Prostorno, gradnje i vezano krajem 2015. (1) - uvodno str. 5

Prostor, gradnje i vezano krajem 2015. (1) - uvodnoSadraj:Prostor, gradnje i vezano krajem 2015. (1) - uvodno1Mega sustav raste, vie je ili ili, sve pada pa pomalo i moe se6Gradnje i prostor i vezano su sloena procesna pojava u jo irim i sloenijim procesima, specifino najdugotrajnije i neodvojivo vezane sa najvie svega6Preko 50 godina se napreduje jednostavno i teno dogovorno na zajedniki raun, pa time na raun svega to ne dobiva i to je manje vie sve napravilo ili e, silovanjem i cipelarenjem svega6Najednom slabosti i smetnje, iz dugo jednostavno dogovorno silovanje teno ciljano ide i daje najednom sve tee ide, manje daje i ne haje, pada i mentalno strada6To kao slabost otvara i mogunosti, do lakih "uda", ali i bitnije6ta je to, gdje, kuda i zato?6Dvije uvodne zorne ilustracije i dokaz kako se "igrom rjei" sve izvre i pada ili nekom sloenijom kombinacijom pretvara u bitno bolje do suprotno u kombinaciji s vezanim6Veina svega u prostoru i gradnjama je nezakonito (legalizira/ozakonjuje se), veina svega je postojee (a ne nova gradnja) i u svemu je osnovni dio zakonita graevina (zgrada i druge) kao osnova na kojoj se sve razvija i kao izvor za sve, i najednom sve postojee ulice i razno sustavno posve nezakonito jednostavnim befiranjem kao da nije (ne postoji) i nije nezakonito6Da bi se sve vie privilegiralo i ojaalo dominaciju nezakonitih (neplaenih, nesolidnih, neprovjerenih ...) a diskriminiralo zakonite (plaene, provjerene, solidne ...), u zakonima je prvi put uope postojea graevina namjerno samo zakonita ili ozakonjena graevina a cijeli sustavi odredbi o svemu postojeem nezakonito izgraenom do 15. veljae 1968. i raznom ili to dre rjeenim (iako nije) ili jo gore kao da toga nema (pa i jest i izvan)6Dominantna izvrnutost je time najednom bitno dopunjena i ojaana - nezakonite graevine postoje i dominiraju i dugo e, kao npr. sve ulice, a najednom ne postoje zakonski i time su izvan zakona, iako kontinuirano moraju ba sve zakonito7Postojeih (zakonitih i ozakonjenih) graevina je preko 20 vrsta zakonitosti/ozakonjenja7Zakljuno o (ne)zakonito i (ne)postojee - ve iz ovo malo ilustracije i dokaza se zorno vidi da nije kraj i sreeno nego tek slijedi, da su preteno izvrnute, jo vie se izvru i disfunkcionalnije su najbitnije osnove kao (ne)zakonito i postoji li ili ne, da takvom "igrom rjei" ne ide i ne odrava se nego pada te da je neizbjeno zahtjevno rjeavati i bitno mijenjati (i sustav "rjei" i sve), ili se nastavlja pad8Povrine i obujmi su osnova i bitni alat reguliranja mogunosti gradnje, obveznih plaanja (doprinosi, naknade, pristojbe i ostalo), prometa nekretnina, (su)vlasnikih prava i obveza te ostalog (Slovenija nije imala izbora nego donijeti nove jedinstvene kriterije za sve i sve sreivati sudski iskljuujui ostalo, a u RH je isto razliitije, do ekstremno)8Neto i/ili korisna povrina je iznimno neusklaena i neizbjene su korekcije8ZOG - korisna povrina po 5.1.7 HRN ISO 9836 (uporabna/usable, dio neto)8Korisna povrina po ZOVIDSP9Obujam10Obujam za obraun komunalnog i vodnog doprinosa, ZOG l. 122.10Dodatni kriteriji za komunalni doprinos (12 KD - prethodno)10Dodatni kriteriji za vodni doprinos (12 VD - prethodno)10Ukupni obujam zgrade 5.1.7 HRN ISO 9836, ZOG l. 18. st. 2. (3 - prethodno)10Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m), ZOG l. 14. (5)10Bruto ili ukupna povrina10Graevinska (bruto) povrina ZoPU10Graevinska (bruto) povrina ZPUG11Plotina bruto podne povrine11Mogunosti izbora se ire i bivaju neizbjene od rjei preko "igre rjei" do sloenije i najambicioznije - ili sve dalje tako kao "vie nije kao prije, nije lako, i nikako" ili zahtjevno i sloeno11Glavne struje (mainstream) iskusno sve vie izbjegavaju ba sve osim koncentracije na plijen i anse oko plijena11Nakon dugo vremena ire se i mogunosti za drukije, i izvrnuto na izvrnuto ali i sloenije i raznovrsnije, od rjei preko "igre rjei" do sloenije i najambicioznije11Podruja/osnove12Prostorno ureenje je sustav ureenja prostora kao osobito vrijednog i ogranienog (nacionalnog) dobra.12Gradnja je projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te vezano12Ostalo sastavno i vezano12Energija - energetska uinkovitost, razno to se svjetski, od EU i u RH forsira i iri12Nekretnine su u RH preko pola svega materijalnog a gradnje i vezano preteni dio13Graevni proizvodi13Zatita okolia13Komunalno gospodarstvo13Temeljni i drugi zahtjevi - sloeni sustavi propisa i prakse13Mehanika otpornost i stabilnost13Sigurnost u sluaju poara13Higijena, zdravlje i okoli14Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe14Zakon o zatiti na radu(Nn 71/14, 118/14 i 154/14) i vezani sloeni sustav propisa14Zatita od buke14Gospodarenje energijom i ouvanje topline - dio energije i energetske uinkovitosti14Ostali zahtjevi15Odriva uporaba prirodnih izvora15Otpad15Pojmovnik/nazivlje u propisima15Rjei (pojmovi, odreenja) i "igre rjei" svrstavaju isto u isto vrijeme u rasponu od iznimno lako uz vie bespovratnih poticaja od obveza do nemogue i iskljuivo tete ako se sve rjeava najbolje15Npr. postojei kompleks (sloena graevina) od vie zgrada i ostalog kao jedno15Npr. rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) zgrade s dva stana15Prostorno ureenje161. etapno graenje162. fazno graenje163. graevinska (bruto) povrina zgrade164. graevna estica165. graevine javne i drutvene namjene166. graevinsko zemljite167. graevinsko podruje168. infrastruktura169. izdvojeno graevinsko podruje1610. izdvojeni dio graevinskog podruja1611. izgraeni dio graevinskog podruja1612. javnopravna tijela1613. katastar1614. katastarski ured1615. komunalna infrastruktura1616. lokacijski uvjeti1719. namjena prostora, povrina, zemljita, odnosno graevina1720. neizgraeni dio graevinskog podruja1721. neureeni dio graevinskog podruja1722. osnovna infrastruktura1723. obalna crta1724. obuhvat prostornog plana1725. prostorno planiranje1726. posebni uvjeti1727. povrina javne namjene1728. prometna povrina1729. prostor1730. prostorni standardi1731. prostorni planovi su1732. struno upravno tijelo1733. upravno tijelo1734. urbana preobrazba1735. urbana sanacija1836. veliki grad1837. vrsnoa izgraenog prostora1838. zahvat u prostoru1839. zahtjevi za izradu prostornog plana18Gradnja181. energetsko svojstvo zgrade182. gradilite183. gradnja184. graenje185. graevina186. iskolenje graevine187. javnopravna tijela188. katastar189. kotao1812. odravanje graevine1813. oprema1814. postojea graevina1915. posebni uvjeti1916. potvrda glavnog projekta1917. postrojenje1918. pripremni radovi1919. rekonstrukcija graevine1920. sloena graevina1921. sustav za klimatizaciju1922. ugradnja1923. uklanjanje graevine1924. ukupna korisna povrina zgrade1925. upravno tijelo1926. uvjeti prikljuenja1927. zgrada1928. zgrada javne namjene19Energija - energetska uinkovitost (ovdje dano te jo puno i sve vie)19Zakon o energetskoj uinkovitosti192. agregator203. cjelokupna uinkovitost204. davatelj subvencije205. distributer energije206. eko-dizajn207. ekonomski opravdana potranja208. elektrina energija iz kogeneracije209. energetska obnova zgrade2010. energetska uinkovitost2011. energetski pregled2012. energetski pregled za velika poduzea2013. energija2014. energetska usluga2017. gospodarenje energijom2118. javna tijela2119. javni sektor2120. kogeneracija2121. kogeneracijska jedinica2122. korisna toplina2123. krajnji kupac2124. krajnja potronja energije2125. mala kogeneracijska jedinica2126. mala i srednja poduzea2130. mikrokogeneracijska jedinica2131. mjera politike2132. mjere za poboljanje energetske uinkovitosti2133. nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE)2134. nacionalni okvirni cilj uteda energije2135. nacionalni fond zgrada2136. nove utede energije2137. omjer elektrine i toplinske energije2238. osoba zaduena za praenje potronje energije u javnom sektoru2239. operator prijenosnog sustava2240. operator trita energije2241. opskrbljiva energije2242. ovlatena stranka2243. napredni mjerni sustavi / pametni sustav mjerenja2244. poboljanje energetske uinkovitosti2245. poduzee za maloprodaju energije2246. pojedinana mjera2247. potronja primarne energije2248. preureenje u znaajnoj mjeri2249. proizvod povezan s energijom2250. provedbene mjere za eko-dizajn2251. provedbeno tijelo javne vlasti2252. pruatelj energetske usluge2253. referentna potronja energije i/ili vode2254. referentni uvjeti2255. regulatorno tijelo za energetiku2356. sredinja vlast2357. stranka obveznica2358. stranka sudionica2359. stupanj izgraenosti2360. sustav gospodarenja energijom2361. ugovor o energetskom uinku2362. uinkovito centralizirano grijanje i hlaenje2363. uinkovito grijanje i hlaenje2364. uinkovito individualno grijanje i hlaenje2365. ukupna korisna povrina poda2366. upravitelj nekretnine2367. uteda energije2368. veliki grad2369. velika poduzea2370. zajamena uteda2371. visokouinkovita kogeneracija2372. vrijednost zajamene utede2373. ivotni ciklus24Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Nn 97/14 i 130/14)241. Sustav automatizacije i upravljanja zgradom242. Broj izmjena zraka243. Daljinsko grijanje ili daljinsko hlaenje244. Dizalica topline245. Energija iz obnovljivih izvora246. Faktor fH,hr247. Faktor fC,day248. Faktor oblika zgrade249. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja2410. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje2411. Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje2412. Graevni dio zgrade2413. Grijana prostorija2414. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem2415. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka2517. Zgrada gospodarske namjene2518. Nova zgrada2519. Obujam grijanog dijela zgrade2520. Obujam grijanog zraka2521. Oploje grijanog dijela zgrade2522. Ovojnica zgrade2523. Ovojnica hladnjae2524. Plotina bruto podne povrine zgrade2525. Plotina korisne povrine zgrade2526. Plotina neto podne povrine zgrade2527. Plotina ukupne korisne povrine zgrade2528. Primarna energija2529. Referentna klima2530. Regulacijski element temperature2531. Stambena zgrada2532. Termotehniki sustav2533. Tehniki sustav2634. Toplinski most2635. Trokovno optimalna razina2636. Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja2637. Unutarnja projektna temperatura grijanja2639. Vanjska projektna temperatura2640. Znaajna obnova zgrade2641. Zgrada2642. Zgrada gotovo nulte energije2643. Zgrada mjeovite namjene26Ostala podruja (djelovi, zajedniko i ukupno) su slino, sa vie i sve vie neusklaenosti i razliitosti za isto - npr. prostorno ureenja i gradnje turizma ni nakon sloenih dugih mijenjanja ne sadre nita od dominatnih namjerno forsirarnih i dravnim programima subvencioniranih istih pojava novih naziva (pojmova) i logika (inovacije)26Izvadci iz primjera obrade konkretne gradnje i osnovnih zakona27Izvadci iz primjera obrade konkretne gradnje - za predmetnu gradnju:27Graevinska dozvola, graenje i uporaba - odredbe Zakona o gradnji28Za izdavanje graevinske dozvole28Komunalni i vodni doprinos29Vaenje graevinske dozvole29Rok za dovrenje zgrade29Prijava poetka graenja i iskolenje30Uporabna dozvola30Tehniki pregled308.2. EVIDENTIRANJE GRAEVINE U KATASTRU I ZEMLJINOJ KNJIZI308.3. ODRAVANJE GRAEVINE31Izvadci iz Zakona o prostornom ureenju (Nn 153/13) - 50 godina sve kao da a izbjegavalo se da bi slobodno bez obveza i plaanja, bez prostornog plana RH, veina svega nije evidentirano a jo manje obraeno, i sada sve mora i jest a nije31Ciljevi prostornog ureenja31Naela prostornog ureenja32Osiguranje uinkovitosti i strunosti prostornog ureenja32Osiguranje meusobne usklaenosti i provedbe prostornih planova32Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih podruja i gospodarstva325. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE33Znaenje Strategije336. PROSTORNI PLANOVI33Razine prostornih planova33Usklaenost prostornih planova336.2. PROSTORNI PLANOVI DRAVNE RAZINE34Dravni plan prostornog razvoja34Prostorni plan podruja posebnih obiljeja34Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja347. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA357.1. ZAJEDNIKE ODREDBE35Provedba zahvata u prostoru357.3. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAEVINE357.4. RJEENJE O UTVRIVANJU GRAEVNE ESTICE367.5. PARCELACIJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA37Uvjeti parcelacije37Potvrda parcelacijskog elaborata378. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA37Cilj i sadraj ureenja graevinskog zemljita38Obveza ureenja graevinskog zemljita i investitor infrastrukture38Redoslijed ureenja graevinskog zemljita389. IMOVINSKI INSTITUTI UREENJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA38Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita38Prijenos zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave39Obveza prodaje zemljita40Pravo prvokupa40

Mega sustav raste, vie je ili ili, sve pada pa pomalo i moe se Dvije su godine punog lanstva RH u EU, dvije od donoenja zakona o prostornom ureenju, gradnji i mnotvo vezanih zakona i propisa te bitno vie godina sustavnog rjeavanja svega, ukljuujui sreivanja i rjeavanja krize. Previe se je mijenjalo, zbrkalo i izvrnulo.Obvezno, propisano i program ima vie od 100 000 stranica svega i svaega raste dalje.

Gradnje i prostor i vezano su sloena procesna pojava u jo irim i sloenijim procesima, specifino najdugotrajnije i neodvojivo vezane sa najvie svega. Neizbjeno ukljuuju i veu civilizacijske i prirodne sadraje i procese, pa se kroz njih i pomou njih neizbjeno rjeavaju i mijenjaju veliki djelovi procesa privreivanja, vlasnitva, financija, planova i politika te raznih veih i manjih rjeenja ostalog.Time je ta pojava openito bitno vea, vanija i na odmah sve jednostavno manje prijemiva pojava nego se misli. U RH je razmjerno najvea i najvei dio svega u razmjerno iznimno sloenom i raznovrsnom (klima, geografija, civilizacija i naslijee, vezanost, uticaji) te razmjernno rekordno odmah, sve jednostavno i silom.

Preko 50 godina se napreduje jednostavno i teno dogovorno na zajedniki raun, pa time na raun svega to ne dobiva i to je manje vie sve napravilo ili e, silovanjem i cipelarenjem svega, od strane sve vie tako naprednih, uspjenih i izvrsnih, automatizirano teno dan no napadaki na sve to jest ili potencijalno moe, sve jednostavnije, lake, naprednije, uspjenije, izvrsnije i tenije, kao da je time tako i vjenije.

Najednom slabosti i smetnje, iz dugo jednostavno dogovorno silovanje teno ciljano ide i daje najednom sve tee ide, manje daje i ne haje, pada i mentalno strada. to se vie popravlja i postavlja to vie pada.

To kao slabost otvara i mogunosti, do lakih "uda", ali i bitnije. Vulgarna jednostavna dominacija vie pada i strada to je sloenije i neopuzadnije, ime se drukije otvara i stvara. ta je to, gdje, kuda i zato?Dvije uvodne zorne ilustracije i dokaz kako se "igrom rjei" sve izvre i pada ili nekom sloenijom kombinacijom pretvara u bitno bolje do suprotno u kombinaciji s vezanim Osnove i bitni alati reguliranja raznog su do stupnja da isto moe ili ne ili razno, isto u isto vrijeme na istom mijestu meu istima ne plaa i ne treba nita i dobije sve te dodatno bespovratne poticaje i razne bonuse ili plaa i mora svjetski rekordno te dodatno sve vie reketa i ega sve na te, izmeu toga, beskraj razliitih kombinacije i varijacija.Veina svega u prostoru i gradnjama je nezakonito (legalizira/ozakonjuje se), veina svega je postojee (a ne nova gradnja) i u svemu je osnovni dio zakonita graevina (zgrada i druge) kao osnova na kojoj se sve razvija i kao izvor za sve, i najednom sve postojee ulice i razno sustavno posve nezakonito jednostavnim befiranjem kao da nije (ne postoji) i nije nezakonitoDa bi se sve vie privilegiralo i ojaalo dominaciju nezakonitih (neplaenih, nesolidnih, neprovjerenih ...) a diskriminiralo zakonite (plaene, provjerene, solidne ...), u zakonima je prvi put uope postojea graevina namjerno samo zakonita ili ozakonjena graevina a cijeli sustavi odredbi o svemu postojeem nezakonito izgraenom do 15. veljae 1968. i raznom ili to dre rjeenim (iako nije) ili jo gore kao da toga nema (pa i jest i izvan) Zakon o gradnji (Nn 153/13), l. 3. st. 1. t. 14. "postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednaena".Isto je najednom osvanulo u svim propisima, programima poticaja bespovratnim sredstvima i ostalim te u svimu ostalom, bez i jedne javne rjei o tome.Dominantna izvrnutost je time najednom bitno dopunjena i ojaana - nezakonite graevine postoje i dominiraju i dugo e, kao npr. sve ulice, a najednom ne postoje zakonski i time su izvan zakona, iako kontinuirano moraju ba sve zakonitoTime su drava i javni sustavi te s njima vezano sebi i zakonski stvorili osnovu za to osnovno i mo nad ostalim izvan obveza i sustava. Osloboeni zakonskih obveza propisima, politikom i praksom mogu bitno pojaano reketariti i silovati ostalo.Sami donose zakone koje inae tretiraju i primjenjuju izvrnuto, a ovim to dodatno postaje i osnova zakona - sam sebe u kljunom zakonito-nezakonito te postoji - ne postoji tretira izvrnuto, nezakonito ne mora nita ili kao da ne postoji a zakonito nema kraja ta mora. Postojeih (zakonitih i ozakonjenih) graevina je preko 20 vrsta zakonitosti/ozakonjenjaMinistarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja to se treba i moe legalizirati (pri kraju) Kako mogu znati da mi je kua legalna? to se smatra dokazom da je zgrada postojea, zakonita odnosno legalna?ODGOVOR: Dokazom da je zgrada postojea odnosno zakonita smatraju se svi akti izdani za graenje, uporabu ili ozakonjenje to jest 'Iegalizaciju' zgrade izdani na temelju trenutno ili ranije vaeih zakona kojima se ureuje upravno podruje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom ureenju i gradnji kojima se nezakonito izgraena zgrada izjednaava sa postojeom, zakonito izgraenom zgradom. To su posebice:a) Akti za graenje: graevinska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta, rjeenje za graenje, graevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava graenje, graevna dozvola za jednostavne graevine, rjeenje o uvjetima ureenja prostora, rjeenje kojim se odobrava graenje;b) Akti za uporabu: uporabna dozvola, zavrno izvjee nadzornog inenjera, uvjerenje za uporabu, potvrda upravnog tijela nadlenog za poslove graditeljstva da se za uporabu graevine ne izdaje akt za uporabu, dozvola za upotrebu;c) Akti za ozakonjenje (legalizaciju): rjeenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama, rjeenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji), potvrda izvedenog stanja;d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgraena zgrada izjednaava sa zakonito izgraenom zgradom: Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Sredinjeg ureda Dravne geodetske uprave iz lanka 330. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji da je zgrada izgraena do 15. veljae 1968.; Uvjerenje upravnog tijela nadlenog za poslove graditeljstva iz lanka 330. stavka 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji da je zgrada izgraena do 15. veljae 1968.; Dokumenti iz lanka 332. stavka 1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (projekt prema kojemu je graena ili snimka postojeeg stanja graevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgraenu graevinu na graevnoj estici i dokaz da je graenje, odnosno rekonstrukcija graevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oteenih ili poruenih kua Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela dravne vlasti, zapisnik o primopredaji graevine i drugo); Dokumenti iz lanka 332. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (potvrda da je graevinska dozvola iii drugi odgovarajui akt uniten ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili dogaaja, snimka postojeeg stanja graevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu na graevnoj estici); Dokumenti iz lanka 332. stavka 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (snimka postojeeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu na graevnoj estici i dokaz da je graevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o podrujima posebne dravne skrbi).Zakljuno o (ne)zakonito i (ne)postojee - ve iz ovo malo ilustracije i dokaza se zorno vidi da nije kraj i sreeno nego tek slijedi, da su preteno izvrnute, jo vie se izvru i disfunkcionalnije su najbitnije osnove kao (ne)zakonito i postoji li ili ne, da takvom "igrom rjei" ne ide i ne odrava se nego pada te da je neizbjeno zahtjevno rjeavati i bitno mijenjati (i sustav "rjei" i sve), ili se nastavlja padNije kraj i sreeno nego tek slijedi jer je takvo i sve se zakonski i svime upuuje na obraanje i rjeavanje zadnjim djelovima i djeliima, a to ni uz uda ne ide jer djelii ne mogu sustave i osnove. Sve ulice su osnovni sustav, sve osim malih iznimki su nezakonite i nesreene i kao takve funkcionalna i ostala osnova svega i drugo e biti. Izvrnuto je i jo vie se izvre sustavnim blefovima da to nije, da nije tako i jo vie sada da to i jest i kao da toga nema i izvan je, ulice nisu postojee graevine iako jesu i ne podlijeu niemu iako su neodvojiva kima prostora i gradnji i raznog drugog. Kako ulice slino i mnogo toga sustavnog.Da takvom "igrom rjei" ne ide i ne odrava se nego pada je zorno ve u tim "rjeima" a sve razmjerno i vie. Da je neizbjeno zahtjevno rjeavati i bitno mijenjati (i sustav "rjei" i sve) isto.

Povrine i obujmi su osnova i bitni alat reguliranja mogunosti gradnje, obveznih plaanja (doprinosi, naknade, pristojbe i ostalo), prometa nekretnina, (su)vlasnikih prava i obveza te ostalog (Slovenija nije imala izbora nego donijeti nove jedinstvene kriterije za sve i sve sreivati sudski iskljuujui ostalo, a u RH je isto razliitije, do ekstremno)Udio potpuno novih gradnji se smanjuje. Udio postojeih gradnji i zahvata na njima je ve sada preteni dio, a programima, planovima i stvarnim procesima se taj udio sve vie poveava. Tako se u svim postupanjima i procesima dodatno poveava i iri udio dosadanjih raznovrsnih i nekonsolidiranih propisa i pravila, mijeajui se sa novima. Tako se na istim gradnjama sve vie neizbjeno pojavljuju veoma razliiti kriteriji, pravila i podaci povrina i obujma za isto.Neto i/ili korisna povrina je iznimno neusklaena i neizbjene su korekcijeOva povrina je razliito odreena ZOG (ukljuujui pripadajuim pravilnikom, normom HRN ISO 9836 koju obvezno trae ZOG i vezani propisi o energetskoj uinkovitosti), Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (ZOVDSP) i praksom primjene.ZOG - korisna povrina po 5.1.7 HRN ISO 9836 (uporabna/usable, dio neto)ZOG ovu povrinu odreuje na 3 mijesta dosljedno po 5.1.7 HRN ISO 9836 kao korisna povrina a u 5.1.7 HRN ISO 9836 je uporabna plotina koja je neto plotina i to po 5.1.5.5 jedna od 3, osnovna. To su razliiti pojmovi, a vezano za ostalo i razliiti kriteriji, pa time i razlike.To tako je stvarna neto povrina namjenskih prostora (bez zajednikih komunikacija, instalacija i ostalog kao dvorita itd.), ukljuujui bez koeficijenata kojima se umanjuje ili poveava po kriteriju korisnosti, iako je osnovni pojam i namjera po ZOG korisna povrina.1 ZOG Pojmovi lanak 3.(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedee znaenje: 24. ukupna korisna povrina zgrade je ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se rauna prema toki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011 Uporabna plotina. (2) 2 Pravilnik o projektima, doneen po ZOG-u, za Tehniki opis, lanak 18. st. 2., trai iskaz ukupne plotine korisne povrine zgrade takoer po toki 5.1.7 norme HRN ISO 9836 a u toj toki norma odreuje uporabnu povrinu (kao prethodno ZOG, l. 3. st. 1.). (2)3 Pravilnik o projektima dodatno trai za Tehniki opis, lanak 18. st. 4.Tehniki opis zgrade koja podlijee posebnom propisu kojim se ureuje racionalna uporaba energije i toplinska zatita u zgradama, osim iskaza plotina i obujma iz stavka 2. ovoga lanka, sadri i iskaz plotine bruto podne povrine zgrade, plotine korisne povrine zgrade Ak, plotine neto podne povrine zgrade i plotine ukupne korisne povrine zgrade, koje se izraunavaju u skladu s odredbama tog propisa. Taj propis je Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Nn 97/14 i 130/14), pod pojmovi, t. 27. Plotina ukupne korisne povrine zgrade jest ukupna neto podna plotina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade i rauna se prema toki 5.1.7. HRN ISO 9836:2011. Neto podna plotina zgrade iz ove toke istoznana je neto podnoj povrini zgrade definiranoj zakonom kojim se ureuje gradnja. (2) HRN ISO 9836:2011 5.1.7. Uporabna plotina5.1.7.1 Uporabna plotina je onaj dio neto plotine poda koji odgovara svrsi i uporabi zgrade (vidjeti sliku 1).5.1.7.2 Uporabna plotina odreuje se odvojeno za svaku razinu poda uz potpodjelu u skladu s tokom 5.1.3.1.5.1.7.2 Uporabna plotina odreuje se odvojeno za svaku razinu poda uz potpodjelu u skladu s tokom 5.1.3.1.Razredba na glavne i pomone uporabne plotine ovisi o tome predstavlja li prostor integralni dio primarne namjene (primarnih namjena) zgrade ili slui kao potpora primarnoj namjeni (primarnim namjenama) zgrade.Nie je naveden popis takvih namjena ....HRN ISO 9836:2011 5.1.5. Neto plotina poda5.1.5.1 Neto plotina poda je plotina unutar omeujuih elemenata (vidjeti toku 5.1.3.2[footnoteRef:1]) [1: 5.1.3.2 Ukupna plotina poda svake razine dobiva se iz vanjskih dimenzija omeujuih elemenata u visini poda iznad i ispod razine terena. Ti elementi ukljuuju zavrne elemente, obloge i parapete.Uvueni i istaknuti dijelovi koji postoje zbog konstrukcijskih ili estetskih razloga i profilacije nisu ukljueni ako oni ne mijenjaju neto plotinu poda (toka 5.1.5). Prekrivene plotine podova koje nisu omeene ili su omeene djelomino i nemaju omeujue elemente (npr. plotine u skladu s tokom 5.1.3.1 b) proraunavaju se u skladu s vertikalnom projekcijom vanjske granice prekrivajuih dijelova.]

5.1.5.2 Neto plotina poda odreuje se odvojeno za svaku razinu poda uz potpodjelu u skladu s tokom 5.1.3.1[footnoteRef:2]. Proraunava se iz svijetlih dimenzija dovrene zgrade u visini poda, iskljuujui rubne letvice, pragove itd. [2: HRN ISO 9836:2011 5.1.3.1 Ukupna je plotina podova zgrade ukupna povrina svih razina podova. Razine podova mogu biti katovi koji su potpuno ili djelomino pod terenom, katovi iznad terena, tavani, terase, krovne terase, srevisni podovi ili podovi spremita (vidjeti sliku 1). Nuno je razlikovati: plotine podova omeene i pokrivene sa svih strana plotine poda koje nisu omeene sa svih strana do svoje pune visine, ali su pokrivene, kao to su uvueni balkoniplotine podova koje se nalaze unutar dijelova (npr. parapeti obloge streha, rukohvati) ali nisu pokrivene, poput otvorenih balkona.]

5.1.5.4 U neto plotinu poda se ne ukljuuju tlocrtne plotine konstrukcijskih elemenata, uvuenih dijelova vrata i prozora i nie uvuenih djelova elemenata koji omeuju plotinu.5.1.5.5 Neto plotina poda dijeli se na:- uporabnu plotinu (toka 5.1.7), - plotinu za instalacije (toka 5.1.8) i - plotinu za kretanje (toka 5.1.9).

ZOG i Pravilnik kao dio ZOG koriste pojam "korisna povrina", kao i Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, koji l. 74. odreuje da korisne vrijednosti utvruje sud po pravilima da se "korisna vrijednost stana ili druge prostorije izraunava iz korisne povrine stana ili druge prostorije i odgovarajuih dodataka ili odbitaka za razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, poloaja i sl.", to je potpuna praksa, tako da se dodaci ili odbici koji poveavaju ili smanjuju vrijednost raunaju pomou koeficijanata stvarne povrine.Korisna povrina po ZOVIDSPZakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Nn 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - u daljnem tekstu ZOVIDSP) je posebni propis koji se odnosi na konano uporabno stanje gradnje u dijelovim vlasnitva i drugih stvarnih prava, ukljuujui upravljanja i odravanja, i u tome je nadreen ostalom ukljuujui sudski, lankom 74. korisnu povrinu odreuje bitno drukije nego to norma HRN ISO 9836 odreuje uporabnu povrinu, i to tako da korisne vrijednosti utvruje sud po pravilima da se: korisna vrijednost stana ili druge prostorije izraunava iz korisne povrine stana ili druge prostorije i odgovarajuih dodataka ili odbitaka za razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, poloaja i sl. korisna povrina je ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je prekidaju, (11) prigodom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama lanka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona, korisna se povrina u pravilu izraunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio graevinske dozvole ili koji je potvren po nadlenom tijelu; ali ako netko uini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna e se povrina izraunati prema stvarnom stanju. (3) Iznimno ..., ako su suvlasnici nekretnine suglasno odluili da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasniki dio odgovarajui dio, pa tada pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci.

Dodaci ili odbici koji poveavaju ili smanjuju vrijednost se raunaju pomou koeficijanata stvarne povrine. Praksa primjene je potpuna. Koriste se razliiti koeficijenti, ali tako da su za isti za istu zgradu, to je sukladno svemu i u praksi odlino funkcionira bez bitnih problema.Obujam Obujam je razliito odreen ZOG-om, koji u skladu s posebnim propisima, razliito odreuje izraun obujma za komunalni doprinos i vodni doprinos te normom HRN ISO 9836 koju ZOG, ukljuujui vezane propise o energetskoj uinkovitosti, trai.Obujam za obraun komunalnog i vodnog doprinosa, ZOG l. 122.Zakon o gradnji (Nn 153/13), Komunalni i vodni doprinos lanak 122. Investitor je po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.Po zakonima i pripadajuim propisima obujam za komunalni i vodni doprinos se izraunava kako ga odreuje Pravilnik o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa (Nn 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12). Dodatni kriteriji za komunalni doprinos (12 KD - prethodno)Za komunalni doprinos su vaei Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nn 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proieni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14) i na temelju njega doneene odluke gradova i opina, koje su esto mijenjane i osim veoma iznimno nema proienih tekstova, kao i zakon.Dodatni kriteriji za vodni doprinos (12 VD - prethodno)Pravilnik o obraunavanju i plaanju vodnoga doprinosa(Nn 79/10 i 134/12)Uredba o visini vodnog doprinosa (Nn 78/10, 76/11, 19/12 i 151/13)Ukupni obujam zgrade 5.1.7 HRN ISO 9836, ZOG l. 18. st. 2. (3 - prethodno)Pravilnik o projektima, doneen po ZOG-u, za Tehniki opis, lanak 18. st. 2., trai iskaz ukupnog obujma zgrade po toki 5.2.2 norme HRN ISO 9836[footnoteRef:3]. [3: lanak 18. stavak 2. Pravilnika - Tehniki opis zgrade sadri iskaz ukupne plotine podne povrine zgrade, ukupne plotine korisne povrine zgrade i ukupnog obujma zgrade izraunate prema tokama 5.1.3., 5.1.7 i 5.2.2. norme HRN ISO 9836lanak 20. stavak 1. Pravilnika - U prvoj mapi glavnog projekta mora biti zajedniki tehniki opis koji sadri:9. podatke iz lanka 18. stavka 2. ovoga Pravilnika, ako je primjenjivo,]

Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m), ZOG l. 14. (5)Gospodarenje energijom i ouvanje topline je jedan od temeljnih zahtjeva za graevinu. Bitno se razlikuju obujam grijanog dijela zgrade i obujam negrijanog dijela zgrade.Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Nn 97/14 i 130/14), Znaenje pojedinih pojmova u ovom Propisu lanak 4. (1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisa sljedee znaenje: 21. Oploje grijanog dijela zgrade, A (m) (6), jest ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela zgrade), ureena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija graevnih dijelova;Bruto ili ukupna povrina Graevinska (bruto) povrina ZoPUZa potrebe primjene propisa prostornog ureenja (kriteriji izgraenosti po prostornom planu itd.) Zakon o prostornom ureenju (Nn 153/13), Pojmovi lanak 3. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje: 3. graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade.Graevinska (bruto) povrina ZPUGPrestao je vaiti na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji doneeni i mijenjani Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada (Nn 90/10, 111/10 i 55/12), u kojem graevinske (bruto) povrina ukljuuje loe, vanjska stubita, balkone i terase. Kako se i dalje koristi za masovne procese ozakonjenja i druge zapoete postupke te kako je koriten za sve, ovako odreena i utvrena povrina, drukije i kao vea za isto od ZOPU, je u veini postojeih zgrada, rekonstrukcija, obnova i ostalog. Pravilnik o projektima, doneen po ZOG-u, za Tehniki opis, lanak 18. st. 2., trai iskaz ukupne plotine podne povrine zgrade po toki 5.1.3 norme HRN ISO 9836[footnoteRef:4]. [4: lanak 18. stavak 2. Pravilnika - Tehniki opis zgrade sadri iskaz ukupne plotine podne povrine zgrade, ukupne plotine korisne povrine zgrade i ukupnog obujma zgrade izraunate prema tokama 5.1.3., 5.1.7 i 5.2.2. norme HRN ISO 9836lanak 20. stavak 1. Pravilnika - U prvoj mapi glavnog projekta mora biti zajedniki tehniki opis koji sadri:9. podatke iz lanka 18. stavka 2. ovoga Pravilnika, ako je primjenjivo,]

Plotina bruto podne povrinePravilnik o projektima, doneen po ZOG-u, dodatno trai za Tehniki opis, lanak 18. st. 4.Tehniki opis zgrade koja podlijee posebnom propisu kojim se ureuje racionalna uporaba energije i toplinska zatita u zgradama, osim iskaza plotina i obujma iz stavka 2. ovoga lanka, sadri i iskaz plotine bruto podne povrine zgrade, plotine korisne povrine zgrade Ak, plotine neto podne povrine zgrade i plotine ukupne korisne povrine zgrade, koje se izraunavaju u skladu s odredbama tog propisa. Taj propis je Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Nn 97/14 i 130/14), pod pojmovi, u toki 24. Plotina bruto podne povrine zgrade jest zbroj bruto plotina poda svih etaa zgrade i rauna se prema toki 5.1.3. HRN ISO 9836:2011 - plotina poda etaa koje su zatvorene i natkrivene sa svih strana[footnoteRef:5]; (7- dio od 1, prethodno) [5: tj. samo dio 5.1.3.1 a) povrine poda zatvorene i pokrivene sa svih strana a ne i ostalo pod 5.1.3.:povrine poda koje nisu zatvorene sa svih strana, ali su pokrivene, poput uvuenih balkonapovrine poda koje se nalaze unutar komponenti (ograde, ploe, rukohvati) ali nisu pokrivene, poput otvorenih balkona.]

Mogunosti izbora se ire i bivaju neizbjene od rjei preko "igre rjei" do sloenije i najambicioznije - ili sve dalje tako kao "vie nije kao prije, nije lako, i nikako" ili zahtjevno i sloenoGlavne struje (mainstream) iskusno sve vie izbjegavaju ba sve osim koncentracije na plijen i anse oko plijena. Mogunosti za to se ire. Ali kako se ire time jaaju tu konkurenciju i poplave te jo vie smanjuju plijen i anse, kao velike poplave koje umijesto obrane od poplave bivaju sve vee obrnutim a plijen sve manji.

Nakon dugo vremena ire se i mogunosti za drukije, i izvrnuto na izvrnuto ali i sloenije i raznovrsnije, od rjei preko "igre rjei" do sloenije i najambicioznije. Veliki izbor i korak je ve sko se samo bez dodatnog napora i troka uz manji postojei napor i troak percipira (gleda i vidi) i recepcira (primi na znanje i kao takvo uvaava i tretira dalje) da sve to jest i postoji jest i postoji i kao nezakonito i kao zakonito i nezakonito koje se legalizira i sreuje ili ve jeste kao takvo. Rjei i "igre rjei" time bivaju primjerenije i potentnije te otvaraju i stvaraju mogunosti za mentalno i stvarno razno sloenije i raznovrsnije.Podruja/osnoveProstorno ureenje je sustav ureenja prostora kao osobito vrijednog i ogranienog (nacionalnog) dobra.Zakon o prostornom ureenju (Nn 153/13 - ZOPU), Predmet Zakona i cilj sustava prostornog ureenjalanak 1.Ovim se Zakonom ureuje sustav prostornog ureenja: ciljevi, naela i subjekti prostornog ureenja, praenje stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja, uvjeti planiranja prostora, donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi ukljuujui njihovu izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova, ureenje graevinskog zemljita, imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor.lanak 2.Prostornim ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Drava) kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia i prirode, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih i kulturnih dobara.Gradnja je projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te vezanoZakon o gradnji (Nn 153/13), Predmet i cilj Zakonalanak 1.(1) Ovim se Zakonom ureuje projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s propisima koji ureuju prostorno ureenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih uvjeta propisanih za graevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima.(2) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.).Ostalo sastavno i vezano Energija - energetska uinkovitost, razno to se svjetski, od EU i u RH forsira i iriZakon o energetskoj uinkovitosti (Nn 127/14.), Predmet Zakona lanak 1.(1) Ovim se Zakonom ureuje podruje uinkovitog koritenja energije, donoenje planova na lokalnoj, podrunoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini za poboljanje energetske uinkovitosti te njihovo provoenje, mjere energetske uinkovitosti, obveze energetske uinkovitosti, obveze regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora trita energije u svezi s prijenosom, odnosno transportom i distribucijom energije, obveze distributera energije, opskrbljivaa energije i/ili vode, a posebice djelatnost energetske usluge, utvrivanje uteda energije te prava potroaa u primjeni mjera energetske uinkovitosti.(2) Na odnose koji nisu ureeni ovim Zakonom supsidijarno se primjenjuju propisi kojima se ureuje energetski sektor i pojedina trita energije, gradnja, zatita okolia, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, dravne potpore i drugi propisi.Primjena pravne steevine Europske unije lanak 2.Ovim se Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o energetskoj uinkovitosti kojom se dopunjuju direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315,14. 11. 2012.).Svrha i interes Republike Hrvatske lanak 3.(1) Svrha je ovoga Zakona ostvarivanje ciljeva odrivog energetskog razvoja: smanjenje negativnih utjecaja na okoli iz energetskog sektora, poboljanje sigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanje potreba potroaa energije i ispunjavanje meunarodnih obveza Republike Hrvatske u podruju smanjenja emisije staklenikih plinova i to poticanjem mjera energetske uinkovitosti u svim sektorima potronje energije.(2) Uinkovito koritenje energije od interesa je za Republiku Hrvatsku.Nekretnine su u RH preko pola svega materijalnog a gradnje i vezano preteni dioZakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Nn 78/15)Uredba o procjeni vrijednosti nekretnina (Nn 74/14)Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Nn 79/14)Graevni proizvodiZakon o graevnim proizvodima (Nn 76/13 i 30/14)Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode (Nn 103/08)Odluka ministra o sustavima ocjenjivanja sukladnosti graevnih proizvodaPravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda (Nn 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11)Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda (Nn 113/08)Zatita okoliaZakon o zatiti okolia (Nn 80/13)Komunalno gospodarstvoZakon o komunalnom gospodarstvu (Nn26/03. (proieni tekst), 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01.,82/04.,178/04., 38/09., 79/09., 49/11.,144/12., 147/14.)Zakon o grobljima (Nn 19/98., 50/12.)Temeljni i drugi zahtjevi - sloeni sustavi propisa i prakseZOG 2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINUObveza ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu lanak 7.(2) Graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u graevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.Temeljni zahtjevi za graevinu lanak 8.Temeljni zahtjevi za graevinu su:1. mehanika otpornost i stabilnost2. sigurnost u sluaju poara3. higijena, zdravlje i okoli4. sigurnost i pristupanost tijekom uporabe5. zatita od buke6. gospodarenje energijom i ouvanje topline7. odriva uporaba prirodnih izvora.Mehanika otpornost i stabilnostZOG lanak 9.Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom graenja i uporabe ne mogu dovesti do:1. ruenja cijele graevine ili nekog njezina dijela2. velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv3. oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije4. oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.Sigurnost u sluaju poaraZOG lanak 10.Graevine moraju biti projektirane i izgraene tako da u sluaju izbijanja poara:1. nosivost graevine moe biti zajamena tijekom odreenog razdoblja2. nastanak i irenje poara i dima unutar graevine je ogranieno3. irenje poara na okolne graevine je ogranieno4. korisnici mogu napustiti graevinu ili na drugi nain biti spaeni5. sigurnost spasilakog tima je uzeta u obzir.Zakon o zatiti od poara (NN 92/10) i pripadajui propisiHigijena, zdravlje i okoliZOG lanak 11.Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, tijekom graenja, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo ega od dolje navedenog:1. istjecanja otrovnog plina2. emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), staklenikih plinova ili opasnih estica u zatvoreni i otvoreni prostor3. emisije opasnog zraenja4. isputanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, povrinske vode ili tlo5. isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na pitku vodu6. pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje krutog ili tekueg otpada7. prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine.

Zakon o sanitarnoj inspekciji (Nn 113/08 i 88/10) i razni zakoni i propisi, ovisno i namjeni i drugomSigurnost i pristupanost tijekom uporabeZOG lanak 12. Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.

Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (Nn 78/13). Prema pravilniku pristupanost se treba osigurati graevinama javne, stambene i stambeno-poslovne namjene s deset ili vie stanova. S obzirom da se u predmetnoj stambenoj zgradi nalaze 2 stana i da investitor nije zahtjevao osiguranje pristupanosti osobama smanjene pokretljivosti, pristupanost nije osigurana.Zakon o zatiti na radu(Nn 71/14, 118/14 i 154/14) i vezani sloeni sustav propisaZatita od bukeZOG lanak 13.Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omoguuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uvjetima.Zakon o zatiti od buke (Nn 30/09, 55/13, 153/13) Gospodarenje energijom i ouvanje topline - dio energije i energetske uinkovitostiZOG lanak 14.Graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom graenja i razgradnje.lanak 20.(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske uinkovitosti, ako tehnikim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukije.(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgraena tako da je mogue bez znaajnih trokova osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s mogunou daljinskog oitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.(3) Zahtjeve energetske uinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji ukljuuju minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njezinih posebnih dijelova, nain izrauna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadraj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom te druge zahtjeve vezane uz energetsku uinkovitost zgrade, kao i dostavu izvjea Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izraune i rezultate trokovno optimalnih analiza propisuje tehnikim propisom ministar.Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom lanak 21.(1) Projektant je duan prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti izraditi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru.(2) Alternativni sustavi u smislu stavka 1. ovoga lanka su:1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora2. kogeneracija3. daljinsko grijanje ili hlaenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora4. dizalice topline.Ostali zahtjeviOdriva uporaba prirodnih izvoraZOG, Odriva uporaba prirodnih izvora lanak 15.Graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee:1. ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja2. trajnost graevine3. uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.OtpadPojmovnik/nazivlje u propisimaRjei (pojmovi, odreenja) i "igre rjei" svrstavaju isto u isto vrijeme u rasponu od iznimno lako uz vie bespovratnih poticaja od obveza do nemogue i iskljuivo tete ako se sve rjeava najbolje Npr. postojei kompleks (sloena graevina) od vie zgrada i ostalog kao jedno je manjim djelom (< 10%) zapoet i izgraen potpuno zakonito a zatim u raznim etapama nezakonito (> 90 %) i ozakonjen (legaliziran, za bitno manje plaenih doprinosa i ostalog nego zakonitih manje od 10 %). Aktualne su manja rekonstrukcija i prenamjena te kandidiranja za razne programe i bespovratna sredstva. Najjeftinije, najmanje obveza i rizika i podosta mogunosti te vjerojatnosti za dobivanje bespovratnih sredstava je dozvola za promjenu namjene i uporabu graevine po l. 151.-156. Zakona o prostornom ureenju. Vlasnik nakon toga moe povoljno prodati i ostvariti veu zaradu. Tj. praktiki odabrati prethodno navedene 1., 2. ili 3. vrstu. Daleko najskuplje, najzahtjevnije, najrizinije, najmanje isplativo a najvie neizvjesna je manja sloena obnova i rekonstrukcija kao openito najbolje rjeenje za sve. To je iz razloga jer je sve manje vie namjerno izvrnuto pa je to vrsto prethodno navedeni diskriminirana 4. vrsta.Izmeu tih krajnosti su razne srednje varijante, kojima je kljuni problem sloena procesna nepouzdanog propisa i primjene propisa.

Npr. rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) zgrade s dva stana. Zgrada je zapoeta 80-tih i kako vlasnik nije imao novaca do sadanjeg vala ozakonjenja je izgradi treinu zgrade, ozakonio i nastavio te treba graevinsku dozvolu. Kao to je to preteno za to treba platiti razmjerno 30 puta vie, sve je nepouzdano ... Prostorno ureenjeZakon o prostornom ureenju (Nn 153/13 - ZOPU), Pojmovilanak 3.(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje:1. etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne graevinske dozvole2. fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne graevinske dozvole3. graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade4. graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u prostoru i veliina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukije5. graevine javne i drutvene namjene su graevine namijenjene obavljanju djelatnosti u podruju drutvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu dravnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga graana i vjerskih zajednica6. graevinsko zemljite je zemljite koje je izgraeno, ureeno ili prostornim planom namijenjeno za graenje graevina ili ureenje povrina javne namjene7. graevinsko podruje je podruje odreeno prostornim planom na kojemu je izgraeno naselje i podruje planirano za ureenje, razvoj i proirenje naselja, a sastoji se od graevinskog podruja naselja, izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja8. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektronike komunikacijske i druge graevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara9. izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je podruje odreeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu10. izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, odreen prostornim planom11. izgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom koje je izgraeno12. javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, odreene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih planova i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem idejnog projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog ureenja13. katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina14. katastarski ured je podruni ured za katastar Dravne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba15. komunalna infrastruktura su graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i proiavanju otpadnih voda, odravanju istoe naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulina rasvjeta, trnice na malo, groblja, krematoriji i povrine javne namjene u naselju16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom17. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove prostornog ureenja18. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove prostornog ureenja19. namjena prostora, povrina, zemljita, odnosno graevina je planirani sustav koritenja prostora, povrina, zemljita, odnosno uporabe graevina, odreena, odnosno propisana prostornim planom20. neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj21. neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja odreen prostornim planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura22. osnovna infrastruktura je prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne estice, odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mrea23. obalna crta je crta plimnog vala na obali24. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno odreena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan25. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora, te ouvanja kakvoe okolia i prirode, odreuje namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru26. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu27. povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistike staze, pjeake staze i prolazi, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.)28. prometna povrina je povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne estice29. prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi30. prostorni standardi su skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova31. prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja32. struno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba opine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja33. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije, nadlena za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja34. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica35. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljava karakter izgraenog dijela graevinskog podruja i urbane mree javnih povrina devastiranih nezakonitim graenjem36. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu37. vrsnoa izgraenog prostora je opi interes koji se osigurava provedbom dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnou i kulturu graenja, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se ureuje graenje38. zahvat u prostoru je svako graenje graevine, rekonstrukcija postojee graevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ureuje ili mijenja stanje u prostoru39. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana.GradnjaZakon o gradnji (Nn 153/13) Pojmovilanak 3.(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:1. energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja meu ostalim ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje2. gradilite je zemljite i/ili graevina, ukljuivo i privremeno zauzete povrine, na kojima se izvodi graenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu3. gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja4. graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava ili uklanja postojea graevina5. graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao graenjem6. iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu7. javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreeni posebnim zakonima, koji utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji graevina8. katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureuje dravnu izmjeru i katastar nekretnina9. kotao je sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobaa izgaranjem u vodu10. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove graditeljstva11. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva12. odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena13. oprema su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina 14. postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednaena15. posebni uvjeti su uvjeti za graenje koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu16. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u sluajevima propisanim posebnim zakonom na nain propisan ovim Zakonom17. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina18. pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja19. rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove20. sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina21. sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlanost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajueg stupnja ugodnosti prostora22. ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine23. uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala i graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, te dovoenje graevne estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje24. ukupna korisna povrina zgrade je ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se rauna prema toki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:201125. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje upravnih poslova graditeljstva26. uvjeti prikljuenja su posebni uvjeti kojima se odreuje mogunost i uvjeti prikljuenja graevine na infrastrukturu27. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine28. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi vie ljudi ili u kojoj se prua usluga veem broju ljudi.Energija - energetska uinkovitost (ovdje dano te jo puno i sve vie)Zakon o energetskoj uinkovitosti (Nn 127/14.), Definicije pojmova lanak 4.(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju znaenja utvrena Zakonom o energiji, zakonom kojim se ureuje trite elektrine energije i zakonom kojim se ureuje trite toplinske energije.(2) U ovom se Zakonu koriste i pojmovi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:1. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem tekstu: APN) Agencija nadlena za posredovanje u prometu odreenim nekretninama izmeu vlasnika i zainteresiranih domaih fizikih ili pravnih osoba2. agregator pruatelj usluga potranje koji kombinira vie kratkotrajnih optereenja potroaa za prodaju ili drabu na organiziranim tritima energije3. cjelokupna uinkovitost godinji iznos proizvodnje elektrine i mehanike energije i proizvodnje korisne topline podijeljen s gorivom utroenim za toplinsku energiju proizvedenu u postupku kogeneracije i bruto proizvodnju elektrine i mehanike energije4. davatelj subvencije tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, fondovi i pravne osobe u vlasnitvu drave i druge pravne osobe koje dodjeljuju ili upravljaju subvencijama u Republici Hrvatskoj5. distributer energije energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije energije6. eko-dizajn podrazumijeva integraciju zahtjeva zatite okolia u dizajn proizvoda s ciljem poboljanja utjecaja na okoli proizvoda povezanih s energijom kroz njegov itav ivotni ciklus7. ekonomski opravdana potranja potranja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlaenjem, a koja bi se inae u trinim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije razliitima od kogeneracije8. elektrina energija iz kogeneracije elektrina energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obraunana u skladu s metodologijom za izraun elektrine energije iz kogeneracije9. energetska obnova zgrade primjena mjera energetske uinkovitosti u svrhu poboljanja energetskog svojstva zgrade ili njezina dijela i temeljnog zahtjeva za graevinu gospodarenje energijom i ouvanje topline. Pri emu mjere energetske uinkovitosti obuhvaaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje uteda energije, poveanje toplinske zatite ovojnice zgrade, unapreenje tehnikih sustava zgrade koji ukljuuju tehniku opremu za grijanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode, sustav rasvjete te sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvoenje sustava obnovljivih izvora energije10. energetska uinkovitost odnos izmeu ostvarenog korisnog uinka i energije potroene za ostvarenje tog uinka, kao i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i /ili kogeneracije za koju se ne ostvaruje poticajna cijena temeljem posebnih propisa11. energetski pregled sustavan postupak stjecanja odgovarajueg znanja o postojeem profilu potronje energije zgrade ili skupine zgrada, industrijskog ili komercijalnog procesa ili postrojenja ili privatne ili javne usluge, utvrivanja i kvantificiranja trokovno uinkovitih mogunosti uteda energije te izvjeivanja o rezultatima12. energetski pregled za velika poduzea energetski pregled koji obuhvaa energetski pregled zgrada u skladu sa zakonom kojim se ureuje gradnja i energetski pregled tehnolokih procesa ili industrijskih postrojenja sukladno pravilniku o energetskim pregledima za velika poduzea13. energija primarni energenti i/ili transformirani oblik energije, odnosno elektrina energija, toplinska energija, plin, nafta i naftni derivati i energija iz obnovljivih izvora14. energetska usluga provedba projekta energetske uinkovitosti i ostalih povezanih aktivnosti temeljena na ugovoru o energetskom uinku s jamstvom da u referentnim uvjetima vodi do provjerljivog i mjerljivog ili procjenjivog poboljanja energetske uinkovitosti i/ili uteda energije i/ili vode15. europska norma norma koju je donio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehniku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je stavljena na raspolaganje za javnu uporabu16. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) pravna osoba s javnim ovlastima, osnovana posebnim zakonom koja obavlja djelatnost utvrenu ovim i posebnim zakonom17. gospodarenje energijom sve radnje kontinuiranog praenja i analize potronje energije i vode koje obuhvaaju utvrivanje promjena u trendovima potronje energije i vode, odreivanje ciljeva za utedu energije i vode, usporeivanje ostvarene potronje s predvienom potronjom te prijedloge i provedbu mjera za poboljanje energetske uinkovitosti na toj osnovi18. javna tijela smatraju se javni naruitelji u skladu sa zakonom kojim se propisuje javna nabava19. javni sektor smatraju se proraunski i izvanproraunski korisnici dravnog prorauna i korisnici prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave20. kogeneracija istodobna proizvodnja toplinske i elektrine energije u istom postupku21. kogeneracijska jedinica jedinica koja moe raditi u kogeneracijskom pogonu22. korisna toplina toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potranje za grijanjem ili hlaenjem23. krajnji kupac fizika ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu potronju24. krajnja potronja energije cjelokupna energija kojom se opskrbljuju industrija, promet, kuanstva, usluge i poljoprivreda, iskljuujui isporuku sektoru za pretvorbu energije i samoj energetskoj industriji25. mala kogeneracijska jedinica kogeneracijska jedinica instaliranog kapaciteta manjeg od 1 MWe26. mala i srednja poduzea poduzee kako je definirano u glavi I. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzea te malih i srednjih poduzea (SL L 124, 20. 5. 2003., str. 36.), odnosno kategorija mikropoduzea te malih i srednjih poduzea koja se sastoji od poduzea koja zapoljavaju manje od 250 osoba te iji godinji promet ne prelazi 50 milijuna EUR ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi 43 milijuna EUR27. meunarodna norma norma koju je donijela Meunarodna organizacija za normizaciju te koja je stavljena na raspolaganje javnosti28. ministar ministar nadlean za energetiku29. Ministarstvo ministarstvo nadleno za energetiku30. mikrokogeneracijska jedinica kogeneracijska jedinica najveeg kapaciteta manjeg od 50 kWe31. mjera politike regulatorni, financijski, fiskalni ili dobrovoljni instrument ili instrument za pruanje informacija koji je formalno uspostavljen i provodi se u dravi lanici s ciljem stvaranja okvira potpore, zahtjeva ili poticaja kojima se osigurava da sudionici na tritu pruaju i kupuju energetske usluge i poduzimaju druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti32. mjere za poboljanje energetske uinkovitosti sve radnje koje redovito vode provjerljivom i mjerljivom ili procjenjivom poboljanju energetske uinkovitosti, odnosno smanjenju potronje energije i/ili vode33. nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) raunalna aplikacija za praenje i analizu potronje energije u zgradama javnog sektora koju vodi APN, a u koju se unose opi, konstrukcijski i energetski podaci te podaci o neposrednoj potronji energije i/ili vode za svaku zgradu javnog sektora34. nacionalni okvirni cilj uteda energije sveobuhvatni planirani cilj uteda u neposrednoj potronji energije u Republici Hrvatskoj, a izraunava se i odreuje u skladu s metodologijom utvrenom pravilnikom za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije35. nacionalni fond zgrada obuhvaa stambene i nestambene zgrade, odnosno cjelokupni fond zgrada u Republici Hrvatskoj36. nove utede energije utede energije koje se postiu primjenom mjera energetske uinkovitosti utvrenih pravilnikom za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije, a koje su provedene nakon 1. sijenja 2014.37. omjer elektrine i toplinske energije omjer izmeu elektrine energije iz kogeneracije i korisne topline u iskljuivo kogeneracijskom pogonu, uz koritenje radnih podataka odreene jedinice38. osoba zaduena za praenje potronje energije u javnom sektoru fizika ili pravna osoba koja je od strane odgovorne osobe imenovana da nadzire potronju energije i vode u graevini ili pojedinom upravnom tijelu39. operator prijenosnog sustava pravna ili fizika osoba odgovorna za pogon i voenje, odravanje, razvoj i izgradnju prijenosne mree na zadanom podruju i prekograninih prijenosnih vodova prema ostalim mreama te za osiguravanje dugorone sposobnosti mree da zadovolji razumne zahtjeve za prijenosom elektrine energije40. operator trita energije pravna osoba koja je odgovorna za organiziranje trita elektrine energije i plina u skladu s odredbama zakona kojima se ureuje trite elektrine energije i trite plina41. opskrbljiva energije energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost opskrbe energije42. ovlatena stranka pravni subjekt na koji je Vlada Republike Hrvatske ili drugo javno tijelo prenijelo ovlasti za razvoj financijskog plana, njegovo upravljanje ili rad u ime Vlade Republike Hrvatske ili drugog javnog tijela43. napredni mjerni sustavi / pametni sustav mjerenja elektroniki sustav koji moe mjeriti potronju energije pruajui vie informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristei se nekim oblikom elektronike komunikacije44. poboljanje energetske uinkovitosti smanjenje potronje energije uz iste referentne uvjete i jednak uinak kao prije provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti ili projekta energetske uinkovitosti, a koje je posljedica primjene energetski uinkovitih tehnologija, sustava i proizvoda, primjene obnovljivih izvora energije za preteno ili potpuno pokrivanje vlastite potronje energije u graevini i/ili promjena u ponaanju korisnika45. poduzee za maloprodaju energije fizika ili pravna osoba koja prodaje energiju krajnjim kupcima46. pojedinana mjera mjera koja dovodi do poboljanja energetske uinkovitosti koje se moe provjeriti i izmjeriti ili procijeniti i koja se poduzima kao posljedica mjere politike47. potronja primarne energije bruto kopnena potronja bez neenergetskog koritenja48. preureenje u znaajnoj mjeri preureenje iji trokovi prelaze 50 % trokova ulaganja za novu usporedivu jedinicu49. proizvod povezan s energijom sva roba koja tijekom upotrebe utjee na potronju energije, a koja se stavlja na trite i/ili puta u rad, ukljuujui i dijelove namijenjene za ugradnju u proizvode povezane s energijom, koje se stavlja na trite i/ili puta u rad kao pojedinane dijelove za krajnje korisnike i ije se okoline znaajke mogu neovisno procijeniti50. provedbene mjere za eko-dizajn mjere usmjerene na utvrivanje konkretnih zahtjeva za eko dizajnom odreenih grupa proizvoda povezanih s energijom51. provedbeno tijelo javne vlasti tijelo na koje se primjenjuje javno pravo i koje je odgovorno za provedbu ili praenje oporezivanja u podruju energetike ili emisija ugljika, financijskih planova i instrumenata, fiskalnih poticaja, standarda i normi, sustava oznaivanja energetske uinkovitosti, osposobljavanja ili obrazovanja52. pruatelj energetske usluge fizika ili pravna osoba koja prua energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti krajnjem kupcu53. referentna potronja energije i/ili vode potronja energije i/ili vode pri referentnim uvjetima prije provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, koja se koristi kao osnova za usporedbu u odreivanju buduih uteda energije i/ili vode54. referentni uvjeti predstavljaju vrijednosti neovisnih varijabli koje utjeu na potronju energije i/ili vode u graevini prije provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, u odnosu na koje se provodi normalizacija potronje energije i/ili vode nakon provedbe mjere55. regulatorno tijelo za energetiku nezavisni regulator energetskih djelatnosti osnovan zakonom kojim se ureuje obavljanje energetskih djelatnosti, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija56. sredinja vlast upravna tijela u pravnom sustavu dravne uprave57. stranka obveznica distributer energije ili poduzee za maloprodaju energije za koje je obvezujui sustav obveze energetske uinkovitosti iz lanka 13. ovoga Zakona58. stranka sudionica tvrtka ili javno tijelo koje se obvezalo ostvariti odreene ciljeve na temelju dobrovoljnog sporazuma ili je obuhvaeno instrumentom nacionalne regulatorne politike59. stupanj izgraenosti omjer izmeu povrine poda zgrade i povrine zemljita na odreenom podruju60. sustav gospodarenja energijom skup meusobno povezanih i djelujuih elemenata plana u kojem su odreeni cilj poveanja energetske uinkovitosti i strategija za njegovo ostvarivanje61. ugovor o energetskom uinku ugovor izmeu korisnika i pruatelja energetskih usluga, verificiran i praen tijekom cijelog svog trajanja, pri emu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljanje energetske uinkovitosti obuhvaenih energetskom uslugom otplauje prema ugovorenom stupnju poboljanja energetske uinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao to su financijske utede62. uinkovito centralizirano grijanje i hlaenje sustav centraliziranog grijanja ili hlaenja koji upotrebljava najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % topline dobivene kogeneracijom ili 50 % kombinacije takve energije i topline63. uinkovito grijanje i hlaenje sustav grijanja i hlaenja koji, u odnosu na ishodini scenarij koji odraava uobiajenu situaciju, mjerljivo smanjuje utroak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporuene energije unutar relevantne granice sustava na trokovno uinkovit nain, u skladu s procjenom iz analize trokova i koristi sukladno Zakonu o tritu toplinske energije i uzimajui u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju64. uinkovito individualno grijanje i hlaenje sustav opskrbe za individualno grijanje i hlaenje koji u odnosu na uinkovito centralizirano grijanje i hlaenje mjerljivo smanjuje utroak neobnovljive primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporuene energije unutar relevantne granice sustava ili zahtijeva jednak utroak neobnovljive primarne energije, ali uz nie trokove, uzimajui u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju65. ukupna korisna povrina poda povrina poda zgrade ili dijela zgrade u kojoj se koristi energija radi postizanja odreenih unutarnjih klimatskih uvjeta66. upravitelj nekretnine fizika ili pravna osoba koju su suvlasnici samostalnih uporabnih cjelina unutar jedne zgrade/graevine ovlastili za zastupanje u postupcima koji proizlaze iz upravljanja, na temelju ugovora o upravljanju, odnosno meuvlasnikog ugovora67. uteda energije koliina uteene energije i/ili vode utvrena mjerenjem i/ili procjenom potronje prije i poslije primjene jedne ili vie mjera za poboljanje energetske uinkovitosti, uz normalizaciju prema referentnim uvjetima68. veliki grad jedinice lokalne samouprave koje imaju vie od 35.000 stanovnika u skladu sa zakonom kojim se ureuje podruje lokalne i podrune (regionalne) samouprave69. velika poduzea trgovaka drutva koja ispunjavaju barem dva od sljedeih uvjeta: ukupna aktiva od najmanje 130.000.000,00 kuna, godinji prihod od najmanje 260.000.000,00 kuna, prosjeno najmanje 250 radnika tijekom poslovne godine70. zajamena uteda vrijednost utede energije i/ili vode koju jami pruatelj energetske usluge, a ostvaruje se na nain da mjere utvrene ugovorom o energetskom uinku u referentnim uvjetima dovode do provjerljivih uteda energije i/ili vode koje se mogu utvrditi mjerenjem ili procjenom71. visokouinkovita kogeneracija kogeneracija koja udovoljava kriterijima utvrenim Pravilnikom o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije72. vrijednost zajamene utede novana vrijednost utede energije i/ili vode utvrena ugovorom o energetskom uinku73. ivotni ciklus oznaava posljedine i meusobno povezane faze proizvoda povezanog s energijom od uporabe sirovine za proizvodnju proizvoda do konanog odlaganja proizvoda nakon prestanka koritenja.Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Nn 97/14 i 130/14)Znaenje pojedinih pojmova u ovom Propisu lanak 4. (1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisa sljedee znaenje:1. Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (u daljnjem tekstu: SAUZ) su proizvodi, softver i tehnike usluge za automatsku regulaciju, nadgledanje i optimizaciju, intervenciju ljudi i upravljanje, u cilju postizanja energetski uinkovitog, ekonominog i sigurnog rada opreme i sustava zgrade, a ukljuuju elektrine kontrolne sustave grijanja, hlaenja, ventilacije, osvjetljenja zgrade i slino;2. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu;3. Daljinsko grijanje ili daljinsko hlaenje jest sustav koji se sastoji od centralnog izvora za proizvodnju energije, razvoda toplinske ili rashladne energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica u vie meusobno udaljenih zgrada na razliitim lokacijama radi koritenja za grijanje, pripremu potrone tople vode, hlaenje prostora ili tehnolokih procesa. Toplinska podstanica jest sklop ureaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje toplinske ili rashladne energije na lokaciji zgrade;4. Dizalica topline jest ureaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika nie temperaturne razine prema toplinskom spremniku vie temperaturne razine. Toplinski spremnik moe biti zrak, voda ili tlo;5. Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, suneva energija, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih voda i bioplinovi;6. Faktor fH,hr jest kolinik broja sati pogona u kojem tehniki sustav grijanja odrava unutarnju projektnu temperaturu i ukupnog broja sati u jednom tjednu;7. Faktor fC,day jest kolinik broja dana pogona u kojem tehniki sustav hlaenja odrava unutarnju projektnu temperaturu i ukupnog broja dana u jednom tjednu;8. Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik oploja, A (m), i obujma, Ve (m), grijanog dijela zgrade;9. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, FC (-), jest kolinik izmeu prosjene suneve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s napravom za zatitu od suneva zraenja i suneve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave;10. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a), jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade;11. Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje, QC,nd (kWh/a), jest raunski odreena koliina topline koju sustavom hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlaenja zgrade;12. Graevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov, graevinski otvor i dr.);13. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od 12 C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio zgrade;14. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;15. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;16. Ministarstvo jest sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva;17. Zgrada gospodarske namjene jest zgrada koja se koristi za poljoprivredne svrhe (staja, vinarija i sl.) ili industrijske proizvodne i skladine svrhe;18. Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je putena u pogon, odnosno prije poetka uporabe;19. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m), jest bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A (m);20. Obujam grijanog zraka, V (m), jest neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76Ve za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim sluajevima;21. Oploje grijanog dijela zgrade, A (m), jest ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela zgrade), ureena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija graevnih dijelova;22. Ovojnica zgrade jest skup objedinjenih elemenata zgrade koji razdvajaju njezin unutarnji prostor od vanjskog prostora i od negrijanog prostora zgrade (negrijanim prostorom smatraju se npr.: potkrovni prostor, garaa, kotlovnica, strojarnica, negrijano stubite);23. Ovojnica hladnjae jest skup objedinjenih elemenata zgrade ili dijela zgrade projektirane i hlaene na unutarnju projektnu temperaturu od 12 C ili niu, za graevne dijelove koji razdvajaju unutarnji prostor hladnjae od vanjskog prostora ili dijelova zgrade koji nisu u funkciji hladnjae;24. Plotina bruto podne povrine zgrade jest zbroj bruto plotina poda svih etaa zgrade i rauna se prema toki 5.1.3. HRN ISO 9836:2011-plotina poda etaa koje su zatvorene i natkrivene sa svih strana;25. Plotina korisne povrine zgrade, Ak (m), jest ukupna plotina neto podne povrine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se moe odrediti prema priblinom izrazu AK = 0,32Ve;26. Plotina neto podne povrine zgrade jest ukupna plotina poda svih etaa zgrade izmeu elemenata koji ga omeuju i rauna se prema toki 5.1.5. HRN ISO 9836:2011;27. Plotina ukupne korisne povrine zgrade jest ukupna neto podna plotina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade i rauna se prema toki 5.1.7. HRN ISO 9836:2011. Neto podna plotina zgrade iz ove toke istoznana je neto podnoj povrini zgrade definiranoj zakonom kojim se ureuje gradnja28. Primarna energija jest energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe;29. Referentna klima jest klima za meteoroloke postaje preuzete kao karakteristine za podruje kontinentalnog (kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju mm jest 3 C) i za podruje primorskog (kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju mm jest > 3 C) dijela Hrvatske;30. Regulacijski element temperature jest element termotehnikog sustava pomou kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil;31. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90 % bruto podne povrine namijenjeno za stanovanje, odnosno da nema vie od 50 m plotine neto podne povrine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima, zgrada za stanovanje zajednica (djeji, aki i studentski domovi, domovi umirovljenika, zatvori i sl.) te zgrada izdvojenih stacionara bolnica;32. Termotehniki sustav jest tehnika oprema za grijanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode zgrade ili posebnog dijela zgrade.;33. Tehniki sustav jest termotehniki sustav, sustav rasvjete te sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili posebnog dijela zgrade, kao to su kat, stan, ured i sl.;34. Toplinski most jest manje podruje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela;35. Trokovno optimalna razina je razina energetske uinkovitosti koja rezultira najmanjim trokom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri emu se najmanji troak odreuje uzimajui u obzir trokove ulaganja povezanih s energijom, trokove odravanja i operativne trokove (ukljuujui trokove i utede energije, kategoriju dotine zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i trokove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja odreuje svaka drava lanica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetske uinkovitosti odreuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja graevinskog elementa, ako se zahtjevi energetske uinkovitosti odreuju u odnosu na graevinske elemente. Trokovno optimalna razina nalazi se unutar podruja razina energetske uinkovitosti za koje je analiza trokova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna;36. Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f (-), jest kolinik plotine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski otvor) i ukupne plotine proelja (zid + prozor,). Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se plotina krovnih prozora, a ukupnoj plotini proelja dodaje se pripadna plotina kosog krova s krovnim prozorima.37. Unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H (C), jest projektom predvienatemperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;38. Vanjska temperatura, e (C), jest srednja mjesena temperatura vanjskog zrakana lokaciji zgrade prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnumeteoroloku postaju mm ;39. Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grijanja jest temperatura vanjskog zraka minym (C) prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju;40. Z