa onda u zaleu (nema spomenika)

motiv koare SPLIT- DUGI OTOK Predromanika u Hrvatskoj se pojavljuje i ranije => POSLJEDICA POKRTAVANJA, POPRAVLJANJA I NOVE GRADNJE + NORMALIZACIJA ODNOSA HRV. DALM.

male crkvice osobne investicije / donacije podalje od gradova nema potrebe za podizanjem bazilika u prvo vrijeme kasnije prve ''starohrvatske'' bazilike su djelo ve organizirane Crkv Talijanski radnici ne mogu donositi OBLIKE KOJIH NEMA U ITALIJI predromanika nastupa odjednom s velikim brojem spomenika (u gradove kasnije dok se stanovnitvo krene seliti iz zidina) ima i priuenih klesara i manje obrazovanih sveenika = RAP. LOI RADOVI7. tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je?

a) PRELOG 1954. PASIVNA NEGACIJA ANTIKE kroz itav RSV ostaje antika uzor koji se oponaa vie ili manje uspjeno

pasivna negacija (=osiromaenje i deformacija) ali kontinuitet antike Karaman negira kontinuitet graditeljstva s antikom, dok potvrnuje kontinuitet razvoja skulpture GRADITELJSTVO JE SH AUTOHTONO, SKULPTURA IZ SJ. ITALIJE Teko da su klesari pratili 2 izvora utjecaja: samostalnost+ dominacija Sj. it36. Datacija, opis i porijeklo sarkofaga Ivana Ravenjanina. (RAPANI- neto KARAMN)

sarkofag nadbiskupa Ivana (''Ravenjanina'') Zbog povezivanja s Tominim IVANOM IZ RAVENE (unio kranstvo u Split i izbacio poganske motive iz Dioklec. => problem: kranstvo ivi u palai i za vijeme careva; splitska nadbiskupija osnovana 925/928.)=> rano se datirao i uzorak! Dugo nesigurna datacija (paralele sa sarkofagom priora Petra) Potreba odvojenog gledanja: povijesne Tomine situacije, motiva ljiljana, priprema predromanike Kategorije: 1. Sarkofag kao takav 2. Likovni ukras na proelju 3. Natpis 4. Nadbiskup Ivan37. Datacija i sadraj natpisa Petra Crnog, Gumajeva.

EPITAF PETRA CRNOG SPLITSKI PATRICIJ

u stihovima(sklad ritma) => kritiki o sebi (rije error- hereza ili glagoljatvo; terror vl. greke) drugi dio njemu kao pohvalu sastavio sveenik Dabrus (Dobre)

O Petrovom ivotu => patricij, ugledan, mudar, dareljiv, sagradio crkvu (2.pol 11.st)Rapanieve 2 preromanike grupe:1) dalmatinska utjecaj RKR i Zapada

2) junojadransko primorje (Ston-Kotor) utjecaj Bizanta (drukije pokrtavanje bez utjecaja franaka) razlike: nain klesanja i izbor motiva

prvo dolaze misionari (pokrtavanje) a za njima putujui majstori (''komasci'') koji rjeavaju potrebu za gradnjom crkvi vano je podrijetlo misionara (franaki/bizantski) jer uz njih idu majstoriRapanieve 2 teze o RSV:

b) DYGGVE 1951. ADRIOBIZANTINIZAM kompleks uvjeta velikih centara u 6.st. (tipa Salona) djeluju kratko i u RSV

kontinuitet ivota i Crkve u Dalmaciji

traju i arhitektonske ideje misionari iz dalm. gradova dolaze u zalee sinkretizam RKR osnove i bizantskih orijentalnih motiva

c) PRELOG 1954. PASIVNA NEGACIJA ANTIKE kroz itav RSV ostaje antika uzor koji se oponaa vie ili manje uspjeno

pasivna negacija (=osiromaenje i deformacija) ali kontinuitet antike negira kontinuitet graditeljstva s antikom, dok potvrnuje kontinuitet razvoja skulpture GRADITELJSTVO JE SH AUTOHTONO, SKULPTURA IZ SJ. ITALIJE Teko da su klesari pratili 2 izvora utjecaja: samostalnost+ dominacija Sj. itNABRAJANJA11. nabroji lokalitete starohrvatskih crkava na podruju Solina12. primjeri esterolisnih crkava u Dalmaciji i na hrvatskom prostor7 primjeri crkava iz 10. St (OD NINA DO KNINA)9 crkve 11. st na podruju solina (OD NINA DO KNINA, STAROHRV SOLIN)12 natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa (RAPANI)

EPITAF NADBISKUPA MARTINA SPLIT

stih => sepulkralno pjesnitvo pohvala pokojniku (U 3. LICU) zatitnik udovice i djece

neugledno uklesan ali sadrajno izvrstan (nema METRIKU OSNOVICU)EPITAF NADBISKUPU LOVRI SPLIT

stih s metrikom osnovicom (prvo lice= kritiki o sebi; ljepe klesan)

Zvonimirov prijatelj (pite T. ARHI= brine se za crkvene tekstove, glazbu, riznicu katedrale.) EPITAF IVANA RAVENJANINA

8. tipovi crkava u Istri i primjeri

5.) Samostani u Dalmaciji iz 9. Stoljea RIINICE, SV. 14. Ranosrednjovijekovne crkve s westwerkom. (OD NINA DO KNINA): MARIJA CRKIVNA, LOPUKA GLAVICA, BIOGRAD,CECILIJA, AVI6. Ranoromanike bazilike u Zadru, Rabu i Cresu. SV. MARIJA, SV. PETAR, SV. PETAR OSORSKI23. Crkve s oblim kontraforima? 4 BISKUPIJA, SPAS, CECILIJA, BIOGRAD, LOPUKASLIKE

8.) Slika dva zabata, mislim da su obadva talijanska, opis i datacija

4. Ime akona koje se spominje na natpisima u Sv. Marti- Gumpertus (str 174)5. Putalj - arheoloki nalazi, povijesni izvori, znaajOd kamena je graena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav obnovivi staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio splitskom nadbiskupu 852. Ostaci stare zgrade uzidani su u dananju. Arhitektura (ima kontinuitet) potjee od prapovijesti, preko antike u srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je prema namjetaju dobro datirana crkva. Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su najznaajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema. 2 su imala ljebove to znai da su bili rubni.6. Starohrvatska kranska groblja na redove u Salonimajdan, mravinci, gajine

4. Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadraj natpisa.835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko ureenja samostana Sv. Petra892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju 7. Natpisi kraljice Jelene- U crkvi na Gospinu otoku u Solinu naen je natip grobnice hrv. kraljice Jelene koja je umrla 975. god. Za vrijeme tatarskih provala i poara unitena je kraljiina grobna crkva, a sarkofag je razlomljen. Natpis glasi: Ovdje poiva Jelena, ena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja, vladarica. Umrla je 8. 10. u miru. Ovdje je sahranjena 976. god., 4. indikcije....Ona je majka sirotih i zatitnica udovica. Boe, smiluj joj se dui. Dakle, ona je umrla 8.10.975. god, no pokopana je tek 10.3.976. god. To je vjerojatno zbog toga to grobnica nije bila gotova, a to se vidi i iz male veliine sarkofaga koja nam govori da se tijelo ve bilo stisnulo ako je stalo u tako mali sarkofag.

, nadbiskupa Martina- splitski nadbiskup, tekst iznosi priu o pokojniku, koja otkriva duhovno lice Splita u 10.st, tekst nije napisan u prvom licu

nadbiskupa Lovre- Zvonimirov suvremenik(kr 11.st), tekst pisan u prvom licu , o sebi govori kratko i moli Krista za eventualne pogreke tokom ivota

i Petra Crnog splitski patricij, tekst sastavljen u stihovima, napisan u 2 dijela-prvi napisao pokojnik:govori o sebi kritiki, ponizno pria o vlastitu ponaanju na ovome svijetu

drugi dio: sveenik Dobre hvali Petrovo ponaanje tokom ivota , bio ugledan, mudar, sagradio crkvu

usporedbe- jelena=martin- spominju se kao zatitnici siroadi i udovica, to je u biti u ono vrijeme znailo da su pomagali u upravljnju posjeda ljudima koji nisu imali glavu obitelji

prokonzul Grgur- cca 1020, po 11.st. , manje poniznosti nego u prijanjim natpisima, donacija sv.Petru, za malo od njega trai vie od onoga to je dao

8. Ranoromanike bazilike u Zadru, na Rabu i Cresu-Dalmacija je upoznala ranoromaniku trobrodnu baziliku preko benediktinskih monaha iz june Italije. Zadar se spominje 987.g, gdje je obnovljen samostan sv. Krevana (str 63)-1060.g. kler, plemstvo i puk grada Raba osnovali su samostan sv.Petra, do danas netaknuta, crkva sv Petra-drveni strop, glatke vanjske povrine9. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je?- dvije teze o ranosrednjovijekovnoj umjetnosti :M.Prelog iz 1956. pasivna negacija antike-oituje se u sve slabijem shvaanju starih uzora te u osiromaenju i deformaciji prvotnih koncepcija.E.Dyggve iz 1952. adriobizantizam- poseban kompleks uvjeta koji su karakteristini za velike jadranske centre 6. st u koje, uz ostale, spada i Salona10. Splitski pisac 13.st., napisao "Historia Salonitana"-povijesno djelo splitskog povjesniara Tome Arciakona. Djelo sadri povijest splitske, odnosnosalonitanskecrkve do 1266. godine kada je Toma prestao pisati.-opisuje prvog splitskog nadbiskupa Ivana, s kojim se esto zamjenjuje biskup Ivan iz Ravene

11. Proconsul Gregorius - znaenje titule i jo neto- Zadarski ugledni i moni Bizantinac, dao uklesati na ciboriju zavjetni natpis-donaciju sv Petru, iz dinastije Madijevacaprokonzul-funkcionar kojemu je dunost bila upravljanje provincijom, najvii carski dunosnik u Dalmaciji12. Slika tlocrta crkvi s kontraforima - karakteristike i datacija

13. Lokaliteti u Istri poetci predromanike

Bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franake vlasti u Istri, posjed franakog duxa-Mauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st.

14. Grob u Medvediki - inventar, datacija, znaenje- Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st. On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom.Svretak 10.st u Dalmaciji oznaava potpunu afirmaciju predromanike umjetnosti. Romanika ponovnim vraanjem figure u repertoar motiva i tema znai poetak drukijeg shvaanja likovnosti.

17. Ranosrednjovjekovne crkve s westwerkom- pojava zapadnog predvorja i troapsidalnih svetita-pojava u franakom podruju -u prizemlju vestverka prostor za relikvije, ukop odlinika , na katu je zasebna crkva za tovanje relikvijadatirane u 9.st: sv Marija na Crikvini(nije ue datirana unutar 9.st), crkva na Lopukoj glavici, Sv.. Cecilija, crkva na Bukorovia (sve 4 u Biskupiji kod Knina) te sv Spas na vrelu Cetine-sve ostale su datirane u Trpimirovo tj Branimirovo doba18. Gradovi i otoci bizantske teme Dalmacije-Pod bizantskom vlau ostaju Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor i otoci Krk, Cres, Rab i Osor, u 9. st. organizirani u bizantsku temu Dalmaciju kao vana uporita na plovnom putu Jadranom.19. Kojim su redovnicima pripadale crkve na Kapitulu i upljoj crkvi? uplja crkva -benediktinski samostan vezan uz vladarsku kuu, Opat samostana, Urso, bio je prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. Bilo je to na nedjelju8. listopada1075.ili1076.godine, na blagdansv. Dimitrija2.Godecaj, Gostilia i Pristina- Hrvatski upan imenomGodeslavpodigao je crkvicu sv.Kria u Ninui dao postaviti natpis u donjem dijelu nadvratnika na ulazu. Natpis je nespretan, a slova nepravilna. Glasi: "upan Godeslav sagradi ovaj dom.".Natpis hrv.upana Pritineu drapnju kod Bribira. Natpis glasi: "Knezu Hrvata ....upan Pritina dao je podii crkvicu".3. Koja nema zvonik: Sv Spas na vrelu Cetine- To je jedan od najbolje ouvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj,[2]i jedina crkva iz 9. st. ijitoranjna zapadnom portalu (vestverk- predbrod) jo uvijek stoji.Sv. Vid kod Dobrinja Krk- crkva iz 1100.g (kada i baanska ploa), ima zvonik, Sv. Izidor u Splitu- 12.st,, valjda nema ???

4. Starokrscanske trikonkalne crkve u Bilicama, Tepljuku i Pridrazi smatraju se prototipima za starohrvatske crkve .........?

5. Bijai - elementi kompleksa, datacijadakle krunsko imanje kakvo su hr. kraljevi imali u svakom kraju. ureeni po uzoru na karolinke "Pfalzen". sluili za privremeni smjetaj vladara dok je obilazio svoj teritorij (morao je zbog pomanjkanja inovnikog aparata).sv.Marta; datira se u 1.pol.9.st. pomou 2 zabata iz tog perioda. ikonostas sa trostrukim zabatom i trostrukim pristupom oltaru. Ona takoer ima ouvan protezis tj. odijeljen dio lijevo od oltara za darove. Trobrodna bazilika izgraena na ruevinama rimskog zaselka. Naeni zidovi okolnih gosp zgrada, te crkveni namjetaj. Crkva sv. Marte imala je prizemni proelni trijem na stupove. Oko nje su se nastavljale druge zgrade i objekti. Neki od zidova pripadali su srednjovjekovnom samostanu. Crkvene zgrade katedrale i krstionice, neko mauzolej i hram palae, sauvale su se do danas, dok su carev dom na jugu i zgrade u sjevernom dijelu propale. Oko crkve su pronaeni nadvratnici 6 zgrada. Vjerojatno podignute u 9.st.; od kamena. Spominju se sveenici Gumpertus i Gratianus (vjerojatno upravitelji imanja). Sveenstvo ima znaajnu ulogu. Dvorovi naputeni izumiranjem hrv narodne dinastije, pa su ih ugarski kraljevi darovali Trogiru.

ima ikonostas*7. Nin u 9. st.

8. Crkve s oblim kontraforima?-Sv Spas na vrelu Cetine, crkva na Lopukoj glavici u Biskupiji, sv, Cecilija (stupovi kod biskupije), 4 crkva u biskupiji, katedrala u biogradu- odlika 2. pol 9. st9. Karolinski elementi u predromanickoj arhitekturi Dalmacije?Odlike predromanike arhitekture je troapsidalnost, to je utjecaj karolinke kulture, te crkve se datiraju ve u 8.st, westwerk i karolinke rotundeCrkve: sv Marija u Trogiru-najraniji primjer rane srvj crkve u DalmacijiTroapsidalno svetite se naglauje sa tovanjem sv Trojstva i postavljanjem 3 oltara.Osebujnim ostvarenjem karolinke arhitekture smatra se Westwerk, monumentalno zapadno predzdanje crkve sa zavretkom nalik na toranj i bonim tornjevima sa stubama.6. Zadarska i splitska ranosrednjevjekovna radionica- karakteristike i odabrani spomenici.2. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskih crkava sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanika crkva, graena u starohrvatskoj predromanikoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetite. Glavna apsida je etvrtasta a bone su polukrune (to je predtromanika tradicija). Ima predvorje, tj westverk, to je predromaniki dodatak. Podudaraju se vanjske I unutarnje lezene. sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15.st ali kao romaniki. Dvorana kapitula je presvoena bavastim svodom. Zvonik ima krino rebraasti svod na prvom katu I jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105.g) zadubina ike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- Najbolje sauvana bazilika iz 11.st. sauvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetite za redovnike. jednostavna trobrodna bazilika na stupove s 3 polukrune apside i drvenim krovom, 5 pari stupova dijeli brodove, tip starokranske bazilike ali trostruka apsida odaje srednjovjeno ranoromansko doba 14. Arh. nalazi na Putalju i znacenje lokatliteta?-odgovoreno

15. 3 lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i pocetka 9. stoljeca?- Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad3brodne bazilike s 3 apside- sv Ivan kod Pule I Banjole kod Vodnjana.- 9.st16. Vladari uz crkve: Rizinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije?-Riinice: podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852. godine koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvata.-sv Stjepan, Solin : epitaf kraljice Jelene, umrla 976.g, spominje se mu Kreimir i sin Drislav-sv Petar i Mojsije: 1075.g okrunio se kralj Zvonimir 17. Karolinski liturgijski natpisi?

bilo je napisati gdje se sve putalj spominje i zato je vaan, mislim da ti je to odgovoreno u onim pitanjimauglavnom trpimir je dao tu zemlju splitskom biskupu kao zahvalu za posueno srebro da opremi neku crkvu, spominju ga i muncimir i zvonimirTezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je? - ovo nije bilo na ovom nego na prolom roku uglavnom to je bio M. Prelogtezu o adriobizantizmu je postavio DyggveSplitski pisac13.st., napisao "Historia Salonitana" - toma arhiakonvrlo vjerojatno e ti bit karakteristike vladarskog kompleksa u Bijaima jer je to bilo i sada i na prolom roku, to ima u onim odgovorima na pitanjabilo je sada isto tko su Godecaj, Gostilia i Pristina, za prvog neznam ali druga dva su: Hrvatski upan imenomGodeslavpodigao je crkvicu sv.Kria u Ninui dao postaviti natpis u donjem dijelu nadvratnika na ulazu. Natpis je nespretan, a slova nepravilna. Glasi: "upan Godeslav sagradi ovaj dom.". Natpis hrv.upana Pritineu drapnju kod Bribira. Natpis glasi: "Knezu Hrvata ....upan Pritina dao je podii crkvicu".i da bilo je isto kada poinje i kad zavrava predromanika7. Tipoloke karakteristike i datacija crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Sauvana samo u temeljima. Trobrodna crkva iz 1. polovine 9.st. , podijeljena zidanim stubovima izduenog presjeka. Ima 3 pravokutne apside i razvijeni trodijelni westwerk. Tamo se nalazio mauzolej hrvatskih vladara. U 11. st. Dograene su prostorije za katdralni kaptol hrvatskog biskupa. Od 9. do 11. stoljea namjetaj je mijenjan 4 puta. prva zajamena troapsidalna crkva u hr iz 9.stwestwerk naknadno dodan8. Poveite crkve i lokalitete:sv. Nikola (Mikula)- SPLIT, sv. Marija(Stomorica)-ZADAR , sv. Mihovil-BRNAZE KOD SINJA, sv. Anselmo-NIN ,sv. Juraj-PUTALJ.9. Datacija, opis i porijeklo sarkofaga Ivana Ravenjanina.- Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja i motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog kria od ljiljana , koji je karakteristian za 8.st. Motiv se ponavlja samostalno, izolirano. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema stilskim karakteristikama datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji. 10. Datacija i sadraj natpisa Petra Crnog, Gumajeva. 1064.g. Svjedoi o pogrebnim obiajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.11. Slavenske urne iz 7. ili 8. st. pronaene u kontinentalnoj Hrvatskoj.Vinkovci, duga ulica 99 (poloaj) slav paljevinsko groblje s kraja 7. i po 8. st.U devet su grobova ostaci spaljenih ljudskih kostiju poloeni na dno rake u urni, a u jednome na dno grobne rake bez urne VINKOVCI DUGA ULICA 99DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG)12. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji.U 10.st. se zbiva (jaa nego prije) disperzija predromanikog stila na prostoru Hr drave iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi izmeu ta 2 prostora. Ovo vee povezivanje se moe povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925.g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadlene za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijee spominju imena hr. kraljeva, pa je tee datirati spomenike. Jedine 2 iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10.st., tj prije 976.g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Drislava.13. Iz 9. st. potjeu darovnice knezova_Trpimira, Mutimira,Mislav_.

15. Poredajte kronoloki, prema dataciji sljedee crkve:SV. Spas na vrelu Cetine (9.st), sv. Stjepan na otoku u Solinu(10.st), benediktinska crkva u Riinicama(852.g) ,sv. Donat u Zadru(805.g) .16. Tipoloke karakteristike i primjeri crkava s oblim kontraforima.To su: Lopuka glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3 nepravilne apsideetvrta crkva u Biskupiji-jednobrodna s jednom apsidom i unutarnjim zidovima ralanjenim lezenama, sv. Spas u Vrlici kod Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim westwerkom i zvonikom na proelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat biforom), sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najvea graevina takve vrste, trobrodna , brodovi odijeljeni krinim stupovimaima zvonik na proelju i kapelicu na junoj strani, te katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima, troapsidalna sa zvonikom na proelju.17. Lokaliteti Majdan, Mravinci i Gajine.Lokaliteti Majdan-najbogatije starohrvatsko groblje iz ovog razdoblja , Gajine i Mravinci-najvee starohrvatsko groblje iz ovog razdobljasu primjeri starohrvatskih kranskih grobalja na redove na prostoru Salone.18. Vrijeme osnutka i teritorij bizantske teme Dalmacije.- 9. st., Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik,Kotor, otoci Krk, Cres, Rab I Osor19. Nin u 9. st. Nin je u 9.st. bio sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata u Akvileji. U to doba bio je centar pokrtavanja Hrvata . to je jedini antiki grad koji je ostao na hrvatskom teritoriju 20. Gumpertus na natpisima iz Bijaa bio je____akon______________.Gumpertus na natpisima iz Bijaa bio je sveenik (akon), ije se ima spominje na natpisima iz sv. Marte, i najvjerojatnije je bio upravitelj (kraljevskog) imanja na dvoru u Bijaima.1* sarkofag priora Petra- slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10.st, ali je sarkofag ipak iz 9.st. u sredini je kri reljefno istaknut. U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3.element). u natpisu nema romboidnog O , to ga stavlja u kasnije vrijeme 1.pol.9.st. spominje se roenje i ivot u Splitu

Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadraj natpisa.835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko ureenja samostana Sv. Petra2.pol.9.st. - opot kod Benkovaca; Branimirov natpis;1. put se spominje ime Hrvata2.pol.9.st. drapanj kod Bribira Branimirov natpis; upan Pritina dao isklesati 888.g. sv. Petar u Gornjem Muu u doba Branimira...2.pol.9.st. sv. Mihovil u Ninu opat Teodabert podigao u doba Branimira892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju

LOKALITETI SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJAVINKOVCI DUGA ULICA 99, DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG), SMRDELJI KRAJ SKRADINA, KAI- MAKLINOVO BRDO, DUBRAVICE KRAJ SKRADINA, SVETI LOVRE KOD IBENIKA, GLAVICE KRAJ SINJA, VELIM KRAJ BENKOVCA, MINJ

KOSTURNI UKOPI SLAVENAZAGREB KRUGE, VELIKA GORICA VISOKI BRIJEG, POEKI BRESTOVAC, BRODSKI DRENOVAC

LOKALITETI-karolinki nalazi....?????-BRODSKI DRENOVAC, PODSUSED Slavenski ratnik sa karolinkom X spatom, MEDVEDIKA - ma, sjekira i no 800. g., Slaven u franakoj slubi, CIRKOVLJAN, VARADIN10.st.drislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Kninajelena- gospin otok, solin 975.

11. zvonimir- crkva sv petra i mojsija, tv uplja crkva 1075- okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv luciji na krku i njegov jo samostan sv. Grgura u vrani iz 1076a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu12. st, sv lucija, baka- baanska ploa, drija i dobrovit

POVIJESNA PITANJA

1. Franaka uloga u pokrtavanju Hrvata.

Hrvati su zaslugom furlanskih markgrofa iz Cividalea oko 800.-te doli u dodir i u sklop franake kranske drave Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene graevine i pleterne skulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kransku vjeru. Pod taj je patrijarhat potpala hrv. crkva i njen biskup koji je imao sijelo u Ninu. A i hrv. su knezovi u 9. st. odlazili na hodoaa u Italiju to je poznato iz Evanelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate poetkom 9. stoljea do prvog okupljanja u vee politike organizacije i do naputanja poganstva. Razdoblje intenzivnog pokrtavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne samo elita nego i itava zajednica, zapoelo je nakon franakog osvajanja Liburnije i Dalmacije. Godine 812. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice na istonom Jadranu.

2. Centar franake vlasti u Istri?

Administrativno sredite je Novigrad. Ono je sredite franakog duxa.

3. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa?

Na sarkofagu iz GALIANE kod Pule. Oboje su magistri.

4. Sadraj Trpimirove darovnice.Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe. Prema kamenom fragmentu natpisa, on ih je smjestio u Riinicama izmeu Klisa i Solina. Tu su 1895. i 1908. god. pronaeni ostaci jednobrodne crkve i kameni fragmenti ukraeni starohrvatskim pleterom. Trpimir je za potrebe samostana preuredio i prenamjenio kompleks rimskih zgrada.

5. Koja crkva u istri nije poruena navalom barbara? [crkva sv. marije u vrsaru, crkva sv agneze u munta jani ili crkva sv marije velike u balama]

6. Kada je osnovana bizantska tema Dalmacija i koje je otoke i gradove obuhvaala?

-osnovana u 9.st.

Pod bizantskom vlau ostaju Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor i otoci Krk, Cres, Rab i Osor, u 9. st. organizirani u bizantsku temu Dalmaciju kao vana uporita na plovnom putu Jadranom.

7. Samostani u Dalmaciji iz 9. stoljea.

Riinice, samostan sv. Bartolomeja na Kapitulu

8.Najstariji pouzdano datirani zabat je?

U Riinicama je knez Trpimir 852. smjestio prve benediktince i naen je ulomak crkvenog ikonostasa na kojem pie: Molite se za kneza Trpimira. Trpimirov zabat klesala je radionica, a do Knina dolazi zajedno s misionarima,9. Gdje u ranosrednjovjekovnoj umjetnosti nailazimo na germanska imena?

Imena germanskih obiljeja otkrivena su na podruju sj. jadrana i uzdu obale pa se mogu povezati s franakom prisutnou u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U Rabu iznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Na sarkofagu iz Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus.

10. Imena hrvatskih zlatara: GRUBIZA I ZURA

11. upan GASTIKA dao isklesati namjetaj za SV. SPAS

12. Koji su povijesni i arheoloki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena?

13. Kako se zove Karamanova knjiga?

Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930.

14. Kako se zove Rapanieva knjiga?

Predromaniko doma u Dalmaciji, Split 1987.

15. Zabat iz Sustipana prikazuje: Glorifikaciju krista.16. Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadraj natpisa.

835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca

852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko ureenja samostana Sv. Petra

2.pol.9.st. - opot kod Benkovaca; Branimirov natpis;1. put se spominje ime Hrvata2.pol.9.st. drapanj kod Bribira Branimirov natpis; upan Pritina dao isklesati

888.g. sv. Petar u Gornjem Muu u doba Branimira...

2.pol.9.st. sv. Mihovil u Ninu opat Teodabert podigao u doba Branimira892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa

895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju

17. Poredajte kronoloki, prema dataciji sljedee crkve:

sv. Donat u Zadru(805.g) => benediktinska crkva u Riinicama(852.g) => SV. Spas na vrelu Cetine (2. Pol 9.st) => sv. Stjepan na otoku u Solinu(10.st)

18. Nin u 9. st. Nin je u 9.st. bio sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata u Akvileji. U to doba bio je centar pokrtavanja Hrvata . to je jedini antiki grad koji je ostao na hrvatskom teritoriju

upan DRAGOSLAV => izgradio oko 1100. Crkvu SV. VIDA NA KRKU

ARHEOLOKA PITANJA

1.Karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u Bijaima.Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva. Tamo je knez Trpimir u pratnji svojih dvorjanika i upana 852. god. izdao najstariju hrv. sauvanu povelju. Po tome se kompleks u Bijaima moe datirati. Bijaki su dvorovi naputeni s izumiranjem hrv. narodne dinastije pa su ih ugarski kraljevi darovali Trogiru. Zadnji su dijelovi sravnjeni sa zemljom za turske provale. Navodno je i portal katedrale u Trogiru prenesen iz Bijaa. To je remek djelo romanikog stila koje nosi potpis majstora Radovana. Crkva sv. Marte podignuta je u 9. st. Pred njenim je vratima knez Mutimir 892. god. izdao svoju povelju. To je trobrodna bazilika izgraena na ruevinama rimskog zaselka. Naeni su brojni zidovi okolnih zgrada (gospodarske zgrade i zgrade samostana sv. Petra od Klobuka), pilastri i pregrade i crkveni namjetaj. Danas znamo da to jest crkva sv. Marte jer je na arkadi oltarnog ciborija ispisano :Podignuto u ast sv. Marte. Bijai se u povelji kralja Andrije II. iz 1207. god. spominju kao kraljevsko imanje. Crkva sv. Marte imala je prizemni proelni trijem na stupove. Oko nje su se nastavljale druge zgrade i objekti. Neki od zidova pripadali su srednjovjekovnom samostanu. Crkvene zgrade katedrale i krstionice, neko mauzolej i hram Oko sv. Marte su otkriveni nadvratnici sa 6 raznih zgrada. Oni su dokaz da su zaista oko crkve sv. Marte postojale razne graevine i da je to bila rezidencija hrv. knezova. Oni su za sada jedini pravi ostaci rezidencija hrv. narodnih vladara. Na nekoliko se nadvratnika spominje ime sveenika Gumpertusa i Gratianusa. Oni su vjerojatno ujedno bili i upravitelji imanja. Oblici slova nam daju naslutiti o kojim se razdobljima radi. Te okolne zgrade su vjerojano podignute u 9. st. Sve zajedno je dokaz da su Hrvati koristili kamen u svom graditeljstvu.

2. Ratniki grobovi s karolinkom opremom u S Hrvatskoj.

=> Naeno je koplje s krilcima kod Varadina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st.

=> grob ratnika sa dvosjenim maom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s petodijelnom jabuicom(platno za umotat) i stremen izvijene uice iz unitenog groba iz okolice Preloga.

=> Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st.

=> On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom.

Cirkovljani kod Preloga u Meimurju uniteno groblje => dugi bojni noevi (sax => Kod Poekog Brestovca je pronaen grob slavenskog odlinika iz kraja 8.- po. 9. st. koji je imao ukraeni zlatni pojas avarskog obiljeja i jeziac s pucetima pojasne garniture za noenje dvosjenog ranokarolinkog maa. Naen je i karolinki pojasni jeziac.

=> I u Podsusedu ima karolinkih obiljeja. Otkriven je grob ratnika sa maem tipa K s petodjelnom jabuicom i karolinkom garniturom za noenje maa koji se pripisuje vremenu franakih sukoba s Ljudevitom.

=> I u Susedgradu su naeni robovi opremljeni po karolinkoj modi.

Biskupija- Crkvina ima 10 grobova juno od crkve,5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su naeni franaki maevi i ostruge. I Nin drijac, ali to je na jugu.

3. Tipovi crkava u Istri i primjeri.U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...

4. Srednjovjekovni nalazi na Putalju.Od kamena je graena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav obnovivi staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio splitskom nadbiskupu. Ostaci stare zgrade uzidani su u dananju. Arhitektura potjee od prapovijesti, preko antike u srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je prema namjetaju dobro datirana crkva. Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su najznaajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema. 2 su imala ljebove to znai da su bili rubni.5. Tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo znaenje za tumaenje skulpture.

19. Napii karakteristike i dataciju crkve u Gradini.

Osam stupova unutar crkve ini oktogon, dok su 4 stupa postavljena u uglove prostorije. Nije bilo jasno da li se radi o svetitu ili sredinjem dijelu bazilike.Buli misli da je to bazilika sv. Petra u kojoj je papinski legat Gebizon u listopadu 1076. god. okrunio kralja Zvonimira.

Zidine crkvice stoje tik do zidina stare rimske Salone. Naeni su rimski natpisi i arhitektonski elementi od koji su neki bili upotrebljeni i pri gradnji crkve. Apsida lei na dubokim temeljima koji su vjerojatno ostaci neke starije rimske zgrade. Naena je profilirana ploa uzidana u temelj apside, fragmenat pilona i korintski nadglavak pilastra vjerojatno iz 2. st. poslije Krista. Sada kad je crkva otkopana cijela, zna se da se ne radi o bazilici nego o crkvi etvrtastog oblika. Stupovi su izraeni od sivog granita, a svi potjeu od starih rimskih zgrada. Ispred crkve je otkopana zgrada u obliku pravokutnika koja je bila prislonjena na starohrv. crkvu. Taj je prostor sluzio i za pokapanje mrtvaca. Grobovi su bili i oko crkvice. Ova je crkva iz 2. pol. 11. st. Prostor povezan s njom nije iz istog vremena. Zgrada je podignuta u vrijeme kad je crkvica jo uvijek bila u upotrebi. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena za vrijeme prodora Tatara. Ova crkva u Gradini spada po osnovi i konstrukciji u male crkve slobodnih oblika iz vremena hrv. narodne dinastije. U to vrijeme Europom vladaju bazilike- uzdune graevine na tri broda sa drvenim stropovima. Crkva u Gradini ima centralnu tlorisnu osnovu, a raspored stupova ukazuje na postojanje svodova. Vjerojatno je imala i sredinju kupolu. Oble nie su se nalazile u apsidi i uzdunim zidovima crkve. Ta je crkva otkad je podignuta namjenjena sveanim dvorskim i carskim ceremonijama. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena za vrijeme prodora Tatara.

Strzygowski: Ova ga crkva podsjea na norveke drvene crkve na 12 jarbola. Druga stvar je da nama nisu poznate nikakve norveke crkve u podruju slavenske gradnje sa drvima. Osim toga, crkve na jarbole unutra imaju oblik pravokutnika i drveni strop, dok crkva u Gradini ima oktogon i kupolu23.Slika jezica iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca - slika na 153. str hrvati i karolinzi - kojim stilom su izraeni?

Ne NEGO BLATNICA - MIKULIICE

26. Tlocrt sv. Lovre iz Zadra - napii karakteristike arhitekture i dataciju [knjiga od nina do knina]Crkva sv. Lovre u Zadru druga je kljuna graevina za prouavanje westwerka na naem podruju (slika dolje). Sv. Lovre je mala trobrodna bazilika s kupolom. Morfolokim se i dekorativnim elementima pribliava ranoromanikim formama (11. st.). U okviru osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, dok su male bone nie znatno uvuene pa su iza njih ostale male pravokutne prostorije. etiri stupa dijele unutranjost na tri broda koja, s obzirom na svodovni sistem crkve, i nisu pravi brodovi jer ti boni prostori podupiru srednji povieni svod, podijeljen u tri polja. Prvo i tree polje ima krine svodove, dok se nad srednjim dizala kupola, iznad etiri stupa.

27. Natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa.Sarkofag Priora Petra iz Splita- starokranski kri i ornament, uz postojee se starokranske simbole dodala nova ukrasna polja, oblikovan u salonitanskoj radionici.

Sarkofag nadbiskupa Ivana- od mramora, antiki sarkofag, izvorno neukraen, u srednjem vijeku mu dodan ukras. Ima troprutastuvrpcu u peteljci ljiljanova cvijeta. Datira se kasnije od drugog.

Na poklopcu natpis INHIKA koji se inae pojavljuje krajem 8. st. i istodoban je preinaki .

39. Groblja u Majdanu i datacija i karakteristike.U Velikoj Gorici se nalazi niz pravilno poredanih grobova za ratniku generaciju pogana. Naeni su eljezni noevi, strelice, bojne sjekire, zemljani lonci i bronani krajevi remena ne mlai od 8. st.

Groblja ratarsko- seljakih zajednica iz 11. st.- Bijelo Brdo kod Osijeka, Klotar, Veliki Bukovac i Svinjarevci- pored nakita naeni i srpovi.

Groblje sv. Marije u Biskupiji -Otkopano je 6 grobova juno od bazilike. U grobovima su naeni starohrv. maevi, noii i ostruge karolinkog tipa, kremeni, tave, posude i zlatni novac Konstantina V. Kopronima (741.-775.) u ustima mrtvaca te dostojanstvenik ukopan u kameni sarkofag, u sveanoj haljini, ali bez oruja i posuda, a uz noge su mu bile ostruge s kranskim kriem. Imao je novac cara Vasilija (867.-886.).

Na lokalitetu drijac je u est kampanja istraeno preko 5000 m2 terena i istraena su ukupno 334 starohrvatska groba. Tijekom istraivanja ustanovljeno je kako postoje dvije zasebne nekropole zapadna i istona. 20 starohrvatskih grobova horizonta 10.-11. st. s kamenom grobnom arhitekturom . Radi se o naknadnim ukopima u ve postojeu starohrvatsku nekropolu.

Majdan, Gajine i Mravinac su groblja na naem podruju kranskog karaktera.

38. Najstarija sauvana ranoromanika bazilika u hrvatskoj je:

Sv. Petar u Supetarskoj Drazi iz 1060. god. To je jednostavna trobrodna bazilika na stupove s tri polukrune apside i s prostim drvenim krovom. Unutranjost je podjeljena na brodove od po 5 pari stupova. Srednji je brod uzdignut iznad bonih . To je tip starokranske bazilike (benediktinske). Ima svetite i duboki kor za sveenstvo.

43. to od navedenog nije naeno u Medvediki:

Ostruge nisu naene, a naen je ma,jezici i sjekira.42.Karolinki utjecaj na dalmatinsku predromaniku?Crkve s westverkom i esterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinkim i bizantskim svijetom.44. Karakteristike i datacija uplje crkve.

Ta crkva lei u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako nazivaju stare zidine koje stre iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god. govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. uplja crkva u Solinu izravno slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira prvobitnu graevinu). Ta trobrodna ranoromanika bazilika, posveena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagraena unutar velike starokranske bazilike iz 6. st., imala je specifino zapadno proelje i zvonik, a na istonoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutranjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom iji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posveen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posveen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posveen.

45. Crkve sa kontraforima- tipologija, datacija, rasprostranjenost.Crkva na Lopukoj glavici, sv. Cecilija, sv. Spas na vrelu Cetine-9.st.

Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u pridodanom predvorju westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuka Glavica, Bukorovia Podvornica, Sv. Spas na vrelu Cetine) i 3- brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima)

Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio kasnosrednjovjekovnom, ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana GASTIKE koji ima identine ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9.st. Crkva je 1-brodna s westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom.

Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja i imala je neobino 3-lisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni prostor. Za daticiju crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament kao i zabat s natpisom kneza Trpimira iz Riinica koji se datira u 9.st.

Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa zvonikom i predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po svojim karakteristikama (monumentalna 3- brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali naeni ulomci crkvenog namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres) i datiraju se u 9.st.

=> To su: Lopuka glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3 nepravilne apside etvrta crkva u Biskupiji-jednobrodna s jednom apsidom i unutarnjim zidovima ralanjenim lezenama, sv. Spas u Vrlici kod Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim westwerkom i zvonikom na proelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat biforom), sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najvea graevina takve vrste, trobrodna , brodovi odijeljeni krinim stupovimaima zvonik na proelju i kapelicu na junoj strani, te katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima, troapsidalna sa zvonikom na proelju.17. Lokaliteti Majdan, Mravinci i Gajine.

1) GAJINE U KATEL SUURCU (9.- 11.st. - ukapanje)

Jz od Putalja

2 terase: VELIKO I MALO LETNJE + KOD vipera (VIJUGA KAO ZMIJA)

106 komada novca

Najstarija nekropola kod Salone od 9.st.

13 grobova (ovalni ograeni kamenim ploama i prekriveni kamenom)

Oprema: IANE NAUNICE + JAJA + PROBUENI RIMSKI NOVAC (oko glave)

OKRUGLE NAUNICE s jagodom filigran + granulacija

Iz GROBA VIRI KAMENI KLIN oznaka groba

2 tipa SATROHRVATSKIH NAUNICA => KARIICE + JAGODNE (od bakra 9. 12st.)

Razne vrste JAGODNIH NAUNICA (filigran- srebro) LOKALITETI Knin-plavno, minj, Mogorjelo

PRSTENI: bakar, srebro, bronca Jedinskteni nalazi:

PAR SRERNIH NAUNICA S IZDUENOM JAGODOM

NAUNICE S JAGODOM ISPLETENOM OD TANKE SREBRNE ICE

NAUNICA S JAGODOM OD SPIRALNE ICE => nije sthrv.- nego KARANTANSKO.KETLAKA Datacija 8. 11.st.2) MAJDAN (9-11.st.- VRHUNAC 9. I 10.)

BLIZU IZVORA JADRA => DESNA OBALA RIJEKE (obilje ume i ribe)

NAJBOGATIJA STHRV NEKROPOLA OVOG KRAJA!! (30te - Biha)

GROBOVI U 2 SLOJA:

DINJI SLOJ: zlatne i srebrne naunice + rimski ostaci (pitosi i urne)=> cementara SPLIT

RIMSKA LATRINA => vc uz vodovod

26 hrvatskih grobova

Z I ORIJENTIRANI

GORNJI SLOJ kasniji grobovi pa nema toliko priloga

GROBLJA NA REDOVE (kao i Gajine i Glaviine)

Nepravilni pravokutnik izboen na sredini => KAMENE PLOE POKRIVAJU (od rimskog vodovoda)

BEZ DASAKA I LJESOVA =>1 ILI 2 OSOBE U GROBU

ALNOVI BOGATOG RODA => moda Trpimirov curtis => ima i naselje

BOGATI GROBOVI:

FILIGRANSKA JAGODA OD ISTOG ZLATA

NAUNICE OD SREBRA I BAKRA

OGRLICA S OSAM POZLAENIH PRIVJESAKA => isto zlato ili srebro + bakar => filigran + jajoliki

Moda bizantski import

Ranokranski grobovi: NEMA PRILOGA HRANE NI POPUTBINE OD ORUA FRAGMENTI SH CRKVENOG NAMJETAJA S PLETEROM

PILASTAR- dvoprutost, iluminirani kodeksi Oltarne pregrade =>GRIFONI, doruta pletenica s kuglicama => datiranje u drugu pol 11.st. Tragovi pravokutne gra s APSIDOM => MODA IZ NJE PLETERNI NAMJETAJ

40 komada nakita: JEDNOJAGODNJE NAUNICE I SLJEPOONIARKE (ugl. Srebro, a esta je i pozlata) i KARIASTE (krakteristika ovog prostora od Solina do Biljana Donjih)=> karakteristika prostora

Rijedak nalaz: VELIKE SREBRNE ETVEROJAGODNJE NAUNICE (uplje i neukraene)

PRSTENI: pozlaeni s krunom3) MRAVINCE GLAVIINE

KOD SELA Mravinci istono od Solina 30te otkopano 5 STAROHRVATSKIH GROBOVA => srebrne naunice, noi,, prstenje

Sve ukupno otkopano vie od 115 grobova (Biha ih kopa u nekoliko etapa)

GROBLJE NA REDOVE => Z I (glava gleda ka izlazeem suncu

GROB- bez sanduka, nepravilni OVALNI OBLICI (ograeni nepravilnim kamenjem gore s kamenim ploicama)

Grobovi s 2 pokojinika, dosta djeijih Prilozi se nalaze u gotovo polovici grobalja => 68 naunica

SLJEPOONIARKE, JEDNOJAGODNE, KARIASTE - i muki grobi, SREBRNA NAUNICA S 4 JAGODE

PRSTENJE . umetanje kamena i staklene paste

ELJEZNI NOI I LJUSKA JAJETA (kao i Gajine)

9. I 10.st. nepravilnost i gustoa => 11.st. prestaje pokapanje (moda stanovnitvo sa SUTIKVE) NEMA TRAGOVA ARHITEKTURE => neobino zbog inae grobova blizu crkvenoj arhitekturi Analiza antropologije: 27 LUBANJA, NAGLAEN DIMORFIZAM, od 30- 65 godina, bez malformacija i ozljeda MRAVINCI NISU DO KRAJA ISTRAENI

47.Pulska katedrala po karakteristikama je :

U drugoj polovici 5. stoljea transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakteristinim arhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i ravno zaelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor,

=> srueni polovicom 19. stoljea nakon premjetanja sjedita biskupije u Pore 1828. godine.

Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeu. Bila je bogato ukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.

2. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskih crkava

sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanika crkva, graena u starohrvatskoj predromanikoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetite. Glavna apsida je etvrtasta a bone su polukrune (to je predtromanika tradicija). Ima predvorje, tj westverk, to je predromaniki dodatak. Podudaraju se vanjske I unutarnje lezene.

sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15.st ali kao romaniki. Dvorana kapitula je presvoena bavastim svodom. Zvonik ima krino rebraasti svod na prvom katu I jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105.g) zadubina ike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- Najbolje sauvana bazilika iz 11.st. sauvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetite za redovnike.

1060.g. plemstvo I puk osnivaju samostan

3. Crkve s westwerkom. To su: sv. Marija u Crkvini, Lopuka glavica u Biskupiji, avi kod Bribira, sv. Spas na Vrlici, sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji, sv. Stjepan u Solinu, sv. Petar i Mojsije, sv. Lovro u Zadru.7. Tipoloke karakteristike i datacija crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Sauvana samo u temeljima. Trobrodna crkva iz 1. polovine 9.st. , podijeljena zidanim stubovima izduenog presjeka. Ima 3 pravokutne apside i razvijeni trodijelni westwerk. Tamo se nalazio mauzolej hrvatskih vladara. U 11. st. Dograene su prostorije za katdralni kaptol hrvatskog biskupa. Od 9. do 11. stoljea namjetaj je mijenjan 4 puta.

prva zajamena troapsidalna crkva u hr iz 9.st

westwerk naknadno dodan

11. Slavenske urne iz 7. ili 8. st. pronaene u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Vinkovci, duga ulica 99 (poloaj) slav paljevinsko groblje s kraja 7. i po 8. st.

U devet su grobova ostaci spaljenih ljudskih kostiju poloeni na dno rake u urni, a u jednome na dno grobne rake bez urne

VINKOVCI DUGA ULICA 99

DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG)

1. sarkofag priora Petra

- slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10.st, ali je sarkofag ipak iz 9.st. u sredini je kri reljefno istaknut. U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3.element). u natpisu nema romboidnog O , to ga stavlja u kasnije vrijeme 1.pol.9.st. spominje se roenje i ivot u Splitu

12. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji.

U 10.st. se zbiva (jaa nego prije) disperzija predromanikog stila na prostoru Hr drave iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi izmeu ta 2 prostora. Ovo vee povezivanje se moe povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925.g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadlene za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijee spominju imena hr. kraljeva, pa je tee datirati spomenike. Jedine 2 iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10.st., tj prije 976.g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Drislava. Sakralna gradnja: Sv. Marija od OtokaRAPANI PITANJA

5. Osnovne karakteristike i primjeri radova splitske radionice.Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili po 9.st i izvrsno su isklesani (od strane mjesnih majstora).

28. Karakteristike zadarske i splitske klesarske radionice i primjeri.KARAKTERISTIKE SPLITSKE I ZADARSKE RANOSREDNJOVJEKOVNE KLESARSKE RADIONICE

SPLITSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju stilizirani ljiljani u razliitim geometrijskim kombinacijam , kvadratna polja s ukrtenim ljiljanima su udubljena u plohu ; natpisi na sarkofazima su uz gornji rub proelja - sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag priora Petra

ZADARSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama : kri flankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni vorovi, stilizirana kina(?), spirale. . . - 2 sarkofaga u Arheolokom muzeju, Zadar ; 1 na zadarskom groblj

31. Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene.

Naen je u Solinskoj bazilici sv. Stjepana na Otoku (kraljevske grobove u toj bazilici spominje Toma Arhiakon u 13. st). Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih odredbi kasnoantikog zakonodavstva u SRV.

-u ovom grobu poiva glasovitaJelena, ena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja... - 976. god.

Nakon Bulia mnogi su davali svoja tumaenja Mioevi, Rapani, Sui. Tu se radi o IV. indikciji koja odgovara 976. godini. Umrla 8. dan prije oktobarskih ida. Rapani je to preveo kao da se sve oznake odnose na isti datum.

- mater fit pupillorum -- majka siroadi, a nadbiskup Martin je na sarkofagu oznaen Peter pupillis (njezin je suvremenik) radi se o odredbama iz pravnog sustava (nisu mogli sami upravljati nasljedstvom i imovinom) osim siroadi, Jelena i Martin su i zatitnici udovica.

9. Datacija, opis i porijeklo sarkofaga Ivana Ravenjanina.

- Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja i motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog kria od ljiljana , koji je karakteristian za 8.st. Motiv se ponavlja samostalno, izolirano. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema stilskim karakteristikama datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji.

10. Datacija i sadraj natpisa Petra Crnog, Gumajeva.

1064.g. Svjedoi o pogrebnim obiajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.NABRAJANJE

najraniji spomenici

1) krstionica kneza Vieslava

2) crkva sv. Kria u Ninu upana Godeslava.

3) crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav4) ostaci u Riinicama ispod Klisa, prve naseobine monaha -852. god. pozvao Trpimir

5) ostaci sv. Marte u Bijaima koju spominje povelja kneza Mutimira iz 892. god.

CRKVE PRVE POLOVICE 9.ST.

SV. MARIJA na CRKVINI U BISKUPIJI , SV. JURAJ NA PUTALJU , SV. MARTA U BIJAIMA kod TROGIRA, SV. KRI U NINUCRKVE SREDINE 9.ST.. TRPIMIR 845- 864

KAI I LOPUKA GLAVICA . (preureene - RIINICE KOD SOLINA VRPOLJU KOD KNINA i AVIU KOD BRIBIRACRKVE DRUGE POL 9.ST. - BRANIMIR

11. Nabroji lokalitete starohrvatskih crkava na podruju Solina.U solinskom polju su nam poznate crkve:

sv. Petar u Riinicama (spominje je Trpimir u svojoj darovnici iz 852. god.)

sv. Marija od Otoka (natpis Jelene koja ju je podigla)

sv. Stjepana i Mojsija (grobnice hrv. vladara- Petar Kreimir i drugi)

sv. Juraj u Putalju (podignuta 839. god.)

sv. Marta u Bijaima

sv. Petar od Klobuka (samostan iz 12. st.)

sv. Petar u Selu (zadubina Petra Crnog).

CRKVE S OBLIM KONTRAFORIMA:

LOPUKA GLAVICA (prva). ETVRTA CRKVA U BISKUPIJI, SV SPAS, SV. CECILIJA , STUPOVI KOD BISKUPIJE, BIOGRADSKA KATEDRALA (obiljeje 2. Pol. 9.st.)12. Primjeri ESTEROLISNIH crkava u Dalmaciji i na hrvatskom prostoru.

sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru , sv. Urula u Zadru

sv. Mihovil na lokalitetu Mijoljaa u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru Stomorica ,sv. Krevan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kaiu, crkva u kabrnji, crkva u kakmi

11. ETVEROLISNE CRKVE U DALMACIJI

etverolisne su sv. Nikola u Ninu, sv. Kri u Ninu te sv. Vid u Zadru, sv krevan na krkuOSTALI OBLICI

Crkve na grki kri su sv. Nikola i sv. Eufemija u Splitu Kcadratni tlocrti: Gradina u Solinu, sv. Juraj kod Obrovca Longitudinalne graevine na 3 broda su sv. Marta u Biaima, crkva u Koljanima kod Vrlike te sv. Marija od Otoka u SolinuCIBORIJI: SV. MARTA U BIJAIMA, STOMBRATI U BIJAIMA, RAB GRADSKA KATEDRALA , SV. MARIJA U BISKUPIJI IKONOSTASI: SV. MARTIN U SPLITU ,SV. MARIJA U BIJAIMA, SV. MARIJA i STUPOVI U BISKUPIJI OLTARI: SV. LOVRE U PAZDIGRADU, SV. NIKOLA NA PRIJEKOM U DU

SAMOSTANI

9. st. => sv. PetaR u Riinicama sv. KREVANA U ZADRU

SV. STJEPAN pod BROVIMA

SV. PETAR U SELU

11.ST. SAMOSTAN SV. PETRA U SUPETARSKOJ DRAGI NA RABU (1060.)

=> SV. MARIJA U ZADRU (1066.- privilegije)

=> SV. IVAN EVANELIST U BIOGRADU (1060.)

=> SV. BARTOL KOD KNINA

=>SV. GRGUR NA VRANI (1076.)

=> SV. PETAR U SELU KRILCE-JESENICE (zadrubina Petra Crnog)

=> SV. LUCIJA NA KRKU

=> SV PETAR NA OSORU

enski samostani su sv. Duje u Trogiru, sv. Toma u Biogradu, sv. Andrija u Rabu i sv. Benedikt u Splitu

5 NATPISA KNEZA BRANIMIRA:

sv. Petra na Gornjem Muu(888.) ,sv. Mihovila u Ninu (Teodebert), opotu kod Benkovca (dux i comes),drapanj kod Bribira (s Pritinom), OTRES KOD BRIBIRA24. Primjeri crkava iz 10. st.

sv. Marija kod Otoka

BISKUPIJE 11.ST.

=> KNIN, BIOGRAD, NIN

WESTWER

LOPUKA glavica,Biskupija, SV. CECILIJA- stupovi, biskupija, SV. SPAS, sv.marija U CRKVINI KOD BISKUPIJE, AVI, BIOGRAD - KATEDRALA

BENEDIKTINSKE TROBRODNE BAZILIKE S DRVENIM KROVOM RANOROMANIKE GRADNJE:

1) SV. PETAR U SUPETARSKOJ DRAGI

2) SV. PETAR U OSORU

3) CRKVINA KOD BISKUPIJE

4) STUPOVI vea hrv. Bazilika

5) AVI kod OSTRVICA => posjed ubia

6) KATEDRALA U BIOGRADU katedrala biskupa od 1060.

7) KRILO-JASENICA samostanska crkva Petra Crnog

8) Sv MARIJA U NINU ranoromansaka bazilika na tri broda

9) SV. MARIJA U ZADRU25. Crkve 11. st na podruju Solina.

Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''uplja crkva'')

5. Primjeri novih ranosrednjovjekovnih crkava u Istri

3brodne bazilike s 3 apside- sv Ivan kod Pule I Banjole kod Vodnjana.- 9.st.

GROBLJA NA REDOVE U SJ. HRVATSKOJ I DALMACIJIVelika Gorica, Klotar, Bijelo Brdo, Svinjarevci / BISKUPIJA, KOLJANI, BRIBIR, SPLITLOKALITETI SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJA

VINKOVCI DUGA ULICA 99, DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG), SMRDELJI KRAJ SKRADINA, KAI- MAKLINOVO BRDO, DUBRAVICE KRAJ SKRADINA, SVETI LOVRE KOD IBENIKA, GLAVICE KRAJ SINJA, VELIM KRAJ BENKOVCA, MINJKOSTURNI UKOPI SLAVENA

ZAGREB KRUGE, VELIKA GORICA VISOKI BRIJEG, POEKI BRESTOVAC, BRODSKI DRENOVAC, PRIVLAKA GOLE NJIVELOKALITETI-karolinki nalazi....?????

-BRODSKI DRENOVAC, PODSUSED Slavenski ratnik sa karolinkom X spatom, MEDVEDIKA - ma, sjekira i no 800. g., Slaven u franakoj slubi, CIRKOVLJAN, VARADIN

11. zvonimir- crkva sv petra i mojsija, tv uplja crkva 1075- okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv luciji na krku

i njegov jo samostan sv. Grgura u vrani iz 1076

a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu12. st, sv lucija, baka- baanska ploa, drija i dobrovit

8. Poveite crkve i lokalitete:

sv. Nikola (Mikula)- SPLIT, sv. Marija(Stomorica)-ZADAR , sv. Mihovil-BRNAZE KOD SINJA, sv. Anselmo-NIN , sv. Juraj-PUTALJ.

KLESARI

SARKOFAG IZ GALIANE KOD PULE magistri Iohannes i Garibertus (g) Pula- Cacelletus Osor- Mengausus Rad (sv. Ivan Krstitelj) => MUNDUS I BADAVITUS (g) Krk ANDREAS Split- PETRUS I DOMINICIUS, OTTO ( POD) SLAVENSKA IMENA: 13.st. Bra Radonja, Ston SkoronjaSLIKE

36. Slika dva zabata, mislim da su oba talijanska, opis i datacija.Predromanika u hrv 9.-11.st

Romanika 11.-13. St

Historia salonitana toma arhiakon 13.st., pie o splitskoj crkvenoj povijesti 7.-13.st., no nepouzdan je jer ne spominje neke dogaaje (poput crkvenih sabora 925. I 928. Kada je osnovana splitska nadbiskupija)

1. Karamanova interpretacija predromanike arhitekture + karakteristike crkvica slobodnih oblika

Na predromaniku arhitekturu su utjecale ranokranska umjetnost sa svojim westwerkom i bizantska sa esterolisnom arhitekturom. Karaman crkvenu arhitekturu dijeli na monumentalne graevine (nastale po uzoru na zapadnu europu [trobrodne bazilike]) i na male crkvice slobodnih oblika (mogu imati slobodne tlocrte, malih su dimenzija, nadsvoene svodovima i kupolama, apside mogu biti oble i pravokutne, graene od sitnog i nepravilnog kamenja s puno buke, a tlocrti mogu biti longitudinalni [jednobrodne crkvice s ravnom zidovima ili zidovima ralanjenim lezenama, npr sv petar riinice, a mogu biti i trobrodne, a brodove dijele zidani piloni, a ne stupovi kao u italiji, npr. Sv marta u bijaima i sv marija kod solina], mjeoviti [one su jednobrodne s kupolom i tendencijom k centralnoj shemi] i centralni [trolisne crkvice sv. Krevan na krku, etverolisne sv. Nikola u ninu, esterolisne sv. Trojica u splitu, sv marija u trogiru]). Smatra da su male crkvice nastale zbog manjka utjecaja izvana, pa su lokalni majstori smiljali razne tlocrte oponaajui u jednostavnom obliku graevine velikih sredita, a takoer ih je bilo lako nadsvoditi jer su bile male.

2. Karolinki utjecaj na predromaniku arhitekturu dalmacijeKarolinki utjecaj na predromaniku arhitekturu dalmacije se oituje u westwerku (monumentalnom zapadnom proelju), troapsidalnosti i karolinkim rotundama. Primjeri su crkva sv. Donata u zadru, crkva sv. Marije u trogiru

3. Karamanova interpretacija crkve sv. DonataPrvo je bila posveena sv. Trojstvu, no ime je dobila po zadarskom biskupu donatu koji ju je dao podii oko 805. Godine da u nju stavi relikvije sv. Stoije. Karaman ju broji kao monumentalnu graevinu. To je kruna graevina iji je sredinji dio nadsvoen kupolom koju nisu 6 masivnih pilona i 2 monolitna stupa kroz koje se prostupalo svetitu s 3 apside. Pripada karolinkim rotundama (donat je boravio na dvoru karla velikog). Gradili su ju manje vijeti domai majstori i vidljiva je neugledna zidarska tehnika, nepravilnost mjera i linija te pomanjkanje ukrasa. U temelje crkve graeni su komadu rimskih stupova. Skupine graevina sv. Donata, krstionice i katedrale u zadru podsjeaju strzygowskog na skupinu graevina na kristovu grobu u jeruzalemu i to objanjava tradicijom junih slavena da hodaste u svetu zemlju, no karaman misli da to nema smisla jer su hrvati pokrteni tek 800. Godine, a sv. Donat izgraen smao 5 godina kasnije.4. Karamanova interpretacija ranosrednjovjekovnih trobrodnih bazilika u dalmaciji + karaman o benediktinskim ranoromanikim bazilikama + varijante + to su donijeli benediktinci + nastarija sauvana benediktinska/ranoromanika bazilika tuTri apside obino predstavljaju ranoromaniki element u arhitekturi crkava (u 11. St. Ih se javlja sve vie), iako ih se moglo nai i u 9. I 10. Stoljeu kao rezultat franakih utjecaja (sv. Marta u bijaima 9. St, sv. Marija kod solina 10.st). Ranoromaniku trobrodnu baziliku dalmacija je upoznala zahvaljujui benediktincima iz june italije (geslo ora et labora) koji su takoer upoznali dalmatinske majstore s boljim tehnikama gradnje (pravilno klesano kamenje) (donijeli su i pismo i kodekse oslikane minijaturama). Odlika benediktinskih samostana je drveni strop. Benediktinske bazilike imaju ujednaene apside (3), koriste stupove, a zvonik je ili odvojen od crkve ili ga nema, za razliku od starhrv trobrodnih bazilika koje imaju 1 ili 3 apside, zidane pilone umjesto stupova, a zvonik se nalazi na proelju, te mogu imati dekorativne lezene. Sv. Petar u supetarskoj drazi je najstarija ovdje sauvana benediktinska bazilika, 11.st. (1060., trobrodna bazilika, 3 polukrune apside, drveni krov, srednji brod uzdignut iznad bonih). Drugi primjeri su crkva sv. Marije u zadru (isto kao sv. Petar u supetarskoj drazi) i crkva sv. Petra i mojsija u solinu (uplja crkva, crkva na gradini?, upisano troapsidalno svetite posveeno petru srednje, jedno mojsiju, tree ne zna se, trobrodna, ima i westwerk, zvonik, sagraena je unutar velike starokranske bazilike iz 6.st., krunidba zvonimira 1075. Ili 1076., na dan sv. Dimitrija). Tu je jo kapitul. Varijante benediktinskih trobrodnih bazilika (mogu imati krine pilone, etverokutni zvonik) iz 11. St., biogradska katedrala, sv. Petar u selu.

5. Karaman o lokalitetu u bijaima + karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u bijaimaU bijaima je podignuta crkva sv.marte u 9.st koja se nalazila u sklopu dvora. Crkva je trobrodna i nalazi se na ruevinama rimske ville rustike i ranokranske crkve. Oko crkve je pronaeno 6 nadvratnika koji su dokaz da su oko crkve postojale razne graevine. Na nadvratnicima su pronaena imena sveenika gumpertusa i gratianusa koji su vjerojatno bili i upravitelji imanja. Oblici slova na nadvratnicima upuuju da su okolne zgrade vjerojatno bile podignute u 9. Stoljeu. Nadvratnici, crkva itd. Su dokaz da su hrvati koristili kamen u svom graditeljstvu (poto je crkva datirana tako rano) i stoga karaman smatra da hrvati nisu gradili drvene crkve. Karaman takoer smatra da su okolne zgrade bile privremeno/povremeno prebivalite hrvatskih vladara i to podupire trpimirovom darovnicom iz 852. I mutimirovom poveljom iz 892. Koje su izdane u bijaima. Navodno je radovanov portal koji se danas nalazi u katedrali u trogiru preneen iz bijaa.

6. Karaman o razvoju predromanike pleterne plastike u dalmaciji + karamanova interpretacija ciborija iz vallpolicele + karaman i rapani o predromanikoj skuplturi u dalmaciji + rapanieva 2 temelja predromanike + rapanieve 2 predromanike grupeKaraman smatra da je pleterna plastika dola u dalmaciju s podruja italije u 8.st. Jer su pleterne skulpture s poetka 9.st. U starohrv. Crkvicama u dalmaciji identine u stilu, tehnici te izboru i rasporedu motiva onima u italiji. A da je italija utjecala pleternim ukrasom na dalmaciju, a ne obrnuto objanjava ulomkom ciborija iz vallpolicele. Ulomak ciborija iz vallpolicele je najstariji poznati spomenik pleterne dekoracije u italiji. Datira se u 712. Godinu to je cijelo stoljee prije pojave hrvatskog pletera, pa je vidljivo da je italija utjecala na dalmaciju, a ne obrnuto to se pletera tie. U italiji se takoer moe pratiti razvoj troprutastih pletera. Ovaj nije troprutast. Pleteri u dalmaciji se sastoje od 3 paralelna i jednako udaljena prutka, a ta trostrukost je ono to dijeli dalmatinsku i italsku umjetnost dvoprutaske bizantske i antike. Takoer, langbardski pleter je konfuzan, a dalmatinski i italski uredan i jasan. Dalmatinski pleter ima i stalne motive, a to su ljiljani, rozete, ptice, zvijeri, palmete, krievi, itd. Iz svega toga, karaman zakljuuje da dalmatinski pleter spada u krug italske pleterne plastike. Ljudski lik nestaje tokom 8.st iz skulpture/pleterne plastike jer nije trpila jaku geometrizaciju, ivotinje su pokazane odijeljeno od pletera (popunjavaju prostor izmeu pletera). Dalmacija pokazuje nanjvie podudarnosti s italijom u 9. I 10. St. 12. St. Predstavlja kraj pleterne dekoracije. Rapani se ne slae da porijeklo predromanike skuplture u dalmaciji treba traiti u italiji, nego u bizantskim i kraolinkim utjecajima i to zbog kulturnog ispreplitanja s naim prostorima. Predromaniku ovdje dijeli u 2 grupe, dalmatinska pod utjecajem ranog kranstva i zapada te junojadranska pod utjecajem bizanta, bez utjecaja franaka, a razlike su u nainu klesanja i izboru motiva

7. Karaman i rapani o porijeklu predromanikih zabata + o zabatu iz cortone + karakteristike dalmatinskih zabataKaraman smatra da je zabat iz cortone prototip hrvatskim zabatima (dakle zabati vuku porijeklo iz italije) jer je najstariji (na njemu se spominje carolus, karaman smatra karlo veliki 8./9.st.). Rapani smatra da su trokutasti zabati posebnost dalmatinskih strana i da je doputeno iskljuiti pomisao da je oblik doneen iz italije (uz njih se u dalmaciji javljaju i obli zabati tj zabati u obliku luka). Ti trokutasti zabati redovito imaju natpis na arhitravu, trokutasta povrina je najee ispunjena kriem, a na stranama su 2 simetrine stilizirane ptice. Zabati takoer imaju rupu za kri. Kasnije su se takoer javile dvojbe oko interpretacije natpisa na zabatu iz cortone, moda se ne radi o kralu velikom, nego karlu debelom kraj 9.st. to bi datiralo ovaj zabat znatno kasnije. A postoji ak i miljenje da se zapravo radi o dijelu ciborija.

8. Kako se zove karamanova knjiga

Iz kolijevke hrvatske prolosti, zagreb, 1930.

9. Kako se zove rapanieva knjigaPredromaniko doba u dalmaciji, split, 1987.

10. Rapani o afirmaciji, genezi i karakteristikama predromanikePredromanika se iri u dalmaciju 9-11.st., iako se moe nai i ranije kao posljedica pokrtavanjakraj 10.st. U dalmaciji oznaava potpunu afirmaciju predromanike umjetnosti i graditeljski bum. Romanika vraa figuru u repertoar motiva i time oznaava poetak drugaijeg shvaanja umjetnosti. Problematiku geneze predromanike ovdje predstavlja kontinuirano koritenje ranokranskih crkava. Crkve dijeli na adaptirane ranokranske crkve 7.-9.st, klasine predromanike graevine (vidi karamanovu podjelu) 10.st, jednobrodne crkve s kupolom 11.st, crkvice na brau 10.-11.st.

11. Karakteristike, datacije i primjeri zadarske i splitske klesarske radionice + sarkofazi nadbiskupa ivana, priora petraObje se datiraju u 2. Pol. 8.st. (splitska moda i poetak 9.st). Karakteristike splitske radionice su ponavljanje osnovnih motiva u nizu, posebice stilizirani ljiljani, natpisi na sarkofazima su uz gornji rub proelja. Primjeri su sarkofag nadbiskupa ivana ( datira se u 8.st. I ima za to vrijeme i za splitsku radionicu karakteristian motiv koji se ponavlja i to motiv kosog kria od ljiljana. No datacija je problmeatina jer se postavlja pitanje vremena izrade smog sarkofaga, vremena izrade ukrasa i natpisa, vremena pokopa. Neki su ga krivo vezali uz ivana ravenjanina koji je u 7.st. Organizirao crkveni ivot u dalmaciji. Rapani smatra da je natpis uklesan kasnije od ornamenta. Ivan u natpisu negativno govori o sebi, kae da je grijenik) i sarkofag priora petra (poetak 9.st., slian je sarkofagu nadbiskupa ivana. Rije prior sugerira da je sarkofag nastao kasnije jer je titula prior poznata zasad tek iz 10.st., no ipak se uzima prvo navedena datacija. U natpisu nema romboidnog o to ga stavlja na poetak 9.st.). Zadarska radionica nema posebnosti (poput splitskog ponavljanja motiva), a njene generalne karakteristike su motivi pod arkadama, posebice kri flankiran stablima, ljiljani, rozete, ptice. Primjeri su 2 sarkofaga iz arheolokog muzeja u zadru i 1 sa zadarskog groblja.

12. Rapanieve? 2 teze o ranom srednjem vijeku + pasivna negacija antike + adriobizantizamM. Prelog pie o pasivnoj negaciji antike. Kroz rani srednji vijek, antika ostaje uzor (kontinuitet), ali se osiromauje i deformira (pasivna negacija). O adriobizantizmu pie e. Dyggve i pod time smatra poseban kompleks uvjeta karakteristinih za velike jadranske centre 6.st. (djelovali su i kasnije) u koje spada i salona. Ti uvjeti su zapravo bizantski utjecaji koji su u dalmaciju doli posredovanjem putujuih bizantskih umjetnika.

13. Rapani o nadgrobnom spomeniku kraljjice jelene + ostali natpisi (epitafi) + znaenje ciborija prokonzula grguraNadgrobni spomenik kraljice jelene datira se u 10.st. (umrla je 975., ppokopana 976.), naen je u crkvi sv. Stjepana u solinu. Ovaj spomenik je svjedok prenoenja nekih odredbi kasnoantikog zakonodavstva u srednji vijek (pie da je zatitnica siroadi i udovica, to se vjerojatno odnosi na to da siroad i udovice nisu mogli samo upravljati nasljedstvom i imanjem to su elementi bizantskog i rimskog zakonodavstva, vladari moraju preuzeti odgovornost i brigu za navedene). U 10.st. Se datira i natpis nadbiskupa martina koji je takoer bio zatitnik udovica i siroadi, pisan u 3. Licu. U 11. St se datiraju 3 natpisa, natpis nadbiskupa lovre (1. Lice, metrika osnovica stiha, zvonimirov suvremenik), petra crnog gumajevog (splitskog patricija, u 2 dijela, 1. Napisao petar i ponizno pria o sebi, 2. Sveenik i hvali petra, eitaf svjedoi o pogrebnim obiajima i tradiciji polaganja u sarkofage) i pokonzula grgura (30te godine 11.st., ovdje nema poniznosti kao u prije navedenima, daje donaciju sv. Petru, no za to trai vie nego to je dao, prokonzul znai da je bio namjesnik provincije tj. Najvii carski dunosnik u dalmaciji, smatra se da je bio zadarski uglednik u rodu s hrvatskom vladajuom dinastijom, on je donirao taj ciborij, na ciboriju se vide ostaci polikromije, dvopruti pleter, prvi put se javlja motiv ahovnice, bitan je jer je temelj za datiranje drugih spomenika).

14. Sv. Marija u biskupiji kod kninaDatira se u 9.st i to prvu polovinu. Trobrodna, podijeljena zidanim stubovima, ima 3 pravokutne apside, westwerk je naknadno dodan. Tamo se nalazio i mauzolej hrvatskih vladara. To je 1. Zajameno troapsidalna crkva u hrvatskoj iz 9.st.

15. Arhitektura i skulptura 10.st. U dalmacijiU 10.st. Se predromanika umjetnost sve vie iri dalmacijom, mogue zbog crkvenog sabora 925. U splitu. U ovo vrijeme se rijee spominju imena hrvatskih vladara, izuzetak su epitaf kraljice jelene iz crkve sv. Stjepana u solinu datiran 975./976. I plutej s natpisom kralja drislava iz kapitula kod knina. U 10.st se datiraju i natpis nadbiskupa martina te crkva sv. Marije od otoka u solinu.

16. Vrijeme osnutka i teritorij bizantske teme dalmacijeOsnovana u 9.st., obuhvaa podruje zadra, trogira, splita, dubrovnika, kotora te otoka krka, cresa, raba i osora.

17. Najraniji spomenici (9.st.) + godeslav, gastika, pritina + sadraj trpimirove darovnice + nalazi na putaljuKrstionica kneza vieslava (posveena sv. Ivanu krstitelju, iz nina, uklesane tordirane stupove sa stiliziranim kapitelom, datira negdje oko 800.g.), crkva sv. Kria u ninu (dao ju podii upan godeslav, natpis na nadvratniku je nespretan), crkva sv. Jurja na putalju (knez mislav ju dao podii 839., time obnovio staru crkvu koja je bila spaljena, najznaajniji nalaz su pilastri, ima i namjetaja ukraenog pleterom, na lokalitetu postoji kontinuitet od prapovijesti, oko crkve je postojalo naselje i groblje), crkva sv. Petra u riinicama kod solina (trpimirovo vrijeme, tu nalazimo i najraniji pouzdano datirani zabat, tu je trpimir dao smjestiti prve benediktince), branimirov natpis iz opota kod benkovaca (1.pol.9.st., 1. Put se spominje ime hrvata) sv. Marta u bijaima (spominje se u povelji kneza mutimira iz 892.), sv. Luka na uzdolju (mutimir, 895.). upan gastika je dao isklesati namjetaj u crkvi sv. Spasa na vrelu cetine (natpis, kraj 9.st.), a upan pritina se spominje na natpisu u crkvi sv. Bartula kod skradina, isto 9.st. Trpimirov darovnica se datira u 852. U njoj pie da je trpimir darovao zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebao opremiti crkvu za prve benediktince koje je smjestio u riinicama kod solina. U njemu jo potvruje mislavovu darovnicu.

18. Crkve prve polovice 9.st.

Sv.marija u biskupiji kod knina (opisana prije), sv. Juraj na putalju (knez mislav, 839.), sv. Kri u ninu (godeslav), sv. Marta u bijaima (opisana prije)19. Crkve sredine 9.st. (trpimirovo vrijeme)

Crkva na lopukoj glavici u biskupiji kod knina, preureena crkva sv. Petra u riinicama kod solina20. Crkve druge polovice 9.st.

Sv. Spas na vrelu cetine21. Crkve na podruju solina

Sv. Petar u riinicama kod solina 9.st., sv. Marta u bijaima 9.st., sv. Marija od otoka kod solina 10.st., sv. Stjepan u solinu 10.st., sv. Petar i mojsije kod solina 11.st.22. Crkva sv. Cecilije u biskupiji kod knina

Najvea crkva s oblim kontraforima, trobrodna, brodovi odijeljeni krinim stupovima, ima zvonik na proelju, ima westwerk

23. Crkve s kontraforimaCrkva na lopukoj glavici u biskupiji kod knina 9.st., crkva sv. Cecilije u biskupiji kod knina 9.st., biogradska katedrala 9.st., sv. Spas na vrelu cetine 9.st.

24. Crkve s westwerkomSv. Marija u biskupiji kod knina 9.st., crkva na lopukoj glavici u biskupiji kod knina 9.st., sv. Stjepan u solinu 10.st. , sv. Petar i mojsije 11.st., sv. Lovro u zadru 11.st., sv. Cecilija u biskupiji kod knina 9.st., sv. Spas na vrelu cetine 9.st.

25. Salonitanska groblja na redove + u sj hrvatkojMajdan (9.-11.st., vrhunac u 9. I 10., to je najbogatija starohrvatska nekropola ovog kraja, donji slojevi grobova su bogatiji, pokapanje orijentirano i-z, meu bogatim nalazima su filigranska zlatna jagoda, ogrlica s 8 pozlaenih privjesaka, naunice, velike srebrne etverojagodne naunice su naene tamo, inae rijetke), mravinci (9.-10.st., u 11. Prestaje pokapanje, orijentacija grobova i-z i to glava gleda prema istoku, ima dosta djejih grobova, i tamo srebrne 4jagodne naunice?, nema tragova arhitekture, naglaen dimorfizam), gajine (9.-11.st., puno komada novca, nastarija nekropola kod salone, kameni klin kao oznaka groba). U sjevernoj hrvatskoj groblja na redove ima u velikoj gorici, bijelom brdu, svinjarevcima i klotaru.

26. Grob u medvediki + karolinki nalaziGrob u medvediki kraj urevca se datira u kraj 8.st. I pripadao je ratniku. Naeni su dvosjekli ma, bojna sjekira, noi, jeziak pojasne garniture sa ivotinjskim motivom. Karolinko koplje s krilcima je naeno u varadinu, datira oko 800. Godine, ranokarolinki maevi (najstariji maevi franakog porijekla u hrvatskoj) se datiraju u 2. Polovicu 8.st. I naeni su kod preloga u meimurju i medvediki kraj urevaca. Jo karolinkih nalaza ima i u biskupiji.

27. Ranoromanike bazilike u zadru, na rabu, krku

U zadru je krajem 10.st. Obnovjen samostan sv. Krevana, na rabu osnovan samostan sv. Petra, na krku podignuta crkva sv. Vida u 11.st. (upan dragoslav)28. Predromaniki lokaliteti u istri + tipovi crkava u istri i primjeri

Crkva sv. Marije kod bala, crkva sv. Tome kra