Rad -nezaposlenost -siromaštvo

UVOD U SOCIOLOGIJU

AK. GOD. 2018./2019.

RENATO MATIĆ / IVAN PERKOV

18.12.2017.

Definicije i shvaćanje radaRad je društveno definiran i svaka njegova definicija mora biti specifična za određeno društvo i za određeno razdoblje

Stav prema radu u predindustrijskim društvima:◦ Antička Grčka (sfera nužnosti naspram sfere slobode; Rad obavljaju robovi)

◦ Baština barbarizma (cijene se isključivo ratnici, a ne i radnici na zemlji)

◦ Rad kao kazna (Biblija)

o Rad u industrijskom društvu (8+8+8)

o Rad u postindustrijskom društvu

RAD – IZVOĐENJE ZADAĆA KOJE ZAHTJEVAJU FIZIČKI I/ILI MENTALNI NAPOR, A ČIJA JE SVRHA PROIZVODITI DOBRA I USLUGE NUŽNE ZA ZADOVOLJAVANJE LJUDSKIH POTREBA

ZANIMANJE (POSAO) – RAD KOJI SE OBAVLJA U ZAMJENU ZA REDOVITU PLAĆU ILI NADNICU. TEMELJ MODERNE EKONOMIJE.

Karakteristike rada

Novac (plaća) – sredstva koja ljudima služe za zadovoljavanje životnih potreba

Razina aktivnosti – rad stvara strukturirani okoliš u kojem pojedinac može iskazati svoje vještine i sposobnosti

Raznovrnost – radne obaveze razlikuju se od kućnih poslova (čak i kod monotnih poslova)

Vremenska struktura – većina ljudi (zaposlenih) prema radnim zadacima organizira ostale aktivnosti

Društveni kontakti – stvaranje kontakata (networking) i prijateljstava

Osobni identitet – rad (zaposlenost ) pruža stabiliji socijalni identitet

Plaćeni i neplaćeni radKućanski poslovi (neplaćeni rad)

Siva ekonomija

Karl Marx – alijenacija i otuđeni rad

otuđeni rad predstavlja realnu samostalnu društvenu silu koja vlada čovjekom i društvom udruštvenim odnosima zasnovanim na privatnom vlasništvu. Jedan od osnovnih oblika je svakakootuđenje čovjeka u sferi ekonomskih odnosa.

Emile Durkheim – mehanička i organska solidarnost

Mehanička solidarnost –primitivna društva na okupu drži nerazvijena podjela rada i činjenica da svi obavljaju istu vrstu poslova.

Organska solidarnost - u suvremenom društvu, uslijed razvijene podjele rada, solidarnost proizlazi iz različitosti; da bi društvo funkcioniralo potreban je doprinos većeg broja ljudi i njihova učestala interakcija

Nezaposlenost

Tko su nezaposleni?

sve osobe starije od dobne granice određene zamjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su

(1.) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla,

(2.) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku naraspolaganju za posao

(3.) tražile posao (poduzimale određene korake u ciljupronalaženja posla).

Strukturna nezaposlenost Raskorak između ponude i potražnje za

radnicima

Ciklička nezaposlenost Ukupnna potražnja za radom niska zbog

smanjenja ukupne društvene potrošnje

Frikcijska nezaposlenost Prirodna, kratkotrajna nezaposlenost za

vrijeme promjene posla, nakon diplome i sl.

Krajem studenog ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 146.912 nezaposlenih osoba.

Trenutna 9,1 % / Rekrdno niska 8,4 % rujan – 2018 / Rekordno visoka – 17,7 % - ožujak 2014

SiromaštvoApsolutno siromaštvo – ljudi su apsolutno siromašni ako nemaju dovoljno sredstava za život dostojan čovjeka odnosno zadovoljenje osnovnih životnih potreba (hrana, stanovanje, odjevanje, kretanje)

Relativno siromaštvo – ovisno o društvu i vremenskom razdoblju,

Kulturološki definirano

Za utvrđivanje broja siromašnih u nekom društvu koristi se tzv. linija siromaštva (razinadohotka/potrošnje ispod koje pojedince ili kućanstva smatramo siromašnima). Različite zemljekoriste različite linije siromaštva (košarica dobara i usluga, statističke, subjektivne, službenelinije itd.). Siromaštvo je prisutno u svim društvima bez obzira na njihovu razvijenost.

Stopa rizika od siromaštva

2017. 20,0 %

Pokazatelji se temelje na koncepturelativnog siromaštva koji uzima u obzirraspoloživi dohodak kućanstva, broj članovau kućanstvu (veličinu kućanstva) idistribuciju dohotka unutar populacije.

Prag rizika od siromaštva u 2017. zajednočlano kućanstvo iznosi 28 070 kunana godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasleosobe i dvoje djece mlađe od 14 godinaiznosi 58 946 kune na godinu.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2017. najviša jeu osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,6%. U toj je dobnojskupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika odsiromaštva u žena iznosi 31,7%, a u muškaraca 24,1%. Najnižastopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54godine i iznosi 15,6%. U muškaraca te dobi iznosi 16,3%, a užena 14,9%.

Najvišu stopu rizika od siromaštvaimala je Rumunjska (23,6%), potomBugarska (23,4%), Litva (22,9%),Letonija (22,1%), Španjolska (21,6%),Estonija (21,0%), Italija (20,3%) i Grčka(20,2%), gdje je više od petinestanovništva imalo ekvivalentanukupni raspoloživi dohodak ispodpraga rizika od siromaštva. UHrvatskoj je stopa siromaštva iznosila20,0%.

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj - 30,7 posto

Ona prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki:

• plaćanje najamnine i računa, • stambenog kredita ili potrošačkoga kredita;• tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće;• obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan;• podmirenje neočekivanog financijskog troška;• telefon; TV u boji;• perilica za rublje;• automobil• grijanje u najhladnijim mjesecima.