1. RAD I RADNI ODNOSRad predstavlja svrsishodnu društveno dopuštenu djelatnost i koja služi da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. društvena dopuštenost; 3. sredstva rada.

Svrsishodnost- znači da je ljudski rad svjestan i da služi određenoj svrsi (zadovoljenju ljudskih potreba).Društvena dopuštenost je kategorija vezana za pravne norme.Društveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio čovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku između čovjeka i drugih živih bića. Svijest je glavna za ljudski rad!

Negativna osobina rada: 1. otuđenost rada od čovjeka - Marks; 2. proizvodnja sredstava za masovno uništavanje (biološka, hemijska, atomska).

Radni odnosi - su društveni odnosi koji se pojavljuju u toku procesa rada. To su društveni odnosi između radnika i poslodavca čije su granice određene ugovorom o radu. Uvijek moraju postojati dvije strane: poslodavac (država, kapitalista) i radnik.

Osnovne osobine radnih odnosa: dobrovoljnost postojanje rada.

U robovlasništvu i feudalnom društvu ne možemo govoriti o radnim odnosima, jer tu nije bilo dobrovoljnosti.Tek u buržoaskom društvu (kapitalizam) radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu.U socijalizmu samo formalno radnik dobija centralno mjesto, ali je još uvijek u odnosu potčinjenosti.Radni odnos je u suštini ugovorni odnos koji se zasniva između radnika i poslodavca ugovorom o radu.

2. RADNO PRAVORadno pravo je proizašlo iz građanskog prava. Ono dobija samostalnost u trenutku kada država počinje da određuje obavezne elemente koji se nisu mogli mijenjati voljom stranaka, što je dovelo do izdvajanja radnog prava iz građanskog.

Tačka odvajanja jeste promjena oblika i suština ugovora o radu.Radno pravo se razvija kao samostalna grana prava od polovine 19. vijeka pa do danas.To je grana prava koja obuhvata državne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca.

Ima dvije vrste normi: dio građanskih normi obavezujuće norme.

Osnovni elementi radnog odnosa:1. dobrovoljnost (radnik je slobodan i odlučuje kod kog će poslodavca raditi, ali i poslodavac je slobodan da

bira radnika) 2. radni odnos je ugovorni pr. odnos (sklapa se formalno u pismenoj formi)3. to je lični odnos između radnika i poslodavca (ne može niko umjesto nas zaključiti radni odnos, ni

zastupnik, nego mi lično, i to nije ni nasljedno pravo).4. rok početka rada 5. ostvarivanje drugih prava po osnovu radnog odnosa6. subordinacija (poslodavac ima pravo da izdaje radne zadatke, a radnik ima obavezu da te zadatke izvršava)7. onereroznost ili naplativost (radnik ima pravo na platu, a poslodavac mora da mu plati za rad).

1

3. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG ZAKONODAVSTVA U RSPrva faza u razvoju radnog zakonodavstva u RS počinje 1993. god. donošenjem Zakona o radnim odnosima (državna svojina).

Druga faza započinje 2000. god. donošenjem Zakona o radu (gdje se potpuno briše državna imovina, a zamjenjuje je privatna svojina) koji na potpuno nov način reguliše radne odnose između poslodavca i radnika.

Osnovna načela radnog prava ustanovila je grupa iz Međunarodne organizacije rada (MOR), koja je definisala standarde:

da se ustanove pravni okviri kojima se uređuju individualni i kolektivni radni odnosi; da radni odnosi posluže za razvijanje demokratije na radnom mjestu; da radni odnosi predstavljaju podsjednik i garanciju fundamentalnih principa za rad.

Osnovna osobina ovog zakona jeste promjena suštine osnovnih elemenata radnog odnosa.Prema tom zakonu radnik je fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu obavlja određene poslove za zakonodavca, a poslodavac je pravno ili fizičko lice za koje radnik obavlja neki posao. Promoviše dobrovoljnost odnosa između radnika i poslodavca.

4. IZVORI RADNOG PRAVAIzvori se dijele na:

1. materijalne (npr. volja zakonodavca) i 2. formalne (oni izvori koji su donešeni u određenoj formi, po tačno određenom postupku, od različitih

subjekata).

FORMALNI - Domaći izvori radnog prava: 1) Ustav BiH u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo, pa kao takav ne može biti izvor radnog prava. Nešto se samo malo govori o ljudskim pravima. Pozivanje na konvencije i međunarodne ugovore ne znače da ustav BiH može biti izvor radnog prava. 

2) Ustav RSu glavi 2. Ustav RS reguliše radne odnose, zaštitu na radu i zapošljavanje.On sadrži načela koja su direktan izvor radnog prava, a to su:

1. svako ima pravo na rad i slobodu rada2. da radnik za svoj rad mora dobijati platu3. radnici imaju pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor4. pravo na ograničeno radno vrijeme5. pravo na zaštitu na radu6. omladina, žene i invalidi imaju posebnu zaštitu7. pravo na sindikalno organizovanje8. pri djelimičnoj sposobnosti radnika – rad saglasno mogućnostima9. pravo na učestvovanje u upravljanju preduzećem.

3) Zakonkao izvor radnog prava pojavljuje se kao konkretizacija ustavnih načela, a reguliše radne odnose: zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveze zaposlenih i poslodavaca.

Zakoni su najčešće izvori radnog prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: 1993. g. Zakon o radnim odnosima 2000. g. Zakon o radu RS Zakon o zaštiti na radu Zakon o štrajku Zakon o zapošljavanju.

2

4) Podzakonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretizaciju zakonskih normi. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

Na primjer:

Pravilnik o radu - dužan ga je donijeti poslodavac koji ima 15 i više zaposlenih radnika.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je sledeći podzakonski akt. Pravilnik donosi poslodavac, zakonom je definisano kada mora, a kad ne mora. Tačno definiše prava i dužnosti radnika po radnim mjestima. Tim pravilnikom detaljno se definišu prava i obaveze radnika.

Kolektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona, a regulišu se prava radnika i zakonodavca. Kolektivnim ugovorom se ne može dati radnicima više prava, ali ni manje nego što je zakonom određeno. Kolektivni ugovor uvijek potpisuje radnički sindikat i udruženje poslodavaca ili sam poslodavac, a Vlada se pojavljuje kao garant, ako se radi o državnoj svojini.Ugovori mogu biti:

1) opšti2) granski

Ugovor o radu je pojedinačni akt između poslodavca i radnika.

Strani(međunarodni) izvori radnog prava:

1) Konvencije i preporuke međunarodne organizacije rada (MOR), akti OUN-a i sl. BiH je članica MOR-a i kao takva je obavezna da izvrši ratifikaciju preporuka i konvencija, a to čini parlamentarna skupština BiH. Vlada je obavezna da u roku od godinu dana, a najduže u roku od 18 mjeseci ratifikuje konvencije. Digla gornju granicu zapošljavanja.

2) Bilateralni i multilateralni međunarodni ugovori.

Konvencije predstavljaju opšta načela koja su obavezna za zemlje koje potpišu konvenciju ili joj naknadno pristupe.Preporuke nisu obavezujuće i imaju manju pravnu snagu, a u većini slučajeva predstavljaju razrađivanje konvencija.

5. RADNI ODNOSIZasnivanje radnog odnosa - ostvaruje se putem zaključivanja ugovora o radu. Ugovor o radu predstavlja početak radnog odnosa.Da bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Ekonomska razvijenost zemlje,

1) Normativni (propisi); 2) Organizacijski uslovi rada (uslovi potrebnosti radnih mjesta);3) Subjektivni uslovi (volja poslodavca da zaposli radnika).

U dosadašnjem razvoju industrije prevladali su dva sistema: sistem socijalizma –- socijalni momenat, bitno da se zaposli radnik, nisu se popunjavala sva radna

mjesta. tržišna privreda – radna mjesta prema potrebama, nema socijalnog momenta, vladaju zakoni tržišta. kapitalizam.

3

6. USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSASvi uslovi se dijele u dvije velike grupe:

1) opšti uslovi 2) posebni uslovi.

Opšti uslovi: godine starosti, opšta zdravstvena sposobnost - daje nadležna zdravstvena ustanova, saglasnost roditelja (staraoca). To su minimalni uslovi i oni su demokratski, uvijek se propisuju zakonom i ne mogu se mijenjati. Zakon o radu propisuje da niko ne može zasnovati radni odnos ako nije stariji od 15 godina. Osobe od 16-18 godina starosti mogu zasnovati radni odnos samo ako doktor medicine propiše da su psihički i fizički sposobni za rad (to su stariji maloljetnici).Uvjerenje za maloljetnika daje doktor medicinskih nauka, a ne dom zdravlja. Ako je lice maloljetno, a stupi u brak, postaje radno sposobno i može zasnovati radni odnos.

Posebni uslovi: školska sprema, radno iskustvo, fizička kondicija, propisuje se pravilnikom koji zavise od radnog mjesta. Kada se završi postupak zdravstvenog pregleda provjeri se da li je lice punoljetno, da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radnog odnosa.Zakonom je zabranjeno da se prilikom zapošljavanja, ženi traži test na trudnoću i žene imaju posebnu zaštitu.

Zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva

Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH.Uslovi za zapošljavanje su isti (opšti i posebni) kao i za državljane BiH, ali stranci moraju da ispune još 2 dodatna uslova:

1. odobren boravak na teritoriji RS, BiH (boravak može biti privremeni ili stalni, a izdaje ga CJB- MUP)2. da posjeduje važeću radnu dozvolu (dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje, a izdaje se po mjestu rada poslodavca, a ne po mjestu gdje stranac treba da boravi.

Poslodavac je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stranca (mora se navesti: odobren boravak, opis radnog mjesta, prijava o broju potrebnih radnika), s tim da se vodi računa da za ta radna mjesta nema potrebne domaće radne snage. Boravak odobrava Ministarstvo unutrašnjih poslova, boravak može biti stalni i privremeni, ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. Radna dozvola je isključivo vezana za poslodavca.Ne može dobiti radnu dozvolu na osnovu turističke vize. Lica koja rade u humanitarnim organizacijama ne trebaju radnu dozvolu.

Radna dozvola prestaje da važi: istekom vremena za koji je izdata prestankom važenja odobrenja boravka prestankom važenja ugovora o radu ako je lice osuđeno (bezuslovno- krivično) u tom slučaju ima pravo na žalbu u roku od 3 dana od dana

donošenja odluke. stavljanje van snage radne dozvole.

Ako sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora, stranac automatski gubi radnu dozvolu. Sud je dužan da u roku od 3 dana obavjesti filijalu da je radna dozvola ukinuta, a filijala je dužna u roku od 3 dana obavjestiti poslodavca. Protiv rješenja suda dozvoljena je žalba u roku od 7 dana.

4

7. VRSTE I TRAJANJE UGOVORA O RADUSklapanje ugovora o radu je strogo formalan posao. Radni odnos počinje sklapanjem ugovora od strane poslodavca i radnika, a zaključuje se na određeno i neodređeno vrijeme. Ugovor na određeno vrijeme je svaki ugovor koji se zaključuje do 2 godine, u periodu od 3 godine, tj. ako se radnik zapošljava kod istog poslodavca više puta (ako prekid ne traje duže od 2 sedmice) u toku posljednje 3 godine i na taj način ostvari 24 mjeseca rada (samo 1 dan preko tih 24 mjeseca, znači da mu ugovor prelazi u ugovor na neodređeno vrijeme). Ugovor se sklapa uvijek u pismenoj formi, i ne može se raskinuti za vrijeme bolesti, godišnjeg odmora i slično. Za vrijeme trudničkog bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira što se radi o ugovoru na određeno vrijeme. Sva prava i dužnosti kao i kod radnika na neodređeno vrijeme.Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sačinjava se u pismenoj formi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. Obavezni elementi: - za poslodavca (naziv, sjedište, mjesto rada radnika, plata i sl.); - za radnika (ime i prezime, adresa, stručna sprema, radno mjesto, plata, dužina god. odmora, rok trajanja ugovora). Radnik počinje sa radom danom potpisivanja ugovora za rad na neodređeno vrijeme. Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto.

8. PROBNI RADUgovor o probnom radu mogu zaključiti pripravnici, ali i radnici sa iskustvom za određene djelatnosti u okviru radnog mjesta, kao i većeg izbora stručnih i kvalitetnih radnika.Mogu se zaključiti max na 6 mjeseci (3 + 3 mjeseca). Probni rad obično služi poslodavcu da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjenjuje njegove poslovne kvalitete.Ukoliko se nakon probnog rada zasnuje radni odnos, radniku po završetku probnog rada počinje teći staž na neodređeno vrijeme.Ima sva prava i dužnosti kao i radnik na neodređeno vrijeme.

9. PRIPRAVNIČKI STAŽZaključuje se ugovorom na određeno vrijeme sa licima koja su završila srednju SSS (6 mjeseci) ili visoku školu VSS (12 mjeseci). Ta lica zasnivaju radni odnos po prvi put, u cilju sticanja osposobljavanja za samostalan rad. Za razliku od probnog rada pripravnički staž se završava stručnim (pripravničkim) ispitom. Stručni ispit predstavlja provjeru znanja. Ako se stručni ispit uspješno položi zasniva se stalni radni odnos.Pripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni, osim što prima 80% plate, a najniža je 75% od plate.

10. VOLONTERSKI RADNema zasnivanja radnog odnosa kod volontiranja, ovdje se ne zaključuje ugovor o radu i ovo je izuzetak pripravničkog rada, jer se ovaj rad računa kao pripravnički staž i radno iskustvo. Volonteru pripadaju sva prava iz radnog odnosa, osim plate i socijalne zaštite. Ima pravo na: zaštitu na radu, dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osiguranje na radu.

11. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVIPrivremeni rad - ne traje duže od 6 mjeseci - koriste se u slučajevima kada se poveća obim posla. Privremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik može vratiti kod ranijeg poslodavca, po isteku roka na koji je radnik upućen kod drugog poslodavca. Povremeni poslovi - to su poslovi koji se obavljaju u određenom periodu određeno vrijeme, traju najduže 60 dana ili najviše do 150 časova u toku kalendarske godine (npr. žetva, kosidba, berba voća). Povremeni poslovi su vezani isključivo za jednog poslodavca. Između poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaključuje ugovor o djelu, a ne ugovor o radu, tj. ugovor o povremenim i privremenim poslovima. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadržavati odredbe:

o poslu radi čijeg se izvršenja sačinjava ugovor rokovi o početku i završetku posla uslovi i načini izvršenja posla i visina, rok i način isplate nagrade za izvršeni posao.

5

12. UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD U STRANU ZEMLJUU slučajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim državama, može radnika uputiti na rad u pomenute zemlje, ali uz saglasnost radnika. Poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim državama moraju odgovarati njegovim stručnim i radnim sposobnostima (npr. poslodavac ne može uputiti bageristu da vrši zavarivanje cijevi). Poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom i o:

trajanju rada u stranoj zemlji, uslovima smještaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji, valuta u kojoj će se radniku isplaćivati plata i druga primanja po osnovu rada u stranoj zemlji, kao i

rokovima i načinu isplate i uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji.

Prije odlaska na rad u stranu zemlju poslodavac je dužan radnika upoznati sa propisima koji će se primenjivati kod ostvarivanja njegovog prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji.

13. RADNO VRIJEMEPuno radno vrijemeZakonom je propisano ukupno trajanje punog radnog vremena. Puno radno vrijeme, obično se definiše kao maksimalan broj radnih časova u toku jedne sedmice. Sedmično radno vrijeme služi kao osnova za preračunavanje punog radnog vremena. Puno radno vrijeme iznosi 40 časova u sedmici. Poslodavac vrši preraspodjelu radnog vremena u toku jedne sedmice. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama, zamjenu smjena vrši u rokovima i na način koji je određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnik može samo sa jednim poslodavcem zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Noćni rad je rad koji se obavlja noću, primjenjuje se u istim situacijama kao i prekovremeni rad u slučaju povećanog obima posla, a računa se od od 22h- 6h narednog dana, maloljetniku od 20h-07h. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu. Noćni rad je zabranjen maloljetnicima, trudnim ženama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do jedne godine života zabranjen je noćni rad, bez izuzetka.Poslodavac će se kazniti novčanom kaznom:

ako radniku odredi duže radno vrijeme od propisanog, ako ne izvrši raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj prisutnosti radnika na

radu, ako odredi da radnik radi prekovremeno duže od propisanog, ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno, ako izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno zakonskim odredbama i ako odredi prekovremeni rad trudnoj ženi ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti.

Nepuno radno vrijemePoslodavac može sa radnikom da zaključi ugovor sa nepunim radnim vremenom. Radi se o radnom vremenu koje je kraće od 40 časova nedeljno.Radnik može da zaključi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa više poslodavaca i da na taj način ostvaruje puno radno vrijeme. Ako se primjeni metoda argumentum a contrario - da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno, može se zaključiti da jedan radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem. Pojedina prava, po svojoj prirodi, mogu se ostvarivati samo kod jednog poslodavca. Radi se o pravima iz socijalnog osiguranja, penzijskog staža i vezana su isključivo za ugovor o radu sa punim radnim vremenom.

Skraćeno radno vrijemeImaju radnici koji rade na posebnim poslovima i zadacima, a radi zaštite njihovog zdravlja. Radi se o poslovima gdje, i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu, postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje radnika. To su poslovi npr. rudara, poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika, poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja i dr.

6

Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnim uticajima. Skraćivanje radnog vremena može biti najviše do 10 časova sedmično.Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom, s tim da ovi radnici imaju i posebna prava a to su: uvećano vrijeme godišnjeg odmora, uvećanje plate, posebne mjere zaštite na radu i druga prava koja se propisuju zakonom ili drugim opštim aktom. O skraćenju radnog vremena odlučuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili sindikata.Preraspodjela radnog vremena nije moguća kod rada sa skraćenim radnim vremenom, niti za radnike mlađe od 18 godina.

14. PREKOVREMENI RADSvaki rad koji je duži od 40 časova sedmično naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila, a primjenjuje se u 2 slučaja:

u slučaju neplaniranog povećanja obima posla, u slučajevima otklanjanja posledica vremenskih nepogoda, havarija na sredstvima rada, požara,

zemljotresa, epidemije.Prekovremeni rad može da odredi maksimalno 10 radnih dana, a u izuzetnim situacijama još 10 dana. Ukupan fond sati prekovremenog rada ne može biti duži od 150 časova za tu kalendarsku godinu. Ako potreba za prekovremenim radom traje više od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je dužan o tome obavjestiti inspektora rada. Za vrijeme prekovremenog rada radniku se povećava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uvećanje plate ne može biti manje od 30 % u odnosu na platu za isti broj časova rada u redovnom radnom vremenu.Prekovremeni rad je zabranjen:

radnicima mlađim od 18 godina (tj. maloljetnim licima), trudnim ženama i majkama sa djetetom do tri godine starosti (ako daju pismeno svoj pristanak) i samohranom roditelju ili usvojiocu djetata mlađem od šest godina (ako daju pismeno svoj pristanak).

15. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVAOdsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nužne poslove, a mogu biti plaćeni i neplaćeni.

Pravo radnika na plaćeno odsustvoRadnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u sledećim slučajevima:

o u slučaju smrti člana uže porodice (osim žene i muža, otac, majka, djeca, svekar, svekrva, po uzdužnoj lozi otac, unuk u pomoćnoj lozi do četvrtog stepena brat od strica, djeca od braće, svastika i djever po tazbini drugog koljena)

o za sklapanje braka 5 radnih dana, ali s Kolektivnim ugovorom 7 radnih danao rođenje djeteta (porođaj supruge)o njega člana porodice najduže kvote 5 radnih danao za vjerske obrede 2 radna dana.

U uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme školovanja ili stručnog usavršavanja. Odsustva se mogu odobriti radnicima i u slučajevima učešća radnika na raznim sastancima i seminarima, kao i u slučajevima dobrovoljnog davanja krvi. Pravo radnika na neplaćeno odsustvoNeplaćeno odsustvo je vremenski period u kome radnici obavljaju sezonske nužne poslove, a to su:

o nabavka drva, koševina, dizanje usjeva, smrti člana šire porodice, njega člana šire porodice, posjeta člana porodice koji živi u inostranstvu, za školovanje u inostranstvu (do godine dana), pripremanje i polaganje ispita na fakultetu ili nekoj drugoj obrazovnoj instituciji, kao i pripremanje magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca.

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju, a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.

7

16. ODMORIRadnik ima pravo na više vrsta odmora.

Dnevni odmor u toku radnog vremenaRadnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Poslodavac vrši raspored korištenja ovog radnog vremena, ali nikada ne može biti na početku i na kraju radnog vremena.

Odmor između dva radna dana Radnik ima pravo na odmor između dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 časova. Radnici zaposleni u poljoprivredi i sezonski radnici imaju pravo na najmanje 10 časova odmora neprekidno. Maloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 časova odmora neprekidno, između dva radna dana, bez obzira gdje je zaposlen.

Sedmični odmorRadnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno.Ako zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora, poslodavac je dužan da naknadno odredi, u dogovoru sa radnikom neki drugi dan kada će radnik iskoristiti dan odmora. Trebalo bi, da to bude prvi sljedeći dan posle onoga dana kada se obično koristi sedmični odmor, ako je to moguće. Raspored korištenja sedmičnog odmora vrši poslodavac koji je dužan da unaprijed odredi raspored korištenja sedmičnog odmora i da sa rasporedom na prikladan način, upozna radnike.Godišnji odmorJe pravo ali i obaveza radnika, pomenutog prava se radnik ne može odreći, niti poslodavac može da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati novčani iznos umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora. Radnik stiče pravo na godišnji odmor posle isteka prvog mjeseca neprekidnog rada na radnom mjestu.Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju najmenje 18 radnih dana. Radnik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog dana za svaki navršeni neprekidni mjesec rada. Pripravnici nemaju pravo na godišnji odmor.Dužina godišnjeg odmora zavisi od:

dužine neprekidnog rada u toku godine, starosti radnika i posebnih uslova rada.

Godišnji odmor se uvijek koristi načelno u jednom dijelu. U slučajevima kada je to neophodno zbog neprekidnosti procesa rada, poslodavac može odrediti da se godišnji odmor koristi u dva dijela ( I dio 12 dana, II dio 14 dana = dvije sedmice). Radnik, neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima sva prava iz radnog odnosa (nema pravo na topli obrok i prevoz). Opštim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se godišnji odmor uvećava za po jedan dan na svake navršene tri godine radnog staža. Ukupan godišnji odmor ne može trajati duže od 30 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Njihov godišnji odmor ne može iznositi duže od 35 radnih dana.

8

17. PRESTANAK UGOVORA O RADUPrekid ugovora o radu je Zakon definisao tako što ih je nabrojao:

smrću radnika, sporazumom poslodavca i radnika, otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika, ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža, ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne sporazumeju, sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rešenja o potpunom gubitku radne

sposobnosti radnika, istekom roka važenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti, vaspitnu ili

zaštitnu meru u trajanju duže od 3 meseca - sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada,

na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika - sa danom utvrđenim sudskom odlukom,

sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom početka primjene privremene mjerezabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri meseca.

Klasifikacija razloga prestanka radnog odnosaSvi uslovi se mogu podijeliti u dve grupe:

raskid ugovora o radu po sili zakona – obligatorni (obavezni) i raskid ugovora o radu po sili zakona – fakultativni (može, a i ne mora).

18. OBLIGATORNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSAObligatorni (obavezni) prestanak radnog odnosa pojavljuje se u slučajevima kada se zakonom predviđa prestanak radnog odnosa nezavisno od volje stranaka.

To su slučajevi: kada radnik napuni određene godine radnog staža ili godine života (40 godina penzijskog staža, ili 65

godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja), kada radnik izgubi potpunu radnu sposobnost – ako nadležna komisija radnika proglasi potpuno radno

nesposobnim, kada radnik ne zadovolji uslove probnog rada, poslodavac ga može rasporediti na neke druge poslove –

prelazi u socijalnu kategoriju.  prestankom rada poslodavca (zbog stečaja ili likvidacije pravnog lica), istekom ugovora na određeno vrijeme, smrću radnika, pravosnažna sudska presuda protiv koje nema žalbe – ne može se voditi upravni spor, a konačna kad se

ne vodi upravni spor, kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivičnu kaznu: * zabrana vršenja poslova i djelatnosti (npr. ako je poslodavac osuđen na krivično djelo – izriče mu se zabrana obavljanja djelatnosti) * obavezno liječenje narkomana i alkoholičara – djelimično neuračunljive osobe (radnici koji vrše neka krivična djela pod uticajem alkohola ili drugih opojnih droga.

19. FAKULTATIVNI SLUČAJEVI PRESTANKA RADNOG ODNOSA

9

Fakultativni - kada radni odnos prestaje voljom ugovornih strana, poslodavac i radnik slobodno raspolažu svojom voljom o prestanku radnog odnosa.

Radi se o sledećim slučajevima:1. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca

- rekonstrukcija preduzeća tehnološke promjene – novi Pravilnik o sistematizaciji,- ako radnik ne radi produktivno – kad poslodavac nije zadovoljan radom radnika na njegovom radnom

mjestu, o čemu je poslodavac dužan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. - zbog neopravdanog odsustva sa radnog mjesta (vrijeme kada je radnik trebao da radi, a nije radio i da

postoji kontinuitet dan za danom). U Zakonu stoji da ako radnik ne dođe na posao od 3-5 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona.

- ako se radnik, u roku od 30 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na posao. 

- da radnik ima svijest da nije htio da radi,- ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza,- ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika,- ako radnik ne izvršava obaveze iz ugovora o radu.

Poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pismenoj formi rješenja uz obrazloženje, navođenjerazloga zbog kojih otkazuje ugovor. Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je dužanda dostavi radniku. Radnik ima pravo na žalbu u roku od 8 dana poslodavcu ili Upravnom odboru, o čemu možeda pokrene spor. Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radnih obaveza, dužan je da radniku omogući da bude saslušan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to moguće s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri mišljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je mišljenje dostavljeno prije donošenja konačne odluke. Poslodavac može dati otkaz ugovora o radu iz razloga teže povrede radne dužnosti u roku od30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za učinioca povrede.

2. sporazumom radnika i poslodavca i3. otkazom ugovora o radu od strane radnika

Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu, ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavac. Radnik daje otkaz ugovora o radu u svakom trenutku u pisanoj formi poslodavcu i radnik ne mora obrazlagati zbog čega je dao otkaz (razlog je često intimna stvar, npr. ljubomora muža).Otkaz mora biti bez mana volje (ozbiljan, bez pritiska i svjestan). Kada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. Otkaz ugovora o radu od strane radnika može se dati u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu njegovog prava sadržanih u ugovoru o radu. Radnik najčešće odsustvuje:

a) zbog bolovanjaDa bi radnik mogao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadležnog ljekara. Sudska praksa zauzima stav da radnik može imati bolovanje, a da i dalje ne radi (ako su dokumenta falsifikovana radnik može ostati bez posla, iako ima doznake). Bitno je faktičko stanje (ako je radnik bio bolestan, a nema doznake, poslodavac ga ne može otpustiti – to je sudska praksa).

b) radnik može da odsustvuje s posla zbog učešća u vojnoj vježbi (odlazak u vojsku). Poslodavca je dužan obavjestiti vojni organ.

Radnik može ostati bez posla zbog:a) ako je u pritvoru (poslodaac ne može da mu da otkaz ugovora o radu. Državni organ je organ koji

određuje pritvor i on je dužan da u roku od 24h obavjesti rodbinu i poslodavca gdje je zaposlen, o tome gdje se nalazi radnik.

b) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od 6 mjeseci (poslodavac mu može dati otkaz, ali i ne mora).

Privremeno u d a ljenje radnika sa posla- rada

10

Nije otkaz, to je nešto između. Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo, poslodavac ga može privremeno udaljiti s posla. Prekršaj koji nema elemente krivičnog djela, ali ga čine nepodobnim za rad kod poslodavca npr. radnici obezbjeđenja zatečeni na spavanju na radnom mjestu. Poslodavac mu izdaje rješenje o privremenom udaljenju radnika sa posla (npr. najčešće zbog krađe). Za vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% prosječne plate koju je ostvario u poslednjih šest meseci (zbog izdržavanja porodice). Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca, u kome je roku poslodavac dužan da sprovede disciplinski postupak. Ako radnik bude oslobođen od odgovornosti sve mu se nadoknađuje. Poslodavac može odlučiti da radnika zadrži na radnom mjestu sve do okončanja krivičnog postupka.

20. RADNI SPORPokreće se tužbom nezadovoljne stranke (poslodavac i radnik kad nije zadovoljan odlukom disciplinske komisije ili otkazom ugovora o radu). Teret dokazivanja je na poslodavcu i on odgovara po principu objektivne odgovornosti 98% radnih sporova se uvijek završi u korist radnika. Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku nezakonit, naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Ako poslodavac, s obzirom n a postojeću organizaciju, nema mogućnosti da radnika vrati na rad, ili da to ne želi da učini, kao i u slučaju ako radnik ne želi da se vrati na posao kod poslodavca, poslodavac je dužan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Otkaz ugovora o radu mora se dati radniku u pismenoj formi. Poslodavac je dužan da u otkazu ugovora o radu navede razlog otkaza. Ne postoji pravo žalbe na odluku o otkazu ugovora o radu koji donosi poslodavac. U slučajevima kada poslodavac prekrši zakonske odredbe o otkazu ugovora o radu, sud mu može izreći novčane kazne u slučajevima:

kada zadrži radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju, ako otkaže ugovor o radu suprotno zakonskim odredbama, ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva, ako radniku uskrati pravo na otpremninu i ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radnog odnosa.

21. ŠTRAJKJe organizovani prekid rada kojim radnici ostvaruju određena prava koja su im uskraćena. Štrajk mora biti organizovan po Zakonu. Radnici su dužni da izaberu štrajkački odbor koji predstavlja radnike. Štrajkački odbor je dužan da iznese pismeno zahtjeve poslodavcu, a zatim da najave štrajk.Štrajk može biti:

1. štrajk upozorenja (najavljuje se 24h ranije)2. generalni štrajk (najavljuje se 5 dana ranije)

Organizuju ga Sindikalne organizacije i sami radnici.Štrajkački odbor je dužan da obavještava radnike o toku razgovora sa poslodavcem i uvijek se teži da se riješi mirnim putem i uvijek se obavještava ministarstvo koje mora da pošalje svog radnika.Štrajkački odbor mora da obavjesti poslodavca o arbitraži. Odluka arbitraže je konačna ako radnici pristanu. Radnici ne smiju da sprečavaju druge radnike da rade, ne mogu da izvode štrajk van poslovnih prostorija poslodavca. Poslodavac može da dovede radnika iz drugih organizacionih jedinica da rade na tom mjestu, a radnik nema pravo da ga u tome spriječi. Štrajk se može organizovati, ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje, ako ne može, poslodavac obavještava Vladu o štrajku. Štrajkački odbor postavlja štrajkačke straže koje služe za komunikaciju sa vanjskim svijetom, koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. Institucije Elektrodistribucija, Komunalno, Vodovod, Bolnica dužne su da 7 dana ranije najave da stupaju u štrajk. Vlada je dužna da obezbjedi minimum proizvodnog procesa. Policajci mogu štrajkovati, a vojna lica ne mogu štrajkovati (posljedice: prestaje mu radni odnos, vojska bi onda izgubila smisao).

22. ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU11

Radnik disciplinski odgovara kada napravi povredu radne dužnosti (pričini materijalnu štetu poslodavcu ili trećim licima, učini krivično delo ili prekršaj - radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivično i prekršajno).Disciplinska odgovornost radnika vezana je za:

1. lakše i 2. teže povrede radnih obaveza (povredom ugovora i Zakona o radu).

Lakša povreda radne obaveze su propusti koje radnik učini u radu ili u vezi sa radom, a koje se u zakonu ne smatraju težom povredom radnih obaveza. To su najčešće:

kašnjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena, izazivanje svađe na poslu, nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama, opijanje na poslu, nemaran odnos prema poslu, ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca.

Teže povrede radnih obaveza se propisuju zakonom, a to su: odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu, krađa, namerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanošenje

štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi, zloupotreba položaja, sa materijalnim ili drugim štetnim posledicama po poslodavca, odavanje poslovne ili službene tajne, namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se

remeti proces rada kod poslodavca, nasilničko ponašanje prema poslodavcu, drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada, korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena, neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini.

Utvrđivanje odgovornosti, m jere za povredu radnih obaveza i sprovođenje disciplinskog postupka Bitan je postupak. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može da pokrene svaki radnik ako smatra da je učinjena povreda radne dužnosti. Prijava mora sadržavati osnovne elemente kao što su potpis podnosioca, obrazloženje i eventualni dokazi ako postoje. Daje se poslodavcu, a on je taj kad pročita prijavu, pogleda da li ima elemenata za disciplinsku prijavu, ako nema elemenata odbija žalbu radnika, a ako ima elemenata on piše prijavu/zahtjev disciplinskoj komisiji. Komisija se sastoji od 3, 5 ili 7 članova zbog glasanja. Komisija bira predsjednika disciplinske komisije koji je uvijek pravnik. Predsjednik disciplinske komisije obavještava radnika i Sindikat preduzeća koji treba da prisustvuje disciplinskom postupku. Disciplinski postupak se vodi o ZKP-u (Zakonu o krivičnom postupku). Kada se završe sve upravne radnje, predsjednik komisije zakazuje sjednicu o čemu se obavještava radnik i poziva na sjednicu. Počinje čitanjem zahtjeva, s tim da poslodavac ne može biti član disciplinske komisije u bilo kom stepenu odlučivanja. Poslije čitanja zahtjeva daje se riječ pravniku koji ima pravo na advokata, dokazi, svjedoci, pismene, zaključuje se rasprava, glasanje komisije je tajno, a zapisnik mora biti zapečaćen. Po završenom postupku komisija predlaže poslodavcu mjeru koju treba izreći radniku zbog povrede radne obaveze. Ako radnik bude oslobođen disciplinske odgovornosti ili mu bude izrečena mjera pismena opomena ili pismeni ukor, ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. Ako je proglašen krivim novčana kazna ili otkaz ugovora o radu po Zakonu, umanjenje plate do 30% najduže 3-6 mjeseci od iznosa plate ostvarene u poslednjem mjesecu. Niko radniku ne može oduzeti od plate, osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude (smatra se krivičnim djelom obustava plate od strane računovodstva firme, a bez saglasnosti radnika). Ima situacija da radnik na to prećutno pristane, ali ako ne pristane na to, vodi se radni spor. Tek Sud može računovodstvu firme da naloži odbijanje od plate. Radnik može da se žali i da podnese žalbu u roku od 6 mjeseci. Protiv odluke prvostepene komisije, radnik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji (npr. Upravnom odboru preduzeća). Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema prvostepenog rješenja. Drugostepena komisija odlučuje u konačnosti. Ta odluka je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor – državni.23. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA

12

Podrazumijeva da je radnik dužan da nadoknadi štetu samo iz krajnje nepažnje (obična nepažnja) drugim licima. Dolus = namjera, krajnja nepažnja.

Radnik treba da se ponaša u svom poslu kao savjestan domaćin. Radnik može da napravi štetu poslodavcu (npr. vozi auto, a nije bio pijan), a ako je bio pijan odgovara poslodavcu (krajnja nepažnja). Ovdje postoji komisija koja vrši procjenu štete. Ako radnik na poslu ili u vezi sa poslom učini štetu trećem licu onda odgovara poslodavac, ali radniku odbije od plate.

Odgovornost poslodavca zbog povrede prava radnika pojavljuje se u slučajevima donošenja nezakonitih odluka ili nezakonitog postupanja od strane poslodavca (u kojima je radnik spriječen da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada). Radniku pripada naknada štete zbog izostale ili umanjene zarade, ali i zbog drugih šteta nastale u datom slučaju. Takođe, radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne štete zbog prestanka radnog odnosa u slučaju protivzakonitih radnji poslodavca.

24. PREKRŠAJNA ODGOVORNOSTPredviđena je za poslodavca bez obzira da li ima ili nema status pravnog lica. Pored poslodavca, za prekršaj su odgovorna i ovlaštena lica u pravnom licu ili radnik sa posebnom odgovornošću. Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se poslodavac ako njegovom krivicom dođe do nesreće na poslu zbog neispravnosti objekata, mašina i drugih uređaja koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlaštenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima. Zakonom o radu su nabrojeni prekršaji za koje odgovara poslodavac:

ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje,

ako onemogući ili ometa organizovanje sindikata, ako ne objavi pravilnik o radu u određenom periodu, ako radniku ne omogući sedmični odmor itd.

U određivanju novčanih kazni, kvalifikovani (teži) oblik prekršajne sankcije postoji kada se radi o prekršajima učinjenih prema maloletnicima, ženi u trudnoći, za vreme porođaja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu vrši inspekcija za poslove rada.

25. KRIVIČNA ODGOVORNOSTKrivični zakon sadrži odredbe o odgovornosti za krivična djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapošljavanjem. Odgovornost se odnosi na poslodavca, ili drugo ovlašteno lice u pravnom licu kao i na odgovornost radnika, a usmjerena je na zaštitu prava na rad i u vezi sa radom. U odredbama Krivičnog zakona u njegovom posebnom dijelu, predviđeno je posebno poglavlje koje nosi naziv: "Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja". Pogrešno je misliti da su sva krivična djela koja su vezana za radne odnose u posebnom poglavlju. Postoje i druga krivična djela koja su u vezi sa radom, ali se nalaze u drugim poglavljima. Krivična djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja su:1) Povreda osnovnih prava radnika je prvo krivično djelo koje se može uslovno nazvati osnovno krivično djelo. Može ga počiniti poslodavac ili ovlašteno lice u pravnom licu. Zakonom je definisano da se mora raditi o svjesnom nepridržavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ograničenje prava radnika koja mu pripadaju. Dakle, radi se o krivičnom djelu koje se može učiniti samo sa umišljajem.2) Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti postoji:

- u slučaju kada se licu ograniči ili uskrati pravo na slobodu zapošljavanja pod jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili drugim propisima.

- u slučajevima da se neko lice svjesno ne pridržava zakona ili drugih akata o pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada.

3) Povreda prava iz socijalnog osiguranja i zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja predstavljaju krivična djela koja su vezana za kršenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti socijalnog osiguranja.26. MIROVANJE PRAVA I OBAVEZA

13

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu da miruju prava i obaveze. Prava i obaveze radnika iz radnog odnosa miruju u situacijama kada je radnik odsutan sa radnog mjesta nezavisno od svoje volje. To su obično, situacije kada se radnik upućuje na služenje vojnog roka ili za vrijeme obavljanja javnih funkcija. Bitno je naglasiti da obavljanje javnih funkcija traje ograničeno vrijeme. Mirovanje prava i obaveza reizborne funkcije može da traje najviše dva mandata. Poslodavac je dužan da omogući povratak na radno mjesto radniku kome je prestao mandat. Poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku koji se u roku od 5 dana od dana isteka razloga mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na posao. Ako poslodavac ne može omogućiti radniku da se vrati na raniji ili drugi odgovarajući posao, otkazuje ugovor o radu, a radnik ima pravo na otpremninu. U institucijama Bosne i hercegovine zaposlenik prekida radni odnos u dva slučaja: kada je potvrđen kao kandidat za javnu dužnost za javnu dužnost za koju se vrši izbor u bilo kojem zakonodavnom tijelu i na bilo kom nivuo vlasti i kada je imenovan na dužnost u bilo kojem izvršnom organu vlasti na bilo kojem nivou.

27. ZAŠTITA NA RADUZakonom je definisano da je zaštita na radu sastavni i neodvojivi dio organizacije rada i radnog procesa a obuhvata skup organizovanih mjere i aktivnosti usmerenih na stvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbednih uslova rada.Mjere kojima se obezbjeđuje zaštita na radu su:

mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu, mjere u vezi sa uslovima rada i mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika.

Mjere kojima se neposredno obezbeđuje sigurnost na radu obuhvataju opšte, posebne i mjere koje su obavezni sprovesti određene organizacije, preduzeća i poslodavac. Opšte mjere primjenjuju se na svim radnim mjestima. Zakonom su nabrojani poslovi kod kojih se moraju sprovoditi posebne mjere zaštite. Mjere koje su obavezni sprovoditi određene organizacije, preduzeća ili poslodavac odnose se na mjere kod izrade konstruktivno-tehničke dokumentacije, izgradnja i rekonstrukcija objekata, uređenje gradilišta i pregleda oruđa za rad.

28. DUŽNOSTI POSLODAVCAPoslodavac je dužan da obezbjedi da se radnik u određenom roku upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima zaštite na radu. Rok prema zakonskim odredbama iznosi 30 dana od dana izlaska propisa. Poslodavac je dužan da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zaštite na radu.Poslodavac je dužan da obezbjedi:

1. stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada i opreme, sredstava lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njime koriste ili s njima dolaze u dodir,

2. ispitivanje fizičkih, hemijskih ili bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju i

3. ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehničko-tehnološki procesi i gde radnici borave.

Prema Zakonu o radu u institucijama BiH, poslodavac je dužan da osposobi zaposlenika za rad na način koji obezbjeđuje zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprečava nastanak nesreće. Poslodavac je odgovoran za posledice nesreće na radu koje nastupe zbog neispravnosti objekta, mašina, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada.

Odgovornost poslodavca odnosno preduzeća ogleda se:A) materijalna odgovornost: odgovornost za štetu koju pretrpi radnik i odgovornost za štetu zbog povrede prava radnika.B) prekršajna odgovornostC) krivična odgovornost.

29. PRAVA RADNIKA

14

Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, pravo na zaštitu imaju: radnici u preduzeću, učenici i studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi, lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, lica na profesionalnoj rehabitalizaciji, učesnici dobrovoljnih i javnih radova organizovanih u javnom interesu i lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora.

U slučajevima da radniku prijeti opasnost po život i zdravlje, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima rada, radnik ima pravo da odbije radni zadatak. U slučajevima kada poslodavac nije obezbjedio mjere i sredstva za zaštite na radu, radnik ima pravo na punu nadoknadu plate bez obzira što nije radio. Radnik je dužan da obavjesti poslodavca o postojanju popmenutih uslova, odmah, a po potrebi i inspekcijski organ zadužen za poslove rada. U institucijama BiH poslodavac može zaposlenika da rasporedi na druge poslove i zadatke dok se ne potvrdi da su preduzete sve mjere zaštite na radu propisane zakonom.

30. DUŽNOST RADNIKAU smislu zakonskih odredbi o zaštiti na radu radnik je dužan:

1. da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu,2. da namjenski koriste sredstva rada, zaštitnu opremu i sredstva lične zaštite i3. da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke, kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti

bezbjednost na radu.Ukoliko radnik postupa suprotno od navedenih dužnosti odgovara za povredu radnih obaveza koja uključuje materijalnu i disciplinsku odgovornost. Povreda na radu koja je vezana za nepridržavanje propisanih mjera zaštite na radu predstavljaju težu povredu radnih dužnosti.

31. ZAŠTITA PRAVA RADNIKAO pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice određeno statutom ili aktom o osnivanju. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povredio pravo iz radnog odnosa može podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbjedi ostvarivanje tog prava. Poslodavac je dužan da odluči o pismenom zahtjevu radnika u roku od trideset dana. U slučajevima kada poslodavac ne odluči o zahtjevu radnika u propisanom roku, smatrat će se da je zahtjev prihvaćen. U slučajevima kada je povređeno pravo radnika iz radnog odnosa, bez obzira na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu, radnik može tužbom nadležnom sudu tražiti zaštitu pomenutog prava. Tužba se podnosi u roku do jedne godine od saznanja za povredu (relativni rok zastare) a najdalje u roku od tri godine od dana učinjene povrede (apsolutni rok zastare). Tužba se može podnijeti povodom pojedinačnog akta ili povodom faktičke radnje poslodavca. U slučaju poništavanja akta poslodavca, sud će naložiti uspostavu ranijeg stanja, ako je to radnik tražio u tužbi. U drugom slučaju sud odlučuje o konkretnom pravu, obavezi ili odgovornosti. Kada sud odlučuje povodom tužbe za zaštitu prava radnika, osnovna pravila rešavanja sporova sadržana su u Zakonu o parničnom postupku. Stvarno nadležni sudovi su: osnovni, okružni i Vrhovni sud RS. Postupak u sporovima iz radnih odnosa spada u posebne postupke. U slučajevima da ne postoje posebne odredbe, primjenjuju se opšte odredbe o parničnom postupku.Posebne odredbe se odnose na:

1. hitnost u rešavanju radnih sporova,2. rokove za izvršenje činidbe i3. rokove za podnošenje žalbe na presudu.

Ako je u upravnom sporu iz radnih odnosa donesena presuda koja se odnosi na činjenje određenih lica, rok za izvršenje radnje je 15 dana. Protiv presude donesene u prvostepenom postupku stranke imaju pravo žalbe u roku od 30 dana. Žalba je devolutivna i suspenzivna. Poslodavac je dužan da izvrši pravosnažnu presudu suda. Ako to ne učini, prijeti mu sankcija za krivično djelo kao i za prekršaj. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu može se predvidjeti postupak sporazumnog rešavanja spornih pitanja između radnika i poslodavca. Sporna pitanja se iznose pred arbitražu. Odluka arbitraže je konačna i obavezujuća za obe strane u sporu. Inspekcijski organ iz oblasti rada može obustaviti od izvršenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne donese konačnu odluku o

15

spornom pitanju. Poslodavac je dužan da postupi po nalogu inspektora rada. U protivnom, prijeti mu sankcija. Inspektor rada, pored izricanja kazni poslodavacu, može izreći i kaznu licu koje radi kod njega. Ako je istovremeno najmanje 10 radnika ili najmanje 10% od ukupno zaposlenih radnika podnijelo poslodavcu zahtjev za zaštitu prava radnika iz radnog odnosa, poslodavac je dužan da razmotri mišljenje savjeta radnika. Savjet radnika daje mišljenje i predloge poslodavacu u vezi sa donošenjem i primjenom pravilnika o radu kao i o svim važnijim pitanjima iz oblasti radnih i socijalnih prava radnika.

32. POSEBNE MJERE ZAŠTITEA) Zaštita maloljetnih licaLica koja su starija od 15 godina i malđa od 18 uživaju posebne mjere zaštite. Cilj posebnih mjera zaštite jeste da se zaštiti psihofizički integritet maloljetnih lica. Lica mlađa od 18 godina ne mogu biti raspoređeni za obavljanje izuzetno teških fizičkih poslova, na rad pod zemljom ili pod vodom. Ne mogu se raspoređivati na bilo koji posao koji bi predstavljao opravdan rizik po zdravlje, život ili psihofizički razvoj maloljetnika. Raspoređivanje malololjetnika za noćni i prekovremeni rad je ograničen zakonskim normama koje imaju imperativan karakter. Zakonom o radu u institucijama BiH ne postoje posebne odredbe u vezi sa zaštitom maloljetnih lica. S obzirom da se u radni odnos može primiti samo punoljetno lice nema ni posebne potrebe za regulisanjem pomenute oblasti radnih odnosa.

B) Zaštita bolesnih i invalidnih licaZaštita bolesnih i invalidnih lica odnosi se na zaštitu njihovih prava mogla bi se uslovno podjeliti na tri dijela:

zabrana otkaza ugovora o radu, prednost kod ostvarivanja prava na stručno osposobljavanje i usavršavanje i obavezu raspoređivanja na drugi posao.

Prema odredbama Zakona o zapošljavanju u institucijama BiH zaposlenik je dužan u roku od tri dana da obavjesti poslodavca o svojoj privremenoj nesposobnosti za rad. Radniku koji je povređen na poslu ili je oboleo od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vreme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vreme. Ako je nakon lečenja i oporavka, osposobljen za rad, ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene sprečenosti za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima. Ako poslodavac nema mogućnosti da radnika rasporedi na drugi odgovarajući posao, radnih ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Pomenuta promena radnog mjesta može se ostvariti promjenom ugovra o radu između radnika i poslodavca. Prema Zakonu o radu u institucijama BiH poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost, ako dobije predhodnu saglasnost Upravnog inspektorata.

C) Zaštita žene i materinstvaPosebna zaštita prava žene odnosi se na zaštitu u odnosu na pol i prava koja proizilaze iz statusa materinstva. To su:

zabrana rada ženama na posebno štetnim i opasnim poslovima (u podzemnim djelovima rudnika) zabrana raskida ugovora o radu za vrijeme trudnoće i porodiljskog odsustva, pravo rasporeda na drugo radno mjesto i pravo na porodiljsko odsustva.

Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo. Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vreme trudnoće i dok doji dete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.Za vreme trudnoće, porođaja i nege deteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajnju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašćenog doktora medicine, žena može otpočeti sa korišćenjem porodiljskog odsustva 28 dana pre dana porođaja. Žena može, na sopstveni zahtev, otpočeti s radom i pre isteka porodiljskog odsustva, ali ne pre nego što protekne 60 dana od dana porođaja. Ako žena otpočne s radom pre isteka vremena porodiljskog odsustva, ima pravo da za vreme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva s rada

16

radi dojenja djeteta. Ako žena rodi mrtvo djete, ili ako djete umre pre isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je, po oceni ovlašćenog doktora medicine, potrebno da se žena oporavi od porođaja i psihičkog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana porođaja, odnosno od dana gubitka djeteta.Pravo na porodiljsko odsustvo ima i otac djeteta u slučajevima:

ako majka djeteta umre, ako napusti djete ili, iz drugih opravdanih razloga nije u stanju da se brine o djetetu i da ga njeguje.

Pravo na odsustvo u trajanju od godinu dana ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadležni organ starateljstva poverio djete na njegu i staranje. Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vreme dok dete ne navrši dvije godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega. Roditelju djeteta sa psihofizičkim smetnjama ne može se, bez njegove saglasnosti, odrediti da radi prekovremeno ili noću, niti mu se, bez njegovog pristanka, može promjeniti mjesto rada. Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva, žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku poslednja tri mjeseca pre otpočinjanja porodiljskog odsustva. Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u RS. Ako žena nije ostvarila platu za svih poslednjih šest mjeseci, naknada plate iznosi u visini prosječne plate za onoliko mjeseci koliko je žena ostvarila platu pre otpočinjanja porodiljskog odsustva. Naknada plate licima koja se staraju o djetetu ostvaruju se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu RS. Prema Zakonu o radu u institucijama BiH porođajno odsustvo traje 6 mjeseci neprekidno. Žena može koristiti ovo odsustvo kraće, ali ne kraće od 42 dana posle porođaja. Takođe, isti Zakon određuje širi krug prava licima koja se staraju o djeci. Predviđena je mogućnost mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa po isteku porođajnog odsustva. Mirovanje može da koristi jedan od roditelja do tri godine starosti djeteta, pod uslovom da je to predviđeno aktom poslodavca.

33. PLATE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJAPlata spada u pravo radnika koje proizilazi iz ugovora o radu kao i obavezu poslodavca da isplati platu radnika po istom osnovu. Plata se može definisati kao određeni novčani iznos koje radnik ostvari za izvršeni rad kod

17

poslodavca. Zakonodavac je odredio najveći vremenski period za koji plata treba isplatiti radniku. Pomenuti period može biti najduže trideset dana. Plata se može isplaćivati i u manjem vremenskom periodu, zavisno od dogovora radnika i poslodavca (dnevno, sedmično, dvosedmično itd.). Plata se isplaćuje unazad, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu. Elementi koji najčešće određuju visinu plate su: složenost poslova i zadataka, radni učinak, odgovornost u radu, kvalitet rada i godine rada. Poslodavac ne može radniku isplatiti manju platu od one koja je utvrđena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U skladu sa kolekt. ug., pravilnikom o radu i ug. o radu, radnik ima pravo na uvećanje plate po osnovu otežanih uslova rada, radnog staža, prekovremenog rada, rada noću, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi. Muškarci i žene su apsolutno ravnopravni u jednakosti isplate zarađenih plata. Plata obuhvata osnovnu platu i sva druga dodatna davanja bilo koje vrste, u novcu ili u naturi, na osnovu ug. o radu, kolektivnog ug., pravilnikom o radu kao i drugim aktima, isplaćuje poslodavac za obavljeni rad radniku. Zakon o radu ne predviđa određivanje plate radnika na osnovu ostvarene dobiti. To u suštini ne znači da je pomenuti način obračuna visine plate, zabranjen. U institucijama BiH visina plate se određuje na osnovu: složenosti poslova koje uposlenik obavlja, stepena stručne spreme, godina radnog staža, odgovornosti za izvršenje poslova i drugih kriterija utvrđenih odlukom Savjeta ministara ili odlukom poslodavca. Visina plate se određuje množenjem osnove plate sa određenim koeficijentima. Dobijeni iznos se uvećava za 0,5 % za svaku započetu godinu radnog staža, najviše do 20 %.

Naknada plateRadnik ima pravo na naknadu plate za vreme odsustvovanja s rada u slučajevima predviđenim ovim zakonom, kolek. ug., pravilnikom o radu i ug. o radu. Zakonom, kolek. ug., praviln. o radu i ug. o radu ne može se odrediti manji iznos naknade plate od 50% prosečne plate koju je radnik ostvario u određenom prethodnom periodu, ili od plate koju bi radnik ostvario da je bio na radu. Radnik može da ostvari naknadu troškova prevoza (dolaska i odlaska sa rada) i naknadu troškova službenog puta. Pored navedenih troškova radniku može biti isplaćena naknada za ishranu u toku rada, regres za godišnji odmor, terenski dodatak, učešće u troškovima rekreativnog odmora i prevencije profesionalne bolesti, otpremnina prilikom odlaska u penziju. Naknada plate za vreme korišćenja godišnjeg od., državnog praznika, privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vreme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosečne plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. U institucijama BiH uposlenik ima pravo na naknadu plate za vrijeme prekida rada do koga je došlo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv. Visina naknade i period odsustva utvrđuje se aktom Savjeta ministara ili aktom poslodavca, zavisno gdje radnik ostvaruje pravo na platu.

Zaštita plate naknadaPoslodavac ne može, bez pristanka radnika ili bez pravosnažne odluke nadležnog suda, svoje ili tuđe potraživanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. Na osnovu pravosnažne odluke nadl. suda, poslodavac može od plate radnika odbiti najviše do 50% na ime obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze radnika najviše do 1/3 plate, odnosno naknade plate. Pojedinačne isplate plata nisu javne (u suprotnom poslodavac čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna). Visina novčane kazne određena je Zakonom o prekršajima kao i Zakonom o radu.

34. OTKAZNI ROKKod prestanka radnog odnosa, radnik ima. pravo na otkazni rok, osim ako mu prestaje radni odnos u slučajevima teže povrede radne dužnosti ili kada ispuni uslove za starosnu penziju. Otkazni rok ne može biti

18

kraći od 15 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje radnik, niti kraći od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac. Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu. Poslodavac je dužan dati u jednoj slobodan dan radniku radi traženja novog zaposlenja u toku trajanja otkaznog roka. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže se uređuju slučajevi i uslovi za otkazni rok, trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vreme otkaznog roka. Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu određuje se duži otkazni rok za radnike sa dužim radnim stažom. Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenenim uslovima. Odredbe ovog zakona koje uređuju otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca shodno se primenjuju i na ot-kazivanje ugovora u smislu stava 1. ovog člana. Ako radnik prihvati ponudu poslodavca za zaključivanje ugovora o radu pod izmenjenim uslovima, zadrživa pravo da kod nadležnog suda osporava dopuštenost takve izmene ugovora, Radnik koji odbije da zaključi ugovor o radu pod izmenjenim uslovima, ima pravo na otpremninu, kao i u slučaju otkaza ugovora o radu. U institucijama BiH u slučajevima da poslodavac zatekne radnika u vršenju krivičnog djela, poslodavac mu odmah može dati otkaz bez obaveze davanja otkaznog roka.

35. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKAPoslodavac koji zapošljava više od 15 radnika, a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima nameru da, zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih, tehnoloških i organizacionih razloga, otkaže ugovor o radu najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih, ali ne manje od pet radnika, dužan je da se o tome konsultuje sa savetom radnika, ili, ako kod poslodavca nije uspostavljen savet radnika, sa sindikatima koji predstavljaju najmanje 10% zaposlenih radnika. U cilju sprovođenja konsultacija sa savjetom radnika, poslodavac je dužan da u pismenoj formi, najkasnije na 30 dana pre nameravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima, obavesti savet radnika, odnosno sindikat, o sljedećem:a) razlozima za prestanak rada radnika,b) broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos,c) mjerama kojima bi se moglo izbeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika (putem raspoređivanja određenog broja radnika na druga radna mesta. prekvalifikacije, skraćivanja radnog vremena i dr.).d) mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. Ako poslodavac u roku od jedne godine od dana prestanka radnog odnosa radnika zbog smanjenja obima posla, namjerava da zaposli određeni broj radnika sa istim stručnim kvalifikacijama koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos, dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima, ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu.

36. OTPREMNINAOtpremnina je određeni iznos novca koji radnik dobija prilikom prestanka njegovog radnog odnosa. Iznos otpremnine propisuje se kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Razlikuju se:

19

pravo na otpremninu kada je radniku prestao radni odnos prema Zakonu o radu, pravo na otpremninu radnika koji su bili upućeni na čekanje prema predhodnom važećem Zakonu i pravo na otpremninu kada je radniku na nezakonit način prestao radni odnos prije stupanja na snagu

Zakona o radu.Otpremnina iznosi najmanje u visini jedne trećine prosečne mesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri meseca pre prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Izuzetno, poslodavac i radnik se mogu sporazumeti da se radniku obezbedi neki drugi vid naknade umesto otpremnine. O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum. Radnik ima pravo na otpremninu na teret poslodavca, koji se nalazi na čekanju u vrijeme stupanja na snagu Zakona o radu, osim u slučaju ako ga poslodavac u roku od tri mjeseca ne pozove na rad. Radnik koji se na dan 31. decembra 1991. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sedište bilo na sadašnjoj teritoriji RS, a koji smatra da mu je radni odnos nezakonito prestao kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu Zakona o radu, ima pravo da u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu pomenutog Zakona, podnese zahtev za ostvarivanje prava na otpremninu.Pravo na podnošenje zahteva nemaju lica:

koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vreme čekanja na posao prema odredbama Zakona o radnim odnosima (raniji zakon).

koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa, ako je spor okončan pravosnažnom sudskom odlukom.

Visina otpremnine radnika koji se zatekao u radnom odnosu kod poslodavaca dana 31.12.1991.godine na teritoriji sadašnje RS, a zavisno od dužine radnog staža radnika kod poslodavca, iznosi:

1. za radni staž do pet godina - u visini 1,33 prosečne plate u RS u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku,

2. za radni staž od 5 do 10 godina - u visini 2,00 prosečne plate,3. za radni staž od 10 do 20 godina - u visini 2.66 plate,4. za radni staž preko 20 godina - u visini 3,00 prosečne plate.

Otpremnina u navedenim slučajevima isplaćuje se radniku na teret fonda formiranog za ovu svrhu iz sredstava obezbeđenih od prodaje državnog kapitala i drugih izvora, u skladu sa zakonom. O zahtevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje komisija koju obrazuje ministar nadležan za poslove rada. Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana. Odluka komisije dostavlja se, u roku od 15 dana od dana donošenja, podnosiocu zahteva, fondu formiranom za pomenutu svrhu i poslodavcu kod koga je radnik imao poslednje zaposlenje. U cilju što potpunijeg utvrdjivanja činjeničnog stanja, komisija može na osnovu punomoći predsjednika komisije, angažovati radnike ministarstva nadležnog za poslove rada, koji će vršiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju i poslovne knjige poslodavca i o utvrđenom stanju obavestiti komisiju. Ministarstvo nadležno za poslove rada doneće bliže propise predviđene ovim zakonom u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu Zakona o radu, ili će, u istom roku, izvršiti odgovarajuće izmene i dopune odgovarajućih propisa koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu pomenutog Zakona.

37. INSPEKCIJSKI NADZOR U OBLASTI RADNIH ODNOSAPredmet inspekcijskog nadzora

20

Nadzor nad primjenom propisa, kolektivnih ugovora, pravilnika i ugovora o radu vrši inspekcija rada prema Zakonu o inspekcijama u RS. Inspekcijski nadzor vrši se nad aktivnostima državnih i nedržavnih organa i organizacija, kao i nad poslovanjem i postupanjem pravnih lica i građana u pogledu pridržavanja zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti rada. Redovan pregled vrši se u skladu sa programom koji donosi Inspektorat u saradnji sa nadležnim organom državne uprave iz oblasti radnih odnosa, a vanredni na osnovu posebnih naloga, predstavki i pritužbi. U obavljanju nadzora inspektor je dužan omogućiti učešće i upoznati odgovorno lice o pravima kao i ukazati na pravne posljedice uočenih radnji ili propusta u postupku.Postupak vršenja nadzora sprovodi se prema odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, ako Zakonom o inspekcijama u RS ova pitanja nisu drugačije uređena. Protiv rješenja nadležnog inspektora kojim se nalaže preduzimanje određenih radnji, može se izjaviti žalba, Ministarstvu nadležnom za poslove rada.Inspekcija u oblasti rada vrši nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na:

- obavezu zaključivanja ugovora o radu između poslodavaca i radnika, ostvarivanje prava radnika;- obavezu poslodavaca da zaposlene u propisanim rokovima prijavljuju nadležnim organima penzijskog

zdravstvenog osiguranja;- radno vrijeme, odmore i odsustva, plate, zapošljavanje i rad maloljetnika, žena, trudnica, porodilja,

invalida, stranaca i dr.;- uslove rada, bezbjednost i zaštitu zdravlja zaposlenih;- naročitu zaštitu zdravlja maloljetnika, žena i invalidnih radnika;- sprovođenje mjera zaštite na radu i obuke radnika iz zaštite na radu;- prestanak radnog odnosa, otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa, otkazivanje ug. o radu i otkazne

rokove;- ostvarivanje prava na štrajk;- kolektivne ugovore i opšte akte poslodavaca;- proizvodna i druga sredstva rada i opreme i vršenje periodičnih pregleda njihove tehničke ispravnosti;- primjenu tehničkih normativa u zaštiti na radu, bezbjednosti radnika i dr. lica, imovine i zaštite okoline;- vršenje uviđaja težih nesreća na poslu i nesreća koje imaju za posljedicu smrt radnika.

Direktor Republičke uprave za inspekcijske poslove utvrđuje godišnjim programom rada, najmanji broj, strukturu i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Inspektorata. Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem zakona i drugih propisa iz oblasti rada i zaštite na radu obavlja Republička inspekcija rada u sastavu Inspektorata. U institucijama BiH u dijelu koji se odnosi na nadzor u oblasti radnih odnosa, definisano je da nadzor nad primjenom propisa i drugih akata iz oblasti rada vrši Upravni inspektorat. Zaposlenik, poslodavac i predstavnici sindikata mogu zahtjevati upravni nadzor i inspekciju od strane upravnog inspektorata.

Ovlaštenja inspektora rada i postupak u vršenju nadzoraInspektor rada ima sledeća ovlaštenje i dužnost u vršenju nadzora da:

1) izvrši uvid u opšte i pojedinačne akte, dokumentaciju i evidencije koje su od značaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca;

2) izvrši saslušanje i zatraži izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zaštitu prava ili ako inspektor na drugi način sazna za povredu propisa i prava radnika;

3) zatraži da poslodavac ili drugo odgovorno lice dostavi inspekciji rada određene akte, podatke i dokumentaciju koji su od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora;

4) pokrene inicijativu kod nadležnog suda ili drugog organa da se obustavi izvršenje opšteg ili pojedinačnog akta poslodavca, ili pojedinih odredaba tih akata, za koje inspektor ocijeni da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom;

5) naloži poslodavcu da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskihi drugih propisa;

6) naloži poslodavcu donošenje opšteg akta, ako je poslod., u skladu sa zakonom, dužan donijeti takav akt;7) naloži udaljenje s rada radnika kome je izrečena sudska zabrana rada na određenim poslovima.

Inspektor rada zabraniće poslodavcu obavljanje djelatnosti ako sa zaposlenim nije zaključio ugovor o radu ili ako nije podnio prijavu na obavezno osiguranje. Inspektor rada zabraniće obavljanje djelatnosti poslodavcu i u

21

slučaju ponavljanja prekršaja za vrijeme dok nadležni organ za prekršaje, po prijavi inspektora, ne okonča postupak protiv poslodavca. Rješenje o izricanju mjere zabrane obavljanja djelatnosti izvršava se pečaćenjem ulaza u poslovne prostorije, odnosno pečaćenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan način.Upravni inspektorat BiH može:- vršiti pregled opštih i pojedinačnih akata, evidencije i druge dokumentacije,- saslušati i uzeti izjave zaposlenika, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata,- izvršiti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca,- uzeti uzorke robe i drugih stvarai radi analize, ekspertize i slično, - preduzeti druge mjere i radnje predviđene zakonom.Upravni inspektorat sačinjava zapisnik o izvršenim pregledima i samostalno donosi odluku.Protiv rješenja koje donese Upravni inspektorat stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Ministarstvu pravde. Rok za podnošenje žalbe iznosi 15 dana od dana prijema rješenja. Odluka Ministarstva je konačna i obavezujuća. Protiv odluke Ministarstva može se podnijeti tužba (upravni spor) Upravnom odeljenju Suda BiH.

Dužnost i odgovornost poslodavcaOdgovorno lice u preduzeću, ustanovi, drugom pravnom licu koji u ostavljenom roku, ne izvrše pravosnažno i izvršno rješenje inspektora kazniće se za krivično djelo kaznom u skladu sa odredbama Krivičnog zakona RS.Novčanom kaznom se za prekršaj kaznit će se preduzeće, ustanova i drugo pravno lice:

ako inspektoru ne omogući nesmetan pristup da izvrši nadzor; ako inspektoru ne da obavještenja, ne stavi na uvid isprave, odnosno podatke potrebne za vršenje

nadzora, ili ne dostavi tražene podatke i dokumentaciju u ostavljenom roku; ako ne izvrši mjere naređene od strane inspektora, odnosno ako izvrši radnju koju je inspektor zabranio

ili ne postupi po konačnom riješenju inspektora kojim je naređeno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostatke.

Žalba protiv rjesenja donesenih od strane inspektora odgađa izvršenje rješenja, osim ako ta mogučnost zakonom nije isključena. Protiv rješenja donijetog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja inspektor će donijeti bez odlganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada je rješenje postalo izvršno, a nije izvršeno. Ako u vršenju nadzora inspektor smatra da opšti akt poslodavca nije u saglasnosti sa zakonom ili drugim propisom, inspektor će ukazati na to organu ili organizaciji koji su taj akt donijeli i predložiti da se utvrđene nezakonitosti otklone u roku od 15 dana.

38. ZAPOŠLJAVANJE I PRAVA NEZAPOSLENIH LICAObaveza donošenja zakona

22

Zakonsko regulisanje oblasti nezaposlenih lica jeste ustavna obaveza zakonodavca. Ustavni osnov naveden je u odredbama Ustava koje se odnose na zajamčeno pravo na materijalno obezbeđenje za vrijeme privremene nezaposlenosti, u skladu sa zakonom. Zakonom se uređuje oblasti zapošljavanja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti, poslovi i način finansiranja službe zapošljavanje, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje i druga pitanja koja su značajna za organizovanje i produktivno zapošljavanje u jednoj državi. Osiguranjem za slučaj nezaposlenosti smatra se učešće zaposlenih lica, poslodavca, državnih i drugih organa i organizacija u obezbeđivanju sredstava za produktivno zapošljavanje i za ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.Poslovima zapošljavanja smatraju se:- posredovanje u zapošljavanju; javno obaveštavanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja; savetovanje o izboru posla (profesionalna orijentacija); stručno osposobljavanje i priprema za zapošljavanje; sprovođenje programa zapošljavanja; obavljanje organizovanih, stručnih,administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na nopvčane naknade; stručno osposobljavanje; zdravstvenu zaštitu i druga prava u skladu sa zakonom.

Osnovni pojmovi koji se odnose na zapošljavanjeZakonom su definisani osnovni pojmovi koji se odnose na probleme zapošljavanja a to su:

- nezaposleno lice, zapošljavanje, poslovi vezani za zapošljavanje i zabrana diskriminacije.

Nezaposleno liceNezaposlenim licem, u smislu ovog Zakona, smatra se lice sa navršenih 15 godina života, koje ima opštu zdravstvenu sposobnost, a koje nije zaključilo ugovor o radu ili koje nije po nekom drugom osnovu radno angažovano, a koje je prijavljeno na evideniiju nezaposlenih lica koju vodi Zavod i koje aktivno traži zaposlenje. Pod licem koje aktivno traži zaposlenje smatra se lice koje se, u rokovima propisanim opštim aktima Zavoda, javlja stručnoj službi Zavoda, radi informisanja o mogućnostima zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zapošljavanje. Nijedno lice ne može biti diskriminisano. Iz zakonske definicije pojma nezaposlenog lica mogu se uslovno definisati osnovni elementi kojima se definiše pojam nezaposlenog lica. To su: starosna dob, radni angažman (po pravilu je to radni odnos), prijava na evidenciju nezaposlenih lica i traženje zaposlenja. Izostavljen je element zdravstvene sposobnosti, jer kao nezaposleno lice može se smatrati i lice sa ograničenom zdravstvenom sposobnošću.

Nosioci funkcije zapošljavanjaZakonom su predviđeni osnovni nosioci funkcije zapošljavanja, a to su: Zavod za zapošljavanje i Agencija za zapošljavanje.Javna ovlašćenja, kao i organizacione, stručne i druge poslove u oblasti zapošljavanja propisane zakonom obavlja Zavod za zapošljavanje RS. Poslove zapošljavanja koji se prema zakonskim odredbama, odnose na posredovanje u zapošljavanju, savetovanje za izbor zanimanja i osposobljavanje i pripremu za zapošllvanje, pored Zavoda, može obavljati i drugo pravno i fizičko lice koje je osposobljeno za obavljanje tih poslova koji se nazivaju agencije za zapošljavanje. Uslove za obavljanje poslova zapošljavanja (agencija) propisuje ministarstvo nadležno za poslove rada. Agencija se upisuje u sudski registar, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Agencija ne može od nezaposlenih lica naplaćivati naknadu za usluge koje im pruža. Nezaposleno lice je dužno da i samo traži zaposlenje i da u tom cilju sarađuje sa Zavodom za zapošljavanje i Agencijom. Zavod i Agencija su dužni da pruže stručnu pomoć nezaposlenom licu u traženju zaposlenja i pomoć u uspostavi kontakta sa zainteresovanim poslodavcem.

Poslovi zapošljavanjaVlada RS utvrđuje prioritete i programe zapošljavanja od interesa za Republiku kao celinu, kao i sredstva i mere za njihovo ostvarivanje. Zavod donosi i ostvaruje operativne programe zapošljavanja na teritoriji Republike. Zavod je dužan da najmanje jednom godišnje informiše Vladu o ostvarivanju programa zapošljavanja na teritoriji Republike.

Posredovanje u zapošljavanju

23

Posredovanjem u zapošljavanju smatraju se aktivnosti i mere kojima se uspostavlja kontakt između nezaposlenog lica i poslodavca u cilju zaključivanja ugovora o radu. Obično je to:

1. pružanje stručne pomoći nezaposlenom licu u pronalaženju i izboru zanimanja,2. pružanje stručne pomoći zaposlenom licu koje traži promjenu zanimanja i3. pružanje pomoći poslodavcu u traženju adekvatne radne snage.

Posredovanjem u zapošljavanju smatra se i uspostavljanje kontakata između poslodavca i zaposlenog lica koje traži promenu zaposlenja.

Obavještenje o mogućnostima i uslova zapošljavanjaZavod prati stanje na tržištu rad, prikuplja podatke od poslodavaca o potrebama za radnicima i obaveštava javnost i zainteresovana lica o mogućnostima i uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa radnicima određenih stručnih kvalifikacija. Poslodavac samostalno odlučuje o tome da li će Zavodu ili nekoj od agencija za zapošljavanje prijaviti potrebe za radnicima, a ukoliko to učini, Zavod je dužan da najdalje u roku od tri dana od dana dostavljanja prijave poslodavca, potrebe za radnicima oglasi u jednom od javnih glasila dostupnih građanima, ukoliko poslodavac ne zahteva da se oglašavanje izvrši na drugačiji način (putem lokalnih glasila, obaveštavanjem na oglasnoj tabli Zavoda isl.). Poslodavac može zahtevati da mu Zavod umesto javnog objavljivanja potrebe za radnicima, neposredno ponudi izbor kandidata za zasnivanje radnog odnosa. Poslodavac samostalno odlučuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa između onih koje je ponudio Zavod ili agencija i drugih kandidata, koji su se neposrednim putem obratili poslodavcu radi zasnivanja radnog odnosa. Nakon saznanja o mogućnostima zapošljavanja jednog ili više radnika, Zavod će neposrednim putem o tome informisati nezaposlena i druga zainteresovana lica o uslovima i mogućnostima zapošljavanja.

Savjetovanje o izboru zanimanjaSavjetovanjem o izboru zanimanja (profesionalnom orijentacijom), smatraju se individualne i grupne konsultacije stručnih radnika Zavoda sa nezaposlenim licima i licima koja traže promenu zaposlenja o uslovima i mogućnostima izbora vrste posla, na osnovu njihovih ličnih želja, opredeljenosti i radne osposobljenosti. Grupne konsultacije u smislu zakonskih odredbi, Zavod sprovodi kao organizovanu aktivnost, pri čemu se nazaposlena lica grupišu prema stručnim kvalifikacijama, odnosno zanimanjima. Prema potrebi, za obavljanje ovih poslova Zavod može angažovati i odgovarajuću stručnu or-ganizaiiju ili stručna lica koja ne rade stalno u Zavodu.

Stručno osposobljavanje i priprema za zapošljavanjePod stručnim osposoblljavanjem i pripremom za zapošljavanje, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se mere kojima se nezaposlenom licu pruža mogućnost da, prema posebnom programu, stekne neophodna znanja za rad na određenim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu, kao i prekvalifikacija u onim slučajevima kad se radniku ne može obezbediti posao u njegovom stručnom zvanju, ali postoji moguđnost da zasnuje radni odnos na loslovima onih zanimanja koja se traže na tržištu rada. Stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje organizuje i finansira Zavod samostalno ili u saradnji sa drugim odgovarajućim organizacijama (obrazovnim ustanovama, organizacijama za zaštitu na radu, Javnim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje, Fondom za javne radove, zapošljavanje i obuku i dr.). Zavod posebno sarađuje sa velikim preduzećima u organizovanju i sprovođenju programa osposobljavanja, prekfalifikacije i dokvalifikacije radnika i njihovog prilagođavanja novim tehnologijama u procesu rada.

Učešće u srovođenju i finansiranju programa aktivnog zapošljavanjaZavod može učestvovati u finansiranju programa zapošljavanja koje mu ponude poslodavci, pod uslovom da se tim programima utvrdi obaveza zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vreme za određeni broj radnika sa evidencije nezaposlenih lica. Poslodavac čiju ponudu za učešće u finansiranju programa zapošljavanja prihvati Zavod, dužan je da odobrena sredstva upotrebi isključivo za otvaranje novih radnih mesta, odnosno za povećanje broja zaposlenih. Uslovi pod kojima se daju sredstva i bliža namena tih sredstava uređuju se ugovorom između Zavoda i poslodavca. Uslovi i način učešća Zavoda u realizaciji programa zapošljavanja uređuje se ugovorom sa organom, odnosno organizacijom koja finansira program. Zavod može učestvovati u finansiranju programa prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika za čijim je radom prestala potreba, ako se time radnicima obezbeđuje zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Zavod uspostavlja saradnju

24

naročito sa evropskim zemljama u kojima privremeno rade i borave građani Republike, u cilju ostvarivanja prava tih lica i članova njihovih porodica koji žive u Republici. Zavod može, na zahtev ministarstva nadležnog za poslove rada ili po svojoj inicijativi, vršiti periodična anketiranja na tržištu rada, i u tom cilju sarađivati sa zavodima za statistiku, sindikatima, udruženjima poslodavaca, udruženjima građana, javnim fondovima i drugim organima i organizacijama zainteresovanim za poslove zapošljavanja.

39. OSIGURANJE ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTIA - Obavezno osiguranjeZa slučaj nezaposlenosti, obavezno su kod Zavoda osigurana lica u radnom odnosu i lica koja po drugom osnovu ostvaruju pravo rada, u skladu sa zakonom. Postojanje osiguranja se dokazuje podacima o upisanom stažu osiguranja u radnu knjižiicu radnika, odnosno nezaposlenog lica. Podnošenjem prijave na zdravstveno i na penzijsko-invalidsko osiguranje, smatra se da je izvršeno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Sredstva se obezbeđuju se iz doprinosa koje plaćaju lica u radnom odnosu i poslodavci, kao i namenskih sredstava koja obezbeđuju državni organi i drugi organi i organizacije, u skladu sa zakonom.B - Dobrovoljno osiguranjeLice koje nije obavezno osigurano za slučaj nezaposlenosti može se dobrovoljno osigurati za slučaj nezaposlenosti pod uslovima koje određuje Zavod. Lice koje se dobrovoljno osigurava ne može imati veći obim prava od prava koja se, u skladu sa zakonom, obezbeđuju licima koja se obavezno osiguravaju.

PRAVA NEZAPOSLENIH LICASvako lice koje se prijavi Zavodu radi traženja zaposlenja ima pravo: na informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, na posredovanje u zapošljavanju, na savetovanje o izboru zanimanja i na stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje. Svako nezaposleno lice kome je ugovor o radu prestao radni odnos bez njegovog zahteva, saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam meseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci sa prekidima u poslednjih 18 meseci, ima pravo na: novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje. Navedena prava nezaposleno lice može ostvariti pod uslovom da je za njega za vreme propisanog minimuma staža osiguranja, uplaćen doprinos za zapošljavanje, za zdravstveno osiguranje i za penzijsko-invalidsko osiguranje. Dužina trajanja prava na novčanu naknadu i ostala prava nezaposlenih lica, zavise od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica, i može iznositi neprekidno najviše:

za staž osiguranja do pet godina - tri meseca, za staž osiguranja od pet do 15 godina - šest meseci, za staž osiguranja od 15 do 25 godina - devet meseci, za staž osiguranja preko 25 godina -dvanaest meseci.

U staž osiguranja ne uračunava se vreme za koje je lice ostvarivalo prava kao nezaposleno lice. Prava na novčanu naknadu i ostala navedena prava, nezaposleno lice ima od prvog dana prestanka radnog odnosa ako se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, a ako se prijavi Zavodu nakon isteka toga roka, prava mu počinju teći od dana prijavljivanja Zavodu. Navedena prava, nezaposleno lice koje je dobrovoljno osigurano ostvaruje pod uslovima, i na način i u obimu utvrđenim ugovorom zaključenim između Zavoda i tog lica.

Mirovanje pravaAko nezaposleno lice pre isteka roka od 30 dana zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate, po bilo kom osnovu, obustavlja mu se isplata novčane naknade i ostvarivanje drugih prava koja mu pripadaju, s danom kad otpočne da ostvaruje pravo po drugom osnovu. Ako za vreme trajanja obaveznog osiguranja nezaposlenom licu prestane pravo koje je ostvarivao određeno vreme, ponovo mu se uspostavljaju prava koja su mu pripadala, i traju do dana isteka rokova, koji se određuju zakonom. Vrijeme za koje je radnik proveo u radnom odnosu a u roku koji je naveden u zakonu, prava nezaposlenog lica miruju. U slučajevima kada istekne propisan rok, nezaposleno lice gubi prava bez obzira što ima status nezaposlenog radnika. Mirovanje prava se ostvaruje i u slučaju:

25

- odsluženja ili dosluženja vojnog roka, kao i izvršenja drugih obaveza vojnih obveznika i obveznika civilne zaštite; pritvora i izdržavanja kazne zatvora, mjere bezbednosti, zaštitne ili vaspitne mere, u trajanju do tri meseca; boravka korisnika prava van Republike duže od 30 dana. Zavodi za zapošljavanje u BiH sporazumno uređuju uslove i način ostvarivanja prava nezaposlenih lica za vreme dok borave na teritoriji drugog entiteta.

Prestanak pravaPravo na novčanu naknadu, zdravstv. osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje ima nezaposleno lice kada:

a) samostalno ili s drugim licem osnuje preduzeće, radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne djelatnosti,b) otpočne da se bavi poljoprivrednom delatnošću kao jedinim zanimanjem, na osnovu koje ostvaruje

dohodak najmanje u iznosu od 50% prosečne neto plate u Republici u prethodnoj godini, c) stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju, ili ostvari pravo na porodičnu

penziju,d) stupi na izdržavanje kazne zatvora, mere bezbednosti, zaštitne ili vaspitne mere, u trajanjuu dužem od tri

meseca,e) neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mestu prebivališta ili na udaljenosti 30

kilometara od mesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikaiijama i radnoj sposobnosti,f) neopravdano odbije da se odazove na poziv nadležnog organa radi angažovanja na javnim radovima ili

na otklanjanju posledica više sile (požar, poplava, zemljotres, epidemije zaraznih bolesti i dr.),g) neopravdano odbije da se odazove na zahtev Zavoda ili Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da se

stručno osposobi, dokvalifikuje ili prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara njegovom stepenu stručne spreme, ako mu se time obezbeđuje zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vreme,

h) neopravdano se dva puta uzastopno ne javi Zavodu radi evidentiranja, u rokovima propisanim opštim aktom Zavoda,

i) stekne status redovnog učenika ili redovnog studenta,j) ako se utvrdi da je pravo osgvario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava,k) ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih,l) ako se utvrdi da radi „na crno",m) ako se odseli sa teritorije Republike, ako sporazumom o novom radnom odnosu zakonom nije drugačije

određeno.Nezaposleno lice je dužno da najdalje za osam dana sticaja okolnosti koje su gore navedene, obavjesti Zavod o nastaloj promjeni. Ako lice ne obavijesti Zavod o nastaloj promjeni, briše se sa evidencije Zavoda o nezaposlenim licima. Pod pojmom javni radovi, smatraju se radovi koje organizuju lokalne zajednice, državni organ ili posebno ovlašćene organizacije, radi ostvarivanja određenih komunalnih, socijalnih, kulturnih, obrazovnih i drugih programa od opšteg interesa kojima se obezbeđuju uslovi za dodatno zapošljavanje.Radom „na crno" smatra se rad kod poslodavca koji radnika nije prijavio na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i u slučaju kada nezaposleno lice obavlja samostalnu delatnost koja nije registrovana u skladu sa zakonom. Nezaposleno lice dužno je, da se i samo angažuje na traženju zaposlenja, i da u tome sarađuje sa Zavodom, koji će mu pružiti stručnu pomoć i, prema potrebi, uspostaviti kontakt sa zainteresovanim poslodavcem.

Novčana naknadaNezaposleno lice prema odredbama zakona ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi:

1. za nezaposleno lice koje ima do 10 godina staža osiguranja - 35% od prosečne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja tri mjeseca rada,

2. za nezaposleno lice koje ima više od 10 godina staža osiguranja - 40% od prosečne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja tri mjeseca rada.

Novčana naknada se mesečno usklađuje sa kretanjem prosečne plate svih zaposlenih u Republici. Novč. naknada se isplaćuje mjesečno, do 10 datuma u mjesecu za prethodni mjesec. Ako je nezaposleno lice, prilikom prestanka radnog odnosa, ostvarilo pravo na platu ili naknadu plate po osnovu otkaznog roka, nema pravo na novčanu naknadu za onoliko vremena za koliko je ostvarilo pravo po tom drugom osnovu. Nezaposlenom licu koje osniva radnju ili na drugi način trajnije rješava pitanje svog zaposlenja, Zavod može jednokratno isplatiti

26

novčanu naknadu za cijelo vrijeme za koje to lice ima pravo na naknadu u skladu sa zakonskim odredbama. S danom ostvarivanja jednokratne novčane naknade nezaposlenom licu prestaju ostala prava koja su mu prije pripadala na osnovu nezaposlenosti. Zavod može opštim aktom propisati slučajeve i uslove u kojima se nezaposlenom licu, u celosti ili delimično, priznaju troškovi individualnog stručnog osposobljavanja, odnosno prekvalifikacije ili dokvalifikacije, kao i troškovi putovanja obavljenog po pozivu Zavoda, ili po uputu Zavoda, radi informisanja o mogućnostima zaposlenja.

40. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJEZavod je javna služba od interesa za Republiku, sa svojstvom pravnog lica. Sjedište Zavoda određuje se statutom Zavoda. Zavod se upisuje u sudski registar, u skladu sa zakonom. Statutom i pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Zavoda bliže se uređuju poslovi Zavoda, organizacija rada i druga pitanja od značaja za rad zavoda. Poslovi Zavoda finansiraju se iz doprinosa za zapošljavanje koje plaćaju zaposlena lica i poslodavci, kao i iz drugih sredstava koje ostvari Zavod u skladu sa zakonom (iz donacija, kamata na oročena i druga sredstva, sredstava fondova solidarnosti i dr.). Zavod ne može naplaćivati naknadu za usluge koje pruža nezaposlenim i drugim licima, poslodavcima i drugim pravnim i fizičkim licima.

Organi Zavoda su: upravni odbor, nadzorni odbor i direktor A) Upravni odborUpravni odbor Zavoda sastoji se od određenog broja članova (obično 6) i predsjednika - imenuje ih Vlada, a po jednog člana imenuju: sindikat organizovan na nivou Republike koji ima najveći broj članova, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih sindikata koji djeluju u Republici, i udruženje poslodavaca organizovano na nivou Republike koje okuplja najveći broj poslodanaca, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost ostalih udruženja poslodavaca koja djeluju u Republici. Upravni odbor obavlja sledeće poslove:

donosi statut i praviliik o unutrašnjoj organizaciji Zavoda, uz saglasnost Vlade, predlaže visinu stope doprinosa za zapošljavan.e i nivo ukupnih sredstava za ostvarivanje programa

zapošljavanja u Republici u određenom periodu, donosi opšti akt o ostvarivan.u prava nezaposlenih lica i druge opšte akte Zavoda, u skladu sa statutom

Zavoda, donosi godišnji program rada, finansijski plan i druge planove i programe Zavoda, odlučuje o korišćenju sredstaia koja namenski obezbeđuje Republika, strane države i drugi donatori za

finansiran.e programa zapošljavanja, odlučuje o učešću Zavoda u finansiranju programa stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i

dokvalifikacije nezaposlenih lica, odlučuje o investicionim ulaganjima u objekte i opremu, odlučuje o pritužbama nezaposlenih lica na rad stručne službe Zavoda, kao i o prigovorima radnika

stručne službe protiv rešenja direktora Zavoda. UO odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova. Za izvršenje odluka UOodgovoran je direktor Zavoda. Statutom Zavoda i poslovnikom o radu UO bliže se uređuje rad upravnog odbora.

B) Nadzorni odbor NO Zavoda sastoji se od 3 člana, od kojih po jednog člana imenuju Vlada, sindikat i asocijacija poslodavaca. Članovi NO između sebe biraju predsednika. Nadzorni odbor vrši nadzor nad primenom zakonitosti u radu i poslovanju Zavoda i ostvarivanju prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom. NO odlučuje većinom glasova svojih članova.

C) DirektorRadom i poslovanjem Zavoda rukovodi direktor Zavoda. Direktora Zavoda imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog upravnog odbora Zavoda. Direktor Zavoda obavlja sljedeće poslove:- zastupa i predstavlja Zavod,- izvršava odluke upravnog odbora,- predlaže upravnom odboru donošenje opštih i drugih akata iz nadležposti upravnog odbora,- rukovodi stručnom službom Zavoda i odgopara za zakonitost rada Zavoda i stručne službe,

27

- radi na ostvarivanju programa rada Zavoda i odgovara zanjegovo izvršenje,- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o pravima i obavezama radnika stručne službe, u skladu sa zakonom i opštim aktima Zavoda,- odlučuje o nabavci opreme i inventara čija pojedinačna vrednost ne prelazi određeni iznos novca,- odlučuje o troškovima održavan.a oojekata, opreme i inventara, čijavrednost ne prslazi određeni iznos novca- odgovara za mere zaštite imovine Zavoda od požara, krađe i drugih šteta, kao i za blagovremeno osiguranje imovine Zavoda od tih šteta.- obavlja i druge poslove koji su od značaja za rad i pos-lovanje Zavoda i za izvršavan.e zadataka Zavoda određenih ovim zakonom.Stručna služba Zavoda organizuje se tako da bude dostupna svim zainteresovanim nezaposlenim i drugim licima koja traže zaposlenje, kao i poslodavcima i drugim pravnim i fizičkim licima koja zapošljavaju radnike.Upravne i stručne poslove u postupku ostvarivanja prava nezaposlenih lica mogu obavljati radnici stručne službe koji imaju završen pravni fakultet ili višu školu pravnog ili upravnog smera, sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskuetva na upravnim poslovima.

41. EVIDENCIJA O NEZAPOSLENIM LICIMAZa nezaposlena lica vodi se na posebna evidenciji u cilju planskog i sistematskog zapošljavanje radi sprovođenja opredjeljene politike zapošljavanja. Nezaposleno lice podnosi prijavu Zavodu radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom. Prijava se podnosi organizacionoj jedinici Zavoda nadležnoj prema prebivalištu nezaposlenog lica. Zavod vodi posebne evidencije:

- nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na novčanu naknadu i druga prava,- nezaposlenim licima koja traže zaposlenje, i- zaposlenim licima koja traže promenu zaposlenja.

Posebnim zakonom se propisuju vrste i sadržina evidencija koje vodi Zavod. Ministarstvo nadležno za poslove rada propisuje obrasce za vođenje evidencija i postupak sa tom evidencijom. Podaci o nezaposlenom licu sadržani u evidencijama smatraju se poverljivim. Nezaposleno lice je dužno da se, u rokovima koje propiše Zavod, periodično javlja stručnoj službi Zavoda radi informisanja o mogućnostima zaposlenja i proveravanja podataka i uslova za ostvarivanje prava propisanih koja su propisana odredbama zakona. U cilju omogućavanja stalnih kontakata između stručne službe i nezaposlenog lica, to lice je dužno da prilikom svake promene adrese prebivališta, o toj promeni obavesti Zavod u roku od osam dana.

Komisija za žalbeU cilju zaštite prava nezaposlenih lica propisanih ovim zakonom, ministarstvo nadležno za poslove rada obrazuje komisiju za žalbe nezaposlenih lica. Komisija se sastoji od pet članova, koji se imenuju na vreme od četiri godine Komisija je samostalna u svom radu. Za članove komisije imenuju se istaknuti pravni stručnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva koji se ne nalaze na funkcijama u organima političkih organizacija. Nezaposleno lice koje smatra da mu je povređeno pravo propisano ovim zakonom, može da u roku od 90 dana od dana izvršene povrede prava podnese žalbu komisiji. Komisija za žalbe dužna je da u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe odluči po žalbi. Ministarstvo nadležno za poslove rada dostavlja odluku komisije u roku od osam dana od dana donošen.a Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnelo žalbu. Zavod je dužan da izvrši odluku komisije na način i u rokovima kako je određeno tom odlukom. U cilju zaštite prava nezaposlenih lica, zakonom se propisuje novčane kazne za pravna i fizička lica:

1. ako od nezaposlenog lica, poslodavca ili drugog pravnog i fizičkog lica naplati naknadu za izvršenu uslugu,

2. ako nezaposlenom licu uskrati pravo koje mu pripada na osnovu zakona;3. ako ne vodi ili neuredno vodi epidencije propisane u skladu sa zakonom.

Visina novčanih kazni određuje se posebnim zakonom.

nastavak ..... 2. dio

28

RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRŽAVNIM ORGANIMA

29

1. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U DRŽAVNIM ORGANIMA I ORGANIMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Subjekti radnih odnosaLica koja zasnuju radni odnos u organima uprave nazivaju se državnim službenicima. Uređenje radnih odnosa zaposlenih u organima uprave propisuje se posebnim zakonom. Zakon se obično naziva Zakon o administrativnoj službi u upravi RS. Zakon predstavlja lex specialis u odnosu na druge zakone koji na sličan način uređuju radne odnose. Pomenutim zakonom nisu uređeni svi instituti radnog prava koji se odnose na radnopravni položaj zaposlenih u upravi. U slučajevima kada pojedini radnopravni odnosi radnika zaposlenih u upravi nisu uređeni pomenutim zakonom na njih se primjenju se norme opštih propisa iz radnih odnosa. Pomenuti propisi primjenjuju se i na zaposlene koji nemaju status državnog službenika a u radnom su odnosu u državnoj upravi. Zakom o radu predviđena je primjena njegovih odredbi u svim situacijama kada posebnim zakonom nije regulisan određeni radnopravni odnos. Zakon o administrativnoj službi u upravi RS donesen je u saradnji sa međunarodnom zajednicom u cilju modernizacije državne uprave u RS. Na osnovu pomenutog Zakona doneseni su podzakonski akti koji definišu određena pitanja u cilju bolje razrade zakonskih normi.

Poslovi državne uprave Poslovi državne uprave mogu se definisati kao poslovi koje sprovode državni organi prema odredbama posebnog zakona. Pomenute poslove obavljaju ministarstva, drugi republički organi uprave i republičke upravne organizacije. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz djelokruga ministarstava koje zbog svoje prirode, cjelovitosti i načina obavljanja, zahtijevaju određenu samostalnost i posebno organizovanje osnivaju se organi uprave u sastavu ministarstva, ako je to zakonom dozvoljeno. Republičke upravne organizacije se obrazuju radi obavljanja stručnih i drugih poslova državne uprave kada je to zakonom predviđeno. Republičke uprave obično se osnivaju kao: zavodi, direkcije, sekretarijati, agencije, komesarijati itd. Organima lokalne samouprave mogu se zakonom prenijeti određeni poslovi iz djelokruga državnih organa uprave.

Uredba o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima državne uprave Uredbom se utvrđuju načela za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta ministarstava, republičkih uprava i republičkih upravnih organizacij i drugih službi i institucija na koje se primjenjuje Zakon o administrativnoj službi u upravi RS. Pomenutom uredbom definišu se vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanje, način rukovođenja organizacionim jedinicama, kategorije (stručna zvanja) i stručna sprema državnih službenika kao i postupak donošenja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Organi državne uprave bliže utvrđuju način planiranja poslova svojim planom rada, a posebno izrade nacrta propisa, njihovog neposrednog sprovođenja, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora kao i praćenja stanja u upravnim područjima iz svog djelokruga rada, vodeći računa o usklađenosti sa planom rada Vlade i Narodne skupštine RS. Pod sistematizacijom radnih mjesta podrazumijeva se obaveza utvrđivanja potrebnog broja izvršilaca sa posebnim uslovima za njihovo zapošljavanje, broj državnih službenika sa kategorijama (stručnim zvanjem) njihovih radnih mjesta, kao i pojedinač an opis poslova i zadataka svakog radnog mjesta.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjestaTo je podzakonski akt kojim se bliže uređuju radni odnosi u državnoj upravi a koje donosi poslodavac. Pravilnik donosi starješina organa državne uprave i dužan ga je objaviti na propisan način. Unutrašnja organizacija organa državne uprave uređuje se u skladu sa djelokrugom tog organa utvrđenim zakonom ili drugim propisom na slijedećim načelima:

1. objedinjavanje istih ili sličnih, odnosno međusobno povezanih poslova radnih mjesta u odgovarajuće organizacione jedinice;

2. zakonitog i blagovremenog odlučivanja o pravima i obavezama i na zakonu zasnovanim pravnim interesima građana i preduzeća i drugih pravnih subjekata;

3. stručnog i racionalnog obavljanja poslova i ostvarivanja odgovornosti zaposlenih i postavljenih lica za njihovo obavljanje;

4. efikasnog rukovođenja organizacionim jedinicama i stalnog nadzora nad obavljanjem poslova;

30

5. efikasne saradnje sa organima lokalne samouprave, preduzećima, ustanovama I drugim organizacijama kojima su povjerena upravna ovlaštenja i

6. uključivanje stručnih i naučnih institucija u procesu predlaganja, odlučivanja i preduzimanja odgovarajućih mjera.

Pravilnikom se utvrđuju:- organizacione jedinice i njihov djelokrug;- način rukovođenja organizacionim jedinicama;- ukupan broj radnih mjesta državnih službenika, radnih mjesta koja nemaju status državnih službenika i pomoćno tehničkog osoblja, s nazivima i opisom svakog radnog mjesta i brojem potrebnih izvršilaca;- uslovi za obavljanje poslova svakog radnog mjesta ili grupe radnih mjesta;- kategorija (stručna zvanja) državnih službenika;- radna mjesta na koje se zaposleni primaju izuzetno bez konkursa u skladu sa posebnom uredbom kao što su ovlaštena službena lica u unutrašnjim poslovima;- radna mjesta na koja se mogu primiti pripravnici;- način pripremanja poslova u organu (godišnji plan rada, obuka državnih službenika, posebni projekti i sl.) uključujući ciljeve i namjere organa, odgovornost i zaduženje za planirane aktivnosti i druge metode za sprovođenje konkretnih aktivnosti i- organizacioni dijagram (odnos osnovnih jedinica sa unutrašnjim organizacionim jedinicama).Starješina organa državne uprave dostavlja Pravilnik na mišljenje Agenciji za državnu upravu RS i Ministarstvu finansija. Saglasnost na Pravilnik daje Vlada. Odluka o davanju saglasnosti se objavljuje u “Službenom glasniku RS”.

Kodeks ponašanja državnih službenikaKodeksom ponašanja državnih službenika pokušala su se definisati osnovna pravila ponašanja državnih službenika prilikom rada u organima državne uprave. Treba naglasiti da iznesena pravila nemaju zakonsku vrijednost, tj. zakonom nisu sankcionisana. Odredbe Kodeksa će se primjenjivati u svim slučajevima koji nisu uređeni Zakonom o administrativnoj službi u upravi RS i podzakonskim aktima iz oblasti administrativne službe. Državni službenik će se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridržavati principa profesionalne nepristrasnosti, odgovornosti, čestitosti, transparentnosti, javnosti, efikasnosti i ekonomičnosti. Državni službenik će u okviru svoje ustavne dužnosti disciplinovano i časno služiti građane, te poštovati načela urednog poslovanja i nepristrasnosti administrativne službe. Državni službenik će u obavljanju svojih dužnosti poštovati zakon i zastupati isključivo javni interes. Državni službenik neće tražiti, ni za sebe ni za druge, niti će prihvatiti, čak ni u svečanim prilikama,darove ili neku drugu korist, od lica koja su ostvarila svoja prava ili izbjegla obavezu na osnovu odluka organa državne uprave u kojem radi. Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora i organa političkih stranaka. Državni službenik u vrijeme izborne kampanje neće preduzimati aktivnosti koje bi dovele u pitanje političku nepristrasnost državnog službenika.Državni službenik će pismeno obavijestiti rukovodioca svoje organizacione jedinice o odnosima saradnje koju je, na bilo koji način, ostvarivao tokom posljednjih pet godina, a za koju je primao finansijsku nadoknadu, pojašnjavajući pri tom slijedeće:

a) da li on, odnosno njegovi srodnici ili pak neko drugi iz njegovog neposrednog životnog okruženja još uvijek ima finansijsku korist od lica s kojim je zaposleni imao odnos saradnje;

b) da li su postojali i da li još uvijek postoje odnosi sa licem koje može imati koristi od aktivnosti ili odluka, koje se odnose na zadatke povjerene datom zaposlenom.

Državni službenik će, bez prejudiciranja ugovornih odredbi, odsustvovati s posla samo kad to striktno mora. Državni službenik neće koristiti materijal i opremu u privatne svrhe koja mu je službeno na raspolaganju.Državni službenik koji je u direktnom kontaktu sa javnoću, obraćaće pažnju na pitanja svakog građanina i pružati tražene informacije u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama pazeći pri tom, kako na lično, tako i na ponašanje ostalih službenika. Državni službenik neće, ni u svoje ime, niti u ime svojih saradnika, davati obećanja niti se obavezivati na korake, koji bi mogli izazvati nepovjerenje u službu, ili u njenu nezavisnost i nepristrasnost. Prilikom potpisivanja ugovora u ime organa državne uprave, državni službenik

31

neće koristiti svoje posredovanje za traženje usluga od treće strane, niti će davati obećanja na ime posredovanja, u smislu ubrzavanja zaključivanja ili izvršavanja ugovora.

U slučaju da organ državne uprave zaključi ugovor za obavljanje javnih radova, dostavu, usluge, finansiranje ili osiguranje s firmom s kojom je neki službenik potpisao privatni ugovor u prethodne dvije godine, dotični državni službenik će se uzdržavati od uzimanja učešća u odlučivanju i aktivnostima koje su u vezi s izvršenjem ugovora. Rukovodilac organizacione jedinice i zaposleni će internoj kontroli u okviru organizacione jedinice pružati sve informacije neophodne za procjenu postignutih radnih rezultata. Obezbjeđivanje informacija se odnosi na:

- način obavljanja kancelarijskih poslova, - kvalitet pruženih usluga, jednak tretman svih građana i klijenata, - lak pristup kancelarijama, posebno za hendikepirane osobe, - pojednostavljivanje i brzina procedura, usklađivanje s rokovima za zaključivanje procedura,- brz odgovor na žalbe, prigovore i izvještaje.

Vrste organizacionih jedinica i uslovi za njihovo osnivanjuOrganizacione jedinice osnivaju se kao osnovne i organizacione jedinice u sastavu osnovnih (unutrašnje organizacione jedinice). Osnovne organizacione jedinice u ministarstvima su:

1. resori i sektori, 2. a u republičkim upravama republičkim upravnim organizacijama sektori.

Resori su osnovne organizacione jedinice u ministarstvima koja u svom sastavu imaju republičke uprave ili su nastala spajanjem dva ili više ministarstava ili su osnovana za šire upravne oblasti (unutrašnji poslovi i odbrane). U ministarstvima se mogu osnovati sekretarijati kao posebne organizacione jedinice. Unutrašnje organizacione jedinice su: odjeljenje,odsjek i grupa. Vrste i broj organizacionih jedinica utvrđuju se prema vrsti, međusobnoj povezanosti i obimu poslova u organu državne uprave. Unutrašnje organizacione jedinice mogu izuzetno imati i druge nazive ako to više odgovara prirodi poslova koji se u tim jedinicama obavljaju (centar, računovodstvo, pisarnica, daktilo biro i sl.) Organi državne uprave za obavljanje zakonom utvđenih poslova iz svog djelokruga rada mogu osnovati područne jedinice sa ili bez unutrašnjih organizacionih jedinica. Područne jedinice, njihova nadležnost i njihovo unutrašnje uređenje utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u organima državne uprave. Resor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili više oblasti u okviru djelokruga ministarstva. Sektor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili više oblasti u okviru djelokruga ministarstva ili republičke uprave ili republičke upravne organizacije radi objedinjavanja poslova više unutrašnjih organizacionih jedinica.Sekretarijat ministarstva osniva se kao posebna organizaciona jedinica koja za potrebe ministarstva, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, organizacione, finansijsko-planske i računovodstvene poslove, analitičko-informativne, kao i pomoćne i tehničke poslove. Odjeljenje se može osnovati u okviru resora ili sektora u organima državne uprave za određeno upravno ili teritorijalno područje ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave čije obavljanje zahtjeva određen stepen samostalnosti i povezanosti u radu.Odsjeci se mogu osnivati u okviru odjeljenja samo ako postoje uslovi za osnivanje najmanje dva odsjeka.Pored opštih uslova predviđenih ovom uredbom za osnivanje osnovnih organizacionih jedinica, broj unutrašnjih organizacionih jedinica može se ustanoviti samo pod uslovom da je za izvršavanje poslova iz njihovog djelokruga potreban određen broj izvršilaca:

- za osnivanje odjeljenja najmanje 7 (sedam) izvršilaca uključujući i rukovodioca odjeljenja,- za osnivanje odsjeka najmanje 5 (pet) izvršilaca uključujući i rukovodioca odsjeka - za osnivanje grupe najmanje 3 (tri) izvršioca.

Rukovođenje organizacionim jedinicamaRadom organizacione jedinice rukovodi:- resorom i sektorom kao osnovnim organizacionim jedinicama - pomoćnik ministra,- sektorom - načelnik sektora ili pomoćnik rukovodioca republičke uprave i republičke upravne organizacije,

32

- odjeljenjem - načelnik,- odsjekom - rukovodilac odsjeka,- grupom - rukovodilac grupe.Rukovodioci organizacionih jedinica organizuju, objedinjuju i usmjeravaju rad tih jedinica, odnosno zaposlenih u njima, odgovaraju za blagovremeno, zakonito i pravilno obavljanje poslova iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode, pružaju neophodnu stručnu pomoć i obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode.Načelnik sektora ili pomoćnik rukovodioca republičke uprave i republičke upravne organizacije organizuje rad sektora, a naročito:

1. predlaže nacrt plana rada za sektor, odnosno republičku upravu, odnosno republičku upravnu organizaciju;

2. raspoređuje poslove na unutrašnje organizacione jedinice i vrši nadzor nad njihovim radom; 3. određuje i nadzire način i vrijeme izvršenja poslova; 4. supotpisuje akte, republičke uprave i republičke upravne organizacije koje potpisuje starješ ina organa

državne uprave, a iz nadležnosti sektora; 5. obavlja i druge poslove koje mu povjeri starješina organa državne uprave.

Sekretar ministarstva rukovodi sekretarijatom ministarstva, a naročito:- neposredno upravlja sekretarijatom;- tehnički usklađuje rad unutrašnjih organizacionih jedinica sekretarijata; - predlaže plan rada ministarstva po dobijanju planova resora, republičkih uprava i- republičkih upravnih organizacija iz sastava ministarstva;- stara se o stanju kadrova u ministarstvu ipredlaže planove stručnog usavršavanja i

osposobljavanja državnih službenika i - obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.

Rukovodioci unutrašnjih organizacionih jedinica (načelnik odjeljenja, rukovodilac odsjeka i rukovodilac grupe) odgovaraju za svoj rad i rad organizacionih jedinica kojom rukovode, rukovodiocu resora, odnosno sektora u čijem je sastavu unutrašnja organizaciona jedinica. Stručni savjetnik obavlja poslove u skladu sa Zakonom, a za svoj rad odgovoran je ministru ili starješini republičke uprave ili republičke upravne organizacije. U organima državne uprave može se osnovati stručni kolegijum kao stručno i savjetodavno tijelo starješine organa državne uprave. Sastav stručnog kolegijuma i pitanja koja će raspravljati utvrđuju se Pravilnikom. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokruga organa državne uprave mogu se osnovati radne grupe i stručne komisije. Radne grupe i stručne komisije osniva starješina organa državne uprave samostalno. Izuzetno, ako se stručna komisija osniva od članova iz dva ili više organa državne uprave ili iz drugih stručnih i naučnih institucija starješina organa državne uprave će zatražiti prethodnu saglasnost neposredno pretpostavljenog starešine organa.

Kategorije državnih službenika i ostalih zaposlenih u upraviDržavni službenici u organima državne uprave razvrstavaju se u okviru radnih mjesta koja obavljaju. Zaposleni koji nemaju status državnog službenika raspoređuju se na radna mjesta prema zanimanju zaposlenog, u okviru određenih struka i zavisno od stepena školske spreme, kao što su: policajac, prevodilac, bibliotekar, stenograf, daktilograf, visokokvalifikovani radnik, kvalifikovani radnik, nekvalifikovani radnik i dr. Viši stručni saradnici su: viši stručni saradnik sa visokom stručnom spremom i stručni saradnik sa višom stručnom spremom.Viši stručni saradnik sa visokom stručnom spremom radi na najsloženijim poslovima, kao što su:1. preduzimanje najsloženijih radnji u rješavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu, preduzimanje radnji

u rješavanju u upravnim stvarima u drugom stepenu, vršenju upravnog nadzora iz nadležnosti republičkog organa uprave

2. izrada analitičko-informativnih materijala o stanju u određenim oblastima u okviru djelokruga organa uprave;

3. izrada nacrta propisa i drugih akata u okviru djelokruga republičkog organa uprave, kao i nacrta propisa i drugih opštih akata;

4. razrada metodoloških osnova i programa statistič kih i drugih istraživanja;

33

Stručni saradnik sa višom stručnom spremom radi na složenim poslovima, kao što su:- preduzimanje složenijih radnji u rješavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu (pripremanje rješenja na osnovu raznovrsnih dokaznih sredstava - isprave, svjedoci, vještaci, uviđaji i dr.) i vršenje složenih radnji upravnog nadzora iz nadležnosti lokalnih organa uprave;- izrada analitičko-informativnih materijala o stanju u određenim oblastima u okviru djelokruga organa uprave;- instruktaža, logička i kritička kontrola i stručna obrada statističkih i sličnih podataka, po pravilu, prema metodološkim i drugima uputstvima;- vršenje složenijih stručno-tehničkih poslova u okviru djelokruga organa uprave (složenija tehnička premjeravanja, mjerenja, osmatranja, snimanja, tehničke kontrole i obrade i slične poslove tehničkih struka);- vršenje drugih stručnih poslova za koje je potrebno odgovarajuće više stručno obrazovanje radnika.

Stručni saradnik sa srednjom stručnom spremom radi na jednostavnijim poslovima, kao što su:- prijem podnesaka i drugih pisama upućenih organu uprave, vođenje službenih evidencija (matične knjige, katastarske evidencije i sl.); - izdavanje uvjerenja (izvoda) iz službenih evidencija, izdavanje drugih isprava na osnovu službenih evidencija i javnih isprava (lične karte, radne knjižice i sl.), ovjeravanje isprava (ovjera potpisa, rukopisa i prepisa, produženje važnosti isprava i sl.);- preduzimanje jednostavnijih radnji u rješavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu.

Pored opštih uslova predviđenih Zakonom, za zaposlene u organima državne, za zasnivanje radnog odnosa potrebno je ispuniti i posebne uslove a to su:

pomoćnik ministra, sekretar ministarstva, rukovodilac republičke uprave i republičke upravne organizacije, i drugi državni službenici koje imenuje Vlada moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, najmanje 8 (osam) godina iskustva u struci ili 5 (pet) godina radnog iskustva organima državne uprave i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

viši stručni saradnik sa visokom stručnom spremom, inspektor i rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice, pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajuću visoku spremu, najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

stručni saradnik sa višom stručnom spremom pored Zakonom propisanih uslova, mora imati odgovarajuću višu stručnu spremu, najmanje 1 (jednu) godinu radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

stručni saradnik, pored uslova predviđenih Zakonom, mora imati odgovarajuću stručnu spremu (IV i V stepen), najmanje 6 (šest) mjeseci profesionalnog iskustva i položen stručni ispit za rad u organima državne uprave.

Zasnivanje radnog odnosa u organima državne upraveOrgan državne uprave u kojem se utvrdi potreba za popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenka podnosi pismeni zahtjev za sprovođenje postupka popune upražnjenog radnog mjesta Agenciji za državnu upravu. Na osnovu zahtjeva organa državne uprave, Agencija oglašava upražnjena radna mjesta u sredstvima javnog informisanja štampi i elektronskim medijima koji su dostupni svim građanima RS i BiH.

Interni oglasAgencija raspisuje interni oglas u organu državne uprave u kojem je upražnjeno radno mjesto a isti saopštava u sredstvima javnog informisanja. Prijave na interni oglas podnose se u roku od 30 dana od dana oglašavanja. Pravo učešća na internom oglasu imaju samo zaposleni u organu državne uprave u kojem je raspisan interni oglas za popunu radnog mjesta.

Javni konkursJavni konkurs Agencija objavljuje u najmanje jednom od sredstava informisanja. To su obično službeni glasnici (obavezni) I neka druga sredstva informisanja. Rok za podnošenje prijava na javni konkurs traje 90 dana od dana objavljivanja. Konkursom za popunu radnih mjesta jasno će biti naznačen posljednji dan roka za prijavu na konkurs, kao i datum i mjesto održavanja javnog testiranja.

34

Interni oglas i javni konkurs sadrže:1. naziv upražnjenog radnog mjesta koje se oglašava,2. broj izvršilaca za koje se vrši prijem,3. kratak opis poslova sačinjen uz konsultacije sa Agencijom,4. potrebne stručne kvalifikacije - stepen stručne spreme,5. potrebno radno iskustvo,6. spisak potrebnih dokumenata,7. da li je posao na određeno ili neodređeno vrijeme,8. mjesto, tačna adresa i rok podnošenja prijave i tražene dokumentacije, teme i spisak literature za pismeni test i9. druge opšte i posebne uslove predviđene Zakonom i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Imenovanje i postavljenjePopunjavanje radnih mjesta imenovanjem i postavljenjem vrši se u skladu sa odredbama pravilnika. Prijave na konkurs se dostavljaju u pismenoj formi i to popunjavanjem Obrasca za prijavu propisanog od strane Agencije. U Obrazac prijave unose se sljedeći podaci: o radnom mjestu i objavljenom konkursu, lični podaci, podaci o obrazovanju i radnom iskustvu, dodatnim sposobnostima i posebne izjave.Uz prijavu na konkurs kandidati su dužni priložiti slijedeća dokumenta:- ovjerene kopije diplome,- uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest (6) mjeseci)- uvjerenje o radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu, ispitu sudije za prekršaje ili stručnom ispitu, ili dokaz o oslobađanju obaveze polaganja istih. Da bi prijava na konkurs bila važeća, svi traženi dokumenti treba da stignu u Agenciju: putem pošte, ličnom dostavom ili elektronskom poštom, u roku naznačenom u javnom konkursu. Kandidati koji su dostavili tražena dokumenta putem elektronske pošte, dužni su prilikom pristupanja testiranju, odnosno razgovoru, da dostave Agenciji ovjerene fotokopije tražene dokumentacije.

Izborna komisijaSprovođenje postupka zapošljavanja u organu državne uprave vrši posebna komisija. Komisija broji 5 članova, od kojih su 3 člana iz organa državne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radnog mjesta, a 2 člana sa liste istaknutih stručnjaka koje imenuje Agencija. Izborne komisije biraju predsjedavajućeg između svojih članova i to svaki put, neposredno prije početka testiranja kandidata. Postupak se obično propisuje pravilnikom. Izborna komisija odluke donosi većinom glasova svih članova, pod uslovom da su za prijedlog glasala najmanje 3 člana. Prilikom zasjedanja, izborna komisija vodi zapisnik u kojem će biti navedeni razlozi za donošenje odluke. U slucaju sukoba interesa, član komisije podnosi ostavku.

Zapošljavanje pripravnikaU organima državne uprave može se zasnovati radni odnos sa licem koje prvi put stupa u radni odnos - pripravnikom. Lice koje zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika oslobođeno je postupka prijema u radni odnos koji je propisan za druge radnike koji se zapošljavaju u organu državne uprave. Organ državne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upražnjenog radnog mjesta Agenciji naglašava da za konkretno radno mjesto želi zasnovati radni odnos sa pripravnikom. U slučaju da Agencija prilikom raspisivanja javnog konkursa naglašava da pravo učešćana konkursu imaju samo lica koja prvi put zasnivaju radni odnos. Lice koje se prima u državnu službu u svojstvu pripravnika dužno je da istekom određenog vremena položi stručni ispit. Pripravnički staž za lica sa završenom srednjom stručnom spremom traje šest mjeseci, za lica sa završenom višom stručnom spremom devet mjeseci, a sazavršenom visokom stručnom spremom godinu dana. Program stručnog osposobljavanja pripravnika i način polaganja stručnog ispita sprovodi Agencija.

35

TestiranjeJavno testiranje kandidata održava se najkasnije 15 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava kandidata i sastojaće se iz dva dijela:1. testiranja, u obliku pisanog testa koji se sastoji od pitanja s opcionim odgovorima i2. razgovora - intervjua.

Kandidati koji su položili pravosudni, ispit sudije za prekršaje ili stručni ispit ili su oslobođeni:1) polaganja istog, izuzeti su od javnog testiranja u skladu sa ovim pravilnikom. Pismeni test je

eliminatoran.2) test je sačinjen od pitanja na koja se traže opcioni odgovori, sastoji se od tri bloka od po deset (10)

pitanja, a za svako pitanje postoje četiri opciona odgovora.3) po završetku testiranja, pitanja iz pismenog testa su dokumenti u koje je moguć uvid u skladu sa

Zakonom o slobodi pristupa informacijama.Pismenim testom za visoku stručnu spremu i višu stručnu spremu obuhvaćene su teme:

1. Ustavni sistem Republike Srpske;2. Sistem državne uprave Republike Srpske;3. Upravni postupak i upravni spor;4. Radni odnosi uopšte i u organima državne uprave;5. Kancelarijsko poslovanje u državnoj upravi.

Pismenim testom za srednju stručnu spremu obuhvaćene su sljedeće teme:1. radni odnosi uopšte (i u organima državne uprave)2. kancelarijsko poslovanje.Da bi položio test, kandidat mora da tačno odgovori na najmanje 20 pitanja, sa označavanjem samo jedne od ponuđenih opcija. Kandidat ima šezdeset (60) minuta za rješavanje testa. Nakon završetka testiranja, predsjednik izborne komisije saopštava rezultate testiranja. Razgovor intervju, sastoji se od grupnog razgovora kandidata sa članovima izborne komisije, s tim da u grupi ne može biti više od pet kandidata.Tokom razgovora se postavljaju takva pitanja da odgovori na njih omoguće da se utvrdi sljedeće:

- sposobnost kandidata da radi na određenom random mjestu za koje se prijavio, uključujući stručne sposobnosti karakteristične za tu vrstu posla,

- opštu predanost kandidata službi u državnim organima kao i njegovu ukupnu stručnost i sposobnost da se prilagodi radu u okruženju koje karakterišu stalne promjene.

Razgovor-intervju može trajati najviše jedan satNakon završetka razgovora svaki član izborne komisije vrši bodovanje, tako što dodjeljuje od jedan do pet bodova za svaku od dviju tema koje se testiraju. Nakon što se završi ukupna procedura, predsjednik izborne komisije saopštava spisak uspješnih kandidata po redoslijedu uspješnosti na javnom testiranju. Predsjednik izborne komisije dostavlja spisak uspješnih kadidata sa kompletnom dokumentacijom Agenciji. U slučaju da starešina državnog organa odbije da izda riješenje o prijemu u radni odnos predloženog kandidata Agencija ponovo saziva izbornu komisiju. Izborna komisija u ponovnom postupku razmatra razloge zbog kojih je starješina organa državne uprave odbio da donese rješenje o prijemu. Ukoliko izborna komisija ocijeni da su razlozi za odbijanje opravdani, postupak izbora se poništava. U tom slučaju Agencija ponovo raspisuje javni konkurs. Ukoliko izborna komisija u ponovnom postupku ocijeni da su razlozi za odbijanje donošenja rješenja o zaposlenju, imenovanju i postavljenju neopravdani, Agencija donosi rješenje o zaposlenju, imenovanju ili postavljenju koji u svemu zamjenjuje rješenje starješine organa državne uprave.Protiv rješenja o zaposlenju, imenovanju ili postavljenju starješine organa državne uprave dozvoljena je žalba Odboru državne uprave za žalbe. Protiv rješenja Agencije o zaposlenju, imenovanju ili postavljenju dozvoljena je žalba Odboru državne uprave za žalbe. Agencija će obavijestiti izabranog kandidata o njegovom izboru. Ako izabrani kandidat po konačnosti odluke o izboru ne počne sa radom Agencija pristupa proceduri zapošljavanja sljedećeg kandidata sa liste uspješnih kandidata u skladu sa ovim pravilnikom. Državnom službeniku i kandidatu za rad u državnoj upravi ne mogu se postavljati viši uslovi za potrebnim kvalifikacijama od neophodnih uslova za uspješno obavljanje posla predviđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji konkretnog organa državne uprave. Rješenjem se vrši prijem državnog službenika u radni odnos.

36

Rješenje o prijemu državnog službenika mora biti na jeziku koji je u službenoj upotrebi u BiH i državni službenici ga moraju razumjeti. Radni odnos u državnoj upravi RS se može zasnovati na: neodređeno i određeno vrijeme. Kada će državni službenik biti primljen u radani odnos na određeno ili neodređeno vrijeme utvrđuje se u Zakonom, podzakonskim i drugim aktima. Nadležni organ može utvrditi trajanje probnog perioda, prije donošenja akta o imenovanju. Uobičajeno trajanje probnog rada je od 30 do 60 dana. Rješenje o prijemu u radni odnos državnog službenika treba da sadrži:- naziv i sjedište organa državne uprave,- naziv radnog mjesta državnog službenika,- početna plata i radno vrijeme,- ukoliko se radi o radu na određeno vrijeme, vremenski period na koji se radnik prima,- trajanje pripravničkog staža ili probnog rada ako je predviđen.

Ravnopravnost u zapošljavanjuU cilju obezbjeđenja ravnopravnosti svih prijavljenih kandidata za prijem u radni odnos starješine organa državne uprave su dužni obezbijediti odgovarajuću zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih kod izbora državnih službenika uz primjenu jedinstvenih pravila i procedura predviđenih Zakonom i drugim podzakonskim aktima. Promocija i obezbjeđivanje nacionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javnog konkursa u sredstvima javnog informisanja dostupnim svim građanima RS i BiH i iznalaženje drugih mogućnosti za ubrzani proces proporcionalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih. Organi državne uprave su dužni da ostvare nacionalnu zastupljenost u organima državne uprave u skladu sa potrebama i mogućnostima.

Ocjena rada i napredovanjeOcjenjivanje i napredovanje državnih službenika propisuje se podzakonskim aktom, obično pravilnikom. U pomenutom pravilniku sadržana su pravila i kriterijumi za ocjenjivanje rada i pravila za napredovanje državnih službenika u državnom organu uprave. Pod upravom se obično podrazumijevaju: ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije, koji se obično nazivaju organima uprave.

OcjenjivanjeU cilju kvalitetnog i profesionalnog obavljanja poslova i radnih zadataka, većeg zalaganja u radu, a radi zadržavanja statusa državnih službenika, vrši se ocjenjivanje rada državnih službenika. Rad državnih službenika se ocjenjuje svake godine. Rad državnog službenika mora biti ocijenjen najkasnije do kraja februara tekuće godine - za proteklu godinu. Rad državnog službenika se može ocjenjivati periodično (tromjesečno) u toku godine. Ocjenu rada pomoćnika ministra i sekretara ministarstva vrši ministar. Ocjenu rada ostalih državnih službenika vrši neposredno nadređeni državni službenik. Ocjenu rada rukovodioca samostalne republičke upravne organizacije i uprave koji za svoj rad odgovara Vladi, vrši Vlada na osnovu izvještaja komisije.Predmet ocjenjivanja je:- kvalitetno,efikasno i stručno obavljanje poslova; stručno obavljanje poslova; obavezno stručno usavršavanje (pohađanje kurseva, seminara, simpozijuma, konferencija itd.); marljivost u službi; domaćinski odnos prema sredstvima rada; racionalno korišenje radnog vremena i prisutnost na poslu; lične osobine značajne za službu (odnos prema radnim kolegama i strankama i ponašanje u skladu sa Kodeksom); objavljivanje studija, publikacija, naučnih radova, knjiga i školskih udžbenika i stručno usavršavanje.Ocjenjivanje rada državnog službenika vrši se na obrascu za ocjenjivanje čiji je sadržaj propisuje Agencija za državnu upravu. Opisne ocjene kojima se ocjenjuje rad državnih službenika su: “ne zadovoljava”, “zadovoljava”, “ističe se” i “naročito se ističe”.Za pozitivnu ocjenu državni službenik mora u toku kalendarske godine da ostvari broj bodova:

- za ocjenu “zadovoljava” - od 50 do 60 bodova,- za ocjenu “ističe se” - od 60 do 80 bodova i- za ocjenu “naročito se ističe” - više od 80 bodova.

Državni službenik koji u toku kalendarske godine ne ostvari 50 bodova dobija ocjenu “ne zadovoljava”. Za svoj rad u toku kalendarske godine državni službenik dobija bodove za:- kvalitetno, efikasno i stručno obavljanje poslova - 50 bodova,- obavezno stručno usavršavanje (pohađanje kurseva, seminara, simpozijuma,

37

konferencija itd.) i marljivost u službi - 15 bodova,- domaćinski odnos prema sredstvima rada, racionalno korišćenje radnog vremena i prisutnost na poslu - 10 bodova,- lične osobine značajne za službu (odnos prema radnim kolegama i strankama i ponašanje u skladu sa Kodeksom) - 10 bodova,- objavljivanje studija, publikacija, naučnih radova, knjiga i školskih udžbenika - 10 bodova i- stručno usavršavanje - 5 bodova.Ukoliko je godišnja ocjena rada državnog službenika negativna, državni službenik, u cilju poboljšanja stručnog znanja, prolazi kroz dodatni program stručnog osposobljavanja koji u dogovoru s njim odredi neposredni rukovodilac. Prilikom sačinjavanja izvještaja iz prethodnih stavova neposredni rukovodilac će imati u vidu obim i složenost, kvalitet i efikasnost, ponašanje državnog službenika u skladu sa Kodeksom, kao i poštivanje osnovnih načela u radu organa državne uprave.

NapredovanjeNapredovanje je postupak kojim državni službenik stiče uslov za prelazak na radno mjesto više kategorije, kao rezultat kvalitetnog, profesionalnog i stručnog obavljanja poslova, stručnog usavršavanja i radnog staža provedenog u službi. Napredovanje u službi nije automatski proces. Napredovanje u službi se vrši popunom upražnjenog radnog mjesta više kategorije od kategorije radnog mjesta na kojem je državni službenik zaposlen.Organ državne uprave, u kojem se ukaže potreba za popunom upražnjenog radnog mjesta, podnosi zahtjev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtjevu naglašava da želi da se to radno mjesto popuni napredovanjem u službi. Pravo učešća na internom oglasu raspisanom za popunu upražnjenog radnog mjesta napredovanjem u službi, imaju samo državni službenici zaposleni u istom organu uprave koji su ispunili uslove za napredovanje. Osnovni uslov za napredovanje državnog službenika je zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Uslovi za napredovanje državnog službenika su:

radni odnos na neodređeno vrijeme, profesionalno i stručno obavljanje poslova, stručno usavršavanje i radni staž - vrijeme provedeno u službi.

Osnovni uslov za napredovanje državnog službenika je zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme.Radni odnos na određeno vrijeme i obavljanje poslova po ugovoru ne mogu predstavljati osnov za napredovanje državnih službenika. To nadalje podrazumijeva brzo i efikasno odlučivanje u skladu sa zakonom, podzakonskim i drugim propisima i aktima. Stručno usavršavanje državnog službenika kao uslov za napredovanje u službi podrazumijeva učešće na seminarima, simpozijumima, konferencijama, specijalistič kim kursevima. Pod radnim stažom za napredovanje državnog službenika podrazumijeva se vrijeme koje je potrebno provesti u službi da bi se stekao uslov za napredovanje. Za napredovanje u službi računa se radni staž koji je državnom službeniku priznat kao staž osiguranja. Državni službenik napreduje prelaskom u višu kategoriju radnog mjesta. Državni službenik stiče uslov za redovno napredovanje u višu kategoriju radnog mjesta:

- sa ocjenom “zadovoljava” nakon šest godina,- sa ocjenom “ističe se” nakon četiri godine i- sa ocjenom “naročito se ističe” nakon tri godine.

Godina u kojoj je rad državnog službenika ocijenjen sa ocjenom “ne zadovoljava”, ne računa se u staž za napredovanje. Ukoliko državni službenik dvije godine zaredom dobije ocjenu “ne zadovoljava”, Agencija za državnu upravu pokreće postupak za razrješenje državnog službenika. Državni službenik protiv koga je pokrenut disciplinski postupak ili je udaljen sa dužnosti, privremeno se zaustavlja u napredovanju do okončanja disciplinskog postupka. Državni službenik kojem je izrečena disciplinska mjera zaustavlja se u napredovanju:

- za pismeni ukor - godinu dana,- za obustavljanje isplate plate u iznosu od 50% - dvije godine,- za udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do tri mjeseca - tri godine i- za udaljenje sa posla u trajanju od tri mjeseca do šest mjeseci - četiri godine.

38

Ukoliko državni službenik po okončanju disciplinskog postupka bude oslobođen odgovornosti, smatraće se da nije ni zaustavljan u napredovanju. Državni službenik koji se naročito ističe u radu i koji je dvije godine uzastopno dobio ocjenu “naročito se ističe” stiče uslove za prelazak u višu kategoriju radnog mjesta napredovanjem u službi nezavisno od gore pomenutih uslova. Selekcija između više prijavljenih i predloženih kandidata vrši se u skladu sa pravilima o izboru kandidata utvrđenim Pravilnikom o jedinstvenim pravilima i proceduri zapošljavanja, imenovanja i postavljenja državnih službenika.

PremještajZaposleni u organima državne službe mogu biti premješteni u drugi državni organ sa ili bez njegove saglasnosti. Premještaj se vrši samo u slučajevima povećanog obima poslova i ako se sporazumiju funkcioneri koji rukovode tim organima. Upućivanje se vrši u vremenskom periodu dok traju razlozi za to a najduže tri mjeseca u toku jedne godine. Upućeni službenik ostvaruje sva prava iz radnog odnosa u organu iz koga je upućen. Zaposleni u organu državne uprave može biti privremeno upućen na radon mjesto van sjedišta organa u kome radi. To može da traje najduže šest mjeseci u toku jedne godine. Po isteku roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kojem je radio prije upućivanja. Organi državne uprave imaju pravo I dužnost prema organima lokalne uprave, da privremeno upute na rad radnika ministarstva u organ kome su povjereni poslovi. Visoki predstavnik za BiH je izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj službi u RS svojom odlukom regulisao premještaj državnih službenika iz entitetskih organa u organa BiH. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz organa državne uprave u instituciju BiH može se vršiti u slučaju kada je osnovana nova institucija BiH po osnovu prenosa nadležnosti sa RS na BiH ili kada BiH, u skladu sa Ustavom, preuzme nadležnosti koje je do tada obavljala RS. Postupak prijema u radni odnos putem eksternog premještaja može se urediti zakonom BiH. Kada se postupkom prijema u radni odnos sprovedenim na osnovu zakona BiH ne obezbijedi dovoljan broj kandidata za premještaj iz RS u instituciju BiH, organ državne uprave predlaže rukovodiocu institucije BiH da organ državne uprave rasporedi državnog službenika, odnosno službenike u tu instituciju. Ukoliko državni službenik ne prihvati radno mjesto na koje se raspoređuje, proglašava se prekobrojnim i ostvaruje prava vezana za taj status propisana zakonom. Izuzetno, prekobrojni državni službenik ne može se zaposliti na radno mjesto u istom organu državne uprave. Državni službenici koji se premještaju i raspoređuju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom.

Višak državnih službenikaU slučajevima kada u organu državne uprave dođe do smanjenja obima poslova ili dođe do spajanja dva ili više organa uprave, redovno se javlj višak državnih službenika. Ako je došlo do smanjenja broja postavljenih, odnosno imenovanih lica usljed promjene u organizaciji i metodologiji rada, odnosno smanjenja ili ukidanja određenih poslova, postavljena ili imenovana lica se raspoređuju na druge poslove i zadatke u istom organu uprave. Raspoređivanje službenika vrši se u skladu sa njihovom stručnom spremom i ostalim kvalifikacijama zaposlenih. Odluku o preraspoređivanju službenika donosi organ ili starešina državne uprave u koji se državni službenik raspoređuje. Ukoliko državni službenik ne prihvati radno mjesto na koje je raspoređen prestaje mu radni odnos. Ukoliko nije moguće da se državni službenik rasporedi, organ odnosno starješina donosi rješenje kojim se utvrđuje da mu je prestao radni odnos. U slučaju spajanja dva ili više organa državne uprave u jedan organ, državni službenici iz ovih organa imaju status neraspoređenih službenika. Nadležni organ, na prijedlog Agencije, donosi rješenje o raspoređivanju državnog službenika, u skladu sa potrebama službe.

Odbor državne uprave za žalbeU cilju obezbjeđenja dvostepenosti postupanja u zaštiti prava zaposlenih drž. službenika osnovan je Odbor za žalbe. Odbor na zahtjev drž. službenika, organa drž. uprave u kojem je službenik zaposlen i Agencije, razmatra po žalbi odluke organa državne uprave i Agencije, koje se odnose na status drž. službenika. Članovi odbora su nezavisni i nepristrasni u svom radu. Protiv I-stepenog rješenja drž. službenik protiv koga se vodi disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprave za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba se podnosi putem I-stepenog organa koji je obavezan žalbu dostaviti odmah sindikalnoj organiz. i zatražiti njeno mišljenje. Sindikalna organ. je dužna dostaviti svoje mišljenje u roku od 3 dana. Žalba odlaže izvršenje rješenja. Odluka Odbora donijeta po žalbi je konačna. Protiv odluke Odbora nije dozvoljena posebna žalba, ali se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

39

Agencija za državnu upravuAgencija za državnu upravu koju osniva Vlada osniva se zakonom. Zadatak Agencije ja da obezbjedi nepristrasan i zakonit proces zapošljavanja, kao i da priži pomoć državnim organima u sprovođelju planske kadrovske politike. Agenciju čine direktor, tri istaknuga stručnjaka iz oblasti državne uprave i sekretar. Agencija obezbeđuje sprovođenje procesa zapošljavanja državnih službenika, pruža pomoć organima državne uprave u realizaciji njihove kadrovske politike i vrši druge poslove u skladu sa zakonom. Agencija se posebno stara o promociji i obezbeđivanju nacionalne ravnopravnosti kod izbora državnih službenika. Nacionalna pripadnost državnog službenika određuje se na osnovu dobrovoljnog izjašnjavanja u skladu sa zakonom. Nadležnost i način rada Agencije utvrđuje se pravilnikom, koji donosi direktor Agencije uz prethodnu saglasnost Vlade. Ovaj pravilnik se objavljuje u "Službenom glasniku RS". Direktora Agencije, istaknute stručnjake iz oblasti državne uprave i sekretara imenuje Vlada na osnovu javnog konkursa. Direktor ima status pomoćnika ministra. Mandat direktora traje četiri godine, sa mogućnošću obnove mandata.Nadležnost Agencije je:- ustanovljavanje jedinstvenih pravila i procedura za izbor, postavljenje i imenovanje državnih službenika- pripremanje kodeksa državnih službenika;- planiranje i sprovođenje procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtev organa državne uprave;- predlaganje načina i programa polaganja stručnih ispita za prijem kandidata u državnu upravu;- oglašavanje na zahtev organa državne uprave upražnjenih radnih mesta, utvrđivanje karaktera i sadržaja javne konkurencije i sprovođenje postupka javne konkurencije za prijem kandidata u državnu upravu,- priprema i vodi centralni registar,- priprema i vodi program obuke i stručno usavršavanje državnih službenika,- odgovara na zahtjev zakonodavnih i izvršnih vlasti i- obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.

Finansiranje organa državne upravePri utvrđivanju visine sredstava za finansiranje poslova organa državne uprave polazi se, u prvom redu, od potrebe obezbeđivanja potpunog i efikasnog vršenja tih poslova, njihove prirode, obima i od drugih uslova utvrđenih posebnim zakonom. Sredstva za isplatu zarade državnim službenicima obezbeđuju se za: plate državnih službenika; naknade neraspoređenim državnim službenicima; naknade državnim službenicima i drugim zaposlenim za čijim je radom prestala potreba. Obezbeđivanje sredstava za plate i utvrđivanje visine plata zaposlenih u organima državne uprave, vrši se na osnovu kriterijuma utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom. Plata se određuje zavisno od: radnog mjesta, složenosti poslova i zadataka i vremenu provedenom na radu.Državni službenici se razvrstavaju u pet platnih grupa:- prva platna grupa – pomoćnici ministara, sekretar ministarstva, inspektori i rukovodioci upravne organizacije - druga platna grupa - stručni savetnik, zamenik i pomoćnik rukovodioca upravne organizacije;- treća platna grupa - rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice;- četvrta platna grupa - viši stručni saradnik;- peta platna grupa - stručni saradnik.Osnovna plata za puno radno vreme utvrđuje se tako što se najniža cena rada kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom koji se utvrđuje zakonom, a zatim se ukupan iznos povećava za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, anajviše do 20 %. Najnižu cijenu rada utvrđuje Vlada. Prilikom utvrđivanja najniže cijene rada obavezno je učešće sindikata. U slučaju da državni službenik ostane bez posla usljed prekobrojnosti ima pravo na otpremninu. Otpremnina iznosi zbir šestomjesečnih plata iplaćenih u poslednjem mjesecu pre prestanka radnog odnosa. Sredstva za materijalne troškove obezbeđuju se za:- troškove nabavke potrošnog materijala i sitnog inventara, ogreva, osvetljenja, zakupa i održavanja poslovnih prostorija, poštansko -telegrafskih usluga;- troškove nabavke stručnih publikacija, literature i štampanja materijala;

40

- troškove osiguranja i održavanja sredstava opreme;- putne i druge troškove koji ne predstavljaju lična primanja, a koji se organu državne uprave priznaju u materijalne troškove;- druge troškove potrebne za vršenje poslova organa državne uprave, koji prema nameni spadaju u materijalne troškove.Sredstva za posebne namene obezbeđuju se za:-određene potrebe u vezi sa radom organa državne uprave (naknade svedocima, veštacima, tumačima, troškove postupka i sl),- otpremnine zaposlenih kojima prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju,- stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih,- sredstva za modernizaciju organa državne uprave,- naknade po ugovoru sa naučnoistraživačkim i drugim organizacijama, i- ostale namene utvrđene posebnim zakonom. Sredstva opreme čine inventar i druge potrebne stvari koje organu državne uprave služe za vršenje njegovih poslova, a čiji je vijek trajanja, pod normalnim uslovima korišćenja, duži od jedne godine, ako zakonom nije drukčije određeno. Sredstva opreme čine i novčana sredstva namenjena za nabavku opreme Raspoređivanje sredstava za materijalne troškove, sredstava za posebne namene i sredstava za nabavku i održavanje opreme vrši se predračunom, koji donosi starešina organa državne uprave u skladu sa utvrđenim budžetom. Za zakonito korišćenje sredstava za zarade zaposlenih, materijalne troškove, posebne naknade, nabavku i održavanje opreme i sredstava za posebne namene odgovoran je starešina organa državne uprave. Naloge i druge akte za isplatu i korišćenje sredstava, potpisuje starešina organa državne uprave ili lice koje on ovlasti.

41

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA DRŽAVNIH ORGANA UPRAVE

Radno vrijemePuno radno vrijeme državnog službenika iznosi 40 časova sedmično, raspoređenih na pet radnih dana, izuzev subote i nedjelje. Skraćeno radno vrijeme državnog slubenika određuje se u skladu sa zakonom. Prekovremeni rad državnog službenika može uvesti organ ili starješina organa, u slučajevima neplaniranog povećanja obima posla, u prilikama prouzrokovanim višom silom i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. Prekovremeni rad može trajati najviše 10 časova sedmično, odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine.

OdmoriDržavni službenik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Raspored korišćenja ovog odmora utvrđuje nacelnik starešina organa državne uprave. Državni službenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno. Službenik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog radnog staža ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Godišnji odmor uvećava se za jedan dan za svake tri navršene godine radnog staža, s tim da ukupan godinji odmor ne može iznositi više od 30 radnih dana. Državni službenik koji nije navršio šest mjeseci neprekidnog radnog staža ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jednog radnog dana za svaki mjesec rada. Godišnji odmor, državni službenik, po pravilu, koristi se neprekidno. Godišnji odmor može se izuzetno koristiti u dijelovima, u skladu sa mogućnostima i potrebama administrativne službe, s tim što jedan dio godišnjeg odmora mora iznositi neprekidno najmanje 12 dana. Plan korišćenja godišnjih odmora donosi starešina organa državne uprave.Prilikom određivanja godišnjeg odmora može se uzeti u obzir I želja državnog službenika. Kod ostvarivanja prava na godišnji odmor i drugih prava čije ostvarivanje zavisi od neprekidnog rada, sva odsustvovanja s rada za koja je službenik ostvario naknadu plate neće se smatrati prekidom u radu.

OdsustvaDržavni službenik ima pravo na plaćeno odsustvo u toku jedne kalendarske godine u slučajevima:1. sklapanja braka - pet radnih dana,2. smrti člana uže porodice - pet radnih dana,3. smrti člana šire porodice - dva radna dana,4. teže bolesti člana porodice - jedan radni dan,5. preseljenja u drugi stan - dva radna dana,6. rođenja djeteta - pet radnih dana,7. obilježavanja dana svog vjerskog praznika – dva radna dana i8. polaganja stručnog ispita - dva radna dana.

Plaćeno odsustvo u navedenim slučajevima ne može biti duže od šest radnih dana u toku kalendarske godine. Starješina organa državne uprave može na zahtjev službenika, u opravdanim slučajevima, odobriti plaćeno odsustvo i duže od šest dana u toku kalendarske godine. Državni službenik ima pravo na neplaćeno odsustvo radi: obavljanja neodložnih ličnih i porodičnih poslova, koje je dužan obrazložiti u svom zahtjevu, pripremanja i polaganja ispita na fakultetu, drugoj obrazovnoj naučnoj instituciji, posjete članu uže porodice koji živi u inostranstvu, stručnog ili naučnog usavršavanja u inostranstvu i njege teško oboljelog člana uže porodice. Neplaćeno odsustvo može iznositi do tri mjeseca,osim u slučajevima stručnog i naučnog usavršavanja u inostranstvu, koje može trajati do jedne godine. Troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze službenika po osnovu rada miruju.

42

3. ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKAZbog neizvršenja zadataka i poslova utvrđenih zakonom i drugim propisima, državni službenik odgovara materijalno i disciplinski. Materijalna odgovornost nije vezana za disciplinsku i obrnuto. Krivična, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje disciplinsko kažnjavanje za isto djelo koje je bilo predmet krivičnog, odnosno prekršajnog postupka, bez obzira na to da li je državni službenik oslobođen krivične, odnosno prekršajne odgovornosti.

Disciplinska odgovornostSvaki državni službenik je dužan da izvršavaradne dužnosti utvrđene Zakonom o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske i drugim zakonima kao i odluke koje su u skladu sa zakonom podzakonskim aktima organa državne uprave.Povrede radnih dužnosti su:- neizvršavanje, nesavjesno, odnosno neblagovremeno izvršavanje radnih zadataka,- izražavanje ili zastupanje političkih opredjeljenja u izvršavanju zadataka i poslova u organu državne uprave;- nedostojno, uvredljivo ili na drugi način neprimjereno ponašanje prema građanima, pravnim i fizičkim licima i drugim strankama u postupku pred organom državne uprave;- odbijanje davanja podataka ili davanje netačnih podataka organima državne uprave, pravnim i fizičkim licima ako je davanje podataka propisano zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona;- zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja;- nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima;- radnje koje ometaju građane, pravna lica i druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupku kod organa državne uprave; - odbijanje poslova radnog mjesta na koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga funkcionera koji rukovodi organom državne uprave; - neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku šest mjeseci ili neopravdano izostajanje s posla tri dana uzastopno; - dolazak na rad u pijanom stanju ili uživanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena.

Postupak za utvrđivanje povrede radnih dužnosti i za izricanje disciplinske mjere je hitan. Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svaki državni službenik koji ima saznanje o učinjenoj povredi radne dužnosti. Inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka podnosi se u pismenoj formi i ista mora biti obrazložena. Na osnovu inicijative za pokretanje disciplinskog postupka ili neposrednog saznanja o povredi radne dužnosti i učiniocu, starješina organa, odnosno Vlada za rukovodne državne službenike, može odrediti državnog službenika koji će sprovesti predhodni postupak. Star je Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće se zahtjevom Vlade ili lica koje ona za to ovlasti. Lice ovlašćeno za pokretanje disciplinskog postupka dužno je podnijeti zahtjev odmah po neposrednom saznanju ili po prijemu inicijative ukoliko nije neophodno sprovoditi prethodni postupak, odnosno po sprovedenom prethodnom postupku, a najkasnije u roku od osam dana ukoliko ocijeni da postoji osnovana sumnja da je državni službenik učinio povredu radne dužnosti. Zahtjev se obavezno dostavlja državnom službeniku i sindikalnoj organizaciji, a kompletan predmet sa svim prilozima dostavlja predsjedniku disciplinske komisije. Protiv zahtjeva državni službenik može uložiti prigovor Komisiji u roku od 8 dana od dana prijema. Prijedlog odluke može se odnositi samo na činjenični opis radnje iz zahtjeva, odnosno izmijenjenog ili proširenog zahtjeva u toku postupka, dok Komisija nije vezana pravnom kvalifikacijom povrede radne dužnosti iz tog zahtjeva. Prijedlog odluke Komisija donosi po svom slobodnom uvjerenju, na osnovu činjenica koje su iznijete na raspravi, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te rezultata cjelokupnog postupka. U toku disciplinskog postupka obavezno se razmatra mišljenje sindikalne organizacije, ako je dostavljeno Komisiji. Pri donošenju prijedloga odluke, uzimaju se u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, naročito težina povrede radne dužnosti i njene posljedice, stepen odgovornosti državnog službenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, uslovi pod kojima je povreda radne dužnosti učinjena, raniji rad i dranje državnog službenika poslije

43

učinjene povrede radne dužnosti i druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje disciplinske mjere. Komisija će predložiti starješini organa, odnosno Vladi za rukovodeće državne službenike da donese jednu od sljedećih odluka: da obustavi postupak, da državnog službenika oslobodi odgovornosti, i da državnog službenika proglasi odgovornim za povredu radne dužnosti i izrekne jednu od disciplinskih mjera koje su propisane zakonom.Za povrede radnih dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:- pismeni ukor, udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do šest mjeseci, obustavljanje isplate plate u iznosu od 50% i prestanak radnog odnosa. Protiv prvostepenog rješenja državni službenik protiv koga se vodi disciplinski postupak i podnosilac zahtjeva mogu podnijeti žalbu Odboru državne uprave za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba se podnosi putem prvostepenog organa koji je obavezan žalbu dostaviti odmah sindikalnoj organizaciji i zatražiti njeno mišljenje. Sindikalna organizacija je dužna dostaviti svoje mišljenje u roku od tri dana. Žalba odlaže izvršenje rješenja, dakle ima suspenzivan i dovulativan karakter. Odluka Odbora donijeta po žalbi je konačna. Protiv odluke Odbora nije dozvoljena posebna žalba, ali se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom. Odluka o izrečenoj disciplinskoj mjeri postaje konačna: kad istekne rok za žalbu a žalba nije podnesena; danom dostavljanja drugostepenog rješenja donesenog po žalbi. Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca, a najkasnije u roku od jedne godine od dana kada je povreda učinjena. Vrijeme saznanja je dan kada je lice ovlašćeno za pokretanje disciplinskog postupka saznalo za povredu i učinioca neposredno ili na osnovu dostavljene inicijative. Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva protekom godine dana od dana pokretanja postupka. Rok za vođenje disciplinskog postupka teče od početka do kraja, bez zastoja i prekida, ako zakonom nije drugačije određeno. Disciplinska mjera izvršava se po konačnosti odluke o izricanju disciplinske mjere. Disciplinska mjera za povredu radne dužnosti ne može se izvršiti po isteku roka od 60 dana od dana konačnosti odluke kojom je izrečena. Disciplinska mjera obustavljanja isplate plate u iznosu od 50% izvršava se obustavom iznosa od plate ostvarene u mjesecu u kojem je odluka o odgovornosti. O izrečenim disciplinskim mjerama organi državne uprave vode evidenciju. Evidencija iz prethodnog stava sadrži sljedeće podatke: - redni broj, - broj disciplinskog predmeta, - prezime i ime, stručnu spremu i zanimanje državnog službenika, - poslove i zadatke koje obavlja, - datum pokretanja disciplinskog postupka, - podatke o suspenziji,- vrstu povrede radne dužnosti, vrstu izrečene disciplinske mjere, - datum izricanja iste, - datum konačnosti i- datum izvršenja disciplinske mjere. Evidenciju o izrečenim disciplinskim mjerama za državne službenike vodi Sekretarijat Vlade.

Suspenzija državnog službenikaDržavni službenik se suspenduje sa posla u sljedećim slučajevima: ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za djelo učinjeno u vršenju njegovih zadataka i poslova; ako se državni službenik nalazi u pritvoru; ako je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za teže krivično djelo. Odluku o suspenziji sa posla u obliku rješenja donosi starješina organa, odnosno Vlada za rukovodne državne službenike. Rješenjem se utvrđuju razlozi, trajanje suspenzije i prava u pogledu naknade plate. Protiv rješenja o suspenziji državni službenik ima pravo žalbe Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Suspenzija državnog službenika traje dok za to postoje razlozi, a najdalje do:- konačnosti odluke o njegovoj disciplinskoj odgovornosti zbog povrede radne dužnosti;- nastupanja zastarjelosti za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka;- okončanja krivičnog postupka, odnosno do nastupanja zastarjelosti njegovog vođenja ako je osnov suspenzije izvršenje krivičnog djela na radu ili u vezi sa radom;- ukidanja pritvora;

44

- ukidanja suspenzije na osnovu odluke nadleđnog organa donijete prije okončanja disciplinskog, odnosno krivičnog postupka. Za vrijeme suspenzije sa posla državni službenik ima pravo na 50% visine plate dok suspenzija traje.Državnom službeniku pripada razlika između primljene plate i plate koju bi ostvario da nije bio suspendovan kao i druga prava iz radnog odnosa koja zbog suspenzije nije ostvario u slučaju: ako mu ne bude izrečena disciplinska mjera; ako je u krivičnom postupku protiv njega obustavljen ili je isti oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti.

Materijalna odgovornost državnih službenikaDržavni službenik odgovoran je za štetu koju je na radu ili u vezi s radom, namjerno ili iz krajnje nepažnje, prouzrokovao državnom organu, pravnom ili fizičkom licu. Dakle, državni službenik mora se odnositi prema povjerenim materijalnim sredstvima sa pažnjom “dobrog domaćina”, što je u krajnjem slučaju i osnov za materijalnu odgovornost. Svaki državni službenik je obavezan da prijavi prouzrokovanu štetu u roku od 24 časa, usmeno ili pismeno, neposrednom rukovodiocu. Na osnovu podnijete prijave ili na osnovu saznanja o prouzrokovanoj šteti državnog službenika, starješina organa, odnosno Vlada za rukovodeće državne službenike, pokreće postupak za utvrđivanje štete i odgovornosti za štetu. Postojanje štete i odgovornosti za štetu utvrđuje posebna komisija koju imenuje starješina organa, odnosno Vlada. Posebna komisija utvrđuje postojanje i visinu štete i odgovornosti za prouzrokovanu štetu saslušanjem državnog službenika koji je štetu prouzrokovao kao i svjedoka, uviđajem i vještačenjem na licu mjesta i izvođenjem drugih dokaza potrebnih da se šteta i odgovornost za štetu objektivno utvrde. O svom radu posebna komisija sačinjava zapisnik koji treba da sadrži podatke o državnom službeniku, njegovoj odgovornosti za nastalu štetu i visini štete. Ako posebna komisija utvrdi da je državni službenik odgovoran za nastalu štetu predložiće starješini organa, odnosno Vladi da donese rješenje o naknadi štete. Rješenje treba da sadrži podatke o državnom službeniku, njegovoj odgovornosti za nastalu štetu i visini štete. Protiv rješenja o naknadi štete državni službenik može podnijeti prigovor starješini organa, odnosno Vladi za rukovodeće državne službenike u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Rješenje po prigovoru je konačno. Ako organ državne uprave naknadi štetu koju je državni službenik na radnom mjestu ili u vezi sa radom prouzrokovao trećem licu, državni službenik je dužan da iznos isplaćene štete nadoknadi organu državne uprave, ako je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zahtjev organa državne uprave za naknadu štete zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.Državni službenik se može obavezati da naknadi štetu u mjesečnim ratama u zavisnosti od visine utvrđene štete.Ukoliko bi isplatom naknade za štetu pričinjenu organu državne uprave bila ugrožena egzistencija državnog službenika i njegove porodice, državni službenik se može djelimično osloboditi plaćanja te naknade.Odluku o djelimičnom oslobađanju državnog službenika od plaćanja naknade štete u obliku rješenja, donosi starješina organa. Ako državni službenik odbije da organu državne uprave naknadi utvrđenu ili trećem licu isplaćenu štetu, organ državne uprave može pokrenuti postupak za naknadu štete pred državnim sudom.

Prestanak radnog odnosa državnih službenikaDržavnom službeniku prestaje radni odnos u sledećim slučajevima:- dobrovoljnog istupanja iz državne uprave; ispunjavanja zakonski propisanih uslova koji se odnose na godine staža osiguranja i starosnu dob za penzionisanje; trajne nesposobnosti za obavljanje svoje radne dužnosti; dvije uzastopne negativne ocjene; nezadovoljavajućeg probnog rada; nezadovoljavajuće ocjene stručnog ispita, ako službenik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju dužem od šest mjeseci – sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mjere službenik mora odsustvovati s rada, i izrečene disciplinske mjere prestanka rada u organu državne uprave. Službenika razrješava starješina organa državne uprave ili Vlada ako se radi o rukovodećim državnim službenicima. Ukoliko je službenik nezadovoljan ovom odlukom, može podnijeti žalbu Odboru za žalbe.

Prava državnih službenika- Protiv rješenja ili drugog pojedinačnog akta kojim je odlučeno o njegovim pravima ili obavezama, ili kada starešina ne odluči o njegovim pravima i obavezama službenik ima pravo da podnese prigovor. Prigovor se podnosi pismeno starešini organa ili Vladi za rukovodeće državne službenike.

45

4. Radni odnosi zaposlenih u državnoj službi BiH

Zakonsko uređivanjeRadni odnosi u državnoj službi Bosne i Hercegovine regulisani su Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine koji je donesen na osnovu Odluke Viosokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Zbog specifičnosti donošenja odluke kao i razlozima donošenja, sadržanih u uvodnom djelu odluke, odluku prenosimo u izvornom tekstu:“Koristeći se ovlaštenjima koja su mu data članom V Aneksa 10. (Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “ pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom.

Pozivajući se na stav XI. 2 Zaključaka Savjeta za implementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Savjet za implementaciju mira pozdravio namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “ donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,“ u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta.

Pozivajući se na značaj koji međunarodna zajednica pridaje usvajanju Zakona o državnoj službi u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine u sklopu uspostavljanja vladavine zakona i jačanja zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini...donosim...“.

Predmet Zakonskog uređivanjaPomenutim Zakonom uređuje se pravni status državnih službenika u institucijama BiH. Državni službenik je lice zaposleno na radnom mjestu u državnoj službi. Predmet zakona relevantan za radne odnose su odredbe kojima se uređuje:

- zastupljenost i struktura drževnih službenika,- subjekti radnih odnosa koje su zakonom primjenjuje,- radna mjesta u državnoj službi,- dužnost i prava državnih službenika,- zapošljavanje, premještaj, ocjena rada, unapređenje, plate, naknada štete i disciplinska odgovornost.

Primjena zakonaZakonom o državnoj službi je predviđena supsidijarna primjena propisa o radu i socijalnom osiguranju, kao i ograničenju u primjeni pomenutog zakona. Na državne službenike primjenjije se Zakon o radnim odnosima u institucijama državne uprave i drugi zakoni koji regulišu obaveze i prava iz radnih odnosa, osim ako pomenutim zakonom nije drugačije rješeno. U Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine predviđeno je da se primjenjuju odredbe važećih propisa iz oblasti rada, dok se ne donesu propisi iz pomenute oblasti.Dakle, pravne praznine koje se pojave, popunjavaju odredbama ostalih propisa donesenih iz oblasti radnih odnosa i socijalnog osiguranja.

46

5. ZAPOŠLJAVANJEZapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika se temelji na javnoj konkurenciji i profesionalnoj sposobnosti. Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva. Nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu sa ovim zakonom. Demokratskim promjenama u Bosni i Hercegovini vezane za ljudska prava i slobode izbora rada nije se mogla izbjeći klauzula o „nacionalnom ključu“ prilikom zapošljavanja državnih službenika. Na prvi pogled, struktura državnih službenika kao odraz posljednjeg popisa stanovništva, čini se demokratska. Međutim, nacionalna pripadnost, kao jedan od uslova za zasnivanje radnog odnosa u organima državne službe, je ipak nedemokratska i više politička odrednica koja se kao takva treba izbjegavati. Osnovni postulati demokratije nisu vezani za pripadnost određenoj naciji nego su vezani za stručne i moralne kvalitete svakog pojedinca koji konkuriše za rad u organima državne službe. Ako se pomenuta „nacionalna klauzula“ propiše zakonom onda tvrdnja o njenoj pogrešnosti dobija na težini. Zakonodavac je htjeo da „nacionalnom klauzulom“ obezbjedi ravnopravnost u procesu zapošljavanja, ali je njenom dosljednom primenom, degradirao do apsurda. U nekim drugim budućim zakonskim rješenjima potrebno je izdefinisati uslove i način primjene „nacionalne klauzule“. Nacionalna pripadnost je isključivo subjektivno pravo svakog pojedinca koje ne mora biti konstanta. Zloupotreba „nacionalne klauzule“ je moguća i dosta česta pojava u slučajevima javne konkurencije prilikom zasnivanja radnog odnosa u organima državne uprave.

Zakonski principiDržavna služba osigurava poštivanje i primjenu slijedećih principa: zakonitost transparentnost i javnost odgovornost efikasnost i ekonomičnost profesionalna nepristrasnost. Izuzeće u primjeni zakonskih principa se odnosi na sledeća lica: Članovi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, članovi Savjet ministara, ministri, zamjenici ministara, članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sudije Suda Bosne i Hercegovine, guverner i vice guverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine, i generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Kancelarije za reviziju finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine. Navedena lica nisu državni službenici i njihov pravni status se uređuje drugim propisima.Lica zaposlena kao savjetnici članova Parlamentarne skupštine, članova Predsjedništva, predsjedavajućeg Savjeta ministara, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke takođe, nisu državni službenici i na njih se ne odnose zakonski propisi koji regulišu status državnog službenika.Radna mjesta u državnoj službiDržavni službenik se postavlja na jedno od slijedećih radnih mjesta:a) rukovodeći državni službenici:1) sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom 2) pomoćnik ministra.b) Ostali državni službenici:1) šef unutrašnje organizacione jedinice 2) stručni savjetnik 3) viši stručni saradnik 4) stručni saradnik.

47

Sekretar i sekretar sa posebnim zadatkomSekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordiniše rad sektora. Odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih određenoj instituciji. Sekretar za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu institucije. Sekretar sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom Savjeta ministara ili drugim propisima. Na sekretara sa posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara, osim ako to zakonom nije drugačije utvrđeno. Sekretar sa posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara Savjetu ministara.

Pomoćnik ministraPomoćnik ministra obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice odnosno sektora i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici. Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i zamjenicima ministra.Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i zamjenicima ministra.

Šef unutrašnje organizacione jediniceŠef unutrašnje organizacione jedinice obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici. Šef unutrašnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku ministra, odnosno sekretaru ukoliko u datoj instituciji nema pomoćnika ministra.

Stručni savjetnikStručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva odgovornost, visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice. Stručni savjetnik podnosi izvještaj pomoćniku ministra ili rukovodiocu organizacione jedinice.

Viši stručni saradnikViši stručni saradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj jedinici. Viši stručni saradnik podnosi izvještaj rukovodiocu organizacione jedinice.

Stručni saradnikStručni saradnik je specijalizovan za određenu oblast rada.

48

6. Prava i dužnosti državnih službenikaDržavni službenik izvršava zadatake predviđene opisom radnog mjesta i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona u BiH.Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na sljedeći način:

1. skreće pažnju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost 2. ako izdavalac naredbe ponovi naredbu, državni službenik će zatražiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi

identitet izdavaoca naredbe i precizan sadržaj naredbe 3. ako je naredba potvrđena, državni službenik obavještava o naredbi neposredno nadređenog izdavaocu

naredbe i prinuđen je da je izvrši, osim ako naredba ne predstavlja krivično jelo. U tom slučaju, državni službenik odbija da je izvrši i prijavljuje slučaj nadležnom organu. Državni službenik je nepristrasan, te naročito:

- izbjegava aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suzdržava se naročito od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja,

- ne traži i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama, osim onih dozvoljenih zakonom.

Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi opštim interesom, te naročito:- služi i pomaže javnosti - pruža javnosti, zainteresovanim stranama i javnim institucijama informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljenog lica niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice podnijelo zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom opštinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS za korištenje u svrhu alternativnog smještaja. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene zakonom ili naređenjima pretpostavljenog starešine.Državni službenik ima pravo:- na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako zakonom nije drugačije utvrđeno,- na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva, - da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno zakonom, - na platu i naknadu na način utvrđen zakonom, - na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine, - na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države tokom obavljanja službenih dužnosti, - da se nadređeni prema njemu odnose poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo, - da osnuje ili se učlani, ali ne i da bude obavezan da se učlani, u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom, - da štrajkuje u skladu sa zakonom.

Nespojivosti sa dužnostima državnog službenikaDržavni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima a naročito:

- državni službenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio ministar ili rukovodilac institucije. Podzakonski akti propisuju slučajeve u kojima se može dati ovakvo odobrenje,

- državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u firmi nad čijim radom je provodio redovan nadzor. On takođe ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti,

- s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, smatraće se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za

49

javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, državni službenik na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi

- državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja slijedećih slučajeva:

- neuspjeha na izborima, - završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti

u BiH.Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti instrukcije političkih stranaka. U skladu sa zakonom, prilikom postavljenja na mjesto državnog službenika državni službenik će predočiti sve informacije o imovini na raspolaganju državnog službenika ili na raspolaganju članovima njegove uže porodice kao i o jelatnostima i funkcijama koje obavljaju državni službenik i članovi njegove uže porodice. Svi podaci se čuvaju u evidenciji Registra državne službe u skladu sa propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u BiH. Za razliku od državnih službenika u upravi RS, Zakon o radu u institucijama BiH, poznaje novu kategoriju državnih službenika, sekretara sa posebnim ovlastima.

Sekretar sa posebnim zadatkomSekretar sa posebnim zadatkom koji je prethodno imao status državnog službenika, se vraća na isto ili slično radno mjesto ako bi izgubio svoj posebni zadatak u slijedećim slučajevima:- nepravilno postavljenje - nezadovoljavajući probni rad - završetak posebnog zadatka - dobrovoljna ostavka sa položaja. Prava i obaveze savjetnikaSavjetniku se ne garantuje sigurnost uživanja položaja:

(1) savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od strane organa koji ga je imenovao, na prijedlog ovlaštenog predlagača

(2) mandat savjetnika ne može biti duži od mandata lica koje savjetuje (3) imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preinačiti u položaj državnog službenika sa sigurnošću

uživanja položaja.Ukoliko državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, bude imenovan na položaj savjetnika, smatraće se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan. U tom slučaju, državni službenik na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi. Državni službenik s izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje. Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za izborni položaj ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH.

Upražnjena mjestaUkoliko u instituciji postoji upražnjeno mjesto državnog službenika, institucija prvo interno oglašava ovo upražnjeno radno mjesto. Institucija razmatra da li se, u skladu sa zakonskim odredbama koje regulišu pomenutu materiju, to radno mjesto može popuniti internim premještajem državnog službenika zaposlenog na sličnom radnom mjestu u instituciji. Ukoliko ovakav interni premještaj nije moguć, Agencija, u skaldu sa zakonskim odredbama pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto eksternim premještajem prekobrojnog službenika koji je na sličnom položaju u drugoj instituciji. Ukoliko ovakav eksterni premještaj nije moguć, upražnjeno mjesto se oglašava putem javne konkurencije, koja se provodi u skladu sa Zakonom.

50

Interno oglašavanjeInterno oglašavanje se sprovodi u istom organu državne uprave u kome postoji upražnjeno radno mjesto. Bez obzira što se radi o internom oglašavanju Agencija je zadužena za oglašavanje i popunjavanje upražnjenog radnog mjesta. Interni oglas se objavljuje najmanje jedan mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u “ Službenom glasniku BiH“ i u instituciji u kojoj se upražnjeno mjesto pojavilo.Interni oglas sadrži:- opis upražnjenog radnog mjesta - opis vrste konkurencije - popis najvažnijih oblasti konkurencije - spisak potrebnih dokumenta, rok i mjesto njihovog podnošenja - posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava - druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće radno mjesto. Javnim oglašavanjem Agencija oglašava upražnjeno mjesto. Javni oglas se objavljuje najmanje tri mjeseca prije krajnjeg roka za prijave u “ Službenom glasniku BiH“, a objaviće se i u:

službenim glasilima entiteta i “ Službenom glasniku Brčko Distrikta“ i u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuišu na cijeloj teritoriji BiH.

Javni oglas sadrži opšte uslove za postavljenje državnog službenika kao i posebne uslove ako su potrebni.

Uslovi za zapošljavanje državnih službenikaDa bi se mogao zasnovati radni odnos u intitucijama BiH potrebno je ispuniti opšte i posebne uslove za zapošljavanje. Opšti uslovi za postavljenje državnog službenika su:- da je državljanin BiH, - da je starije od 18 godina,- da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme, - da je zdravstveno sposobno za vršenje određenih poslova predviđenih ovim položajem, - da je regulisalo vojnu obavezu u skladu sa zakonom, - da nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u roku od tri godine prije dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta u “ Službenom glasniku BiH“, - imati uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv tog lica, - da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.1 Ustava BiH (da ne izdržava kaznu ili da je optužen od strane Međunarodnog suda pravde za bivšu SFRJ za učinjeni ratni zločin).

Komisije za izborAgencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrasne u provođenju javne konkurencije. Na način utvrđen podzakonskim aktima, komisiju za izbor sačinjava najmanje pet članova, od kojih su najmanje tri člana državni službenici iz institucije na koju se javna konkurencija odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javne konkurencije, dok se ostala dva člana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi Agencija. Komisije za izbor biraju predsjedavajućeg među svojim članovima i usvajaju poslovnik o radu većinom glasova svih članova. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana komisije za izbor, taj član daje ostavku na članstvo u komisiji.Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova komisije za izbor. Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora državne službe za žalbe, zatražiti diskvalifikaciju bilo kojeg člana i komisije za izbor na osnovu:- sukoba interesa, - očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti, i - nedostatka neophodnog stručnog znanja. Proces zapošljavanja se neće obustaviti tokom ispitivanja navoda za diskvalifikaciju člana komisije za izbor. U slučaju da Odbor ili nadležni sud to zatraže, cjelokupni proces prijema kandidata će biti proglašen nevažećim. U tom slučaju, Agencija ponovo organizuje postupak javne konkurencije u skladu sa ovim zakonom.

51

Javna konkurencijaAgencija utvrđuje karakter i sadržaj javne konkurencije. Javna konkurencija je opšte usvojena kategorija vezana za poštovanje povelje o slobodi pristupa radnom mjestu. Javna konkurencija podrazumjeva dva osnovna elementa: javnost rada komisije i ravnopravnost svih učesnika u procesu zapošljavanja u pogledu definisanja pojma uspešnosti kandidata. Javna konkurencija sadrži: javni ispit i stručni ispit. Savjet ministara, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje način i program polaganja ispita.

Izborni proces državnih službenikaKomisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javne konkurencije koja je identična za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Takva javna konkurencija se održava najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za prijave. Podzakonski akti određuju sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa odredbama Zakona. Agencija objavljuje rezultate javne konkurencije i pismeno obavještava sve kandidate o rezultaltima koje su postigli, u skladu sa Zakonom.

Postavljenje državnog službenikaDržavnog službenika postavlja Agencija u skladu sa rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne institucije. Rukovodeće državne službenike imenuje nadležna institucija, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javnu konkurenciju. Rezervna lista uspješnih kandidata se čuva do isteka probnog rada postavljenog državnog službenika. Postavljenje se vrši upravnim aktom objavljenim u “ Službenom glasniku BiH“ . Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova službe.Akt o postavljenju sadrži: ime i prezime državnog službenika, naziv institucije u kojoj je državni službenik postavljen, naziv radnog mjesta i platni razred. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Potpisani tekst zakletve je sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.

Probni period rada državnih službenikaNakon preuzimanja dužnosti, državni službenik prolazi period probnog rada. Period probnog rada državnog službenika obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje dvanaest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomoćnika ministra vrši ministar i zamjenici ministra.Ukoliko je ocjena rada:- zadovoljavajuća, organ nadležan za postavljenje potvrđuje postavljenje državnog službenika,- nezadovoljavajuća, organ nadležan za postavljenje razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja.Razriješeni državni službenik ima pravo zatražiti od Odbora preispitivanje svog predmeta. Suprotno odredbama o dužini probnog rada, državnom službeniku može se produžiti probni rad do šest mjeseci trajanja u skladu sa osnovanim zahtjevom podnesenim organu nadležnom za postavljenje. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, slijedeći uspješni kandidat sa rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.

Ocjena rada državnih službenikaOcjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme trajanja službe. Državni službenik ravnopravno sarađuje tokom datog perioda sa njemu direktno nadređenim. Ocjenu rada rukovodećih državnih službenika utvrđuje rukovodilac institucije. Ocjenu rada sekretara i pomoćnika ministra u Savjetu ministara utvrđuje ministar i zamjenik ministra na prijedlog organa nadležnog za postavljanje.Ocjenu rada sekretara na posebnom zadatku u Savjetu ministara utvrđuje Savjet ministara na prijedlog organa nadležnog za postavljenje. Direktno nadređeni ocjenjuje rad svih državnih službenika najmanje svakih dvanaest mjeseci. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi direktno nadređeni.

52

Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. Svi državni službenici:- imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u personalnom dosjeu, - imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju mogućnost preispitivanja svog predmeta od strane Odbora.Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, u cilju poboljšanja situacije, prolazi kroz poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov direktno nadređeni. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, po pribavljenom mišljenju nadležne institucije, razrješava dužnosti državnog službenika. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne za rukovodeće državne službenike, nadležna institucija ih razrješava po pribavljenom mišljenju Agencije. Državni službenik može od Odbora tražiti preispitivanje razrješenja. Način ocijenjivanja državnih službenika reguliše se podzakonskim aktom, obično pravilnikom.

Unapređenje državnog službenikaUnapređenje državnog službenika na više radno mjesto u istoj ili u drugoj instituciji BiH obavlja se isključivo putem javne konkurencije. Bez obzira na zakonsko određivanje pojma unapređivanja kao određene vrste nagrada za dobro obavljanje funkcije državnog službenika, ono se na takav način ne može posmatrati. Pošto je unapređivanje državnih službenika vezano za javnu konkurenciju, ne može se smatrati kao nagrada za dobre rezultate u radu. Zakonodavac je prevideo da je javna konkurencija jedan od uslova za zasnivanje radnog odnosa. Unapređenje državnih službenika na način kako ga je odredio zakonodavac, prije bi se moglo definisati kao zasnivanje novog radnog odnosa, a ne kao jedna vrsta napredovanja u državnoj službi. Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.

Interni premještaj državnog službenikaInterni premještaj sa radnog mjesta državnog službenika na slično radno mjesto u istoj instituciji može biti dobrovoljan ili nametnut državnom službeniku u skladu sa objektivno utvrđenim potrebama državne službe. Za dobrovoljni premještaj je neophodno postojanje upražnjenog radnog mjesta. Ovo upražnjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglašavanja i na osnovu odgovarajućih zasluga državnog službenika koji se prijavio za radno mjesto. U slučajevima internog premještaja državnog službenika ne primjenjuju se zakonske odredbe vezane za javno nadmetanje, intervju, pismeni test itd. Interni premještaj moguće je sprovesti samo u okviru istog organa državne uprave. Rješenje o internom premještaju donosi starješina organa u pismenom obliku. Iz zakonske definicije, moguće je zaključiti da se interni premještaj primjenjuje u slučajevima napredovanja državnog službenika (na osnovu određenih zasluga), što nije tačno. Interni premještaj može se sprovesti i kada to ne podrazumjeva unapređenje državnog službenika. Zasluge, uostalom, mogu biti i dobre i loše zavisno od ocjene rezultata rada pojedinih državnih službenika. Dakle, interni premještaj se može definisati i kao unapređenje ali i kao degradaciju državnog službenika raspoređivanjem na upražnjeno radno mjesto.Osnovni uslovi za primjenu internog premještaja su: upražnjeno radno mjesto i ocjena rada državnog službenika. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta, državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu.

PrekobrojnostPrekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja obima poslova institucije. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog institucija. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se, isključivo, raspoređuje na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugoj instituciji. U slučajevima da nije moguće prekobrojnog državnog službenika rasporediti na slično radno mjesto u drugoj instituciji postupa se na jedan od sledećih načina:

ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku koji je proglašen prekobrojnim se nudi prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom, ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće organ nadležan za postavljenje razrješava dužnosti

prekobrojnog državnog službenika koji može od Odbora zatražiti preispitivanje svog razrješenja,53

državni službenik koji je proglašen prekobrojnim ima pravo na otpremininu te na naknadu za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom,

ukoliko se oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja sa dužnosti, državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u državnoj službi.

Prekobrojnost službenikaU slučaju razrješenja sa dužnosti nastalog usljed spajanja dva ili više organa ili smanjenja obima posla, razriješeni državni službenik ima pravo na otpreminu u visini iznosa šestomjesečne plate. Visina otpremnine povećava se na 12 mjeseci kod državnih službenika koji imaju najmanje 15 godina radnog staža. Plata savjetnika se veže za platu pomoćnika ministra iz petog platnog razreda. Odobravanje plata i naknada državnih službenika i savjetnika. Plate i naknade utvrđuju se Budžetom institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH koji odobrava Parlamentarna skupština.

54

USLOVI RADA

Plate i naknade državnih službenikaDržavni službenik ima pravo na platu u punom iznosu za puno radno vrijeme vezano za funkciju koju obavlja. Plata se isplaćuje uvek za predhodni mjesec i to do određenog datuma u sledećem mjesecu. Plata se uvek isplaćuje u punom iznosu. Način isplate plata regulisan je podzakonskim aktima i odnosi se na sve stalno zaposlene službenike.Kriteriji za utvrđivanje plataDržavni službenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu državnog službenika. Struktura plata se sastoji od sledećih osnova:

1. polazna osnova za obračun plate za sve državne službenike u institucijama je ista i utvrđuje je Savjet ministara.

2. državni službenici su svrstani u šest platnih razreda: prvi platni razred su stručni saradnici, drugi platni razred su viši stručni saradnici, treći platni razred su stručni savjetnici, četvrti platni razred su rukovodioci organizacionih jedinica, peti platni razred su pomoćnici ministara i šesti platni razred su sekretari i sekretari sa posebnim zadatkom.

3. koeficijente koji se odnose za platne razrede i unutar platnih razreda utvrđuje Savjet ministara.Obračun plataPlata se određuje tako da se polazna osnova pomnoži sa koeficijentom platnog razreda i poveća za dodatak radi unapređenja, te ukupan iznos poveća po osnovu radnog staža. Državni službenik koji je unaprijeđen ima pravo na povećanje plate u iznosu najviše do 30% od visine plate utvrđene za to radno mjesto. Savjet ministara utvrđuje iznose povećanja plata. Plata se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža, a najviše do 20%. Interesantno je napomenuti da Zakon nije predvidio uvećanje plate na osnovu uslova rada kao ni uvećan radni staž po istom osnovu.Naknada za privremeno obavljanje poslovaU slučaju da se u nekoj od institucija ne mogu popuniti radna mjesta državnih službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državnim službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u instituciji povećava se plata do 50%, u zavisnosti od nastalog povećanja obima posla. Agencija daje mišljenje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi potrebni za primjenu napred iznesenih stavova.

Odsustvo i godišnji odmor državnih službenikaDržavni službenici od prvog do trećeg platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Državni službenici od četvrtog do šestog platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Godišnji odmor za državne službenike u dužem trajanju od predviđenog, može se utvrditi podzakonskim aktom.

Plaćeno odsustvo državnih službenikaDržavni službenik ima pravo na naknadu plate do visine jedne plate za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti. Bez obzira što zakonom nisu predviđeni slučajevi kada radnik ima pravo na plaćeno odsustvo (osim godišnjeg odmora i naknade) može se iz tumačenja zakonskih odredbi zaključiti da je plaćeno odsustvo kategorija koja se može podvesti pod status službenika vezan za radno mjesto.Ostale naknadeDržavni službenik ima pravo na naknadu za:- troškove prevoza na posao i sa posla, prehranu za vrijeme rada, regres za godišnji odmor, u slučaju smrti državnog službenika ili člana njegove uže porodice, troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad, troškove za obrazovanje, jubilarne nagrade i otpremninu pri odlasku u penziju.Rukovodeći državni službenici čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 60km od mjesta obavljanja službenih zaduženja imaju pravo u 2 (dvije) naredne godine na naknadu troškova odvojenog života i smještaja u mjestu rada. Visina naknade za posebne dodatke određuje se podzakonskim aktima za svaki pojedinačan slučaj. Drž.

55

službenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima kao što su dnevnice, troškovi prevoza. Savjet ministara podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova za rukovodeće državne službenike.

Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenomDržavni službenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u situacijama kada mu je neophodno da sprovede određene aktivnosti koje nisu vezane za radne zadatke. To su obično: poseta članu porodice koji živi u inostranstvu, školovanje, obavljanje neodložnih ličnih i porodičnih poslova, priprema za polaganje ispita, njega teško obolelog člana uže porodice.Skraćeno radno vrijeme se može definisati kao radno vrijeme koje je manje od 40 sati nedeljno. Obično, skraćeno radno vrijeme koriste majke maloljetnog djeteta koje doje djecu. Skraćeno radno vrijeme obično se koristi u dnevnom rasporedu radnog vremena. Skraćeno radno vrijeme vezuje se za ličnost državnog službenika i ne može se propisati u načelu. Korištenje skraćenog radnog vremena mora se odobriti od nadležnog starešine koji izdaje pismeno rješenje. Državnom službeniku koji koristi skraćeno radno vrjeme pripada plata u iznosu određenim zakonom. Podzakonskim aktom utvrđuju se uslovi u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. Sekretaru sa posebnim zadatkom se ne dozvoljava rad sa skraćenim radnim vremenom.

Stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika Drž. službenici su obavezni da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju. Drž. službenik ima pravo i obavezu da učestvuje na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. O njihovom učestvovanju odlučuje lice određeno podzakonskim aktom vodeći pri tome računa o podjednakom učešću svih državnih službenika.

Prestanak radnog odnosa državnog službenikaDržavnom službeniku prestaje radni odnos u državnoj službi u sljedećim slučajevima:- dobrovoljno istupanje iz državne službe - ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje - trajna nesposobnost da obavlja svoje radne dužnosti zbog zdravstvenog stanja, pod uslovom da državni službenik nije u stanju da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnoj službi - gubitak državljanstva BiH, sticanje državljanstva druge države suprotno Ustavu BiH i njenim zakonima - prekobrojnost - istek perioda na koji je sekretar sa posebnim zadatkom postavljen, u slučajevima kada sekretar na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio državni službenik - odbijanje polaganja zakletve i/ili potpisivanja teksta zakletve - nezadovoljavajući probni period - dvije uzastopno negativne ocjene rada - ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od 6 mjeseci - na osnovu izrešene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi.Postupak za prestanak radnog odnosaBez obzira što zaposlena lica u državnoj službi imaju status državnog službenika, postupak za prestanak radnog odnosa je različit, zavisno od funkcije koje obavljaju državni službenici. Danom pravosnažnosti rješenja o prestanku radnog odnosa, prestaju sva prava državnog službenika koje proizilaze iz rada. Državnog službenika razrješava Agencija, po pribavljenom mišljenju nadležne institucije sa izuzetkom sekretara sa posebnim ovlaštenjima. Rukovodeće državne službenike razrješava organ nadležan za postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije. Državni službenik može tražiti od Odbora preispitivanje odluke o razrješenju u skladu sa zakonom.Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, svojom krivicom. Odbor će poništiti zapošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen suprotno zakonskim odredbama, što će se detaljnije urediti podzakonskim aktom.7. Disciplinska odgovornost državnog službenika

56

Državni službenik se može smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice.Povrede službenih dužnosti mogu biti:- izvršenje radnji koje predstavljaju krivično jelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično jelo odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini radnika nepodobnim za rad u državnoj službi - odavanju državne, vojne i službene tajne, odnosno povreda propisa o čuvanju tih tajni - zloupotrebe i prekoračenja službenih ovlaštenja - neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka - odbijanje izvršenja zakonitih naređenja neposrednog pretpostavljenog - bavljenje jelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim licima da - ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima državne službe - bavljenje jelatnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne službe - prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje - neopravdan izostanak sa posla - kršenje pravila radne discipline u državnoj službi - neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi - neprimjereno ponašanje prema građanima, saradnicima i drugim licima u vršenju državne službe.

Zakonom nije regulisana materijalna odgovornost radnika za učinjenu štetu poslodavcu ili trećem licu. Dakle radnik odgovara samo disciplinski, a ne i materijalno, za učinjenu štetu u toku rada. Odgovornost za izvršenje krivičnih djela i prekršaja, ne isključuje disciplinsku odgovornost drž. službenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu dužnosti. Podzakonskim aktima, pravilnikom, se detaljnije uređuje disciplinski postupak u slučajevima povrede radne dužnosti.

Disciplinski postupak državnih službenikaVođenje disciplinskog postupka i način izricanja disciplinske mjere zaposlenika u državnoj službi BiH, različit je u odnosu na postupak za zaposlene u državnoj službi Republike Srpske. Osnovna razlika je u obaveznosti postupanja po prijedlogu mjere izrečene od strane disciplinske komisije. Prijedlog mjere disciplinske komisije izrečenih zaposlenim u državnoj upravi RS ne obavezuje starješinu organa u konačno donešenoj odluci o izricanju disciplinske mjere. Prijedlog disciplinske komisije starješina može, ali i ne mora uvažiti. U institucijama BiH, Agencija je vezana prijedlogom odluke disciplinske komisije. Drž. službenici i zaposlenici institucija imaju pravo, da protiv drž. službenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekršio radne dužnosti, uz diskreciju, podnesu zahtjev za disciplinski postupak organu nadležnom za postavljanje. Pravo podnošenja zahtjeva pripadaju ministru i zamjenicima ministra. Prilikom primanja zahtjeva za disciplinski postupak protiv državnog službenika, organ nadležan za postavljanje:

1) izdaje, po prijemu informacije, pismenu potvrdu licu koje je zahtjev predalo, a istovremeno se pismena potvrda šalje i Agenciji,

2) može proslijediti slučaj ombudsmenu, 3) Ombudsmen izrađuje izvještaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv koga je zahtjev

predat i organu nadležnom za postavljanje. Ombudsmen može dati preporuke i/ili predložiti mjere organu nadležnom za postavljanje

4) osigurava licu koje je predalo zahtjev diskreciju postupka pred ombudsmenom 5) nakon provedenog postupka izriče disciplinske mjere pismene opomene ili pismeni ukor, a u slučaju da

smatra da povreda dužnosti od strane drž. službenika zaslužuje strožiju mjeru, predmet će proslijediti Agenciji, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa nadležnog za postavljenje. Agencija je nadležna za utvrđivanje disciplinske mjere za svoje drž. službenike i može izreći disciplinsku mjeru. Ukoliko izvještaj ombudsmena ne sadrži zadovoljavajuću preporuku ili ukoliko organ nadležan za postavljanje ili Agencija ne donese odgovarajuću mjeru u slučaju drž. službenika protiv kojeg je pokrenut zahtjev za disciplinskim postupkom, drž. službenik može tražiti od Odbora i nadležnog suda preispitivanje izvještaja ili mjere, te:- imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i

57

Odborom - ostvariti pravo da bude saslušan i dobije pravnog zastupnika pred organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom.

Disciplinske mjere za državne službenikeU slučaju da drž. službenik učini povredu radne dužnosti mogu se izreći disciplinske mjere koje se uslovno mogu podijeliti na dvije grupe. Prvu grupu činile bi mjere opomene, dok bi druga grupa obuhvatala represivne mjere. To su: pismena opomena, pismeni ukor, suspenzija prava učešća u javnim konkurencijama u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine, kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom perioda od 2 dana do 30 dana, degradacija na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta, prestanak radnog odnosa u državnoj službi.

Krivični postupak protiv državnih službenikaU slučaju da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak na osnovu istih činjenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi pokrenuti disciplinski postupci se suspenduju, dok nadležni sud ne donese pravosnažnu presudu u krivičnom postupku. U slučaju da se protiv državnog službenika odredi pritvor u toku vođenja krivičnog postupka, u trajanju dužem od 3 mjeseca, prestaje mu radni odnos po sili zakona.Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:

vraća na svoje ranije radno mjesto, njegov personalni dosje ne smije sadržavati informacije o krivičnom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom

disciplinske mjere se ne mogu preduzeti na osnovu istih činjenica po kojima je drž. službenik oslobođen.Ukoliko se optužba protiv drž. službenika odbije, disciplinski postupak se može preduzeti na osnovu istih činjenica u skladu sa zakonom. Ukoliko se drž. službenik protiv kojeg je pokrenut krivični postupak proglasi krivim, institucija se obavezuje činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.

Suspenzija državnih službenikaSuspenzija se naziva „preventivna“ što u krajnjem ima značenje privremene mjere udaljenja radnika sa posla.Kada se pokrene disciplinski postupak, organ nadležan za postavljenje drž. službenika odmah suspenduje drž. službenika u slučajevima:

a) da se protiv drž. službenika pokrene krivični postupak za krivično djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti, ili

b) da se drž. službenik nalazi u pritvoru. Kada se pokrene disciplinski postupak u skladu sa zakonom, organ nadležan za postavljenje drž. službenika može suspendovati drž. službenika u slučajevima:

da je protiv drž. službenika pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina,

da je drž. službenik zatečen u izvršenju krivičnog djela za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina,

da postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela. U slučaju preventivne suspenzije:- lice koje je suspendovano prima puni iznos plate - disciplinski postupak se suspenduje sve dok se ne donese pravosnažna presuda nadležnog suda.

Upravljanje državnom službomSvaka institucija osniva jedinicu koja je zadužena za implementaciju odredbi zakona koje se odnose na upravljanje državnom službom. Jedinica u institucijama osigurava upravljanje osobljem institucija i vodi dosje za svakog državnog službenika, i osigurava da svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u instituciji ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu. Jedinica institucije usklađuje aktivnosti institucije i sarađuje sa Agencijom. Po prethodnom odobrenju rukovodioca institucije, organ nadležan za postavljanje podnosi Agenciji godišnji izvještaj o radu i plan rada za narednu godinu.Ombudsmen

58

Ombudsmen pomaže u realizaciji i poštivanju principa utvrđenih u zakonu i u skladu sa njegovim odredbama, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status državnog službenika. Svi državni službenici i zaposlenici institucije biraju na mjesto ombudsmena jednog državnog službenika. Ombudsmen ne smije biti član organa nadležnog za postavljenje u instituciji u kojoj obavlja svoju dužnost. Isto lice može biti postavljeno za ombudsmena dvaju ili više institucija. Izbor ombudsmena potvrđuje organ nadležan za postavljenje.

Agencija za državnu službuSavjet ministara osniva Agenciju za državnu službu i imenuje njenog rukovodioca. Rukovodilac Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara sa posebnim zadatkom, a bira se i postavlja u skladu sa odredbama zakona, na period od pet godina.Agencija za državnu upravu:a) osigurava:

realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev institucija pomaže institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, organizacionog razvoja kao i pri

uspostavljanju centralnog registra osoblja obuku i razvoj državne službe

b) podnosi godišnji izvještaj o radu i plan rada za narednu godinu Savjetu ministara na odobrenje c) provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Savjeta ministara d) obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom. Agencijom rukovodi rukovodilac Agencije koji donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije uz prethodnu saglasnost Savjeta ministara. Rukovodilac Agencije ima status državnog službenika i bira se po postupku kao i ostali državni službenici. Mandat mu traje pet godina i ima pravo na ponovni izbor.

Odbor državne službe za žalbeJe u skladu sa ovim zakonom i njegovim podzakonskim aktima, odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih ili propuštenih radnji institucije ili Agencije koje se odnose na status drž. službenika i to na zahtjev: - državnog službenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili propuštena radnja odnosi - institucije gje službenik obavlja svoju dužnost - Agencije. Prava i dužnosti odbora su:1. saslušava podnosioca žalbe, ukoliko je to primjereno situaciji 2. poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim 3. traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa 4. usvaja poslovnik koji se objavljuje u “ Službenom glasniku BiH“ . Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora su: konačne i podliježu svakom preispitivanju od strane nadležnog suda, u skladu sa zakonima BiH; dostaviće se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. Savjet ministara osniva Odbor koji se sastoji od tri člana. Javna konkurencija za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru se oglašava u “ Službenom glasniku BiH“, diplomatskim i konzularnim predstavništvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuišu na cijeloj teritoriji BiH, najmanje tri mjeseca prije roka za predaju molbi. Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Savjet ministara, bira članove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i pokazane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru. Savjet ministara imenuje članove Odbora na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovljenog izbora. Član Odbora je:- nezavisan i nepristrasan - nije na javnoj funkciji na koju je izabran direktno ili indirektno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini - povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Savjeta ministara, koja je pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora - činom imenovanja, članovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji odgovara statusu sekretara. Podzakonskim aktima koje usvoji Savjet ministara dalje se reguliše status članova Odbora.Postupak sa radnicima zatečenih u državnoj službi

59

Zakonski status radnika u postojećim institucijama ostaje isti danom stupanja na snagu ovog zakona, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupak revizije. Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa radnika koji su zaposleni protivno odredbama Zakona o državnoj upravi ili ne ispunjavaju opšte i posebne uslove za rad u organima državne uprave. Za upražnjena radna mjesta organizuje se javna konkurencija. Rješenje o prestanku radnog odnosa stupa na snagu nakon okončanja kompletnog postupka javne konkurencije u skladu sa zakonom. Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi javna konkurencija može biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javne konkurencije Radnici koji su se zatekli na radu u organu državne uprave, a koji su zaposleni u skladu sa Zakonom o državnoj upravi koji je bio na snazi u momentu postavljanja i koji ispunjavaju opšte i posebne uslove za rad u organu uprave, prolaze kroz postupak ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci. Postupak ocjenjivanja uređuje Agencija za državnu službu uzimajući u obzir princip ocjene rada propisane zakonom. Organ nadležan za postavljenje potvrđuje postavljenje onih radnika koji su uspješno prošli postupak ocjenjivanja, a otpušta one koji nisu uspješno prošli postupak ocjenjivanja ili ne ispunjavaju uslove za rad u organu uprave. Za upražnjena mjesta organizuje se javna konkurencija.

NaknadaRadnik kojem prestane radni odnos, ima pravo na otpremninu u visini prosječne mjesečne plate isplaćene u instituciji u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kome je stupio na snagu Zakon o radnim odnosima u institucijama BiH. Otpremnina se isplaćuje radniku za ukupan radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna pomnoži sa koeficijentom, i to za radni staž osiguranja (koeficijent): a) do 5 godina .........................1,33 b) od 5 do 10 godina .............. 2,00 c) od 10 do 20 godina .............2,66 d) preko 20 godina ..................3,00

Donošenje rješenja o prestanku radnog odnosaIstovremeno sa donošenjem rješenja o prestanku radnog odnosa, organ nadležan za postavljenje odlučuje po službenoj dužnosti i o pravu na otpremninu radnika. Otpremninu po osnovu rješenja isplaćuje Ministarstvo za trezor institucija BiH. Radnik kome je prestao radni odnos ima pravo žalbe ako smatra da je organ nadležan za postavljenje povrijedio neko njegovo pravo koje je utvrđeno zakonom. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema takvog rješenja. Dok se ne donesu propisi o radnim odnosima, te pravima i obavezama po osnovu radnog odnosa na nivou BiH, na zaposlene u institucijama primjenjivaće se važeći propisi iz ove oblasti.

60