program za razvoj energetske baze podataka u crnoj gori - nacrt
-
Upload
duongthuan -
Category
Documents
-
view
243 -
download
2
Transcript of program za razvoj energetske baze podataka u crnoj gori - nacrt
PPRROOGGRRAAMM ZZAA RRAAZZVVOOJJ EENNEERRGGEETTSSKKEE
BBAAZZEE PPOODDAATTAAKKAA UU CCRRNNOOJJ GGOORRII
-- NNAACCRRTT --
Strana 2
SADRŽAJ
SADRŽAJ............................................................................................................................. 2
UVOD ................................................................................................................................. 4
Potrebne aktivnosti razvoja energetske efikasnosti ....................................................... 4
Stanje na području statistike u Republici Crnoj Gori ...................................................... 5
PRIKAZ ENERGETSKOG BILANSA U SKLADU SA EUROSTAT METODOLOGIJOM SA
DETALJNIJIM PRIKAZOM SVIH SEKTORA NA STRANI POTRAŽNJE................................... 7
Energetske količine ......................................................................................................... 7
Cijene energenata ........................................................................................................... 8
Energetski indikatori ....................................................................................................... 8
Nuklearna energija.......................................................................................................... 9
Saopštavanje podataka ................................................................................................... 9
Prikaz energetskog bilansa Republike Crne Gore u skladu sa eurostat metodologijom
....................................................................................................................................... 10
STUDIJE ZA PREDVIĐANJE ENERGETSKIH POTREBA ........................................................ 16
IZVJEŠTAVANJE U SKLADU SA PEEREA UPITNIKOM......................................................... 21
IZVJEŠTAVANJE I ZAHTJEVI ZA STATISTIČKIM PODACIMA ZA IMPLEMENTACIJU EU
DIREKTIVA ..................................................................................................................... 25
Direktiva 2006/32/EC o efikasnosti korišćenja krajnje energije i energetskim uslugama
....................................................................................................................................... 25
Direktiva 2002/91/ES o energetskim karakteristikama zgrada..................................... 26
Ostale direktive koje se odnose na energetsku efikasnost.......................................... 27
ZAHTJEVI EE BAZE PODATAKA ZA JAVNI SEKTOR ............................................................ 28
Uspostavljanje monitoringa sistema za javni sektor..................................................... 28
Informativna kampanja i promovisanje energetske efikasnosti u stambenom sektoru
....................................................................................................................................... 28
Baza podataka - ODYSSEE i indikatori koji se prate........................................................ 29
OSNOVE ZA IZRADU ZAKONA ILI AKTA ZA STATISTIČKU OBRADU PODATAKA U
ENERGETSKOM SEKTORU ............................................................................................. 31
Ciljevi za izradu zakona ................................................................................................. 31
Vrste podataka koje moraju saopštavati izvođači energetskih djelatnosti .................. 32
ANALIZA IT SPECIFIKACIJA ZA BAZU PODATAKA I Web - sajt .......................................... 35
Faze za izradu informacionog sistema .......................................................................... 35
Opis informacionog sistema ......................................................................................... 35
Strana 3
IZRADA PLANA ZA RAZVOJ EE STATISTIČKOG SISTEMA................................................... 37
Plan aktivnosti ............................................................................................................... 38
Terminski plan............................................................................................................... 39
Plan finansiranja............................................................................................................ 40
Siže akcionog plana za izradu EE baze podataka .......................................................... 41
PRILOG 1 .......................................................................................................................... 42
PRILOG 2 .......................................................................................................................... 55
PRILOG 3 .......................................................................................................................... 58
Strana 4
UVOD
U okviru aktivnosti Akcionog plana za 2007. godinu, formirana je Radna grupa za
pripremu Programa za razvoj energetske baze podataka u Crnoj Gori u cilju rješavanja
pitanja sakupljanja odgovarajućih podataka, elaboriranja i izvještavanja na polju
energetske efikasnosti. Uprkos činjenici da Crna Gora još ne participira u Ugovoru o
energetskoj povelji i "Protokolu energetske povelje o energetskoj efikasnosti i s njom
povezanom zaštitom životne sredine (PEEREA)", kod dizajna baze podataka treba
ozbiljno razmotriti zahtjeve PEEREA za izvještavanjem.
U procesu implementacije Programa za razvoj energetske baze podataka potrebno je
izraditi:
� Neophodne podzakonske akte, Vladine i ministarske odluke i druga dokumenata
neophodna za adekvatno funkcionisanje mehanizma za prikupljanje podataka,
kao i promovisanje samog usvajanja od strane Vlade.
� Oblike tokova informacija i podataka, identifikaciju izvora i odgovornosti, kao i
procedura za prikupljanje podataka;
� Razvoj baze podataka s početnim popunjavanjem podacima i izrada prvih
izvještaja;
POTREBNE AKTIVNOSTI RAZVOJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI Kratkoročne i srednjeročne aktivnosti pri razvoju energetske efikasnosti definisane su
Strategijom energetske efikasnosti, pri čemu je naglašen princip promovisanja
energetske efikasnosti (EE) u skladu sa najboljom meñunarodnom praksom i u skladu sa
EU legislativom i regulativom u oblasti EE, sa akcentom na primjenu relevantnih EU
direktiva, prilagoñavajući crnogorskim uslovima već dokazane šeme i politike u mnogim
zemljama EU i Jugoistočne Evrope.
Glavne aktivnosti moraju biti usmjerene u Prevoñenje Direktive 2002/91/EC o
energetskim karakteristikama zgrada u nacionalno zakonodavstvo.
Osim toga potrebno je uključiti i prevoñenje Direktive 2006/32/EC o efikasnosti
korišćenja krajnje energije i energetskim uslugama, Direktive 92/75/EEC o označavanju
potrošnje energije i ostalih resursa ureñaja u domaćinstvu uz pomoć etiketa i
standardnih informacija o proizvodu, kao i ostalih srodnih direktiva za označavanje
pojedinih ureñaja, Direktive 92/42/EEC o minimumu zahtjeva za efikasnošću novih
toplovodnih bojlera, Direktive 2004/8/EC o promovisanju kogeneracije itd.
Strategija energetske efikasnosti u cilju unaprijeñenja energetske efikasnosti u sektoru
zgrada, predviña legislativne, regulativne i institucionalne reforme, kako u vezi omotača
zgrade (termo izolacija i dr.), tako i kod samih energetskih ureñaja. Ove reforme trebaju
Strana 5
biti u skladu sa EU legislativom i meñunarodnom praksom, prilagoñene situaciji u
Republici Crnoj Gori.
U tom kontekstu je potrebno nastaviti rad na implementaciji direktiva o:
• Energetskim performansama zgrada (Direktiva 2002/91/EC);
• Označavanju (etiketiranju) i standardnim informacijama o proizvodu i
energetskoj potrošnji ureñaja u domaćinstvu (Direktiva 92/75/EEC i niz srodnih
direktiva);
• Minimumu zahtjeva za efikasnošću novih toplovodnih bojlera, električnih
hladnjaka i zamrzivača i za opterećenje fluorescentne rasvjete (Direktiva
92/42/EEC itd.).
STANJE NA PODRUČJU STATISTIKE U REPUBLICI CRNOJ GORI Voñenjem statistike u energetskom sektoru bavi se uglavnom MONSTAT (Zavod za
statistiku Crne Gore) i u manjoj mjeri i Ministarstvo za ekonomski razvoj. Analiza procesa
sakupljanja i obrade energetskih podataka u MONSTAT-u je pokazala da se sistematski
prikaz i aplikacija baze podataka za područje energetske efikasnosti tek razvija. Zato je
oportuno da se najprije definišu potrebe Jedinice za energetsku efikasnost odnosno
kasnije Agencije za energetsku efikasnosti i zatim daju osnovne smjernice procesa
sakupljanja i analize baze energetskih podataka.
Trenutno MONSTAT kao državna instituicija sakuplja sljedeće podatke iz oblasti sektora
energetike:
INDUSTRIJA
1. Vañenje energetskih sirovina;
Vañenje kam. uglja, lignita i treseta:
• Mrki ugalj,
• Lignit.
2. Proizvodnja koksa i derivata nafte;
• Motorno ulje,
• Ulje za diferencijale,
• Kompresorsko ulje,
• Ostala maziva ulja.
Strana 6
3. Proizvodnja elektri čne energije;
• Hidroenergija,
• Termoenergija.
4. Bilans proizvodnje i potrošnje elektroenergije;
5. Potrošnja elektroenergije i goriva u industriji ;
• Koks,
• Kameni ugalj,
• Mrki ugalj,
• Lignit,
• Tečna goriva,
• Mazut,
• Prirodni gas,
• Tečni gas.
Svi ti podaci koje sakuplja MONSTAT na bazi več izrañenih upitnika, trenutno služe kao
energetska baza. Meñutim ovu bazu podataka je moguće još proširiti na temelju izrade
odreñenog Zakona ili podzakonskog akta sa kojim će se izraditi još efikasniji načini
sakupljanja podataka u energetskom sektoru. U tom slučaju je dakle neophodna
efikasnija saradnja izmeñu Ministarstva za ekonomski razvoj i MONSTATA u smislu
strukture energetskih podataka, izrade zajedničkih upitnika, izrade internetnog portala za
prikupljanje podataka itd.
Strana 7
PRIKAZ ENERGETSKOG BILANSA U SKLADU SA EUROSTAT METODOLOGIJOM SA DETALJNIJIM
PRIKAZOM SVIH SEKTORA NA STRANI POTRAŽNJE
Energetska statistika je integrisani dio Evropskog statističkog sistema. Godišnje i
mjesečne statističke podatke koje sakuplja EUROSTAT su značajni za:
� Obavezno informisanje Evropske komisije sa usklañenim, pouzdanim i ažurnim
podacima, koji služe kao temelj pri odreñivanju energetske politike u energetskom
sektoru.
� Obavezno informisanje EU Institucija, državnih institucija u Crnoj Gori, kompanija,
udruženja i državljana u okviru EU sa visoko-kvaltetnom statističkom službom na
području energetike.
Energetska statistika obuhvača široki spektar podataka koji se sakuplja i obrañuje u četri
veće grupe.
ENERGETSKE KOLIČINE Grupa energetskih količina obuhvaća godišnje i mjesečne podatke o nabavki, uvozu,
izvozu, transformacijama, finalnoj potrošnji energije itd., po sektorima i gorivima, kao što
su sirova nafta, derivati nafte, prirodni gas, elektrika, tvrda goriva i obnovljivi izvori
energije itd. Baze godišnjih podataka obuhvaćaju cjelokupan spektar podataka.
PERIODIKA SAKUPLJANJA PODATAKA
Godišnje : godišnji podaci se šalju na EUROSTAT organzaciju u obliku upitnika (pet
različitih upitnika), koji služe za potrebe prikazivanja bilansa po EUROSTAT, IEA i UN
metodologijama. Ti upitnici obuhvaćaju podatke koji se odnose na tvrda goriva, naftu,
gas, električnu energiju i obnovljive izvore energije. Dopunjeni su pitanjima koje su
zajadnički potvrdile sve tri organizacije koje upotrebljavaju podatke (uputnici za
ispunjavanje za svako gorivo pojedinačno).
Godišnja statistika se odnosi na kalendarsku godinu, a do nje je moguć pristup u
EUROSTAT bazi 18 mjeseci nakon referentne godine. Mjesečni podaci obuhvaćaju
podatke kalendarskog mjeseca i objavljuju se tri mjeseca nakon referentnog mjeseca.
Mjesečno: mjesečni podaci koji se odnose na naftu se sakupljaju sa upitnikom
organizacije International Energy Agency (IEA), a kopiju ispunjenog upitnika mora dobiti i
EUROSTAT organizacija. Isto tako se moraju EUROSTATU poslati ispunjeni upitnici u
vezi mjesečnih podatka za tvrda goriva i električnu energiju.
Upitnici;
Godišnja periodika sakupljanja:
Strana 8
1. Tvrda goriva
2. Nafta
3. Gas
4. Električna energija
5. Obnovljivi izvori energije
Mjesečna periodika sakupljanja:
1. Tvrda goriva
2. MOS (Monthly Oil and Gas Statistic)
3. Električna energija
CIJENE ENERGENATA Grupa cijena energenata obuhvata 6-mjesečne podatke u vezi cijena električne energije i
prirodnog gasa (za industrijske potrošače i domaćinstva), cijene benzina BMB 95, dizel
goriva i ekstra lakog lož ulja na prodajnih mjestima (benzinske pumpe..).
Sve cijene se prikazuju u bruto iznosu što znači sa porezom i neto iznosu bez poreza (u
eurima ili nacionalnim valutama). Baza podataka o cijenama derivata nafte od godine
1985 dalje se prikazuje samo za države članice EU-15. Deset novih članica je počelo sa
saopštavanjem podataka o derivatima nafte tek u 2004 godini.
6-mjese čno: podaci se sakupljaju za polugodišnji period na bazi podataka koje pošalju
statistički zavodi i podaci DG-TREN-a. Podaci su dostupni šest mjeseci nakon predaje
podataka.
ENERGETSKI INDIKATORI Grupa energetskih indikatora se djeli na još dvije grupe, jedna od tih je grupa strukturnih
indikatora za energiju (sedam indikatora u vezi sa ekonomskim reformama i okolinom) i
grupa euro-indikatora za energiju (četri indikatora koji pokrivaju ekonomiju i cijene
ključnih energetskih produkta).
PERIODIKA SAKUPLJANJA PODATAKA
Godišnje: na godišnjem nivou se sakupljaju podaci na osnovu upitnika za grupu
strukturnih indikatora za energiju, koje je moguće koristiti tek 18 mjeseci nakon
referentne godine.
Upitnici u kojima se nalaze indikatori su jednaki kao za grupu energetskih količina.
Strana 9
Mjesečno: na mjesečnom nivou se sakupljaju podaci na osnovi upitnika za grupu euro –
indikatora za energiju, koje je muguće upotrebljavati 3 mjeseca nakon referentnog
mjeseca.
Upitnici – mjese čni podaci:
1. Nabavka derivata nafte
2. Nabavka električne energije
3. Nabavka prirodnog gasa
NUKLEARNA ENERGIJA Podaci koji se odnose na nuklearnu energiju se sakupljaju na godišnjem i mjesečnom
nivou. Ti podaci pokrivaju pojedinačne indikatore kao što je: faktor opterećenja (load
faktor), maksimalna izlazna snaga, instalisana snaga....
Države, za koje se prati baza podataka u vezi nuklearne energije su: Belgija, Njemačka,
Španija, Francuska, Holandija, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
PERIODIKA SAKUPLJANJA PODATAKA
Godišnje i mjese čno (na osnovu upitnika): zadnja godina za koju su se podaci o
nuklearnoj energiji ažurirali je 2001.
SAOPŠTAVANJE PODATAKA Podaci koji se odnose na energetsku statistiku se dobijaju od strane državnih institucija
nadležnih (Zakonom definisani) za sakupljanje i obrañivanje tih podataka (npr.
Ministarstvo za ekonomski razvoj ili MONSTAT). Podaci se moraju saopštavati
EUROSTAT organizaciji na bazi ispunjenih standardizovanih elektronskih upitnika (koji
su dostupni na internet stranici EUROSTAT-a) preko internet portala.
EUROSTAT organizacije ne propisuju nikakve sistematizacije sakupljanja podataka,
nego tu odgovornost prepuštaju državnim autoritetama, da same organizuju sistem
sakupljanja i objavljivanja po zato dogovorenoj EUROSTAT metodologiji. Načini
sakupljanja podataka su različiti od države do države s obzirom na vrstu goriva,
proizvodnju i sektore potrošnje.
Države Evropske Unije u kojima su za objavljivanje podataka zaduženi statisti čki
zavodi:
� Italija,
� Austrija,
� Švedska,
� Finska,
� Kipar,
Strana 10
� Češka,
� Latvija,
� Letonija,
� Slovačka,
� Malta,
� Estonija,
� Slovenija,
� Poljska,
� Rumunija,
� Bugarska,
� Turska (kandidat),
� Norveška (pridružena).
U ostalim članicama Evropske Unije su za objavljivanje podataka zadužena Ministarstva
nadležna za energiju, Agencije za energiju ili je zato zadužan neki drugi organ.
PRIKAZ ENERGETSKOG BILANSA REPUBLIKE CRNE GORE U SKLADU SA EUROSTAT METODOLOGIJOM Godišnji energetski bilans je statistika posebnog oblika kojom se prate energetski
tokovi svih oblika energije, od njihove pojave na odreñenom prostoru, pa do
njihove predaje finalnim potrošačima, gdje se konačno transformišu u neki od
korisnih oblika energije. Budući da u Republici Crnoj Gori ne postoje ureñene baze
podataka o energetskim tokovima, potrebno je što prije razviti dodatni sistem
prikupljanja energetskih podataka u okviru statističkog zavoda MONSTAT.
Pozicije energetskog toka, odnosno redovi energetsk og bilansa su sljede ći:
PRIMARNI BILANS
� Proizvodnja
� Uvoz
� Izvoz
� Nabavka
� Isporuka
� Saldo skladišta
� Bunker brodova
� UKUPNA POTROŠNJA
PROIZVODNJA TRANSFORMISANIH OBLIKA ENERGIJE
� Hidroelektrane
� Termoelektrana
� Industrijske toplane
� Industrijske kotlarnice
Strana 11
� Javne kotlarnice
� UKUPNA PROIZVODNJA
� BRUTO RASPOLOŽIVO
POTROŠNJA ZA TRANSFORMACIJE
� Hidroelektrane
� Termoelektrana
� Industrijske toplane
� Industrijske kotlarnice
� Crna metalurgija
� Industrija obojenih metala
� Industrija nemetalnih minerala
� Industrija grañevinskog materijala
� Drvna industrija
� Industrija papira
� Tekstilna industrija
� Prehrambena industrija
� Ostala industrija
� Javne kotlarnice
� UKUPNO ZA TRANSFORMACIJE
POTROŠNJA ZA POGON
� Proizvodnja uglja
� Hidroelektrane
� Termoelektrana
� Industrijske toplane
� Industrijske kotlarnice
� Javne kotlarnice
� UKUPNO ZA POGON
� GUBICI
FINALNA POTROŠNJA
� NEENERGETSKA POTROŠNJA
� ENERGETSKA POTROŠNJA
� INDUSTRIJA
� Crna metalurgija
� Obojenih metala
Strana 12
� Nemetalnih minerala
� Grañevinskog materijala
� Drvna
� Papira
� Tekstilna
� Prehrambena
� Ostala
� SAOBRAĆAJ
� Željeznički
� Drumski
� Vazdušni
� Pomorski i rječni
� Ostali
� OPŠTA POTROŠNJA
� Domaćinstva
� Usluge
� Poljoprivreda
� Grañevinarstvo
Finalna potrošnja
Kada se, od raspoloživih količina pojedinih oblika energije, oduzme potrošnja za
energetske transformacije i potrošnja za pogon energetskih postrojenja, odreñena
je neposredna ili finalna potrošnja, koja se dijeli u dvije osnovne grupe –
energetsku i neenergetsku finalnu potrošnju. U redu za neenergetsku finalnu
potrošnju, registruje se sirovinska potrošnja prirodnog gasa u petrohemijskoj
industriji, te potrošnja cijelog niza neenergetskih derivata nafte, kao što su primarni
benzin, white špirit, parafin, vosak, bitumen, ulja, maziva itd., kao sirovine u
industriji ili potrošnja u druge neenergetske svrhe, u bilo kojem sektoru potrošnje.
Energetska finalna potrošna se dijeli u tri podgrupe – industriju, saobra ćaj i
opštu potrošnju , a unutar svake podgrupe postoji dalja dodatna podjela.
Potrošnja energije u industriji podijeljena je na industrijske grane. Industrijske
grane koje su posmatrane u energetskom bilansu su sljedeće: crna metalurgija,
industrija obojenih metala, industrija nemetalnih minerala, industrija grañevinskog
materijala, drvna industrija, industrija papira, tekstilna industrija, prehrambena
industrija i ostala industrija.
Strana 13
Potrošnja energije u saobraćaju podijeljena je prema vrstama saobraćaja na
sljedeće podgrupe: željeznički saobraćaj, drumski saobraćaj, vazdušni saobraćaj,
pomorski i riječni saobraćaj i ostali saobraćaj.
Konačno, podsektori opšte potrošnje su: domaćinstva, sektor usluga, poljoprivreda
i grañevinarstvo.
Oblici energije:
U energetskom sistemu Crne Gore koriste se sljedeći primarni i transformisani
oblici energije:
� Mrki ugalj
� Lignit
� Hidro energija
� Ogrjevno drvo
� Industrijski otpaci
� Tečni naftni gas
� Motorni benzin
� Mlazno gorivo
� Dizel gorivo
� Ekstralako lož ulje
� Lož ulje
� Petrolkoks
� Bitumen
� Maziva
� Ostalo
� Električna energija
� Toplotna energija
U skladu sa Strategijom energetskog razvoja potrebno je predvidjeti kao energent i
prirodni gas.
Vrste Podatka koje se sakupljaju za pojedine sektor e potrošnje po EUROSTAT metodologiji
TVRDA GORIVA
� Kameni ugalj i antracit (1000 tona)
� Mrki ugalj (uvoz) (1000 tona)
� Mrki ugalj (domaći) (1000 tona)
� Lignit (1000 tona)
� Koks (1000 tona)
� UKUPNO TVRDA GORIVA (1000 tona)
Strana 14
SIROVA NAFTA I SIROVINE
� Sirova nafta (1000 tona)
� Rafinerijske sirovine (1000 tona)
� Plinski kondenzat (1000 tona)
� UKUPNO SIROVA NAFTA I SUROVINE (1000 tona)
TEČNA GORIVA
� TNG (1000 tona)
� Primarni benzin (1000 tona)
� Motorni benzin olovni (1000 tona)
� Motorni benzin bezolovni (1000 tona)
� Petrolejsko gorivo za reaktivne motore i ostali petrolej (1000 tona)
� Dizel gorivo (1000 tona)
� Ekstralako lož ulje (1000 tona)
� Lož ulje (1000 tona)
� White špirit (1000 tona)
� Petrolkoks (1000 tona)
� Ostala tekuća goriva (1000 tona)
� UKUPNO TEKUĆA GORIVA (1000 tona)
� Prirodni gas (mio Sm3)
� Nuklearna toplota (TJ)
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
� Geotermalna i sunčeva energija (TJ)
� Biomasa (TJ)
� Industrijski odpatci (neobnovljivi) (TJ)
� Deponijski gas (TJ)
� Gas iz ureñaja za čiščenje odpada (TJ)
� UKUPNO OBNOVLJIVI IZVORI
� Hidroenergija (TJ)
� Toplota (TJ)
� Električna energija (GWh)
EMISIJE CO2
� Transformacija
� Industrija
Strana 15
� Saobraćaj
� Ostalo
� UKUPNO
U sektoru finalne potrošnje se prate sljede ći podaci o koli činama za:
TVRDA GORIVA
� Mrki ugalj
� Koks
TEČNA GORIVA
� TNG
� Motorni benzini
� Petrolejsko gorivo za reaktivne motore i ostali petrolej
� Dizel gorivo
� Ekstralako lož ulje
� Lož ulje
� Prirodni gas
� Električna energija
Strana 16
STUDIJE ZA PREDVIðANJE ENERGETSKIH POTREBA
Studije za predviñanje energetskih potreba se zasnivaju na MEDEE metodologiji koja
obuhvata uticaj svih relevantnih odrednica energetske potrošnje kao što su: rast i
struktura društvenog proizvoda, demografske promjene, stambeni standard, mobilnost
stanovništva, klimatske prilike, promjena efikasnosti upotrebe energije, navike i običaji, i
slično. Pri tome izračuna predviñanje po pojedinim sektorima potrošnje: poljoprivreda,
industrija, saobraćaj, domaćinstva i uslužne djelatnosti, te po pojedinim oblicima
energije: fosilna goriva za potrebe grijanja, motorna goriva, električna energija, koks,
toplota iz javnih toplana, ogrjevno drvo i sunčeva energija. Svaki od finalnih energenata
sagledati u kontekstu ukupnih potreba finalne energije. Finalni energenti, za potrebe
grijanja, se odreñuje na osnovu predviñenih potreba korisne toplote, a uz uvažavanje
promjena u efikasnosti upotrebe toplote na potrošačima i stepena djelovanja tehnologija
za pretvaranje finalnih energenata u toplotu. Potrebe motornih goriva i električne energije
za netoplotne namjene se predviñaju direktno u finalnom obliku.
Potrošnja energije u industriji se odreñuje na osnovu društvenog proizvoda, pojedinih
grupacija industrije, a u saobraćaju na osnovu uticaja robnog i putničkog saobraćaja.
Potrošnja energije u domaćinstvima se odreñuje na osnovu broja stanovnika, stanova i
stambenog standarda, a u uslužnim djelatnostima na osnovu njihovog dijela društvenog
proizvoda i broja zaposlenih u tom sektoru privrede.
Pomoću osnovnog koncepta end-use modela, a na osnovu strukturne analize ostvarene
potrošnje energije se utvrñuju specifične potrošnje energije po jediničnim iznosima, kao
odrednice potrošnje energije, te zatim, na osnovu pojedinih scenarija razvoja pojedinih
odrednica i specifičnih potrošnji, se sintetizuje ukupna buduća potrošnja. Strukturnom
analizom se utvrñuje funkcionalna veza bitnih odrednica potrošnje energije i same
potrošnje energije, koja se prikazuje simulacijski, a formalizacija funkcionalnih veza se
prikazuje pomoću jednostavne linearne jednačine.
Samo struktuisanje modela potrošnje energije se vrši na nekoliko nivoa. Prva raspodjela
treba biti napravljena u sektoru potrošnje na slijedeći način:
� Poljoprivreda i grañevinarstvo
� Industrija
� Saobraćaj
� Domaćinstva
� Uslužne djelatnosti
Strana 17
Ovdje se pod uslužnim djelatnostima podrazumijeva kompletan sektor bez saobraćaja,
jer se saobraćaj modelira posebno.
Drugi nivo strukturnog modeliranja moraju biti vrste krajnjih energetskih potreba i to:
� Toplotne potrebe
� Električna energija za netoplotne potrebe
� Motorna goriva
Takoñe je potrebno prikazati toplotne potrebe koje mogu biti zadovoljene različitim
oblicima finalne energije kao što su:
� Fosilna goriva (čvrsta, tečna i gasovita)
� Električna energija
� Toplota iz javnih toplana i kotlarnica
� Ogrijevno drvo i biomasa
� Sunčeva energija i geotermalni izvori
Sve odrednice potrošnje modelirati kao:
� Makroekonomske
� Društvene
� Tehnološke
Za sve analize u modelu prognoziranja potrošnje finalne energije se uzima bazna godina
u kojoj postoji najviše informacija.
Sve analize se izrañuju prema više scenarija npr.:
� Visoki scenario, koji predviña relativno visoku dugoročnu stopu privrednog rasta
� Niski scenario, koji predviña nešto nižu dugoročnu stopu privrednog rasta
� Srednji scenario, koji predviña dugoročnu stopu rasta privrede izmeñu visokog i
niskog scenarija
Na osnovu pripadajućeg društvenog proizvoda iz scenarija, se odreñuje potrošnja u
poljoprivredi i grañevinarstvu, te industriji, a specifična potrošnju na osnovu potrošnje
energije po jedinici pripadajućeg društvenog proizvoda. Potrošnja finalnih energenata za
toplotne namjene i sama korisna toplota su zavisne od efikasnosti upotrebe.
U ostalim sektorima, za pronalaženje osnovne odrednice potrošnje, se koriste postojeće
odrednice kao što su: broj stanovnika i stanova, broj putničkih automobila i prosječna
Strana 18
godišnja kilometraža preñena putničkim automobilom, broj zaposlenih radnika u uslužnoj
djelatnosti, i slično.
Predviñanje budućih energetskih potreba uvijek se vrši na osnovu nekoliko scenarija.
Svaki scenario treba da predstavlja jedan skup pretpostavljenog razvoja odrednica
potrošnje.
U slučaju da za neku odrednicu nema službene ocjene razvoja, onda je potrebno
pribjegavati njenoj ekspertskoj procjeni, analogno zemljama koje su već prošle taj
stadijum društveno-ekonomskog razvoja.
U završnom koraku, prilikom predviñanja end-use postupkom, se primijenjuju scenarijski
utvrñene odrednice potrošnje u nekoj budućoj godini na specifičnu potrošnju energije
utvrñenu u baznoj godini, korigovanu na očekivani iznos u posmatranoj godini u
budućnosti. Na taj način se dobije vrijednost očekivane energetske potrošnje u budućoj
godini.
Dalje treba da slijedi razrada budućeg razvoja osnovnih odrednica energetske potrošnje:
domaćeg proizvoda, stanovništva, radne snage, stambenog fonda i saobraćaja.
Potrebno je uvažiti službene prognoze, a u slučaju da ih nema koristiti ekspertske
procjene.
Na osnovu ostvarenog energetskog bilansa u baznoj godini najprije se odreñuje korisna
toplotna energija za potrebe grijanja i rashlañivanja prostorija, pripremu tople vode i za
potrebe kuvanja u domaćinstvima i u sektoru usluga, a isto tako se odreñuje učešće
pojedinih oblika energije u proizvedenoj toplotnoj energiji. Za iste sektore se odreñuje
potrošnja nesupstituisane električne energije za specifične namjene. Na taj način se
izrañuje dugoročna prognoza potreba korisne toplotne energije za navedene svrhe u
domaćinstvima i uslužnom sektoru, kao i prognozu potreba električne energije za
specifične namjene. Sljedeći korak, u analizi sektora domaćinstava i sektora usluga,
treba da bude izrada nekoliko mogućih scenarija razvoja učešća energenata za sve
potrebe korisne toplotne energije, prilikom čega treba uzeti u obzir i moguću penetraciju
obnovljivih izvora energije, kao što je npr. korišćenje sunčeve energije i biomase, uz
primjenu modernih tehnologija. Nakon izrade scenarija se pristupa proračunu potrebnih
količina pojedinih oblika energije na nivou finalne potrošnje energije, uz primjenu
odgovarajućih faktora transformacije i uz uvažavanje povećanja efikasnosti zbog
tehničkog napretka, odnosno zbog sve većeg učešća modernih ureñaja s visokim
stepenom djelovanja. Konačni rezultat proračuna mora pokazati potrebne količine svih
oblika energije za zadovoljenje svih potreba u domaćinstvima i u sektoru usluga, a u
dugoročnom razdoblju koje se posmatra.
Za poljoprivredu i za grañevinarstvo, potrošnja energije u baznoj godini se podijeli na
potrošnju motornih goriva i na potrošnju energije za toplotne potrebe. Iz utrošene
energije za toplotne potrebe se odredi korisna toplotna energija kao i učešće pojedinih
Strana 19
oblika energije u njoj. Nadalje se izrañuje prognoza potreba motornih goriva i korisne
toplotne energije te izrada scenarija razvoja učešća pojedinih motornih goriva i
energenata za toplotne namjene u posmatranom periodu. I u ovim sektorima se uzima u
obzir moguće korišćenje obnovljivih izvora, kao što je npr. korišćenje biodizela za
poljoprivredne i grañevinske mašine, sunčeve energije i biomase. Primjenom
odgovarajućih faktora transformacije se odreñuje potrebna količina energenata, za
toplotne potrebe na finalnom nivou, tako da i u ovim sektorima konačni rezultat
proračuna budu ukupne potrebne količine motornih goriva i ostalih oblika energije.
Na osnovu potrošnje motornih goriva u saobraćaju, u baznoj godini, se radi prognoza
potreba te razrada scenarija mogućeg razvoja učešća pojedinih motornih goriva.
Takoñe, i u saobraćaju, sa odgovarajućim učešćem, se predviña korišćenje biodizela.
Konačni rezultat proračuna treba da predstavlja potrebne količine svih motornih goriva
za saobraćaj.
Potrošnja energije u industriji, u baznoj godini, se analizira tako da se odredi potrošnja
energije za proizvodnju toplote visokih temperatura, potrošnja energije za proizvodnju
toplote niskih temperatura, potrošnja električne energije za specifične potrebe, te
eventualna potrošnja ostalih oblika energije za specifične potrebe, kao što su potrošnja
koksa ili potrošnja neenergetskih derivata nafte. Primjenom odgovarajućih faktora
transformacije, se odreñuje korisna toplotna energija visokih temperatura i korisna
toplotna energija niskih temperatura, kao i udio pojedinih energenata u korisnoj energiji.
Nakon toga, se izrañuje prognoze potreba korisne energije, potreba električne energije
za specifične namjene i potreba ostalih energenata za specifične namjene. Takoñe se
razrañuju scenariji razvoja učešća pojedinih oblika energije u korisnoj energiji i
proračunava potreba oblika energija na nivou finalne potrošnje uz primjenu
odgovarajućih faktora transformacije. I ovdje je potrebno uzeti u obzir poboljšanje
faktora transformacije zbog korišćenja modernih tehnologija, kao i mogućnost
iskorišćavanja pojedinih obnovljivih izvora.
Struktura energenata na nivou finalne energije po s ektorima u modelu MEDEE:
Za predviñanje energetskih potreba po MEDEE – modelu je potrebno sakupljati podatke
za sektore finalne potrošnje (industrija, saobračaj i ostala potrošnja):
TVRDA GORIVA
� Lignit
� Mrki ugalj
� Crni ugalj, antracit, koks
TEKUĆA GORIVA
� Motorna goriva (benzini, dizel gorivo)
Strana 20
� Ekstralako lož ulje
� Lož ulje
PLINASTA GORIVA
� Prirodni gas
� TNG
� Ostali gasovi
DALJINSKA TOPLOTA
� Vruća voda
� Para
GEOTERMALNA ENERGIJA (lokalno)
ELEKTRIČNA ENERGIJA
PETROLKOKS
SUNČEVA ENERGIJA (lokalno)
NEENERGETSKA POTROŠNJA U INDUSTRIJI
NEKOMERCIJALNA GORIVA (drva/odpad, biomasa)
Strana 21
IZVJEŠTAVANJE U SKLADU SA PEEREA UPITNIKOM
UGOVOR O ENERGETSKOJ POVELJI I PROTOKOL ENERGETSKE POVELJE O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI I S NJOM POVEZANOM ZAŠTIT OM ŽIVOTNE SREDINE (PEEREA) Energetska povelja predstavljala političku inicijativu za opšte prihvaćeno uspostavljanje
razvojne saradnje meñu državama evro-azijskog kontinenta. Rusija i druge susjedne
zemlje obilovale su energetskim resursima, ali su im bila potrebna značajna ulaganja
kako bi obezbijedile razvoj, dok su zemlje Zapadne Evrope imale strateški interes za
diversifikacijom izvora snabdijevanja energijom, a time i smanjenjem potencijalne
zavisnosti od drugih područja u svijetu.
Ugovor o energetskoj povelji predstavlja akt koji povelji daje zakonsku snagu. Ugovor
obezbjeñuje širi multilateralni okvir pravila koji egzistiraju u skladu sa meñunarodnim
pravom, regulišući saradnju na polju energetike (zaštita i promovisanje stranih investicija
u energetskom sektoru, slobodna trgovina energetskih materijala, sloboda energetskog
mrežnog tranzita i dr.)
Grupa odredbi iz Ugovora odnosi se na smanjenje negativnog uticaja energetike na
životnu sredinu kroz poboljšanje energetske efikasnosti. Ovo pitanje je obrañeno
posebnim Protokolom energetske povelje o energetskoj efikasnosti i s njom povezanom
zaštitom životne sredine (PEEREA).
Potpisivanjem Ugovora o energetskoj povelji i navedenog Protokola, Crna Gora će
preuzeti odreñene obaveze u oblasti energetske efikasnosti uključujući:
� promovisanje energetske efikasnosti, koja je usklañena održivim razvojem;
� stvaranje uslova koji podstiču proizvoñače i potrošače da energiju koriste na što
je moguće ekonomičan, efikasan i ekološki prihvatljiv način;
� podsticanje saradnje u oblasti energetske efikasnosti.
Crna Gora bi preduzela aktivnosti na uspostavljanju sistema energetske efikasnosti,
zakonskih i regulatornih okvira koji promovišu, izmeñu ostalog, efikasno funkcionisanje
tržišnih mehanizama, uključujući tržišno orjentisano formiranje cijena. Izvještavanja o
postignutom progresu bi se vršila kroz redovne monitoring preglede i/ili temeljne
preglede na polju energetske efikasnosti.
PEEREA zahtjevi za izvještavanjem su specificirani u upitniku koji sadrži dva dijela: Dio
1 - koji se odnosi na legislativu, politike i programe i Dio 2 - koji se odnosi na
kvantitativne podatke o energetskim tokovima. To znači da su PEEREA zahtjevi za
izvještavanjem sastavni dio razvoja energetske baze podataka.
Strana 22
Prvi dio upitnika (Energy Efficiency Protocol and related Environmental Aspects) se
fokusira na kvalitativne podatke o politici energetske efikasnosti u državi, o mjerama i
instrumentima te akterima. Drugi dio upitnika se fokusira na kvantitativne podatke:
MAKROEKONOMSKI PODACI
� Broj stanovnika (milioni)
� Bruto domaći proizvod – BDP (mil. EUR)
� Bruto domaći proizvod po stanovniku (EUR/stanovnik)
OPŠTI ENERGETSKI PODACI
� Ukupna proizvodnja primarne energije (Mtoe)
� Ukupna potrošnja primarne energije (Mtoe)
� Uvoz (Mtoe)
� Ukupna potrošnja finalne energije (Mtoe)
� Ukupna potrošnja električne energije (TWh)
POTROŠNJA ENERGIJE PO SEKTORIMA
� Ukupna potrošnja finalne energije po sektorima
� Industrija (Rudarstvo, Proizvodnja, Grañevinarstvo) (kToe)
� Usluge (kToe)
� Transport (kToe)
� Poljoprivreda (kToe)
� Ostalo (kToe)
� Ukupna potrošnja finalne energije (kToe)
� Ukupna potrošnja finalne energije/BDP
� Indikatori energetske efikasnosti u sektoru doma ćinstva
� Elektrčna energija (Mtoe)
� Toplota (Mtoe)
� Tečna goriva (Mtoe)
� Gas (Mtoe)
� Ugalj (Mtoe)
� Obnovljivi izvori & Odpadci (Mtoe)
� Ostalo (Mtoe)
� Kvadratura (1000 m2)
� Broj stanova (x 1000)
� Potrošnja energije na stan (Mtoe/stan)
� Potrošnja energije na površinu (Mtoe/1000 m2)
Strana 23
� potrošnja finalne energije u sektoru industrije (Ru darstvo, Proizvodnja,
Grañevinarstvo)
� Ugalj (kToe)
� Sirova nafta (kToe)
� Derivati nafte (kToe)
� Gas (kToe)
� Nuklearna energija (kToe)
� Hidroenergija (kToe)
� Geotermalna, solarna itd. (kToe)
� Obnovljivi izvori & Odpadci (kToe)
� Električna energija (kToe)
� Toplina (kToe)
� UKUPNO (kToe)
� potrošnja finalne energije u sektoru ostale komerci alne potrošnje
� Elektrika (Mtoe)
� Toplota (Mtoe)
� Tečna goriva (Mtoe)
� Gas (Mtoe)
� Ugalj (Mtoe)
� Obnovljivi izvori & Odpadci (Mtoe)
� Ostalo (Mtoe)
� Broj zaposlenih (milijoni)
� Kvadratura (1000 m2)
� Dodana vrijednost (106 USD)
� Energija / na dodanu vrijednost (PJ / USD 106)
� GJ/zaposlenog
� GJ/m2
� energetski indikatori u sektoru transporta (teretni transport, transport ljudi)
� Finalna potrošnja (Mtoe)
� 109 tona – km
� Ukupna finalna potrošnja/106 tona – km
� 109 osoba – km
� Ukupna finalna potrošnja/osoba – km (UFP/106 osoba – km)
� Broj vozila/1000 stanovnika
� cijene energenata na nivou finalne potrošnje (indus trija, doma ćinstva,
proizvodnja elektri čne energije)
� Motorni benzin 95 (lit.)
Strana 24
� Dizel gorivo (lit.)
� Ekstra lako lož ulje (lit.)
� Lož ulje (tone)
� Prirodni gas (Sm3)
� Elektrčna energija (kWh)
� emisije CO 2.
� Ukupne CO2 emisije (Mt/godišnje)
� Udio u sektoru ostale potrošnje (%)
� Udio u sektoru industrije (%)
� Udio u sektoru transporta (%)
� Udio – ostalo (%)
� Ukupno CO2/BDP
� Ukupno CO2/BDP po stanovniku (tone/stanovnika)
� Ukupno CO2/ukupna finalna potrošnja (tone/toe)
Planiranje, monitoring i evaluacija rezultata, kao i kvalitetno izvještavanje, zahtijeva
efikasan mehanizam za prikupljanje podataka i adekvatan statistički sistem. Ova potreba
je takoñe evidentna na osnovu sprovedene analize zahtjeva za sprovoñenjem i
implementacijom ključnih EU direktiva, gdje je razvoj baze podataka prepoznat kao
ključni zahtjev.
Imajući u vidu različitu strukturu energetskih zahtjeva i problematiku različitih sektora,
predlažemo da se uključe sledeći sektori:
� EPCG (u svojstvu snabdjevača) i glavne potrošače (KAP, Željezara Nikšić,
Željeznice) treba tretirati kroz posebne programe energetske efikasnosti;
� Sektor zgrada (stambene, komercijalne i javne zgrade) treba biti glavni prioritet za
sprovoñenje efektnih mjera energetske efikasnosti;
� Saobraćaj kao značajan sektor sa stanovišta potrošnje energije i štetnog uticaja
na okolinu treba takoñe tretirati integrisanim planovima za energetsku efikasnost;
� Ostala industrija (izuzimajući dva navedena velika industrijska potrošača)
predstavlja manje značajnog potrošača. Meñutim i utom sektoru je potrebno
sprovesti mjere energetske efikasnosti.
Ratifikacijom Energetske povelje i Protokola energetske povelje o energetskoj
efikasnosti i s njom povezanom zaštitom životne sredine PEEREA (Protocol on Energy
Efficiency and Related Environmental Aspects - Energy Charter Treaty), Crna Gora će
prihvatiti obaveze za izvještavanjem u oblasti energetske efikasnosti.
Strana 25
IZVJEŠTAVANJE I ZAHTJEVI ZA STATISTI ČKIM PODACIMA ZA IMPLEMENTACIJU EU DIREKTIVA
Postepeno uvoñenje direktiva EU u nacionalnu zakonsku regulativu u oblasti energetske
efikasnosti i usvajanje uspješne dobre prakse rada, svakako prilogoñena uslovima
crnogorskog energetskog sektora, predstavlja jedino prihvatljiv proces razvoja
energetske efikasnosti. Zato glavne aktivnosti bi morale biti usmjerene u prevoñenje
Direktive 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada u nacionalno
zakonodavstvo.
Osim toga potrebno je uključiti i prevoñenje Direktive 2006/32/EC o efikasnosti
korišćenja krajnje energije i energetskim uslugama, zatim Direktive 92/75/EEC o
označavanju potrošnje energije i ostalih resursa ureñaja u domaćinstvu uz pomoć etiketa
i standardnih informacija o proizvodu, kao i ostalih srodnih direktiva za označavanje
pojedinih ureñaja, Direktive 92/42/EEC o minimumu zahtjeva za efikasnošću novih
toplovodnih bojlera, Direktive 2004/8/EC o promovisanju kogeneracije itd.
Strategija energetske efikasnosti u cilju unaprijeñenja energetske efikasnosti u sektoru
zgrada, predviña legislativne, regulativne i institucionalne reforme, kako u vezi omotača
zgrade (termo izolacija i dr.), tako i kod samih energetskih ureñaja. Ove reforme trebaju
biti u skladu sa EU legislativom i meñunarodnom praksom, prilagoñene situaciji u
Republici Crnoj Gori.
U cilju uspješne implementacije spomenutih direktiva potrebno je u okviru ukupne
energetske baze podataka razviti sistem sakupljanja podataka na osnovu kojeg bi se
utvrdio nivo efikasnosti implementacije pojedinih direktiva.
U nastavku su opisane neke od ključnih direktiva EU:
DIREKTIVA 2006/32/EC O EFIKASNOSTI KORIŠĆENJA KRAJNJE ENERGIJE I ENERGETSKIM USLUGAMA Ova direktiva propisuje veliki broj obavezujućih zahtjeva poput usvajanja i
implementacije Akcionih planova za energetsku efikasnost, mjera za Javni sektor,
obaveza za distributere energije itd. Ovo može biti osnova za Zakon o energetskoj
efikasnosti, koji nije eksplicitno zahtijevan ovom direktivom, ali predstavlja najrazumniji
način da se direktiva prevede u nacionalno zakonodavstvo. Da bi se ova direktiva
sprovela, postoji potreba za usvajanjem velikog broja regulativnih akata, kao i potreba za
pokretanjem niza dodatnih aktivnosti za podršku. Temeljni cilj direktive o efikasnoj
potrošnji će ostvariti uslove za postizanje većeg nivoa energetske efikasnosti za
distributere energije, sistemske operatere distribucione mreže i za preduzeća za
maloprodaju energije. Direktiva uključuje i konačne potrošače koji se ne bave trgovinom
emisija CO2. Posebna pažnja je data javnom sektorju koji mora biti primjer energetske
Strana 26
efikasnosti. Pojedine države moraju stvoriti uslove za uvoñenje visoko kvalitetnih
energetskih pregleda koji su namjenjeni traženju mogućih potenciala za poboljšanje
energetske efikasnosti.
DIREKTIVA 2002/91/ES O ENERGETSKIM KARAKTERISTIKAMA ZGRADA Direktiva 2002/91/ES, takoñe poznata i kao EPBD, uvodi koncept energetskih
karakteristika zgrada, koji ide izvan tradicionalnih zahtjeva za toplotnom izolacijom,
uzimajući u obzir i druge faktore koji igraju sve više važnu ulogu, kao što su instalacije
sistema za grijanje i rashlañivanje, uvoñenje OIE i dizajn zgrada. Direktiva takoñe
propisuje sertifikovanje zgrada i redovnu inspekciju kotlova i sistema za klimatizaciju u
zgradama. Implementacija ove direktive predstavlja dug i zahtijevan proces koji treba
izvršiti postupno. U okviru direktive relevantan je čl.7 koji govori o certifiikovanju zgrada.
Proces certifiikovanja uključuje referentne vrijednosti kao što su pravni standardi i
odgovarajući podaci kako bi se potrošačima omogućila adekvatna ocjena energetske
efikasnosti. Posebno su definisani koraci koje moraju preuzeti pojedine države u slučaju
postojećih i novih zgrada, a u cilju ispunjavanja minimalnih zahtjeva za energetsku
efikasnost. U skladu sa direktivom 2002/91/ES, okviri za ocjenu energetske efikasnosti
zgrada su predstavljeni u nastavku.
Metodologija za ocjenu uključuje sljedeće parametre koji se odnose na zgrade:
� Toplotne karakteristike zgrada
� Sistem grijanja i snadbjevanja toplom vodom
� Sistem klimatizacije
� Ventilacija
� Ugrañena rasvjeta
� Pozicija i orijentacija zgrada, uključujući vanjski klima ureñaj.
� Pasivni solarni sistemi i zaštita od sunca
� Biološko zračenje
� Unutrašnji klimatski uslovii, koji uključuju projektovanje klima ureñaja
Kod ocjene se mora uključiti i pozitivan uticaj sledećih parametara:
� Aktivnih solarnih sistema i drugih sistema grijanja i sistema za proizvodnju
električne energije na osnovi obnovljivih izvora
� Električne energije proizvedene u kogeneracijama (CHP)
� Daljinskih ili zajedničkih sistema grijanja i sistema za hlañenje
� Biološka rasvjeta
Za ovu ocjenu moraju biti zgrade razporeñene po kategorijama:
� Familijarne kuće raznih vrsta
� Stambeni blokovi
� Kancelarije
Strana 27
� Škole
� Bolnice
� Hoteli i ugostiteljski objekti
� Sportski objekti
� Zgrade za veleprodaju i maloprodaju
� Druge vrste zgrada, koje su isto tako potrošači energije
OSTALE DIREKTIVE KOJE SE ODNOSE NA ENERGETSKU EFIKA SNOST EU okvir u oblasti energetske efikasnosti se sastoji od niza drugih direktiva, koje se
odnose na:
� Označavanje (etiketiranje) energetske potrošnje ureñaja u domaćinstvu (osnovna
Direktiva 92/75/EEC o etiketiranju ureñaja, kao i izvedene direktive za
označavanje pojedinih ureñaja): Ove direktive propisuju obavezu državama
članicama EU da izvrše etiketiranje odreñenih ureñaja, kao što su: mašine za
pranje veša, električne sušilice, kombinovane mašine za pranje/ sušenje, mašine
za pranje posuña, svjetiljke u domaćinstvima i dr.
� Minimum zahtjeva za efikasnošću ureñaja: Ove direktive specificiraju
performanse i zahtjeve za efikasnošću novih toplovodnih bojlera, električnih
hladnjaka i zamrzivača i za opterećenje fluorescentne rasvjete. EC planira da u
bliskoj budućnosti postavi minimume zahtjeva za efikasnošću još i niza drugih
ureñaja.
� Promovisanje kogeneracije (CHP Direktiva 2004/8/EC): Svrha direktive je
poboljšanje EE i doprinos sigurnosti snabdijevanja kroz kreiranje okvira za
promociju i razvoj visoko efikasne kogeneracije (kombinovane proizvodnje)
električne i toplotne energije na bazi potražnje korisne toplote i ušteda primarne
energije.
� Eko - dizajn: Cilj je da se poboljšaju ekološke performanse proizvoda tokom
njegovog radnog vijeka sistematskom integracijom aspekata zaštite životne
sredine (kao što je EE), još u početnoj fazi dizajna proizvoda.
Strana 28
ZAHTJEVI EE BAZE PODATAKA ZA JAVNI SEKTOR
USPOSTAVLJANJE MONITORINGA SISTEMA ZA JAVNI SEKTOR Monitoring sistema za javni sektor se zasniva na bazi podataka o energetskoj potrošnji i
energetskim karakteristikama zgrada i drugih objekata javnog sektora. Baza podataka za
taj sektor se u većoj mjeri razvija u okviru Ministrstva za ekonomski razvoj odnosno
Jedinice za energetsku efikasnost. Spomenuta baza podataka će predstavljati dio
cjelokupne energetske baze podataka za potrebe utvrñivanja nivoa i potrebnih aktivnosti
za potrebe energetske efikasnosti u javnom sektoru. S obzirom da se predviñaju
odreñeni problemi prilikom izvještavanja energetskih subjekata u javnom sektoru
(ministarstva, škole, domovi zdravlja itd.), potrebno je što prije usvojiti podzakonski akt o
obaveznem saopštavanju podataka. U samom aktu bi se definisali podaci koje je
potrebno saopštavati nadležnoj instituciji, rok saopštavanja i eventualne sankcije.
Baza podataka bi se koristila kao sredstvo za monitoring i izvještavanje, sve u cilju
uporeñivanja energetskih performansi svakog objekta pojedinačno sa drugim objektima
istog tipa, kao i za monitoring razvoja energetske efikasnosti. Funkcije baze podataka za
potrebe energetske efikasnosti u javnom sektoru mogu se kasnije ugraditi u zajedničku
energetsku bazu podataka.
Posebno je važno uspostaviti mehanizme obaveznog obavještavanja od strane
republičkih i lokalnih vlasti o energetskim karakteristikama objekata. Do ustanovljavanja
zakonske obaveze predlažemo da Ministrstvo za ekonomski razvoj propiše privremene
akte. Zato predlažemo sledeće aktivnosti:
� Podzakonski akt (od strane nadležnog ministarstva odnosno Vlade) za obavezno
redovno obavještavanje od strane republičkih i lokalnih vlasti o energetskim
karakteristikama objekata u njihovoj nadležnosti, na osnovu upitnika;
� Uspostavljanje šeme stepen-dana od strane Meteorološkog Instituta;
� Prikupljanje podataka, popunjavanje baze podataka, procjena funkcionalnosti i
adaptacija baze i upitnika i izrada prvih izvještaja na osnovu prikupljenih i
obrañenih podataka;
� Procjena mogućnosti za formiranje baze podataka zasnovane na Internetu, gdje
bi korisnici/ organizacije javnog sektora mogli pregledati i podnositi sopstvene
podatke, kao i procjenjivati sopstvene energetske performanse na osnovu
indikatora performansi.
INFORMATIVNA KAMPANJA I PROMOVISANJE ENERGETSKE EFIK ASNOSTI U STAMBENOM SEKTORU Iskustva u drugim državama su pokazala da se je u prvoj fazi potrebno fokusirati na:
Strana 29
� važnost toplotne izolacije i odgovarajućih sistema za grijanje/hlañenje, kako bi se
povećala svijest kod kupaca i zakupaca stanova o mogućim benefitima i izvršio
pritisak na tržišne aktere za odgovarajućom gradnjom,
� benefite koje donosi energetska efikasnost, posebno u smislu uštede električne
energije u stambenom sektoru i sektoru zgrada uopšte.
Kampanja bi, pored ostalog, dala praktične savjete o načinu smanjenja toplotnih
gubitaka, efikasnom korišćenju i održavanju energetske efikasnosti sistema za
grijanje/hlañenje i drugih ureñaja u domaćinstvu, rasvjete i sl., kako bi se prevazišli
problemi usled povećanih cijena energije.
Informativnu kampanju treba periodično ponavljati, kako bi se bi adresirale posebne
ciljne grupe (npr. inženjeri i instalateri, učenici i studenti, domaćinstva i sl.), kao i u
slučaju uvoñenja nove regulative i drugih inicijativa u dijelu energetske politike.
Baza podataka - ODYSSEE i indikatori koji se prate
Evropski projekt ODYSSEE odnosno baza podataka energetske efikasnosti je bila
osnovana 1993 godine u zajedničkoj saradnji izmeñu Evropske komisije i državnih
agencija za energetsku efikasnost u državama EU 15 i Norveške.
Danas ovaj program sakuplja podatke od 27 državnih agencija za efikasnu potrošnju
energije i dodatno od Norveške i Hrvatske.
Svi podaci i indikatori koji se sakupljaju su arhivirani u bazi podataka, koja se u cijelini
ažurira dva puta godišnje. Svi ovi podaci i indikatori služe za praćenje i usporeñivanje
razvoja unutar država EU u sektoru energetske efikasnosti.
Indikatori energetske efikasnosti koji se prate:
INDUSTRIJA
Indikatori:
� Energetski intenzitet (ukupni i po granama industrije)
� Indeks energetske efikasnosti
� Potrošnja u pojedinim industrijskim granama
� CO2 Intenzitet (po granama industrije)
TRNASPORT
Indikatori:
� Intenzitet (ukupno)
� Indeks energetske efikasnosti
� Potrošnja u pojedinim sektorima (po gorivu ekvalentno za sva vozila)
� Specifična potrošnja (putničkih vozila i teretnih vozila s obzirom na tip motornog
goriva)
Strana 30
� CO2 emisije koje se odnose na različita vozna sredstva (putnička vozila, teretna
vozila, autobusi, vazdušni saobraćaj, željeznički saobraćaj, pomorski i rječni
saobraćaj).
DOMAĆINSTVA
Indikatori:
� Indeks energetske efikasnosti
� Specifična potrošnja novih stambenih površina (kuće, stanovi)
� Specifična potrošnja kućnih električnih aparata (hladnjaci, zamrzivači, mašine za
pranje, televizori itd.)
� CO2 emisije (ukupno - po stambenoj jedinici odnosno prostor koji se grije)
SEKTOR USLUGA
Indikatori:
� Energetski intenzitet (ukupni)
� Potrošnja po jedinici (ukupna,i po sektorima usluga - hoteli, restorani,….)
� CO2 emisije (na zaposlenog, po jedinici dodane vrijednosti)
SEKTOR TRANSFORMACIJA
Indikatori:
� Efikasnost u proizvodnji električne energije iz fosilnih goriva
� Udio CHP u ukupnoj toplotnoj proizvodnji električne energije
� Cijelokupna efikasnost javnih jedinica za proizvodnju električne energije
� Cijelokupna efikasnost samoproizvoñaća električne energije
MAKROEKONOMSKI PODACI
Indikatori:
� Intenzivnost primarne energije (ukupni)
� Intenzivnost finalne energije (ukupni)
� CO2 emisije (CO2 intenzitet, tone CO2 po stanovniku)
Strana 31
OSNOVE ZA IZRADU ZAKONA ILI AKTA ZA STATISTIČKU OBRADU PODATAKA U
ENERGETSKOM SEKTORU
CILJEVI ZA IZRADU ZAKONA Temeljni cilj istraživanja u okviru projekta je izrada preporuka na osnovi kojih, će se
kasnije formirati zakonska regulativa (pravilnik, podzakonski akt…) na osnovu kojeg bi
energetske institucije bile obavezane za saopštavanje podatka Monstatu odnosno
Ministarstvu za ekonomski razvoj.
Posebna namjera je, da se u Zakonsku Regulativu Republike Crne Gore integrišu propisi
Evropske Zajednice sa područja sakupljanja podataka kompanija u energetskom
sektoru. Isto tako, će se proučiti svi već važeći načini sakupljanja i obrade podataka sa
stajališta energetskih kompanija u državama članicama Evropske Zajednice.
Izrañeni propis, će u prvom redu tačno definisati vrste i sadržaj podataka, koje će morati
energetske kompanije saopštavati nadležnom Ministarstvu koji je zadužen za energiju ili
Statističkom zavodu. Isto tako, će biti potrebno definisati vrste i sadržaj podataka koje
mora država u skladu sa Evropskom Regulativom saopštavati Evropskom statističkom
zavodu Eurostat. Na osnovu previñenog propisa kasnije će se izraditi sistem sakupljanja
i saopštavanja podatka koji će važiti za sve kompanije u energetskom sektoru.
Preporuka sistematske podjele područja ili sektora energetike:
� Proizvodnja uglja, nafte i prirodnog gasa;
� Prerañivanje nafte i derivata nafte;
� Skladištenje gasovitih, tečnih i čvrstih goriva;
� Transport energije i goriva po mreži;
� Proizvodnja, trgovina i distribucija tečnih goriva;
� Proizvodnja električne energije i toplote za daljinsko grijanje;
� Djelatnost sistemskog operatera;
� Snabdjevanje električnom energijom, gasom ili toplotom;
� Organizovanje tržišta električne energije odnosno prirodnog gasa;
� Trgovina, zastupanje na organizovanom tržištu električne energije odnosno
prirodnog gasa.
Na taj način bi se formirala cijelokupna baza podataka koju bi koristile institucije u Crnoj
Gori, a ista bi bila za potrebe saopštavanje podataka o energetskom sektoru Evropskom
statističkom zavodu.
Strana 32
VRSTE PODATAKA KOJE MORAJU SAOPŠTAVATI IZVO ðAČI ENERGETSKIH DJELATNOSTI
Obaveza saopštavanja podataka
Obaveza saopštavanja podataka u energetskom sektoru (izvoñaći energetskih
djelatnosti) mora biti ureñena Zakonskom regulativom. Ova Zakonska regulativa je
potrebna i sa stajališta energetskog planiranja koje je u nadležnosti Ministarstva za
energetiku i sa stajališta kapitalskog upravljanja kompanija u kojima ima država svoj
kapitalski udio.
Sakupljanje svih tih podataka sa područja energetike mora se zasnivati na osnovi
povjerljivosti i mora se obezbediti zaštita sakupljenih podataka, koji se moraju
upotrebljavati isključivo za već definisane namjere.
Načini sakupljanja podataka
Podatke iz oblasti energetike moraju izvoñači energetskih djelatnosti saopštavati
zaduženom nadležnom organu u definisanom vremenskom periodu. Sakupljanje
podataka je moguće na više načina, a jedan izmeñu njih je i elektronsko sakupljanje
podataka, koje se vrši preko internetnog Vladnog portala. Izvoñačem energetskih
djelatnosti mora nadležni organ (Ministarstvo, MONSTAT itd.) obezbediti ime i geslo
(pasword) preko kojeg mogu pristupiti portalu za saopštavanje.
Ukoliko saopštavanje podataka preko internetnog portala nije tehnički izvodljivo, podaci
se šalju u elektronskoj formi direktno na adresu izvoñača (Ministarstvo, MONSTAT itd.)
koji je zakonom dužan sakupljati podatke.
Nadležna institucija koja sakuplja podatke je dužna izraditi i javno objaviti sva
metodološka objašnjenja koja su potrebna za kvalitetno ispunjavanje i saopštavanje
ispunjenog upitnika.
Ukoliko nadležna institucija (Ministarstvo, MONSTAT) u već saopštenim podacima nañe
neki manjak ili netačnost, izvoñač energetskih djelatnosti je dužan u roku (do 10 dana)
odgovoriti odnosno dati objašnjenje i ukloniti eventualni pogrešni podatak.
Subjekti koji su dužni saopštavati podatke
Subjekti ili izvoñaći energetskih djelatnosti koji su dužni saopštavati podatke za potrebe
energetskog planiranja i postizanja ciljeva energetske efikasnosti, koje sprovodi
nadležno ministarstvo mogu biti podjeljeni na sljedeće subjekte (sektori, područja):
� Vañenje uglja, nafte i prirodnog gasa;
� Prerañivanje nafte i derivata nafte;
� Skladištenje gasovitih, tečnih i čvrstih goriva;
� Transport energije i goriva po mreži;
� Proizvodnja, trgovina i distribucija tečnih goriva;
� Proizvodnja električne energije i toplote za daljinsko grijanje;
Strana 33
� Djelatnost sistemskog operatera;
� Snabdjevanje električnom energijom, gasom ili toplotom;
� Organizovanje tržišta električne energije odnosno prirodnog gasa;
� Trgovina, zastupanje i posredovanje na organizovanom tržištu električne energije
odnosno prirodnog gasa.
Svi gore definisani izvoñaći energetskih djelatnosti moraju poslati detaljnije podatke u
vezi sa:
1. Proizvodnjom, prenosom, distribucijom, trgovinom električnom energijom,
prirodnim gasom i toplotom;
2. Proizvodnjom i trgovinom sa ugljem i čvrstim gorivom;
3. Proizvodnjom, skladištenjem i trgovinom tečnim gorivom;
4. Radom i poslovanjem djelatnosti;
5. Stanje i razvojni planovi energetske infrastrukture;
6. Stepeni djelovanja ureñaja
Institucija, koja je zadužena za sakupljanje podataka iz prije navedenih tačaka 1, 2 i 3,
predlažemo da bude Statistički zavod Crne Gore (MONSTAT). Podatke može
MONSTAT sakupljati pomoću zajadničkih upitnika MONSTAT-a i Ministarstva za
ekonomski razvoj ili na koji drugi način. Meñutim bitno je da su podaci dostupni
Ministarstvu za ekonomski razvoj odnosno Jedinici za energetsku efikasnost (kasnije
Agenciji).
Institucija koja je zadužena za sakupljanje podataka iz tačke 4, 5 i 6 je poželjno da bude
Ministarstvo za ekonomski razvoj.
Detaljniji podaci o djelatnosti subjekta, vrsti pod ataka, periodici i rokovima
dostave podataka nadležnoj instituciji koja ih mora sakupljati su prikazani u
tabelama u prilogu 1.
Saopštavanje podataka Evropskoj komisiji
Subjekti koji su zaduženi za saopštavanje podataka Evropskoj komisiji moraju biti
izvoñaći sledećih energetskih djelatnosti:
1. Proizvodnja električne energije (u hidroelektrarnama iznad 50 MW, u
termoelektranama iznad 200 MW i u nuklearnim elektranama);
2. Djelatnost sistemskog operatera prenosne mreže električne energije;
3. Djelatnost sistemskog operatera prenosne mreže prirodnog gasa;
4. Djelatnost sistemskog operatera skladišta prirodnog gasa;
Strana 34
5. Proizvodnja, trgovina i distribucija tečnih goriva.
Izvoñači djelatnosti koji saopštavaju podatke iz tačke 1. do 4. su dužni poslati detaljnije
podatke, koji se odnose na tehničke karakteristike postojećih infrastrukturnih objekata.
To su objekti za transport i skladištenje prirodnog gasa, proizvodnju i prenos električne
energije, isto tako moraju prijaviti sve promjene koje su bile napravljene nakon planiranih
investicija u ove objekte i nakon njihove revitalizacije.
Izvoñači djelatnosti iz 5. Tačke su dužni poslati detaljnije podatke o potrošačkim
cijenama derivata nafte.
Institucija koja je zadužena za sakupljanje i obradu podataka, koji se kasnije dostavljaju
Evropski komisiji je zato odgovorno Ministarstvo za ekonomski razvoj.
Detaljniji podaci o djelatnosti subjekta, vrsti pod ataka, periodici i rokovima
dostave podataka i nadležnom organu koji ih mora sa kupljati su prikazani u
prilogu 2.
Saopštavanje podataka u vezi sa kapitalskim upravl janjem
Subjekti koji su dužni obezbjediti podatke za potrebe kapitalskog upravljana državnog
kapitala su izvoñaći energetskih djelatnosti, u kojima ima država svoj kapitalski udio. Ovi
subjekti su dužni saopštavati sledeće detaljne podatke i dokumente:
1. Podatke o poslovanju;
2. Podatke o investicjskih ulaganjima;
3. Sve podatke i dokumente za potrebe upravljanja kapitalskih investicija države.
Institucija koja je dužna sakupljati podatke u vezi kapitalskog upravljanja je Ministarstvo
za ekonomski razvoj.
Detaljniji podaci o djelatnosti subjekta, vrsti pod ataka, periodiki i rokovima
dostave podataka i nadležnom organu koji ih mora sa kupljati su prikazani u
prilogu 3.
Prikaz podjele dužnosti koje se odnose na sakupljan je podataka izme ñu statisti čkog ureda (Monstat) i Ministarstva za ekonomski raz voj
Na osnovu iskustava u državama EU je u prilogu 3 sl. 1 prikazana struktura podataka i
energetskih područja koja se obrañuju u Monstatu i Ministarstvu za ekonomski razvoj.
Strana 35
ANALIZA IT SPECIFIKACIJA ZA BAZU PODATAKA I WEB - SAJT
FAZE ZA IZRADU INFORMACIONOG SISTEMA Postupak izgradnje informacionog sistema je vrlo važan na nivou svake institucije i zato
je potrebno sve podatke efikasno povezati, nadzirati i na kraju arhivirati. Cijeli proces je
potrebno izvoditi kontinuirano tokom cijelokupnog procesa i funkcioniranja pojedinih
institucija.
U procesu kreiranja informacionog sistema moraju meñusobno sarañivati izvoñaći
(programeri) i korisnici informacinog sistema.
Glavne faze u životnom ciklusu informacionog sistema su:
� Analiza
� Planiranje
� Implementacija
� Testiranje
� Uvoñenje
� Održavanje
OPIS INFORMACIONOG SISTEMA Savremen način sakupljanja podataka nudi mnogobrojne prednosti ispred
konvencionalnog načina sakupljanja, koji se koristi u mnogim slučajevima. Kod izgradnje
informacijonog sistema mora biti u prvom planu koncept sigurnosti podataka, brzina
djelovanja, fleksibilnost, funkcionalnost, preglednost (transparentnost) i jednostavnost
upotrebe.
Programski paket mora biti u skladu sa kriterijem »user - friendly interface« što znači, da
mora biti što jednostavniji za korisnika (jednostavan i razumljiv).
Informacioni sistem je programski produkt, koji može raditi na centralnom serveru n.p.r.
državne uprave. Interakcija se može izvoditi preko intraneta s upotrebom internetnog
pretraživača. Podaci se mogu unosti ručno ili pomoću uvoza datoteka preko pretraživača
na serveru.
Na temelju iskustva i postignutih rezultata u praksi predlažemo da se informacioni sistem
izradi u programskom jeziku PHP, koji trenutno predstavlja jednog od najrazširenijih
internetnih tehnologija, a ujedno je PHP program u velikoj mjeri fleksibilan i vrlo pouzdan.
Glavne karakteristike PHP programa
� Jednostavan programski jezik, koji se može vrlo brzo usvojiti,
� Upotrebljava se za izradu Web – sajtova (generiše se u html kodu),
Strana 36
� Web – sajtovi postaju dinamični,
� Odličan je zajedno sa MySQL (sistem za upravljanje bazama podataka),
� Može se povezati sa ostalim web – tehnologijama npr: Java Script i Flash.
Kod izrade web – sajta za saopštavanje podataka može se upotrijebiti već izrañene
otvorenokodne knjižnice kao što su Smarty, ADOdb, JPGraf. Spomenute otvorenokodne
knjižnice omogućavaju rad sa bazama podataka i služe za (održavanje, potražnju,
povečanje brzine, grafičke prikaze podataka itd).
Pristup do informacijonog sistema
Pristup do informacionog sistema može se izvoditi preko web – portala. Za veću
sigurnost podataka je potrebno obezbjediti protokol SSL. Taj protokol omogućava
šifriranu vezu izmeñu servera i korisnika. Pristup do informacionog sistema je omogućen
na temelju imena korisnika i pasworda koji je zaščitičen varnostnim certifikatom. Ime i
pasword mora obezbjediti administrator informacionog sistema.
Svaka jedinica za saopštavanje i svaki snadbjevač podataka može imati više korisničkih
računa ili pod-računa.
Predloženi informacioni sistem omogućava više nivoa korisnika kao što su:
� Nivo saopštavanja podataka,
� Snadbjevanje podacima,
� Analizator podataka,
� Administrator informacionog sistema,
Svaki izmeñu spomenutih korisnika ima različite dozvole (privilegije) u slučaju pristupa
do podataka u bazi podataka i isto tako i kod upravljanja informacionim sistemom.
Strana 37
IZRADA PLANA ZA RAZVOJ EE STATISTI ČKOG SISTEMA
Strategija energetske efikasnosti koju je prihvatila Vlada Crne Gore 2005. godine
predviña i razvoj energetske baze podataka i odgovarajućih indikatora za monitoring i
analize na području energetske efikasnosti.
Program za razvoj energetske baze podataka u Crnoj Gori uključuje sljedeće aktivnosti
koje su bitne u procesu izrade savremenog informacionog sistema:
1. Razmatranje zahtjeva za statističkim podacima u kojem je predviñena analiza
dosadašnjeg sistema sakupljanja i prikaza energetskih podataka uključujući i sve
aktere i njihove zadatke, te potreba za novim informacijama u cilju prikazivanja
energetskih bilansa po Eurostat metodologijom, pripremi izvještaja u skladu sa
PEEREA upitnikom, priprema izvještaja za implementaciju EU direktiva na
području energetske efikasnosti te potrebni podaci za javni sektor;
2. Razmatranje relevantnih izvora podataka i tokova informacija u kojem je
predviñena analiza relevantnih podataka i informacija za potrebe izrade izveštaja
stručnih službi Ministarstva za ekonomski razvoj odnosno buduće Agencije za
energetsku efikasnost te analiza svih značajnijih subjekata u energetskom
sektoru koji su dužni saopštavati informacije nadležnim institucijama;
3. Analiza specifikacija za bazu podataka i Web-sajt u kojoj su uključene aktivnosti
za izbor hardvera i softvera za potrebe baze podataka te načina generisanja
izvještaja;
4. Izrada plana za razvoj statističkog sistema koji uključuje: razvoj formi podataka,
regulatorne zahtjeve koji su neophodni za obezbjeñenje tokova informacija,
razvoj i popunjavanje baze podataka, izrada dodatnih zahtjeva za javni sektor,
obuka operatora statističkog sistema te širenje informacija i publicitet;
5. Priprema projektnog zadatka za realizaciju plana za razvoj energetske baze
podataka odnosno statističkog sistema.
Strana 38
PLAN AKTIVNOSTI Tabela 1 prikazuje plan aktivnosti koje su potrebne za sprovoñenje EE baze podataka.
TABELA 1
Plan aktivnost za sprovo ñenje EE baze podataka
OPIS AKTIVNOSTI ODGOVORNOST
Uspostavljanje osnovnog okvira:
Usvajanje programa za izradu baze podataka, usvajanje terminskog plana, sprovoñenje aktivnosti terminskog plana, dopuna energetskog zakona, dopuna zakona o statistici, izrada i usvajanje zakona o obaveznom saopštavanju energetskih podataka.
Analiza dosadašnjeg sistema sakupljanja i izvještav anja o stanju u energetskom sektoru:
Analiza dosadašnjih podataka koji se sakupljaju i potrebne dopune koje se odnose na EE, Analiza dosadašnjih izvještaja u energetskom sektoru.
Definisanje i izrada potrebnih upitnika koje će energetskim subjektima slati MONSTAT I MER - Agencija za EE:
Na osnovu predhodno definisanog dizajna tokova informacije podataka definišu se upitnici, Podaci koji se sakupljaju moraju zadovoljiti potrebe za ispunjenjem PEEREA izvještavanjem kao što su podaci u vezi sa: Macro - economic data, General energy data, Sector consumption (parameters and energy efficiency indicators, End-use energy prices for various market sectors, CO2 emissions......
Revizija i dopuna hardvera i softvera koje upotrebl java MONSTAT te izrada novog informacionog sistema MER:
Na osnovu dodatnih informacija koje se sakupljaju na nivou MONSTAT potrebno je napraviti dopunu postoječeg hardvera i softvera.
Izrada savremenog načina sakupljanja podataka na nivou MER odnosno izgradnje informacionog sistema (koji se bazira na konceptu sigurnosti i pouzdanosti podataka, brzine djelovanja, funkcionalnosti i fleksibilnosti, preglednosti i jednostavnosti upotrebe). Testiranje cijelokupnog informacionog sistema: Početno popunjavanje podacima i Testiranje informacionog sistema s obzirom na nivo upotrebe: (izvještavanje o podacima, snadbjevač podacima, analizator podataka i administrator informacionog sistema).
Izrada prvih izvještaja:
Izrada i kontrola prvih izvještaja.
Ostalo: 7. ………….
5.Ministarstvo za
ekonomski razvoj, MONSTAT
6.Ministarstvo za
ekonomski razvoj, MONSTAT
1.Vlada Republike Crne
Gore
Ministarstvo za ekonomski razvoj,
MONSTAT 4.
Ministarstvo za ekonomski razvoj,
MONSTAT 3.
2. Ministarstvo za
ekonomski razvoj, MONSTAT
TERMINSKI PLAN Procijena vremena potrebnog za izradu svih aktivnosti iznosi 13 mijeseci od 2.7.2008 dalje.
TABELA 2
Terminski plan izrade EE baze podataka
AKTIVNOSTI Početak Kraj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1Uspostavljanje osnovnog okvira:
02.07.2008 31.10.2008
2Analiza dosadašnjeg sistema sakupljanja i izvještav anja o stanju u energetskom sektoru: 02.07.2008 01.09.2008
3Definisanje i izrada potrebnih upitnika koje će energetskim subjektima slati MONSTAT I MER - Agencija za EE: 01.09.2008 30.01.2009
4Revizija i dopuna hardvera i softvera koje upotrebl java MONSTAT te izrada novog informacionog sistema MER: 02.02.2009 01.07.2009
5Testiranje cijelokupnog informacionog sistema:
01.07.2009 01.08.2009
6 Izrada prvih izvještaja: 01.08.2009 ………
2008 2009
PLAN FINANSIRANJA Procijena troškova cijelokupnog projekta izrade EE baze podataka iznosi 315.000 €
TABELA 3
Plan finansiranja EE baze podataka
AKTIVNOSTI ODGOVORNOST 2008 2009
1 Uspostavljanje osnovnog okvira: Vlada RCG 30.000 € 0 €
2Analiza dosadašnjeg sistema sakupljanja i izvještav anja o stanju u energetskom sektoru:
Ministarstvo za ekonomski razvoj,
MONSTAT35.000 € 0 €
3Definisanje i izrada potrebnih upitnika koje će energetskim subjektima slati MONSTAT I MER - Agencija za EE:
Ministarstvo za ekonomski razvoj,
MONSTAT35.000 € 10.000 €
4Revizija i dopuna hardvera i softvera koje upotrebl java MONSTAT te izrada novog informacionog sistema MER:
Ministarstvo za ekonomski razvoj i
MONSTAT0 € 140.000 €
5 Testiranje cijelokupnog informacionog sistema:Ministarstvo za
ekonomski razvoj, MONSTAT
0 € 25.000 €
6 Izrada prvih izvještaja:Ministarstvo za
ekonomski razvoj, MONSTAT
0 € 20.000 €
7 Ostalo: …………… 20.000 €
Strana 41
SIŽE AKCIONOG PLANA ZA IZRADU EE BAZE PODATAKA
TABELA 4
Akcioni plan izrade EE baze podataka
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
OCJENA TROŠKOVA
REALIZACIJE
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
OCJENA TROŠKOVA
REALIZACIJE
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
ZADATKA
MINISTARSTVO ZA
EKONOMSKI RAZVOJ I
MONSTAT
01.08.2009 ………………………
SUBJEKAT ZADUŽEN
ZA SPROVOĐENJE
PREDVIĐENI
POČETAK IZRADE
PROGRAMSKOG
PREDVIĐENI KRAJ
IZRADE
PROGRAMSKOG
……………… ……………… ………………
20.000 €
140.000 €
45.000 €
25.000 €
35.000 €
3. Dopuna energetskog zakona.
4. Dopuna zakona o statistici.
5. Izrada i usvajanje zakona o obaveznom saopštavanju energetskih podataka.
AKTIVNOSTI ZA IZRADU EE BAZE PODATAKA
I. USPOSTAVLJANJE OSNOVNOG OKVIRA
2. Usvajanje terminskog plana
1. Usvajanje programa za izradu baze podataka
MINISTARSTVO ZA
EKONOMSKI RAZVOJ I
MONSTAT
III. DEFINISANJE I IZRADA POTREBNIH UPITNIKA KOJE ĆE ENERGETSKIM
SUBJEKTIMA SLATI MONSTAT I MER - Agencija za EE
1. Na osnovu predhodno definisanog dizajna tokova informacije podataka definišu se
upitnici.
MINISTARSTVO ZA
EKONOMSKI RAZVOJ I
MONSTAT2. Podaci koji se sakupljaju morajo zadovoljiti potrebe za ispunjenjem PEEREA
izvještavanjem kao što su podaci u vezi sa: Macro - economic data, General energy data,
Sector consumption (parameters and energy efficiency indicators, End-use energy prices
fo
II. ANALIZA DOSADAŠNJEG SISTEMA SAKUPLJANJA I IZVJEŠTAVANJA O
STANJU U ENERGETSKOM SEKTORU
2. Analiza dosadašnjih izvještaja o energetskom sektoru
1. Analiza dosadašnjih podataka koji se sakupljaju
V. TESTIRANJE CJELOKUPNOG INFORMACIONOG SISTEMA
IV. REVIZIJA I DOPUNA HARDVERA I SOFTVERA KOJE UPOTREBLJAVA
MONSTAT TE IZRADA NOVOG INFORMACIONOG SISTEMA MER
1. Na osnovu dodatnih informacija koje se sakupljaju na nivou MONSTAT potrebno je
napraviti dopunu postoječeg hardvera i softvera.
2. Izrada savremenog načina sakupljanja podataka na nivou MER odnosno izgradnje
informacionog sistema (koji bazira na konceptu sisgurnosti i pouzdanosti podataka,
brzine djelovanja, funkcionalnosti i fleksibilnosti, preglednosti i jednostavnosti upotrebe)
MINISTARSTVO ZA
EKONOMSKI RAZVOJ I
MONSTAT
1. Izrada i kontrola prvih izvještaja
OSTALO:
1. Početno popunjavanje podacima.
2. Testiranje informacionog sistema s obzirom na nivo upotrebe: (izvještavanje o
podacima, snadbjevač podacima, analizator podataka i administrator informacionog
sistema.
VI. IZRADA PRVIH IZVJEŠTAJA
MINISTARSTVO ZA
EKONOMSKI RAZVOJ I
MONSTAT
………………
20.000 €
02.07.2008 31.10.2008
02.07.2008 01.09.2008
01.09.2008 30.01.2009
30.000 €VLADA RCG
02.02.2009 01.07.2009
01.07.2009 01.08.2009
Strana 42
PRILOG 1
VRSTE PODATAKA KOJE MORAJU VODITI IZVO ðAĆI ENEREGETSKIH DJELATNOSTI Sledeće tabele prikazuju detaljniji prikaz ekonomskih subjekta koji su dužni saopštavati
podatke u vezi svoje djelatnosti, vrste podatka koje će morati predložiti, periodiku
sakupljanja (datum dostave podataka), i nadležni organ koji je zadužen za izradu
upitnika i sakupljanje podataka na zakonom odreñen način.
Tabela 1 prikazuje količinske energetske podatke za protekli period za koje je zadužen
(preporuka) Statistički Zavod Crne Gore (MONSTAT).
Tabela 1: Koli činskI energetski podatki za protekli period
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za narudžbu podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Vađenje i prodaja uglja
Proizvodnja, toplotna vrijednost, prodaja, zalihe, vlastita potrošnja i izvoz domaćeg smeđeg uglja i lignita. Potrošnja energije, goriva i energetskih sirovina. Zaposleni
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do
15. februara
za proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Vađenje uglja i
lignita
MONSTAT
2. Trgovina sa čvrstim gorivom
Nabava, prodaja po sektorima, zalihe,
toplotna vrijednost čvrstog goriva (ugljen, drvo…)
Mjesečno Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Trgovina sa
tvrdim, tečnim i gasnim gorivom
MONSTAT
3. Proizvodnja i opskrba sa
sirovom naftom i
prirodnim gasom
Proizvodnja, uvoz, izvoz, vlastita i neenergetska
potrošnja, zalihe sirove nafte, zemnog gasa,
petrohemijskih sirovina, aditiva i
ostalih ugljovodonika
Mjesečno Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Vađenje sirove
nafte i prirodnog gasa
MONSTAT
4. Proizvodnja naftnih
proizvoda
Proizvodnja, uvoz, izvoz, reciklaža,
vlastita potrošnja, reklasifikacija,
Mjesečno Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
MONSTAT
Strana 43
prodaja i zalihe naftnih proizvoda. Potrošnja goriva i
energije
naftnih derivata
5. Trgovina sa proizvodima
nafte
Kupovina, prodaja u državi (po sektorima
- godišnje), uvoz, izvoz i zalihe
proizvoda nafte
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do
15. februara
za proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Trgovina sa
čvrstim, tečnim i gasnim gorivom,
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Trgovina sa
motornim uljima
MONSTAT
6. Snabdjevanje sa prirodnim gasom i TNG
Uvoz, izvoz, kupovina, prodaja
po sektorima i zalihe zemnog gasa i TNG-a. Potrošnja goriva i
energije
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do 15.
februara za
proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Snabdjevanje
sa gasnim gorivima,
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Trgovina sa
čvrstim, tečnim i gasnim gorivom
MONSTAT
7. Proizvodnja električne energije i toplote
Proizvodnja električne energije
(na generatoru i pragu elektrane),
proizvodnja toplotne energije, odaja električne i toplotne energije,
potrošnja i toplotna vrijednost goriva u
termoelektrarnama, vrste, broj i snaga
pogonskih strojeva, potrošnja goriva i
energije za grijanje i pogon
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do 15.
februara za
proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
električne energije
MONSTAT
8. Proizvodnja samoproizvo
đača električne energije i topline
Proizvodnja električne energije
(na generatoru i pragu elektrarne),
proizvodnja toplotne energije, potrošnja i prodaja
električne i toplotne
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do 15.
februara za
proteklu
Ekonomski subjekti, koji
proizvode električnu energiju uz svoju osnovnu
djelatnost
MONSTAT
Strana 44
energije, potrošnja i toplotna vrijednost
goriva u termo elektranama, vrste i
snage elektrana i pogonskih strojeva
godinu
9. Prenos električne energije
Preuzeta električna energija, uvoz, izvoz,
nabavka (po vrstama potrošača) i
gubici električne energije na
prenosnoj mreži. Podaci o
maksimalnim opterećenjima
prenosne mreže
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do 15.
februarja za
proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Prenos električne
energije
MONSTAT
10. Distribucija električne energije
Preuzeta električna energija, uvoz, izvoz,
nabavka (po vrstama potrošača) i
gubici električne energije na
distributivnoj mreži. Potrošnja goriva i
energije za grijanje i pogon - godišnje
Godišnje Do 15. februarja
za proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Distribucija
električne energije
MONSTAT
11. Snabdjevanje sa toplotnom
energijom
Proizvodnja, nabavka i prodaja
toplotne energije po sektorima,
potrošnja i toplotna vrijednost goriva za
proizvodnju toplotne energije. Podaci o toplotnoj mreži daljinskog
grijanja i potrošnji električne energije
Mjesečno, godišnje
Do 20. u mjesecu za
protekli mjesec, do 15.
februara za
proteklu godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Snabdjevanje
sa parom i toplom vodom, i drugim ako snabdjeva neko područje
MONSTAT
Strana 45
Tabela 2 prikazuje podatke o godišnjim projekcijama za koje predlažemo da je zaduženo
Ministarstvo za ekonomski razvoj.
Tabela 2: Podaci o godišnjim projekcijama
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Nacrt i proizvodnja električne i
toplotne energije i potrošnja
goriva
Četvrtgodišnji plan proizvodnje električne i toplotne energije u elektranama (proizvodnja na generatoru i pragu, vlastita potrošnja) i potrošnja goriva u termoelektrarnama
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2. Bilans sistemskog operatera prenosne
mreže električne energije
Četvrtgodišnji plan preuzimanja, predaje i tranzita električne energije u prenosnu
mreži ili iz nje.
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prijenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
3. Bilans sistemskog operatera
distributivne mreže
električne energije
Četvrtgodišnji plan preuzimanja i
predaje električne energije u
distributivnoj mreži ili iz nje.
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
4. Nacrt proizvodnje električne i
toplotne energije i potrošnja
goriva
Četvrtgodišnji plan proizvodnje, vlastite potrošnje i prodaje
električne i toplotne energije (po
područjima SKD), kupovina goriva, potrošnja i zalihe
goriva
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Snabdjevanje sa parom i toplom
vodom
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 46
5. Nacrt proizvodnje,
nabavke i prodaje
čvrstih goriva
Četvrtgodišnji plan proizvodnje, prodaje,
vlastite potrošnje, izvoza, toplotne
vrijednosti i zaliha čvrstih goriva
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Vađenje smeđeg
uglja i lignita, Ekonomski
subjekti djelatnosti: Trgovina sa
čvrstim, tečnim i gasnim gorivom
Ministarstvo za ekonomski razvoj
6. Nacrt nabavke, prodaje i potrošnje prirodnog
gasa
Četvrtgodišnji plan nabavke, prodaje, potrošnje i zaliha prirodnog gasa
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže zemnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
7. Nacrt proizvodnje,
nabavke, prodaje i potrošnje proizvoda
nafte
Četvrtgodišnji nacrt proizvodnje,
nabavke, prodaje, potrošnje i zaliha proizvoda nafte
Godišnje Do 31 oktobra za
sljedeću godinu
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
naftnih derivata, Ekonomski
subjekti djelatnosti: Trgovina sa
čvrstim, tečnim i gasovitim gorivom
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Tabela 3 prikazuje podatke o poslovanju ekonomskih javnih službi i drugih izvoñača
energetskih djelatnosti, za koje predlažemo da bude zaduženo Ministarstvo za
ekonomski razvoj.
Strana 47
Tabela 3: Podaci o poslovanju ekonomskih javnih slu žbi i drugih izvo ñača
energetskih djelatnosti
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Bilans sistemskog operatera
distributivne mreže
električne energije (količine)
Količine preuzimanja i predaje električne energije u distributivnu mrežu ili iz nje
Mjesečno Poslednji dan u
mjesecu za podatke
proteklog mjeseca
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2. Bilans sistemskog operatera
distributivne mreže
električne energije
(vrijednost)
Prihodi i rashodi poslovanja
Mjesečno Poslednji dan u
mjesecu za podatke
proteklog mjeseca
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
3. Obračun cijene za
korištenje elektroener
getske mreže
Obračun cijene za korišćenje mreže po pojedinih elementih
za tarifne i kvalifikovane
potrošače
Mjesečno Poslednji dan u
mjesecu za podatke
proteklog mjeseca
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
4. Bilans sistemskog operatera prenosne
mreže električne energije (količine)
Količine preuzimanja i predaje električne energije u prenosnu mrežu ili iz nje
Mjesečno Poslednji dan u
mjesecu za podatke
proteklog mjeseca
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
5. Protok električne
energije po prenosni
mreži
Podaci o količinama fizičkog i ugovorenog
protoka električne energije, uvoz i izvoz
na granicama
Mjesečno Poslednji dan u
mjesecu za podatke
proteklog mjeseca
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 48
6. Bilans dostignutih
prihoda i troškova
sistemskog operatera prenosne
mreže električne energije
Prihodi i rashodi poslovanja
Četvorogodišnje,
polugodišnje, godišnje
Četvorogodišnje,
polugodišnje (u doba
mjesec dana poslje
obračuna), Godišnje (u doba
dva mjeseca nakon
obračuna)
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
7. Prihodi i troškovi iz
naslova prednostno
g dispečiranja
Prednostno dispečiranje
(ukupno), odvojen obračun isplaćivanja subvencija i premija
sistemskom operateru
distribucijske mreže (mjesečni izvještaj -
količinski i vrijednostni podaci)
Godišnje Kraj januarja tekuće
godine za podatke protekle godine
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
8. Obračun prihoda i troškova kupovine
energije od kvalifikovani
h proizvođača
, koje ima sistemski operater
distributivne mreže
Prihodi i troškovi kupnje električne energije i isplaćivanje subvencija, premija kvalifikovanim proizvođaćima električne energije (mjesečni izvještaj - količinski i vrijednostni podaci)
Godišnje Kraj januarja tekuće
godine za podatke protekle godine
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
9. Podaci sistemskog operatera
distributivne i prenosne
mreže u vezi sa
kvalifikovanom
proizvodnjom električne
energije
Broj kvalifikovanih elektrana po vrstama
primarnog vira, kupovina električne energije sistemskog
operatera od kvalifikovanih proizvođaća,
samostalna prodaja, vlastita potrošnja
kvalifikovanih proizvođaća (količinski i
Godišnji plan,
mjesečna realizacija
Plan (na kraju
mjeseca oktobra za
podatke sljedeće godine),
Realizacija (poslednji
dan u mjesecu za
podatke proteklog
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prijenosne i distributivne
mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 49
vrijednostni podaci) mjeseca
10. Nabavka prirodnog
gasa u Crnoj Gori
Količine koje uvoznik prirodnog gasa uvozi u Crnu Goru na bazi dugoročnih ugovora
(iznad 10 godina)
Godišnje Kraj januara za
sve godine, za koje važi
dugoručni ugovor o nabavci
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Trgovina sa
čvrstim, tečnim i gasovitim gorivom,
Ministarstvo za ekonomski razvoj
11. Uvozna zavisnost na
području prirodnog
gasa
Ukupni neto uvoz, neto izvoz iz država,
koje nisu u EU, ukupna potrošnja i
potrošnja domaćinskih
potrošača (količinski podaci)
Godišnje Kraj januara tekuče
godine za podatke protekle godine
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže zemnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
12. Vangranične kapacitete prenosne
mreže prirodnog
gasa
Podaci o danima najvećih prenosnih kapaciteta uvoza i izvoza sa svakom
susednom državom sa kojom je
prijenosni sistem povezan
Godišnje Kraj januarja tekuće
godine za stanje 31.12.
protekle godine
Izvođač ekonomske javne
službe za djelatnost sistemskog operatera
prenosne mreže prirodnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
13. Bilans dobavljača električne energije
kvalifikovanim
potrošaćima
Kupovina i prodaja električne energije
kvalifikovanim potrošaćima (količinski i
vrijednostni podaci)
Godišnji plan,
mjesečna realizacija
Nacrt (kraj oktobra za
podatke sljedeće godine,
Realizacija-
četvorogodišnje
(mjesec dana poslje
obračuna)
Izvođači energetske djelatnosti trgovanja,
zastupanja i posredovanja na organzovanom
tržištu sa električnom energijom
(dobavljači)
Ministarstvo za ekonomski razvoj
14. Bilans kupovine i
prodaje električne energije
proizvođača električne
Proizvodnja, kupnja i prodaja električne enrgije (količinski i
vrijednostni podaci)
Mjesečno Poslednji dan u
mjesecu za podatke
proteklog mjeseca
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
električne energije (iznad 10 MW)
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 50
energije
15. Proizvodnja i predaja
uglja
Planirani i realni podaci o količinama, toplotne vrijednosti
proizvodnje i predaje uglja
Polagodišnje, godišnje
Polagodišnje i
godišnje (u doba dva mjeseca poslje
obračuna)
Rudnik Pljevlja, Rudnik Berane
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 51
Tabela 4 prikazuje podatke u vezi sa pogonom i investicijama u energetsku
infrastrukturu, za koje predlažemo da je zaduženo Ministarstvo za ekonomski razvoj.
Tabela 4: Podaci u vezi sa pogonom i investicijama u energetsku infrastrukturu
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Investicije u energetsku
infrastrukturu
Dovršene ili početne investicije; opis
investicije (tehničke karakteristike,
namjena investicije, terminski plan i trenutno stanje, predinvesticiona
vrijednost). (Ministarstvo
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Godišnje U roku osam dana
od posljednje
potvrde nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Ekonomski subjekti, koji raspolažu sa energetskom
infrastrukturom za proizvodnju el.
energije (elektrane nazivne snage iznad 10 MW),
prenos i distribucija el.
energije i prenos zemnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2. Pogon mreže za prenos
prirodnog gasa
Podaci o pogonu mreže, zauzetosti i
vanrednih događaja (ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Godišnje U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Izvođač djelatnosti sistemskog operatera
prenosne mreže prirodnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
3. Pogon prenosne
mreže električne energije
Podaci o opterćenjima (na
sat), statistika pogona mreže,
zauzetosti, izvanrednih
događaja (vrste, broj, trajanje, uticaj
na potrošaće), analiza trenda
potrošnje i maksimalnih
opterećenja, podaci o kvalitetu
snabdjevanja potrošača (u skladu
sa standardom) (ministarstvo
Godišnje U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Izvođač djelatnosti sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 52
detaljnijeda odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
4. Pogon distributivne
mreže električne energije
Podaci o pogonu mreže, zauzetosti,
vanrednih događaja (vrste, broj, trajanje, uticaj na potrošače),
analiza trenda potrošnje i
maksimalnih opterećenja, podaci
o kvalitetu snabdjevanja
potrošača (u skladu sa standardom)
(ministarstvo
detaljnije da odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Godišnje U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugi organa
kompanije
Izvođać djelatnosti sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
5. Razvojni nacrt
prenosne mreže
električne energije
Nacrt razvoja mreže za najmanje 10
godina, mora biti usklađen sa nacionalnim
energetskim planom (ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Izvođač djelatnosti sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
6. Razvojni nacrt
distributivnemreže
električne energije
Nacrt razvoja mreže za najmanje 10
godina, mora biti usklađen sa nacionalnim
energetskim planom (ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Izvođać djelatnosti sistemskog operatera
distributivne mreže električne
energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 53
7. Razvojni plan mreže za prenos prirodnog
gasa
Nacrt razvoja mreže za najmanje 10
godina, mora biti usklađen sa nacionalnim
energetskim planom (ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Izvođać djelatnosti sistemskog operatera
prenosne mreže prirodnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
8. Razvojni nacrt
proizvodnje električne energije
Nacrt razvoja proizvodnje
električne enrgije za najmanje 10 godina
(ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrdi nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
električne energije (nazivna snaga >
10 MW)
Ministarstvo za ekonomski razvoj
9. Razvojni nacrt
proizvodnje uglja
Nacrt proizvodnje uglja za najmanje 10
godina (ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornih odbora ili
drugih organa
kompanije
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Vađenje smeđeg
uglja i lignita
Ministarstvo za ekonomski razvoj
10. Razvojni nacrt
proizvodnje nafte i
prirodnog gasa
Nacrt proizvodnje i prerađivanje nafte i
zemnog gasa za najmanje 10 godina
(ministarstvo da
detaljnije odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzornog odbora ili
drugih organa
kompanije
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Vađenje sirove nafte i zemnog
gasa, Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
naftnih derivata
Ministarstvo za ekonomski razvoj
11. Razvojni nacrt
snabdjevanja sa
derivatima nafte
Nacrt snabdjevanja sa derivatima nafte
za najmanje 10 godina
(ministarstvo
detaljnije da odredi
zahtjevan
metodološki način i
podatke za
naručivanje)
Svake dvije godine
U roku osam dana posljednjih
potvrda nadzorog odbora ili
drugih organa
kompanije
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
naftnih derivata Ekonomski
subjekti djelatnosti: Trgovina sa
čvrstim, tečnim i
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 54
gasovitim gorivom,
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Trgovina sa
motornim uljima
Strana 55
PRILOG 2
Tabela 5 prikazuje podatke u vezi sa energetskom infrastrukturom za saopštavanje
Evropskoj komisiji, za koje predlažemo da je zaduženo Ministarstvo za ekonomski
razvoj.
Tabela 5: Podaci u vezi sa energetskom infrastruktu rom za saopštavanje
Evropskoj komisiji
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Vangranični gasovodi
Podaci o trasama, klasifikaciji (tehnički
parametri) i kapaciteti
vangraničnih gasovoda:
-trenutno stanje, planirani ili u gradnji,
predviđanje zaustavljanja pogona
gasovoda
Godišnje Do 31. januarja, stanje na
dan 1. januar tekuće godine
Izvođač djelatnosti sistemskog operatera
prenosne mreže prirodnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2. Kapaciteti skladišta
prirodnog gasa
Tehnički podaci o kapacitetima
skladišta prirodnog gasa (skladišta
nazivne kapacitete iznad 150 mio m3) -trenutno stanje,
planirani ili u gradnji, predviđanje zaustavljanja
skladišnih kapaciteta
Godišnje Do 31. januarja, stanje na
dan 1. januar tekuće godine
Izvođać djelatnosti sistemskog operatera skladišnih kapaciteta
prirodnog gasa
Ministarstvo za ekonomski razvoj
3. Jedinice za proizvodnju električne energije
Broj jedinica i ukupna nazivna
snaga proizvodnih objekata sa
nazivnom snagom na pragu generatora,
većom od 200 MWe (za termo i nuklearne elektrane) i 50 MWe (za hidroelektrarne):
- trenutno stanje, dogradnja u zadnoj godini, planirani ili u gradnji, zaustavljene
Godišnje Do 31. januarja, stanje na
dan 1. januar tekuće godine
Ekonomski subjekti
djelatnosti: Proizvodnja
električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 56
jedinice
4. Prenosna elektroener
getska mreža
Podaci o broju i ukupnoj dužini
prenosnih vodova (nazivni napon iznad
345 kV za dalekovode i 100 kV
za podzemne kablove): - trenutno stanje, planirani ili u gradnji, predviđeno
smanjivanje prenosnih kapaciteta
Godišnje Do 31. januarja, stanje na
dan 1. januar tekuće godine
Izvođač djelatnosti sistemskog operatera
prenosne mreže električne energije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Tabela 6 prikazuje podatke o potrošačkim cijenama derivata nafte koje se saopštavaju
Evropskoj komisiji i za koje predlažemo da je bude zaduženo Ministarstvo za ekonomski
razvoj.
Strana 57
Tabela 6: Podaci o potroša čkim cijenama derivata nafte koje se saopštavaju
Evropskoj komisiji
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Potrošaćke cijene
derivata nafte
Važeće potrošaćke cijene derivata nafte za: motorno gorivo
(euro super 95, dizelsko gorivo i TNG - autogas), gorivo za
grijanje u domaćinstvima
(ekstra lako lož ulje, TNG - kontejner i
TNG - bunker), industrijski gorivo (lož ulje sumpor >
1% i < 1%)
Mjesečno ili kod
promjene cijena
Do 10. dana u
mjesecu za stanje 1. dana u
mjesecu……………
Izvođači energetske djelatnosti
proizvodnje, trgovanja i
distribucije tečnih goriva
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 58
PRILOG 3
Tabela 7 prikazuje financijsko – računovostvene podatke (podaci koji se odnose na
investiciona ulaganja), za koje predlažemo da je bude zaduženo Ministarstvo za
ekonomski razvoj.
Tabela 7: Finansijsko – ra čunovodstveni podaci (podaci koji se odnose na
investiciona ulaganja)
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Bilans stanja Sredstva, obaveze Polugodišnje, godišnje
Polugodišnje - u doba
jednog mjeseca poslije
obračuna, Godišnje - u doba tri mjeseca poslje
obračuna
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2. Iskaz poslovnog rezultata
Prihodi, rashodi Polugodišnje, godišnje
Polugodišnje - u doba
jednog mjeseca poslje
obračuna, Godišnje - u doba tri mjeseca poslje
obračuna
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
3. Iskaz novčanih
tokova
Prihodi, izdaci Godišnje Godišnje - u doba tri mjeseca poslje
obračuna
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
4. Podaci iz iskaza
poslovnog rezultata
proizvođača, prenosa i
Analitički podaci iz poslovnog rezultata
Polugodišnje, godišnje
Polugodišnje - u doba
jednog mjeseca poslje
obračuna,
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 59
distribucije električne energije
Godišnje - u doba tri mjeseca poslje
obračuna
udio, uključujući kćerka kompanije
5. Podaci o dugoročnim sredstvima i opredmeten
a sredstva
Vrijednost neopredmetenih i
opredmetenih sredstava
Godišnje Godišnje - u doba tri mjeseca poslje
obračuna
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
6. Plan i realizacija
odplaćivanja dugoručnih
kredita
Odplaćivanje dugoručnih zajmova
u skladu sa amortizacionim planom (nacrt - tekuća godina,
realizacija - protekla godina)
Godišnje Kraj januara
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
7. Amortizacioni plan
odplaćivanja kredita
Amortizacioni plan i kreditni ugovor
Jednom U doba osam dana
poslje podpisivanja ugovora
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
8. Nacrt i realizacija
investicija u skladu sa razvojnim
planom
Godišnji plan, njegova realizacija i resursi financiranja
investicija
Godišnje U roku osam dana posljednjih
potvrda organa
kompanije
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
9. Podaci o investicijam
a
Osnovni podaci o investiciji, dobijeni iz
investicionog programa
Na početku izvođenja investicije
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Tabela 8 prikazuje podatke za praćenje poslovanja kompanija u kojima ima država svoj
kapitalski udio i za koje predlažemo da je bude zaduženo Ministarstvo za ekonomski
razvoj.
Strana 60
Tabela 8: Podaci za pra ćenje poslovanja kompanija u kojima ima država svoj
kapitalski udio
Br. Naslov upitnika po djelatnosti
Vrsta podataka Periodika sakupljanja
Rok dostave
Subjekt koji je zadužen za naručivanje
podataka
Subjekt koji je zadužen za sakupljanje podataka
1. Strateški plan
poslovanja
Strateški plan poslovanja za
razdoblje od…do…
Za razdoblje od…do…
U roku osam dana posljednjih
potvrda organa
kompanije
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2. Ekonomski nacrt
Godišnji ekonomski odnosno poslovni plan kompanije
Godišnje U roku osam dana poslje dnih
potvrda organa
kompanije
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
3. Revidirani godišnji izvještaj
Revidirani godišnji izvještaj i revidirani
konsulidirani godišnji izvještaj
Godišnje U roku osam dana
poslje isporuke
revizijskog izvještaja
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
4. Dokumenti za skupštinu kompanija
Dokumenti za skupštinu kompanija
sa obrazloženjem predloga sklepa
Godišnje (poslovno razdoblje
prije sjednice
skupštine)
Do 20.5. za proteklu godinu
odnosno najkasnije 30 dana
prije najave
skupštine
Javna preduzeća i ekonomske
kompanije, u kojima ima država
najmanje 15 - postotni kapitalski udio, uključujući
kćerka kompanije
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Strana 61
SLIKA 1: Preporuka za podjelu dužnosti koje se odnose na sakupljanje podataka
ELEKTROENERGETSKI STATISTI ČKI SISTEM CRNE GORE
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKI RAZVOJ MONSTAT
PODACI O GODIŠNJIM PROJEKCIJAMA
1. Nacrt i proizvodnja električne energije i potrošnja goriva
2. Bilans sistemskog operatora prenosne elektroenergetske mreže
3. Bilans sistemskog operatora distributivne elektroenergetske mreže
4. Nacrt proizvodnje električne i toplotne energije i potrošnja goriva
5. Nacrt proizvodnje, nabavka i prodaja čvrstih goriva
6. Nacrt nabavke, prodaje i potrošnje prirodnog gasa
7. Nacrt proizvodnje, nabavke, prodaje i potrošnje nafte
PODACI POSLOVANJA EKONOMSKIH JAVNIH SLUŽBI I DRUGIH IZVO ðAČA ENERGETSKIH DJELATNOSTI
1. Bilans sistemskog operatora distributivne elektroenergetske mreže
(količine)
2. Bilans sistemskog operatora distributivne elektroenergetske mreže (vrijednost)
3. Obračun cijene za korišćenje elektroenergetske mreže
4. Bilans sistemskog operatora prenosne elektroenergetske mreže (količine)
5. Protok električne energije po prenosnoj mreži
6. Bilans postignutih prihoda i troškova sistemskog operatora prenosne elektroenergetske mreže
7. Obračun prihoda i troškova kupovine energije od kvalifikovanih proizvoñača, koje ima sistemski operator distributivne mreže
8. Prihodi i troškovi iz naslova prenosnog dispečiranja
9. Podaci sistemskog operatora distributivne i prenosne mreže u vezi sa kvalifikovanom proizvodnjom električne energije
10. Nabavka prirodnog gasa u Crnoj Gori
11. Uvozna zavisnost na području prirodnog gasa
12. Vangranični kapaciteti prenosne mreže prirodnog gasa
13. Bilans dobavljača električne energije kvalifikovanim potrošačima
14. Bilans kupovine i prodaje električne energije proizvoñača električne energije
15. Proizvodnja i predaja uglja
KOLI ČINSKI ENERGETSKI PODACI ZA PROTEKLI
PERIOD
1. Vañenje i prodaja uglja
2. Trgovina sa čvrstim gorivom
3. Proizvodnja i snabdijevanje sa sirovom naftom i prirodnim gasom
4. Proizvodnja naftnih proizvoda
5. Trgovina sa naftnim proizvodima
6. Snabdijevanje sa prirodnim gasom i TNG
7. Proizvodnja električne energije i toplote
8. Proizvodnja samoproizvoñača električne energije i toplote
9. Prenos električne energije
10. Distribucija električne energije
11. Snabdijevanje sa toplotnom energijom
Strana 62
Slika 1: Preporuka za podjelu dužnosti koje se odnose na sakupljanje podataka
RAZVOJNI NACRTI I PODACI U VEZI SA POGONOM I INVESTICIJAMA ZA ENERGETSKU INFRASTRUKTURU
1- Investicije u energetsku infrastrukturu 2- Pogon mreže za prenos zemnog gasa 3- Pogon prenosne elektroenergetske mreže 4- Pogon distributivne elektroenergetske mreže 5- Razvojni nacrt prenosne elektroenergetske mreže 6- Razvojni nacrt distributivne elektroenergetske mreže 7- Razvojni plan mreže za prenos zemnog gasa 8- Razvojni nacrt proizvodnje električne energije 9- Razvojni nacrt proizvodnje uglja 10- Razvojni nacrt proizvodnje nafte i zemnog gasa 11- Razvojni nacrt snabdijevanja sa derivatima nafte
PODACI O ENERGETSKOJ INFRASTRUKTURI ZA
DOSTAVLJANJE EVROPSKOJ KOMISIJI
1. Vangranični plinovodi 2. Kapaciteti bunkera zemnog gasa 3. Jedinice za proizvodnju električne energije 4. Prenosna elektroenergetska mreža
PODACI O POTROŠAČKIM CIJENAMA DERIVATA NAFTE
KOJE SE DOSTAVLJAJU EVROPSKOJ KOMISIJI
1. Potrošačke cijene derivata nafte
FINANSIJSKO-RA ČUNOVOSTVENI PODACI KOJI SE ODNOSE NA INVESTICIONA ULAGANJA
1. Bilans stanja 2. Iskaz poslovnog rezultata 3. Iskaz novčanih tokova 4. Podaci iz iskaza poslovnog rezultata proizvoñača, prenosa i
distribucije električne energije 5. Podaci o nepredmetnim dugoročnim sredstvima i
opredmetenim sredstvima 6. Plan i realizacija otplaćivanja dugoročnih zajmova 7. Amortizacioni plan otplaćivanja zajmova 8. Nacrt i realizacija investicija u skladu sa razvojnim planom 9. Podaci o investicijama
PODACI ZA PRAĆENJE POSLOVANJA KOMPANIJA
1. Strateški plan poslovanja 2. Ekonomski nacrt 3. Revidovani godišnji izvještaj 4. Dokumenta za skupštinu kompanija
Strana 63
LITERATURA
1. EUROSTAT – Evropski statistički zavod; http://epp.eurostat.ec.europa.eu/,
2. Baza podataka Instituta IREET is Slovenije (Ljubljana),
3. MONSTAT Zavod za statistiku Republike Crne Gore; Statističkii godišnjak 2007,
4. Uradni list RS 95/2007; Pravilnik o vrstah podatkov, ki jih posredujejo izvajalci energetskih
dejavnosti;
5. Statistični urad R Slovenije SURS; http://www.stat.si/eng/stat_urad.asp,
6. Energetski Zakon Crne Gore.