GLAVA I. OPE ODREDBEPredmet Zakonalanak 1.Ovim se Zakonom ureuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukije odreeno.Rodna jednakostlanak 3.Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno znaenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muki i enski rod.Pojam radnika i poslodavcalanak 4.(1) Radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namjetenik, slubenik i slino u daljnjem tekstu: radnik) je, u smislu ovoga Zakona, fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca.(2) Poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove.(3) Fizika osoba koja je prema propisu o trgovakim drutvima, kao lan uprave ili izvrni direktor ili fizika osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinano i samostalno ili zajedno i skupno, ovlatena voditi poslove poslodavca, moe kao radnik u radnom odnosu obavljati odreene poslove za poslodavca.(4) Na osobu iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ugovoru o radu na odreeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavcalanak 5.(1) Poslodavac je duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati podatke o radnicima i o radnom vremenu.(3) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga lanka.(4) Ministar nadlean za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadraj i nain voenja evidencije iz stavka 1. ovoga lanka.Elektroniki zapis podataka o radnikulanak 6.(1) Tijelo nadleno za voenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju, duno je u elektronikoj bazi podataka o osiguranicima, voditi elektronike zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa.(2) Poslodavac je duan tijelu iz stavka 1. ovoga lanka, u elektroniku bazu podataka dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih doe tijekom trajanja radnog odnosa, na nain, u sadraju i u roku propisanim posebnim propisom o mirovinskom osiguranju.(3) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu izmeu tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisom o zatiti osobnih podataka.

Temeljne obveze i prava iz radnog odnosalanak 7.(1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.(2) Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pri tome prava i dostojanstvo radnika.(3) Poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za rad na siguran nain i na nain koji ne ugroava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i uvjeta rada, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima.(5) Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neeljeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima.Dunost potivanja propisa u vezi s radnim odnosomlanak 8.(1) U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su pridravati se odredbi ovoga i drugih zakona, meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.(2) Prije stupanja radnika na rad, poslodavac je duan omoguiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu.(3) Propisi o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan nain uiniti dostupnima radnicima.(4) Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, a koje nije ureeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opi propisi obveznoga prava.Sloboda ugovaranjalanak 9.(1) Poslodavac, radnik i radniko vijee te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih ovim ili drugim zakonom.(2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom to izriito propisano.(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

GLAVA II. INDIVIDUALNI RADNI ODNOSI1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSASklapanje ugovora o radulanak 10.(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.(2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obiljeja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno.(3) Kada poslodavac nema potrebe za radom odreenih radnika, moe svoga radnika privremeno ustupiti u s njim povezano drutvo u smislu posebnog propisa o trgovakim drutvima, u trajanju od neprekidno najdue est mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog izmeu povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.(4) Sporazum iz stavka 3. ovoga lanka mora sadravati podatke o:1) nazivu i sjeditu povezanih poslodavaca2) imenu, prezimenu i prebivalitu radnika3) datumu poetka i zavretka privremenog ustupanja4) mjestu rada i poslovima koje e radnik obavljati5) plai, dodacima na plau i razdobljima isplate6) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.(5) Pisana suglasnost radnika na sporazum iz stavka 3. ovoga lanka, smatrat e se dodatkom ugovora o radu, kojim e se na odreeno vrijeme ugovoriti obavljanje poslova kod povezanog poslodavca.(6) Na ustupanje iz stavka 3. ovoga lanka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga Zakona o privremenom zapoljavanju.(7) Povezani poslodavac se u odnosu na radnika iz stavka 3. ovoga lanka smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su ureeni sigurnost i zatita zdravlja na radu.Ugovor o radu na neodreeno vrijemelanak 11.(1) Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.(2) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na nain odreen ovim Zakonom.(3) Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.Ugovor o radu na odreeno vrijemelanak 12.(1) Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren rokom, izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog dogaaja.(2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na odreeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz lanka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti.(3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreeno vrijeme, ukljuujui i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto due od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom.(4) Ogranienja iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme.(5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na odreeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedeim uzastopnim ugovorom o radu na odreeno vrijeme.(6) Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga lanka.(7) Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na odreeno vrijemelanak 13.(1) Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove.(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove, poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme, osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuje poslodavca nisu ureeni uvjeti rada na nain iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme, duan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.(4) Poslodavac je duan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodreeno vrijeme te im omoguiti usavravanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodreeno vrijeme.Oblik ugovora o radulanak 14.(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.(2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utjee na postojanje i valjanost toga ugovora.(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan prije poetka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.(4) Ako poslodavac prije poetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.(5) Poslodavac je duan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.(6) Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada.(7) Ministar pravilnikom propisuje postupak registracije i sadraj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radulanak 15.(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz lanka 14. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadravati podatke o:1) strankama te njihovu prebivalitu, odnosno sjeditu2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapoljava ili kratak popis ili opis poslova4) danu poetka rada5) oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme6) trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora7) otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova8) osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.(2) Umjesto podataka iz stavka 1. toaka 6., 7., 8. i 9. ovoga lanka, moe se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja.Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu za stalne sezonske poslovelanak 16.(1) Ako poslodavac preteno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.(2) U sluaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, obveznik prijave na produeno mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa je poslodavac.(3) Osim podataka iz lanka 15. ovoga Zakona, ugovor iz stavka 2. ovoga lanka mora sadravati i dodatne podatke o:1) uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinos za produeno mirovinsko osiguranje2) roku u kojem je poslodavac duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u iduoj sezoni3) roku u kojem se radnik duan izjasniti o ponudi iz toke 2. ovoga stavka, a koji ne moe biti krai od osam dana.(4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose.(5) Umjesto podatka iz stavka 3. toke 1. ovoga lanka, moe se u ugovoru uputiti na odgovarajui kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja.Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu radalanak 17.(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kue radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim podataka iz lanka 15. stavka 1. toaka 1. do 9. ovoga Zakona, mora sadravati i dodatne podatke o:1) radnom vremenu2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac duan nabaviti, instalirati i odravati3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi trokova u vezi s time4) naknadi drugih trokova radniku vezanih uz obavljanje poslova5) nainu osposobljavanja i strunog usavravanja radnika.(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuje se odredba lanka 15. stavka 2. ovoga Zakona.(3) Plaa radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije biti utvrena u manjem iznosu od plae radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili slinim poslovima.(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se sklopiti za obavljanje poslova iz lanka 64. stavka 1. ovoga Zakona te drugih poslova za koje je to utvreno ovim ili drugim zakonom.(5) Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je duan pridravati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.(6) Odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, nonom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, ako to nije drukije ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu.(7) Koliina i rokovi za izvrenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na dnevni, tjedni i godinji odmor.Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u sluaju upuivanja radnika u inozemstvolanak 18.(1) Ako se radnika privremeno upuuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju duem od trideset dana, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora, osim podataka iz lanka 15. ovoga Zakona, sadravati i dodatne podatke o:1) trajanju rada u inozemstvu2) rasporedu radnog vremena3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plae4) novanoj jedinici u kojoj e se isplaivati plaa5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja e radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu6) uvjetima vraanja u zemlju.(2) Umjesto podataka iz stavka 1. toaka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, moe se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuju ta pitanja.(3) Primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja rada u inozemstvu, poslodavac mora uruiti radniku prije odlaska u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje duan osigurati prema posebnom propisu.(4) Ako poslodavac upuuje svoga radnika u s njim povezano drutvo u smislu posebnog propisa o trgovakim drutvima, koje ima poslovni nastan u inozemstvu, poslodavac moe radnika, uz njegovu pisanu suglasnost, privremeno u trajanju od najdue dvije godine, ustupiti tom drutvu na temelju sporazuma sklopljenog izmeu povezanih poslodavaca.(5) Na ustupanje iz stavka 4. ovoga lanka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga Zakona o privremenom zapoljavanju.Najnia dob za zaposlenjelanak 19.Osoba mlaa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlaa od osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radulanak 20.(1) Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest godina i starijeg od petnaest godina za sklapanje odreenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s tim ugovorom.(2) Od ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka, izuzeti su pravni poslovi za ije poduzimanje zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.(3) Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika iz stavka 1. ovoga lanka, koji za sklapanje ugovora o radu nema ovlatenje zakonskog zastupnika, odnosno odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.(4) U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu jednog ili vie zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlatenja za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo nadleno za poslove socijalne skrbi, vodei rauna o interesima maloljetnika.(5) Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.(6) Skrbnik moe ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.(7) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka mora se dati u pisanom obliku.Zabrana rada maloljetnika na odreenim poslovimalanak 21.(1) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj.(2) Ministar pravilnikom propisuje poslove iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja te sposobnosti.(4) Ministar pravilnikom propisuje poslove na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.Nadziranje rada maloljetnika na odreenim poslovimalanak 22.(1) Ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radniko vijee ili sindikat posumnjaju da poslovi koje obavlja maloljetnik ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, mogu zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda maloljetnika te da u nalazu i miljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj.(2) Trokove lijenikog pregleda te nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka snosi poslodavac.(3) Ako iz nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka proizlazi da poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, poslodavac je duan maloljetniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radulanak 23.(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe se sklopiti samo s osobom koja udovoljava tim uvjetima.(2) Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba.Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostimalanak 24.(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je duan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled.(3) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovoga lanka snosi poslodavac.Podaci koji se ne smiju traitilanak 25.(1) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slino) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.(2) Na nedoputena pitanja iz stavka 1. ovoga lanka, ne mora se odgovoriti.2. PRAVILNICI O RADUObveza donoenja pravilnika o radulanak 26.(1) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada, postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika te mjere zatite od diskriminacije i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom.(2) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzea i dijelove poduzea poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika.Postupak donoenja pravilnika o radulanak 27.(1) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radnikim vijeem, u sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.(2) U pravilniku iz stavka 1. ovoga lanka mora se naznaiti dan stupanja na snagu.(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga lanka ne moe stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave.(4) Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na nain propisan ovim Zakonom za njegovo donoenje.(5) Ministar pravilnikom propisuje nain objave pravilnika iz stavka 1. ovoga lanka.(6) Radniko vijee moe od nadlenog suda traiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nitetnima.3. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTIObveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea radnikalanak 28.(1) Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.(2) Poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.(3) Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea.(4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te obveze mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijesti radnika.Zatita privatnosti radnikalanak 29.(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo ako je to odreeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.(2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga lanka potrebno prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama.(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoi poslodavac.(4) Pogreno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.(5) Osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi nain ukloniti.(6) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika, duan je imenovati osobu koja mora uivati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlatena nadzirati prikupljaju li se, obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.(7) Poslodavac, osoba iz stavka 6. ovoga lanka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora uvati kao povjerljive.4. ZATITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJAZabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, enama koje su rodile ili koje doje djeculanak 30.(1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog njezine trudnoe, niti joj zbog trudnoe, roenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.(2) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da ih trai, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.Zatita trudnice, odnosno ene koja je rodila ili koja doji dijetelanak 31.(1) Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac je duan za vrijeme koritenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim e se na odreeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajuih poslova.(2) U sporu izmeu poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadlean ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponueni poslovi u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajui.(3) Ako poslodavac nije u mogunosti postupiti na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.(4) Prestankom koritenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1. ovoga lanka te radnica nastavlja obavljati poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.(5) Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice.Pretpostavka rada u punom radnom vremenulanak 32.Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom vano prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojaane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, smatrat e se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.Koritenje rodiljnih i roditeljskih pravalanak 33.Rodiljna i roditeljska prava radnik tijekom radnog odnosa ostvaruje u skladu s posebnim propisom.Zabrana otkazalanak 34.(1) Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojaane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.(2) Otkaz iz stavka 1. ovoga lanka je nitetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka te o tome dostavi odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugog ovlatenog tijela.(3) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga lanka, prestaje smru poslodavca fizike osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.(4) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga lanka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, moe se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o radulanak 35.(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojaane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do tree godine ivota djeteta u skladu s posebnim propisom, moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka, ugovor o radu moe se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana na koji je radnik duan vratiti se na rad.(3) Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslovelanak 36.(1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do tree godine ivota djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije koritenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku koritenja toga prava.(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije koritenja prava iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, iji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije koritenja toga prava.(3) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga lanka, ima pravo na dodatno struno osposobljavanje ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.5. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RADObveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za radlanak 37.(1) Radnik je duan, to je mogue prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu oekivanom trajanju.(2) Ovlateni lijenik duan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga lanka, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao.(4) Ministar pravilnikom propisuje sadraj i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka.Zabrana otkazivanja u sluaju privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom boleulanak 38.Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu.Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih pravalanak 39.Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije tetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za radlanak 40.(1) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlateni lijenik, odnosno ovlateno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio.(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, koji moraju, to je vie mogue odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.(3) Ako poslodavac nije u mogunosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova ili ako radnik odbije ponuenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu moe otkazati na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.(4) U sporu izmeu poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadlean ocijeniti jesu li ponueni poslovi iz stavka 2. ovoga lanka odgovarajui.(5) Radnik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnologiji ili nainu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.Pravo zaposlenja na drugim poslovimalanak 41.(1) Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlateno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, to je vie mogue odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.(2) Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajue poslove.(3) Ako je poslodavac poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga lanka, a ne moe radniku osigurati odgovarajue poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i miljenjem ovlatenog tijela, poslodavac radniku moe otkazati ugovor o radu uz suglasnost radnikog vijea.(4) U sporu izmeu poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadlean ocijeniti jesu li ponueni poslovi iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajui.(5) Ako radniko vijee uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga lanka, suglasnost moe nadomjestiti arbitrana odluka.Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolestilanak 42.(1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon zavrenog lijeenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne moe osigurati odgovarajue poslove iz lanka 41. ovoga Zakona, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu ovim Zakonom.(2) Radnik iz stavka 1. ovoga lanka, koji je neopravdano odbio ponuene poslove iz lanka 41. ovoga Zakona nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanjulanak 43.Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.6. PRIVREMENO ZAPOLJAVANJEAgencija za privremeno zapoljavanjelanak 44.(1) Agencija za privremeno zapoljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: korisnik) za privremeno obavljanje poslova.(2) Ustupljeni radnik, u smislu ovoga Zakona, je radnik kojeg agencija zapoljava radi ustupanja korisniku.(3) Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadlenog za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo).(4) Uz poslove iz stavka 1. ovoga lanka, agencija moe obavljati i djelatnosti u vezi sa zapoljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuu dozvolu prema posebnom propisu.(5) Poslove iz stavka 1. ovoga lanka agencija ne moe obavljati prije upisa u odgovarajuu evidenciju ministarstva.(6) Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka, agencija radniku ne smije naplatiti naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u sluaju sklapanja ugovora o radu izmeu ustupljenog radnika i korisnika.(7) Agencija je duna ministarstvu dostavljati statistike podatke o obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka.(8) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain i rok dostave podataka iz stavka 7. ovoga lanka.Ugovor o ustupanju radnikalanak 45.(1) Ugovor o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.(2) Sastojci ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, uz ope uvjete poslovanja agencije, su podaci o:1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku2) razdoblju na koje se ustupaju radnici3) mjestu rada4) poslovima koje e ustupljeni radnici obavljati5) nainu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obraun za isplatu plae te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrivanje plae i6) osobi koja je ovlatena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.(3) U sluaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, uz podatke iz stavka 2. ovoga lanka, mora sadravati i podatke o:1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovoga i drugih zakona Republike Hrvatske i koja je korisnik duan osigurati ustupljenom radniku3) obvezi plaanja trokova vraanja u zemlju.(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se sklopiti za:1) zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi trajk2) poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolektivnog vika radnika iz lanka 127. ovoga Zakona u prethodnom razdoblju od est mjeseci3) poslove koje su obavljali radnici kojima je korisnik, poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu u prethodnom razdoblju od est mjeseci4) obavljanje poslova koji su prema propisima o zatiti na radu poslovi s posebnim uvjetima rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete5) ustupanje radnika drugoj agenciji.(5) Ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka, agencija i korisnik mogu ugovoriti da e za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik voditi propisanu evidenciju o njihovu radnom vremenu te rok i nain dostave te evidencije agenciji.Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslovalanak 46.(1) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili neodreeno vrijeme.(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, osim podataka iz lanka 15. stavka 1. toke 1. i toaka 4. do 7. ovoga Zakona, odnosno iz lanka 18. stavka 1. ovoga Zakona kada agencija ustupa radnika korisniku u inozemstvo, mora sadravati i sljedee podatke:1) da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika2) naznaku poslova za ije e se obavljanje radnik ustupati3) obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen.(3) U razdoblju kada ustupljeni radnik zaposlen na neodreeno vrijeme nije ustupljen korisniku, ima pravo na naknadu plae utvrene na nain iz lanka 95. stavka 5. ovoga Zakona.(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadravati podatke o:1) strankama te njihovu prebivalitu, odnosno sjeditu2) oekivanom trajanju ugovora3) sjeditu korisnika4) mjestu rada5) poslovima koje e ustupljeni radnik obavljati6) datumu poetka i zavretka rada7) plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae8) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.(5) Ugovorena plaa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvreni u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plae, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.(6) Drugi uvjeti rada ustupljenog radnika u smislu stavka 5. ovoga lanka su radno vrijeme, odmori i dopusti, osiguranje mjera zatite na radu, zatita trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zatita od nejednakog postupanja u skladu s posebnim propisom o suzbijanju diskriminacije.(7) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, kolektivnim ugovorom sklopljenim izmeu agencije, odnosno udruge agencija i sindikata, mogu se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje obavlja ustupljeni radnik.(8) Ako se plaa, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi u skladu sa stavcima 5. i 6. ovoga lanka, utvruju se ugovorom o ustupanju radnika.Otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslovalanak 47.(1) Na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o kolektivnom viku radnika.(2) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija moe ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su kod korisnika nastali razlozi iz lanka 116. stavka 1. ovoga Zakona i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od petnaest dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.(3) Rok za izvanredni otkaz ugovora o radu iz lanka 116. stavka 2. ovoga Zakona tee od dana pisane obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka.(4) Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen, ne moe biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.(5) Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa, zatitu povrijeenog prava ostvaruje kod poslodavca na nain utvren lankom 133. ovoga Zakona.Ogranienje vremena ustupanja radnikalanak 48.(1) Korisnik ne smije koristiti rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje due od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno kolektivnim ugovorom.(2) Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 1. ovoga lanka.Obveze agencije prema ustupljenom radnikulanak 49.(1) Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je duna uruiti uputnicu, koja mora sadravati podatke iz lanka 46. stavka 2. ovoga Zakona.(2) Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je duna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vjetinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnost na radu, i u tu svrhu duna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako ugovorom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvri korisnik.(3) Agencija je duna ustupljenog radnika usavravati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da e se radnik ustupati, osim ako ugovorom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.(4) Agencija je duna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plau za obavljeni rad kod korisnika i u sluaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obraun za isplatu plae.Obveze korisnikalanak 50.(1) Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su ureeni sigurnost i zatita zdravlja na radu i posebna zatita odreenih grupa radnika.(2) Korisnik je duan, pri sklapanju ugovora iz lanka 45. ovoga Zakona, agenciju potpuno i istinito, pisano izvijestiti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje e obavljati ustupljeni radnik.(3) Korisnik je duan najmanje jednom godinje obavijestiti radniko vijee o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete.Naknada tetelanak 51.(1) tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje treoj osobi, duan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem.(2) Za tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija u skladu s opim propisima obveznoga prava.(3) Ako ustupljeni radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom kod korisnika, naknadu tete moe potraivati od agencije ili korisnika u skladu sa lankom 111. ovoga Zakona.Evidencijalanak 52.(1) Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku.(2) Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu.(3) O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadri broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju.(4) Agencija je duna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva.7. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RADUgovaranje i trajanje probnog radalanak 53.(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.(2) Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne smije trajati due od est mjeseci.(3) Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.(4) Na otkaz iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o otkazu ugovora o radu, osim lanka 120., lanka 121. stavka 1. i lanka 125. ovoga Zakona.(5) Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.Obveza obrazovanja i osposobljavanja za radlanak 54.(1) Poslodavac je duan omoguiti radniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada, kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje.(2) Radnik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavravati se za rad.(3) Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacije rada, poslodavac je duan, u skladu s potrebama i mogunostima rada, omoguiti radniku osposobljavanje ili usavravanje za rad.Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s pripravnikom sklopiti ugovor o radulanak 55.(1) Osobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, poslodavac moe zaposliti kao pripravnika (vjebenik ili drugi pripravnik u daljnjem tekstu: pripravnik).(2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga lanka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se kolovao.(3) Ugovor o radu pripravnika moe se sklopiti na odreeno vrijeme.Nain osposobljavanja pripravnikalanak 56.(1) Nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili odreen ugovorom o radu.(2) Radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika se moe privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.Trajanje pripravnikog staalanak 57.Osposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue jednu godinu, ako zakonom nije drukije odreeno.Struni ispitlanak 58.(1) Nakon to zavri pripravniki sta pripravnik polae struni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ureeno pravilnikom o radu.(2) Ako sadraj i nain polaganja strunog ispita nije odreen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadraj i nain polaganja strunog ispita propisuje se pravilnikom o radu.(3) Pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito otkazati.Struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosalanak 59.(1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvreno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad).(2) Razdoblje strunog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreenog zanimanja.(3) Struno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdue koliko traje pripravniki sta.(4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na osobu koja se struno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu.(5) Ugovor o strunom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.8. RADNO VRIJEMEPojam radnog vremenalanak 60.(1) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloiv) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokae takva potreba, pri emu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade ureuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.Puno radno vrijemelanak 61.(1) Puno radno vrijeme radnika ne moe biti due od etrdeset sati tjedno.(2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme etrdeset sati tjedno.(3) Radnik koji radi u punom radnom vremenu moe sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najduem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godinje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik ve prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.Nepuno radno vrijemelanak 62.(1) Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme krae od punog radnog vremena.(2) Radnik ne moe kod vie poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom duim od etrdeset sati tjedno.(3) Radnik iz stavka 2. ovoga lanka, a ije je ukupno radno vrijeme etrdeset sati tjedno, moe sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najduem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godinje, samo ako su poslodavci s kojima radnik ve prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je duan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.(5) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu.(6) Plaa i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za boine blagdane i slino) utvruju se i isplauju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.(7) Poslodavac je duan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogunost za takvu vrstu rada.Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenulanak 63.(1) Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove.(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove, poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu ureeni uvjeti rada na nain iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, duan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.(4) Poslodavac je duan radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za nepuno radno vrijeme, omoguiti usavravanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za puno radno vrijeme.Skraeno radno vrijemelanak 64.(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvruju se posebnim propisom.(3) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije na takvim poslovima raditi due od radnog vremena utvrenog stavkom 2. ovoga lanka, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.(4) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se ugovoriti da radnik koji na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najdue do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga lanka.(5) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka izjednauje se s punim radnim vremenom.Prekovremeni radlanak 65.(1) U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca duan raditi due od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako priroda prijeke potrebe onemoguava poslodavca da prije poetka prekovremenog rada urui radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je duan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naloen.(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti due od pedeset sati tjedno.(4) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od sto osamdeset sati godinje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem sluaju ne smije trajati due od dvjesto pedeset sati godinje.(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.(6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine ivota, samohrani roditelj s djetetom do est godina ivota, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod vie poslodavaca, te radnik iz lanka 61. stavka 3. i lanka 62. stavka 3. ovoga Zakona, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile.Raspored radnog vremenalanak 66.(1) Radno vrijeme radnika moe se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.(2) Ako je radno vrijeme radnika rasporeeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja moe trajati due, a tijekom drugog razdoblja krae od punog, odnosno nepunog radnog vremena.(3) Raspored radnog vremena utvruje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.(4) Ako raspored radnog vremena nije utvren na nain iz stavka 3. ovoga lanka, o rasporedu radnog vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom.(5) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, razdoblje takvog rasporeda ne moe biti krae od mjesec dana niti due od jedne godine, te tijekom tako utvrenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.(6) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik u tjednu moe raditi najvie do pedeset sati, ukljuujui prekovremeni rad.(7) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik moe raditi najvie do ezdeset sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, ukljuujui prekovremeni rad.(8) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik u svakom razdoblju od etiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi due od prosjeno etrdeset osam sati tjedno, ukljuujui prekovremeni rad.(9) Nejednaki raspored radnog vremena moe se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ogranienja iz stavaka 6. i 7. ovoga lanka, ali ukupan fond sati, ukljuujui i prekovremeni rad, ne moe biti vei od prosjenih etrdeset pet sati tjedno u razdoblju od etiri mjeseca.(10) Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka moe se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od est mjeseci.(11) Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika moe se promijeniti samo za preostalo utvreno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.(12) Ako i prije isteka utvrenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika ve odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac e tom radniku, tijekom preostalog utvrenog razdoblja naloiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.(13) Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme radio due od prosjenog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati vei od prosjenog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat e se prekovremenim radom.(14) Razdoblja godinjeg odmora i privremene sprijeenosti za rad ne uraunavaju se u razdoblje od etiri mjeseca, odnosno est mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga lanka.(15) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju prijeke potrebe za radom radnika.Preraspodjela radnog vremenalanak 67.(1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne moe biti due od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje due, a u drugom razdoblju krae od punog ili nepunog radnog vremena, na nain da prosjeno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti due od punog ili nepunog radnog vremena.(2) Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i ureena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, poslodavac je duan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika ukljuenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.(4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena, ukljuujui i prekovremeni rad, ne smije biti due od etrdeset osam sati tjedno.(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga lanka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati due od etrdeset osam sati tjedno, ali ne due od pedeset est sati tjedno, odnosno ezdeset sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predvieno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.(6) Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad dui od etrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti tetne posljedice.(7) Poslodavac je duan inspektoru rada, na njegov zahtjev, dostaviti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga lanka.(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati najdue etiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, u kojem sluaju ne moe trajati due od est mjeseci.(9) Ugovor o radu na odreeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosjeno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.Zatita posebno osjetljivih skupina radnikalanak 68.(1) Maloljetnik ne smije raditi due od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata.(2) Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili vie poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj s djetetom do est godina ivota, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena iz lanaka 66. i 67. ovoga Zakona samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.Noni radlanak 69.(1) Noni rad je rad koji se obavlja u vremenu izmeu dvadeset dva sata uveer i est sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu dvadeset dva sata uveer i pet sati ujutro iduega dana, ako za odreeni sluaj, ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea nije drukije odreeno.(2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeu devetnaest sati uveer i sedam sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.(3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeu dvadeset sati uveer i est sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.(4) Ministar pravilnikom propisuje koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju industrijom.(5) Noni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu nonog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje treinu svoga radnog vremena u vremenu nonoga rada.(6) Noni radnik ne smije tijekom razdoblja od etiri mjeseca u nonom radu raditi due od prosjenih osam sati tijekom svakih dvadeset etiri sata.(7) Ako je temeljem procjene opasnosti izraene u skladu s posebnim propisima o zatiti na radu, noni radnik na radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku duan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi vie od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata u kojem radi nou.Zabrana nonog radalanak 70.(1) Zabranjen je noni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem sluaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoi do etiri sata ujutro, niti smije raditi due od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata u kojem radi nou.(2) U sluaju nonog rada iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.Rad u smjenamalanak 71.(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji moe biti prekinut ili neprekinut.(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliitim smjenama.(3) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan.Obveze poslodavca prema nonim i smjenskim radnicimalanak 72.(1) Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni duan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagoenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja nou ili u smjeni.(2) Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zatitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zatite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.(3) Nonom radniku, poslodavac je duan prije poetka toga rada, kao i redovito tijekom trajanja rada nonog radnika, omoguiti zdravstvene preglede u skladu s propisom iz stavka 8. ovoga lanka.(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, noni radnik koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zatite na radu, zdravstveni pregled obavlja u skladu s tim propisima.(5) Trokove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga lanka snosi poslodavac.(6) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga lanka utvrdi da noni radnik zbog nonog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je duan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan nonog rada.(7) Ako poslodavac radniku iz stavka 6. ovoga lanka ne moe osigurati obavljanje poslova izvan nonoga rada, duan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan nonoga rada za koje je sposoban, a koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.(8) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain i rokove zdravstvenih pregleda iz stavka 3. ovoga lanka.

9. ODMORI I DOPUSTIStankalanak 73.(1) Radnik koji radi najmanje est sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.(2) Maloljetnik koji radi najmanje etiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.(3) Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili vie poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje est, odnosno etiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.(4) Vrijeme odmora iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme.(5) Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja odmora iz stavka 1. ovoga lanka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu uredit e se vrijeme i nain koritenje ovoga odmora.Dnevni odmorlanak 74.(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset etiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.(3) Radniku iz stavka 2. ovoga lanka, mora se omoguiti koritenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraem trajanju.Tjedni odmorlanak 75.(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset etiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz lanka 74. ovoga Zakona.(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje etrdeset osam sati.(3) Odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.(4) Ako radnik ne moe koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, mora mu se za svaki radni tjedan omoguiti koritenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraem trajanju.(5) Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ili objektivno nunih tehnikih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga lanka, pravo na tjedni odmor moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset etiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz lanka 74. ovoga Zakona.Pravo na godinji odmorlanak 76.Radnik ima pravo na plaeni godinji odmor za svaku kalendarsku godinu.Trajanje godinjeg odmoralanak 77.(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor od najmanje etiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.(2) Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu moe se utvrditi trajanje godinjeg odmora due od najkraega propisanog stavkom 1. ovoga lanka.(3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stjee pravo na godinji odmor odreen na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, nakon est mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.Razmjerni dio godinjeg odmoralanak 78.(1) Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godinji odmor na nain propisan lankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona, ima pravo na razmjeran dio godinjeg odmora, koji se utvruje u trajanju od jedne dvanaestine godinjeg odmora iz lanka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.(2) Iznimno od lanka 77. ovoga Zakona, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godinjeg odmora.(3) Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga lanka, prije prestanka radnog odnosa omoguio koritenje godinjeg odmora u trajanju duem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora.Utvrivanje godinjeg odmoralanak 79.(1) Godinji odmor iz lanaka 77. i 78. ovoga Zakona radniku se utvruje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.(2) Blagdani i neradni dani odreeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlateni lijenik, te dani plaenog dopusta, ne uraunavaju se u trajanje godinjeg odmora.(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana odreenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godinji odmor, u trajanje godinjeg odmora uraunava se i taj dan.(4) Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora na nain iz lanka 78. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, najmanje polovica dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokruuje se na cijeli mjesec.(5) Kada radniku radni odnos prestaje tono u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.Nitetnost odricanja od prava na godinji odmorlanak 80.Nitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.Naknada plae za vrijeme godinjeg odmoralanak 81.Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).Naknada za neiskoriteni godinji odmorlanak 82.(1) U sluaju prestanka ugovora o radu poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio godinji odmor isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora.(2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se razmjerno broju dana neiskoritenoga godinjeg odmora.Koritenje godinjeg odmora u dijelovimalanak 83.Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji odmor u trajanju duem od dva tjedna.Prenoenje godinjeg odmora u sljedeu kalendarsku godinulanak 84.(1) Neiskoriteni dio godinjeg odmora u trajanju duem od dijela godinjeg odmora iz lanka 83. ovoga Zakona radnik moe prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedee kalendarske godine.(2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godinjeg odmora u trajanju kraem od dijela godinjeg odmora iz lanka 83. ovoga Zakona, moe taj dio godinjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedee kalendarske godine.(3) Radnik ne moe prenijeti u sljedeu kalendarsku godinu dio godinjeg odmora iz lanka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogueno koritenje toga odmora.(4) Godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti te koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedee kalendarske godine.(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji radnik zbog koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo koritenje poslodavac nije omoguio do 30. lipnja sljedee kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.(6) lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vrio dunost i prava dravljana u obrani, moe godinji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedeoj kalendarskoj godini.Raspored koritenja godinjeg odmoralanak 85.(1) Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekue godine.(2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vie poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom koritenju godinjeg odmora, duni su mu omoguiti koritenje godinjeg odmora prema njegovu zahtjevu.(3) Pri utvrivanju rasporeda koritenja godinjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor raspoloive radnicima.(4) Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije koritenja godinjeg odmora obavijestiti o trajanju godinjeg odmora i razdoblju njegova koritenja.(5) Jedan dan godinjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova koritenja, koristiti kada on to eli, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemoguuju.Plaeni dopustlanak 86.(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboenje od obveze rada uz naknadu plae (plaeni dopust) za vane osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, roenjem djeteta, teom bolesti ili smru lana ue obitelji.(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga lanka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godinje, ako to nije drukije ureeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.(3) lanom ue obitelji iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se: suprunik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi suprunici, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca povjerena na uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati, te osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj zajednici.(4) Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavravanja te obrazovanja za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.(5) Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.(6) Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.Neplaeni dopustlanak 87.(1) Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust.(2) Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukije odreeno.10. MOGUNOST DRUKIJEG UREENJA RADNOG VREMENA, NONOG RADA I ODMORAMogunost drukijeg ureenja za odreene kategorije radnikalanak 88.(1) Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.(2) Ministar, uz prethodno miljenje ministra nadlenog za pomorstvo i ministra nadlenog za ribarstvo, donosi pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima.(3) Na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije mogue mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici odreuju samostalno (radnik koji ima status rukovodee osobe, radnik lan obitelji poslodavca fizike osobe koji ivi u zajednikom kuanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca i slino), ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najduem trajanju tjednog radnog vremena i razdoblju iz lanka 66. stavka 8. ovoga Zakona, nonom radu, te dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu odreivanju.(4) Pod rukovodeim osobljem iz stavka 3. ovoga lanka, smatra se radnik koji je ovlaten voditi poslove poslodavca, samostalno zakljuivati pravne poslove u ime i za raun poslodavca, kojem raspored radnog vremena nije mogue unaprijed odrediti i koji o tom rasporedu samostalno odluuje.(5) Poslodavac je duan obavijestiti radniko vijee o ugovorima sklopljenim s radnicima iz stavka 3. ovoga lanka.Mogunost drukijeg ureenja propisom ili kolektivnim ugovoromlanak 89.(1) Ako posebnim propisom nije drukije ureeno, poslodavac moe za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada nonog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga lanka, u kojem je poslodavac obvezan omoguiti ostvarenje toga prava, i to:1) ako je to nuno zbog udaljenosti izmeu mjesta rada radnika i njegova prebivalita ili zbog udaljenosti izmeu razliitih mjesta rada radnika2) ako se radi o djelatnosti zatite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost3) ako se radi o djelatnosti pruanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o: uslugama vezanim uz prijam, lijeenje i njegu u bolnicama ili slinim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i u zatvorima radu radnika u lukama i zranim lukama uslugama izravno vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, potu i elektroniku komunikaciju, hitnu pomo, vatrogastvo i civilnu zatitu proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, elektrine energije, skupljanju i odvozu kunoga otpada i pogonima za spaljivanje industriji u kojoj se rad ne moe prekidati zbog tehnolokih razloga djelatnosti istraivanja i razvoja djelatnosti prijevoza putnika u javnom gradskom prijevozu4) ako se radi o djelatnosti s izraenom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u: poljoprivredi turizmu potanskim uslugama5) ako se radi o radu radnika u djelatnosti eljeznikog prometa, iji rad nije neprekidan ve se obavlja po potrebi, koji radno vrijeme provodi u vlaku ili iji je rad vezan uz vozni red6) u sluaju vie sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i dogaaja.(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, radniku se ne moe odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraem od dvadeset sati.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, dnevni odmor se moe kolektivnim ugovorom odrediti u najkraem trajanju od osam sati.(4) Radniku se mora omoguiti koritenje zamjenskog dnevnog ili tjednog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio krai dnevni, odnosno tjedni odmor.11. PLAA I NAKNADA PLAEOdreivanje plaelanak 90.(1) Poslodavac je duan radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu utvrenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.(2) Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan ih je utvrditi pravilnikom o radu.(3) Ako plaa nije odreena na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, a ugovor o radu ne sadri dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je duan radniku isplatiti primjerenu plau.(4) Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito isplauje za jednaki rad, a ako takvu plau nije mogue utvrditi, plaa koju odredi sud prema okolnostima sluaja.Jednakost plaa ena i mukaracalanak 91.(1) Poslodavac je duan isplatiti jednaku plau radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti.(2) U smislu stavka 1. ovoga lanka, dvije osobe razliitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako:1) obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju2) je rad koji jedna od njih obavlja sline naravi radu koji obavlja druga, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju znaaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utjeu na narav posla u cijelosti3) je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajui u obzir kriterije kao to su struna sprema, vjetine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizike naravi.(3) Pod plaom se, u smislu stavka 1. ovoga lanka, podrazumijeva osnovna ili minimalna plaa i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplauje radnici ili radniku za obavljeni rad.(4) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivna stavku 1. ovoga lanka, nitetna je.Isplata plae i naknade plaelanak 92.(1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada.(2) Plaa i naknada plae isplauju se u novcu.(3) Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, plaa i naknada plae za prethodni mjesec isplauju se najkasnije do petnaestog dana u iduem mjesecu.(4) Plaa i naknada plae su, u smislu ovoga Zakona, plaa i naknada plae u bruto iznosu.Isprave o plai, naknadi plae i otpremninilanak 93.(1) Poslodavac je duan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plae, naknade plae ili otpremnine, radniku dostaviti obraun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvreni.(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau, naknadu plae ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, naknada plae ili otpremnine, radniku dostaviti obraun iznosa koje je bio duan isplatiti.(3) Obrauni iz stavka 2. ovoga lanka su ovrne isprave.(4) Ministar pravilnikom propisuje sadraj obrauna iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.Pravo na poveanu plaulanak 94.Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na poveanu plau.Naknada plaelanak 95.(1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plae.(2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka za koje se naknada isplauje na teret poslodavca.(3) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.(4) Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plae za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajue poslove.(5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, radnik ima pravo na naknadu plae u visini prosjene plae koja mu je isplaena u prethodna tri mjeseca.Zabrana prijebojalanak 96.(1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae.(2) Radnik ne moe suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka dati prije nastanka potraivanja.Zatita plae pri prisilnom ustegnuulanak 97.Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom.12. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKAIzum ostvaren na radu ili u vezi s radomlanak 98.(1) Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u vezi s radom.(2) Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga lanka, radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca.(3) Izum iz stavka 1. ovoga lanka pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nagradu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, izum ustupljenog radnika iz lanka 44. stavka 2. ovoga Zakona pripada korisniku, a ustupljeni radnik ima pravo na nagradu utvrenu posebnim ugovorom.(5) Ako nagrada nije utvrena na nain iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka, sud e odrediti primjerenu nagradu.Izum koji je u vezi s djelatnou poslodavcalanak 99.(1) O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, ako je izum u vezi s djelatnou poslodavca, radnik je duan obavijestiti poslodavca te mu pisano ponuditi ustupanje prava u vezi s tim izumom.(2) Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.Tehniko unapreenjelanak 100.(1) Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je predloio radnik, duan mu je isplatiti nagradu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako korisnik iz lanka 44. stavka 1. ovoga Zakona prihvati tehniko unapreenje koje je predloio ustupljeni radnik, duan mu je isplatiti nagradu utvrenu posebnim ugovorom.(3) Ako nagrada nije utvrena na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, sud e odrediti primjerenu nagradu.

13. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEMZakonska zabrana natjecanjalanak 101.(1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).(2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe od radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla.(3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga lanka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.(4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.(5) Poslodavac moe odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga lanka opozvati, potujui pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.Ugovorna zabrana natjecanjalanak 102.(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun tree osobe sklapati poslove kojima se natjee s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se zakljuiti za razdoblje due od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa.(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio ugovora o radu.(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka mora se sklopiti u pisanom obliku.(5) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime, s obzirom na podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava rad i napredovanje radnika.(6) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka je nitetan ako ga sklopi maloljetnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od prosjene plae u Republici Hrvatskoj.(7) U sluaju iz stavka 6. ovoga lanka, na nitetnost ugovorne zabrane natjecanja ne moe se pozivati poslodavac.Naknada u sluaju ugovorne zabrane natjecanjalanak 103.(1) Ako ovim Zakonom za odreeni sluaj nije drukije odreeno, ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan isplatiti radniku najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.(3) Ako je dio plae radnika namijenjen za pokrie odreenih trokova u vezi s obavljanjem rada, naknada se moe razmjerno umanjiti.

Prestanak ugovorne zabrane natjecanjalanak 104.(1) Ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom zbog toga to je poslodavac teko povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom.(2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti kada poslodavac otkae ugovor o radu, a nema za to ovim Zakonom opravdan razlog, osim ako u roku od petnaest dana od otk