Procjena potencijalnih ekonomskih efekata nove regulative javno-privatnog partnerstva

u Tuzlanskom kantonu

Ekonomski institut Sarajevo

info@eis.ba

Sarajevo, maj 2018. godine

Projekt jačanja institucija vlasti i procesa u Bosni i HercegoviniПројекат јачања институција власти и процеса у Босни и ХерцеговиниStrengthening Governing Institutions and Processes (SGIP) in Bosnia and Herzegovina

1

Ovaj materijal je izrađen uz podršku USAID-ovog Projekta jačanja institucija vlasti i procesa u Bosni i Hercegovini (USAID/SGIP), kojeg provodi Centar za međunarodni razvoj Državnog univerziteta New York. Fondacija za istraživanje za Državni univerzitet New York i

Ekonomski institut Sarajevo odgovorni su za sadržaj ovog materijala, koji ne mora nužno odražavati mišljenja USAID-a ili Vlade SAD-a.

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

1.

Značaj ulaganja u javnu infrastrukturu

JPP kao model „isporuke“ javne infrastrukture/usluga

Potencijalni ekonomskih efekti nove JPP regulative u Tuzlanskom kantonu

Agenda

2.

3.

4.

5.

Zaključci i preporuke

Uvod

UvodOčekivani ishodi projekta su:

• Donositeljima političkih odluka, privatnom i javnom sektoru dati stručnu, dosljednu i nepristrasnu procjenu mogućih ekonomskih efekata realizacije potencijalnih JPP projekata na sveukupnu ekonomsku aktivnost u Tuzlanskom kantonu

• Unaprijediti kvalitet političkog odlučivanja i instrumenata poput zakona, regulacija i investicijskih programa u oblasti javno-privatnog partnerstva.

3

Značaj ulaganja u

javnu infrastrukturu

Ključni pojmovi

• Infrastruktura - sistemi i objekti koji pružaju osnovne javne usluge koje omogućuju i/ili podupiru odvijanje aktivnosti u ekonomskim djelatnostima

• Javne usluge - usluge koje javni sektor, barem dijelom, direktno pruža građanima te (su)finansira i/ili reguliše njihovo pružanje od strane privatnog sektora

• Predmet JPP - građenje i/ili rekonstrukcija i održavanje i/ili upravljanje javne infrastrukture i/ili javnih infrastrukturnih objekata s ciljem pružanja javne usluge

5

6

"Hard" infrastruktura

Promet

Energija

Upravljanje vodenim resursima

Komunikacije

Upravljanje čvrstim otpadom

Praćenje Zemlje i mreže mjerenja

"Soft" infrastruktura

Javna uprava (vlada i pravna regulativa)

Ekonomska infrastruktura (finansijski sistem, infrastruktura za proizvodnju, infrastruktura za poljoprivredu, lov i ribolov, ...)

Socijalna infrastruktura (zdravstveni sistem, sistem obrazovanja i sistem socijalne zaštite)

Infrastruktura za kulturu, sport i rekreativne aktivnosti

Uticaj infrastrukture na ekonomski rast

„Konvencionalni” kanali

• direktan efekat produktivnosti na privatne proizvodne inpute

• komplementarni efekat privatnih ulaganja/investicija

• efekat istiskivanja (eng. crowding-out effect)

4 nova kanala

• indirektni efekat na produktivnost rada

• efekat na troškove prilagođavanja

• efekat na trajnost privatnog kapitala

• efekat uvećanja ekonomskog rasta putem obrazovanja i zdravstva

7

Ekonomski rast

KM

Troškovi proizvodnjeInfrastruktura

Rastući konsenzus o značaju infrastrukture za ekonomski rast i troškove proizvodnje, prije svega u zemljama u razvoju

Dvosmjerna relacija

Rastući konsenzus o značaju infrastrukture za ekonomski rast i troškove proizvodnje, prije svega

u zemljama u razvoju

5% 8%

15%

Različita veličina efekta

Mrežne eksternalije

? ?

Politički motivisanost

Sumarni rezultati empirijskih istraživanja

Optimalni nivo ulaganja u infrastrukturu

9

Slika 1. Odnos između nivoa infrastrukture (količine infrastrukturnih resursa) i ekonomskog rasta

Iznadoptimalni nivo Infrastrukture

Ek.rast (g)

Ispodoptimalni nivo Infrastrrukture

I*

g*

Minimalno potrebni izdaci na ulaganja i održavanjeinfrastrukture, 2005. – 2015.

Grupa zemalja GNI per capita Ulaganja

(% BDP-a)

Troškovi

investicionog

održavanja

(% BDP-a)

Ukupno

(% BDP-a)

Nizak dohodak <$1,005 4,2 3,3 7,5

Niži srednji dohodak $1,006 - $3,955 3,8 2,5 6,3

Viši srednji dohodak $3,956 - $12,235 1,7 1,4 3,1

10

Izvor: Prilagođeno prema Estache i Fay, 2009.

Svijet je u 2013. investirao oko 2,5 triliona američkih dolara, ili u prosjeku

3,5% BDP-a, u transportne, energetske, vodne i telekomunikacijske sisteme

od kojih zavise biznisi i stanovništvo (McKinsey Global Institute, 2016).

Kretanje ukupnih ulaganja u BiH (milioni KM)

11

24,7

26,4

18,9

15,9

18,3 18,317,1

18,417,9

19,0

0

5

10

15

20

25

30

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Bruto investicije u stalna sredstva Bruto investicije u stalna sredstva (% BDP-a)

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Investicije države u BiH

12

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Bruto investicije države u fiksni kapital Bruto investicije u sektoru države (% BDP-a)

Izvor: Centralna Banka BiH

Investicije države u FBiH

13

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Bruto investicije FBiH u stalna sredstva Bruto investicije (% BDP-a)

Izvor: Centralna Banka BiH

Javne investicije u tri kantona vs FBiH vs RS

Područje djelatnosti TK ZDK SBK FBiH RS

Proizvodnja i snabdijevanje

električnom energijom, plinom,

parom 32.005 38.553 11.648 169.799 209.301

Snabdijevanje/opskrba vodom;

uklanjanje otpadnih voda, upravljanje

otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša 5.986 7.872 1.711 57.526 13.590

Javna uprava i odbrana/obrana;

obavezno/obvezno socijalno

osiguranje 6.599 5.672 3.322 146.744 402.742

Obrazovanje 3.944 4.193 4.189 43.702 29.120

Djelatnosti zdravstvene i socijalne

zaštite/skrbi 5.601 6.504 6.052 89.942 41.822

UKUPNO 54.135 62.794 26.921 507.713 696.575

BEZ EL. ENERGIJE 22.130 24.241 15.273 337.914 487.274

14

JAVNO- PRIVATNA

PARNERSTVA KAO

MODEL OSIGURANJA

JAVNE

INFRASTRUKTURE

/USLUGA

Pojam JPP

• U užem smislu - poslovni poduhvati, u okviru kojih javni i privatni sektor udružuju sredstva i znanja kako bi, kroz odgovarajuću raspodjelu odgovornosti, rizika i profita, na najbolji način zadovoljili jasno definisane javne potrebe.

• Zakon o JPP – dugoročni ugovorni odnos javnog i privatnog partnera u svrhu pružanja javnih usluga iz nadležnosti javnog partnera, korištenjem upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umijeća i znanja između privatnog i javnog partnera.

16

Komparativni prikaz tradicionalnog načina pružanja javnih usluga i JPP-a

KLASIČNI MODEL JAVNOG SEKTORA PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG

SEKTORA

Ciljevi programske

politike

Odgovornost (kvalitet i efikasnost pružanja

javnih usluga)

Optimalno korištenje finansijskih sredstava

(efikasnost, preuzimanje rizika)

Fokus Finansiranje kapitalnih troškova Puno finansiranje kapitalnih i operativnih

troškova

Finansiranje Javno: vlastiti prihodi, ustupljeni

prihodi, dotacije i zaduživanje javnog

sektora

Javni i privatni fondovi, krediti, takse koje

se naplaćuju korisnicima i drugi javno

kontrolisani prihodi

Vlasništvo Javno vlasništvo, sa ograničenim uticajem

izvođača

Obično mješovito vlasništvo

Vremensko

određenje

Kratkoročno (izborni ciklus) Dugoročno (povrat tokom životnog ciklusa

projekta)

Postupak Relativno jednostavan Složen: moraju se poštivati javne

procedure i pravila koja važe u privatnom

sektoru; Transparentnost je najviši prioritet

Kapacitet Eksterni: planiranje, izgradnja, upravljanje,

nadzor

Interni: pregovaranje, saradnja, kontrola/

revizija

17

18

Specifikacija inputa vs. specifikacija outputa –hipotetički primjer obnove građevinskog objekta

Tradicionalni model JPP

Input spedicikacija Output specifikacija

Osigurati da svaka školska učionica ima najmanje dvije dvostruke utičnice

od 220V na svakom zidu

Osigurati adekvatno napajanje školskih

učionica električnom energijom.

Škola bi trebala da ima 24-satno obezbjeđenje.

Osigurati postojanje odgovarajućiih mjera kako bi se

obezbjedila sigurnost škole.

Prostorije škole treba čistiti dva puta dnevno (ujutru i navečer).

Osigurati čistoću prostorija u školi kako bi se kreiralo sigurno i higijenski čisto okruženje

Izvor: Sanders i Lipson, 2001

19

JPP

mo

de

l Tr

adic

ion

aln

i mo

de

l

Utvrđivanje potreba za

javnim uslugama

Donošenje odluke o modelu isporuke javnih

usluga

Odobrenje budžeta

Projektovanje/Dizajn

Finansiranje Upravljanje Održavanje

Samostalno ili kombinovano ugoavaranje

Javno fnansiranje

Zasebno ugovaranje

Zasebno ugovaranje

Zasebno ugovaranje

MODELIRANJE POSLOVNOG RJEŠENJA IMPLEMENTACIIJA

Komparativni prikaz tradicionalnog načina pružanja javnih usluga i JPP-a

Interes javnog sektora za JPP model

20

Nizak stepenpokrivenostistanovništvajavnimuslugama

Nizak nivokvaliteta javnihusluga

Nizak stepenpouzdanostijavnih usluga

Nedovoljno javnihsredstava za finansiranje

Loš proces planiranja i

odabira infrastrukturnih

projekata

Nedjelotvorna i

neefikasna realizacija

infrastrukturnih projekata

Neadekvatno održavanje

infrastrukture

KAKO JPP MOŽE POMOĆI

U PREVAZILAŽENJU

IZAZOVA

Dodatni izvori finansiranja

Znanje privatnog sektora

u oblasti planiranja

Inovacije

Bolja alokacija budžetskih

sredstava

Poljošanje kapaciteta

javnog sektora I javnog

upravljanja

KOMPLEMENTARNE

AKCIJE

INFRASTRUKTURNI

IZAZOVI

Perspektiva dugoročnog

ulaganja u infrastrukturu

Izvor: PPPKnowledgeLab

Oblici JPP-a

21

Stepen rizika za privatnog partnera

14 – Privatizacija

13 – Kupovina, izgradnja i korištenje (BBO- Buy & Buld& Operate)

12 - Kupovina, posjedovanje i korištenje (BOO – Buy & Own & Operate)

11 - Kupovina, posjedovanje, korištenje i transfer (BOOT – Buy & Own & Operate & Transfer)

10 – Izgradnja, zakup, korištenje i transfer (BLOT - Build & Lease & Operate & Transfer)

9 - Zakup, razvooj i korištenje (LDO – Lease & Develop & Operate)

8 - Izgradnja, posjedovanje, korištenje i transfer (BOOT – Build & Own & Operate & Transfer)

7 – Izgradnja, korištenje i transfer (BOT-Build & operate & Transfer )

6 – Projektovanje, izgradnja i korištenje (DBO – Design & Build & Operate)

5 – Privatno finansiranje (FO- Finance Only)

4 – Dozvolja za obavljanje djelatnosti (OL – Operation License)

3 – Korištenje o održavanje (O&M – Operation & Maintance)

2 – Projektovanje i izgradnja (DB- Design & Build)

1 – Vlada direktno pruža javne usluge

Stepen uključnosti privatnog partnera

Ključne koristi JPP-a za JP

22

Poboljšanje kapaciteta javnog sektora da razvije integrisana rješenja

Smanjenje troškova i vremena potrebnog z a implementaciju projekta

Olakšavanje procesa stvaranja kreativnih i inovativnih rješenja

Transfer rizika

Privlačenje većih i potencijalno sofisticiranijih ponuđača za projekat

Smanjenje broja administracije uz istovremeno povećanje javnih institucija

Izbjegavanje ograničenja u pogledu zaduživanja države

23

Broj JPP projekata Vrijednost JPP projekata Oblik realizacije JPP -a

Uticaj na

ekonomski rast√ √ √

Relativni uticaj na

ekonomski rast●● ● ●●●

Mehanizam putem kojeg

JPP utiče na ekonomski

rast

Veći broj JPP projekta

doprinosi kreiranju

većeg broja radnih

mjesta

Veća vrijednost JPP

projekta ima veće

multiplikativne efekte na

ekonomiju

Oblici JPP-a u kojima

privatni sektor ima veću

finansijski u tehniču

odgovornost ima veći

uticaj na ekonomski rast

JPP ulaganja utiču na ličnu potrošnju,

zaposlenost i društveno blagostanje

Adekvatna politika i

insstitucionalni okvir

Izvor: Shediac, Abouchakra, Hammam i Najja, 2008.

Ključne koristi JPP-a na makro nivou

Izazovi u primjeni JPP-a

Izazovi u primjeni JPP-a leže u kombinaciji tri faktora:

1. kompleksna struktura učesnika,

2. institucionalni faktori i

3. strateški izbori javnih i privatnih učesnika.

24

25

PRIMJER:(nepostojanje odgovarajućih analiza)•Finansijski argumenti: to trebamo!•Ekonomski argumenti: to je bolje!•Politički argumenti:to želimo!

Razlozi koji mogu dovesti do neuspjeha JPP-a

Ključna je kvalitetna ekonomska analiza

projekata JPPIzbor modela JPP

....Procjena rizika Alokacija rizika

Razlozi koji mogu dovesto do neuspjeha JPP-a

26

Nepostojanje prethodnih analiza

Loša podjela rizika

Ugovaranje bez adekvatne tenderske procedure

Preambiciozno postavljanje rokova za realizaciju projekta

Nastojanje da se smanje troškovi na uštrb kvaliteta usluge

Vrste rizika u JPP-u

27

Svi rizici

Politički i pravni rizik

Komercijalni rizik

Rizik tražnje

Rizik ponude

Rizik korištenja na

strani potražnje

Rizik korištenja na strani ponude

Rizikizgradnje

Vrste rizika Ko najefikasnije snosi rizik

Javni partner

Privatni partner

Privatni partner

Privatni partner

Europsko tržište JPP - trendovi

28

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Vrijednost (milijarde EUR-a) 23,943 15,182 18,22 17,165 12,144 20,784 16,377 15,531 11,846 14,752

Broj projekata 112 103 105 82 62 79 79 49 68 42

0

20

40

60

80

100

120

0

5

10

15

20

25

30

Ukupna vrijednost i broj JPP projekata na europskom tržištu, 2008. – 2017.

Izvor: http://data.eib.org/epec

Europsko tržište JPP - trendovi

29

210

150 170

210 200

260

210

320

170

350

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Prosječna vrijednost JPP projekata (milioni EUR), 2008. – 2017.

Izvor: http://data.eib.org/epec

30

0 1 2 3 4 5 6

Litvanija

Austrija

Holandija

Belgija

Poljska

Grčka

Španija

Njemačka

Francuska

Velika Britanija

Italija

Turska

Ukupna vrijednost JPP projekata(u milijardama EUR)

0 2 4 6 8 10 12

Litvanija

Austrija

Holandija

Belgija

Poljska

Grčka

Španija

Njemačka

Francuska

Velika Britanija

Italija

Turska

Broj JPP projekata

Vrijednost i broj JPP projekata u odabranim zemljama Europe, 2017. Izvor: http://data.eib.org/epec

Europsko tržište JPP - trendovi

31

0 2 4 6 8

Opće javne usluge

Rekreacija i kultura

Javni red i sugurnost

Okoliš

Obrazovanje

Telekomunikacije

Zdravstvo

Transport

0,021

0,094

0,115

0,462

0,959

1,744

3,791

7,566

Vrijednost projekata(u milijardama EUR)

0 5 10

Opće javne usluge

Javni red i sugurnost

Rekreacija i kultura

Telekomunikacije

Okoliš

Zdravstvo

Transport

Obrazovanje

1

1

3

4

4

9

10

10

Broj JPP projekata

Vrijednost i broj JPP projekata po pojedinim sektorima, 2017.

Izvor: http://data.eib.org/epec

Europsko tržište JPP - trendovi

32

0

5

10

15

20

25

22,521,3

8,67,5

4,7

4 2,42 1,9 1 1 0,8 0,6

0,3 0,3 0,3 0,04

Vrijednost JPP projekata po pojedinim zemljama na europskom tržištu 2013. – 2017. (mlrd. EUR)

Izvor: http://data.eib.org/epec

Tržište JPP-a u Europi - trendovi

33

115

57

31

21 20 12 12 129 9 9

6 4 3 1 1 10

20

40

60

80

100

120

140

Ukupan broj JPP projekata po pojedinim zemljama na europskom tržištu 2013. – 2017.

Izvor: http://data.eib.org/epec

Tržište JPP-a u Europi - trendovi

34

0

5

10

15

20

25

30

2013 2014 2015 2016 2017

Obrazovanje Zdravstvo Transport

0

2

4

6

8

10

12

14

2013 2014 2015 2016 2017

Vri

jed

no

st

(EU

R, m

ilija

rde)

Obrazovanje Zdravstvo Transport

Dinamika vrijednosti i broja JPP projekata u sektoru transporta, zdravstva iobrazovanja, 2013. – 2017.

Izvor: http://data.eib.org/epec

Tržište JPP-a u Europi - trendovi

Očekivani ekonomski

efekti identificiranih

JPP projekata u ZE-DO

kantonu

Realizovane aktivnosti u Tuzlanskom kantonu

• Zakon o javno-privatnom partnerstvu

• Uredba o identifikaciji, pripremi, ugovaranju i praćenju implementacije projekata javno-privatnog partnerstva

• Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Registra ugovora o javno-privatnom partnerstvu

• Katalog potencijalnih JPP projekata

36

Pregled ekonomski učinaka – direktni, indirektni, inducirani i katalitički

37

Učinci povezani sa

kapitalnim troškovima,

održavanjem i/ili

operativnim troškovima, i

ukupna vrijednost za novac

infrastrukturnih JPP

projekata

Učinci povezani sa

industrijama

dobavljačima

Suma direktnih, indirektnih i

induciranih učinaka

Učinci povezani sa

trošenjem dohotka

direktnih i indirektnih

uposlenika

Povećan BDP zbog veće

konkurentnosti regionalnih

industrija uslijed

infrastrukturnih JPP

projekata

Direktni učinci Indirektni

učinci

Inducirani učinci

Ukupni učinci

Katalitički

učinci

Podjela efekata na tri kategorije

Direktni efekti• Direktan uticaj povećanja

vrijednosti proizvodnje date industrije uslijed povećanja potražnje za njenim proizvodima /uslugama

Indirektni efekti• Sekundarni efekti izazvani

dodatnom proizvodnjom u povezanim industrijama

Inducirani efekti• Efekti na potrošnju domaćinstava

proizašlih iz dodatnih prihoda zarađenih zbog dodatne potražnje za robama i uslugama ostalih lokalnih industrija povezanih sa realizacijom analizirane investicije

38

Industrije najviše integrirane u privredu BiH

0,81

0,68

0,61

0,59

0,57

0,55

0,55

Građevinarstvo

Proizvodnja koksa, der. nafte i nukl gor

Vađenje ruda kamena osim energetskih sirovina

Proizv ostalih proizvoda od nemetalnih minerala

Proizvodnja drveta i proizvoda od drveta

Proizvodnja proizvoda od gume i plast masa

Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda

Pregled 5 industrija sa najvećim ukupnim efektima na privredu BiH

1 1 1 1 1

1,21560,9992

1,2168

0,4558

1,1605

0,76880,9105

0,6684

1,3049

0,5117

Građevinarstvo Vađenje ruda kamenaosim energetskih

sirovina

Proizv. drveta i proizv.od drveta

Državna uprava iodbrana, obaveznosocijalno osiguranje

Proizv. baznih metala imetalnih proizv.

Inicijalni efekti Indirektni efekti Inducirani efekti

Dakle, ukupne investicije od recimo 100 miliona KM u građevinske redove rezultiraju:

Povećanjem ukupne proizvodnje svih sektora za 298,44 miliona KM, od čega je:

1) 100 miliona KM direktna dodatna potrošnja ili investicije u građevinskom sektoru (direktni ili inicijalni efekti),

2) 121,55 miliona KM povećanje potrošnje svih povezanih sektora -direktni i svi drugi naknadni dobavljači - potrebnih da bi se ostvarila dodatna proizvodnja ili investicije u građevinskom sektoru (indirektni proizvodni efekti), i

3) 76,88 miliona KM dodatna proizvodnja potrebna da bi se zadovoljila povećana potrošnja stanovništva (dodatnim dohotkom inducirani efekti).

Potencijalni JPP projekti

Sektor Zeničko-dobojski

kanton

Tuzlanski kanton Srednjobosanski

kanton

Zdravstvo 75.000 480 11.939

Proizvodnja i snadbijevanje

energijom

72.400 15.880 -

Vodosnadbijevanje i sanitacija 47.200 11.687 48.928

Ostale usluga i socijalna

infrastruktura

49.420 8.313

Obrazovanje - 2.564 -

Turizam 30.310 14.000 -

Transport i skladištenje - 79.106 7.851

Vladin sektor i civilna društvo - - 2.150

UKUPNO 274.330 124.430 79.182

42

Izvor: Katalog JPP projekta ZDK, Program javnih investicija Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona

Efekti na proizvodnju, dodanu vrijednost i plaće

KANTON Zeničko Dobojski Tuzlanski Srednjobosanski UKUPNO

Inve

stic

ije

UKUPNO INVESTICIJE 274.330.000 124.430.000 79.182.000 477.942.000

Uku

pn

i efe

kti

inve

stic

ija

Efekti na ukupnu proizvodnju 818.710.452 371.348.892 236.310.761 1.426.370.105

Efekti na dodanu vrijednost 290.789.800 131.895.800 83.932.920 506.618..520

Efekti na plaće 159.111.400 72.169.400 45.925.560 277.206.360

43

Relativni značaj potencijalnih JPP projekata u tri kantona

Godina

Zeničko-

Dobojski Tuzlanski Srednjobosanski

Ukupna proizvodnja (000 KM) 4.641,4 5.559,0 2.599,0

Ukupna dodana vrijednost (BDP) (000 KM)* 2.220,9 2.660,0 1.243,6

Ukupna izdvajanja na plaće i druge naknade (000 KM) 1.298,9 1.555,7 727,4

Doprinos potencijalnih JPP projekata ukupno ostvarenoj

proizvodnji (%)17,64 6,68 9,09

Doprinos potencijalnih JPP projekata ukupnoj dodanoj

vrijednosti (%)13,09 4,96 6,75

Doprinos potencijalnih JPP projekata ukupno isplaćenim

plaćama i drugim naknadama zaposlenih (%)12,25 4,64 6,31

Broj podržanih radnih mjesta (radnik/godina) 11.999 5.327 3.759

44

Efekti na prihode države

Ukupno registrovana proizvodnja u 2016. godini u BiH iznosila 46,6 milijardi KM

• Ukupni prihodi sektora države 12,8 milijardi KM

Efekti efekti potencijalnih JPP projekata na ukupnu proizvodnju u TK za period 2018.-2020. su procijenjeni na 371,3 miliona KM

• Uz pretpostavku istog omjera registrovane proizvodnje i ostvarenih prihoda, potencijalni efekti na prihode države procjenjuju se na oko 101 miliona KM

• Ako navedeni iznos stavimo u odnos prema ukupnoj vrijednosti potencijalnih JPP projekata u TK (124 miliona KM) dolazimo do zaključka da bi se po raznim osnovama gotovo 80 posto realizovanih sredstava vratilo u budžete na različitim nivoima

Dodati efekti JPP projekata - WfM

• Efekti vezani za izgradnju vs. efekti vezani za održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture

• Efekti vezani za korištenje javne infrastrukture – katalitički ili sistemski efekti

• Efekti na rast privatnih ulaganja

• Efekti vezani za JPP kao model „isporuke“ javne infrastrukture – vrijednost za novac

46

Vrijednost za novac u

JPP projektima

Odluke o investicijama u javnom sektoru

• Način donošenja odluke:

kako javna vlast odlučuje investirati u novu javnuinfrastrukturu → Ekonomska i finansijska analiza (COST-BENEFIT ANALIZA)

je li za tu svrhu JPP prikladan pristup → Komparatortroškova javnog sektora

• Razlozi za JPP-a:

• a. nedostatak sredstava u budžetima za finansiranje iodržavanje javnih objekata

• b. privatni partneri imaju više iskustva u određenoj oblasti zakoju se angažauju i kao takvi, realizirati će projekat naefikasniji način

• c.ovaj model karakteriše podjela rizika tj. privatni partnerpreuzima dio rizika 48

Zakon o javno-privatnom partnerstvu

Definicija JPP-a

• Dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnogpartnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja određenihjavnih potreba putem projekata JPP-a

Pripremanje projekata JPP

• -Odluku o opredjeljenosti uspostavljanja JPP javno tijelodonosi na osnovu Studije opravdanosti projekta

• -Sadržaj Studije opravdanosti projekta

Odobravanje provedbe predloženog projekta JPP

• -Opravdanost projekta

• -Opravdanost primjene modela javno-privatnog partnerstva

Izračunavanje neto sadašnje vrijednosti (visina diskontnestope)

49

Studija opravdanosti projekta JPP-a

• a) kratak opis projekta,

• b) ekonomske i finansijske pokazatelje projekta, uključujućiuporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima kojebi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučajuklasičnog budžetskog finansiranja u predviđenomvremenskom razdoblju (Public Sector Comparator - PSC),

• c) neophodna finansijska sredstva iz budžeta Kantona ilijedinice lokalne samouprave odnosno neophodna finansijskasredstva koja treba da obezbjede ustanove ili preduzeća unjihovom vlasništvu,

• d) pravni status vlasništva projekta,

• e) rizike realizacije projekta, kao i

• f) druge potrebne elemente.

50

Cost-benefit analiza Opravdanost projekta, generalno posmatrano, se utvrđuje Cost-

Benefit analizom (CBA)

Cost-benefit analiza (CBA) je tehnika procjene projekata kojaprovjerava da li ukupna korist od projekta za društvo prevazilaziukupne troškove društva

U poređenju sa standardnom finansijskom analizom, CBAobuhvata i socijalnu dimenziju (u kojoj je društvo/odgovarajućinivo organizacije državne vlasti de facto investitor)

Elementi CBA: finansijska analiza, ekonomska analiza i analizarizika

„Guide to Cost Benefit Analysis of Investment Projects“,European Union, 2008&2014

• https://www.eufunds.bg/archive/documents/1295270958.pdf

• http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf

51

Finansijska analiza

Finansijska analiza omogućuje ocjenu finansijske isplativostina osnovu pokazatelja finansijske rentabilnosti.

Finansijska rentabilnost uloženog kapitala se ocjenjujediskontovanjem neto novčanog toka prihoda i rashodaprojekta

Pokazatelji finansijske rentabilnosti su:

• Finansijski pokazatelji rentabilnosti bez obzira na načinnjegovog finansiranja:

• a. Finansijska neto sadašnja vrijednost (investicije) FNPV(C)

• b. Finansijska stopa rentabilnosti (investicije) FRR(C)

• Finansijski pokazatelji rentabilnosti uloženih sredstava(kapitala) u projekat:

• a. Finansijska neto sadašnja vrijednost (kapitala) FNPV(K) i

• b. Finansijska stopa rentabilnosti (kapitala) FRR(K) 52

Finansijska analiza

53

Ekonomska analiza Ekonomska analiza sagledava projekat sa stanovišta društva u

cjelini i nastoji da izmjeri korist i dobrobit koja proizilazi izsprovođenja projekta.

Ekonomska analiza polazi od diskontovanja toka gotovine, kojise koristi u finansijskoj analizi, za obračun finansijske isplativostiprojekta bez obzira na izvore finansiranja (za obračun FNPV(C) iFRR(C)) i bazira na pet koraka:

• 1.Konverzija tržišnih u obračunske (ekonomske) cijene, Cijene uloženog i cijene rezultata se konvertuju iz tržišnih u obračunske,

pomoću faktora konverzije, kako bi se uključili i socijlani troškovi i koristi

• 2.Monetizacija netržišnih uticaja, Uključivanje eksternih efekata (npr. Transport/Ušteda u vremenu putovanja)

Različite tehnike procjene eksternih efekata: spremnost korisnika da plati;uslovljeno vrednovanje; metoda troškova prevoza; transfer koristi (koristiempirijske podatke iz drugih zemalja

54

Ekonomska analiza

• 3. Uključivanje dodatnih posrednih efekata,

Oportunitetni trošak npr. zemljište na kojem će se graditipostrojenje

• 4. Diskontovanje procjenjenih društveno-ekonomskih troškovai koristi,

Diskontna stopa treba biti niža od komercijalne diskontnestope korištene u finansijskoj analizi

• 5. Obračun pokazatelja ekonomske rentabilnosti tj.opravdanosti projekta:

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV)

Ekonomska stopa rentabilnosti (ERR)

ENPV se smatra najvažnijim i najpouzdanijim pokazateljemCBA

55

Odlučivanje o finansiranju

• Ključni aspekti finansijske i ekonomske opravdanosti

56

Odlike projektaEkonomska opravdanost (isplativost)

DA NE

Finansijska

isplativost

DA

PROJEKAT TREBA

SPROVESTI Pošto je finansijski isplativ, nema

potrebe za subvencijama

PROJEKAT NE TREBA

SPROVESTI Pošto je finansijski isplativ,

zainteresovane strane mogu

odlučiti da ga realizuju. Država bi

trebala da interveniše, pomoću

poreza ili taksi da predupredi

negativne uticaje, ili da obezbjedi

kompenzaciju oštećenim stranama.

NE

PROJEKAT TREBA

SPROVESTI Pošto nije finansijski isplativ,

potrebna je subvencija za

realizaciju

PROJEKAT NE TREBA

SPROVESTI Pošto nije finansijski isplativ, tržište

će spriječiti realizaciju.

Analiza rizika

Analizu rizika koja treba da pokaže u kojoj mjeri će projekatbiti rentabilan i opravdan ako se u toku realizacije projektapromjene polazne pretpostavke.

Osnovne tehnike analize individualne rizičnosti su:

a. analiza osjetljivosti/senzitivna analiza

ova tehnika pokazuje za koliko će se promijeniti neto sadašnjavrijednost projekta (NPV), ako se promijeni neka od ključnih ulaznihvarijabli npr. diskontnu stopu, ukupan prihod, ukupan operativnirashod i investicioni rashod

• b. analiza scenarija

omogućava variranje više od jedne ulazne varijable istovremeno, sciljem uočavanja efekta kombinovnog variranja više varijabli navrijednost NPV, i

omogućava dodavanja vjerovatnoća nastanka promjena ulaznihvarijabli. 57

Komparator javnog sektora

Opravdanost primjene modela javno-privatnog partnerstva

Komparator troškova javnog sektora (PSC) predstavlja analizuopravdanosti primjene modela JPP-a s ciljem određivanjaušteda koje javno tijelo očekuje zbog isporuke javne investicijepo JPP modelu.

Komparator se definiše kao hipotetički trošak javnog sektora,prilikom pripreme i realizacije nekog projekta, sistemomtradicionalne javne nabavke, dakle bez partnerstva saprivatnim sektorom.

Služi kao osnova za evaluaciju finansijskih ponuda privatnihpartnera.

58

Komparator javnog sektora

Kalkulisanjem ove vrijednosti, javni sektor stvara uvid u tokoliko bi projekat koštao državu, ukoliko bi ga ona samarealizovala.

Osnovne karakteristike su:

Izražava se u terminima neto sadašnje vrijednosti

Uzima u obzir sve rizike koji su povezani sa realizacijomodređenog projekta

Osnovni princip svakog JPP projekta je bolja podjela rizikaizmeđu partnera i to na način da svaki partner preuzima onajrizik s kojim može upravljati uz što manje troškova.

59

Vrijednost za novac i Komparator javnog sektora

Očekivana vrijednost za novac označava pozitivnu razlikuizmeđu sadašnje vrijednosti ukupnih životnih troškova potradicionalnom (budžetkom) modelu u cjelokupnomugovornom razdoblju iskazanih u komparatoru troškovajavnog sektora (PSC) i sadašnje vrijednosti ukupnih životnihtroškova u jednakom ugovornom razdoblju u slučajurealizacije projekta po modelu javno-privatnog partnerstva.

Ukoliko je sadašnja vrijednost troškova JPP-a niža od PSC-a,JPP može biti opravdan (što nije isto što finansijsko-ekonomska analiza o kojoj je bilo riječ-ovdje se uspoređujusamo dva seta troškova)

60

Postupak izračuna vrijednosti za novac

Ukupni životni troškovi označavaju:

a. Troškovi građenja i opremanja

b. Troškovi održavanja

c. Operativni troškovi

d. Troškovi zamjene istrošenih materijala i opreme

e. Prihodi od komercijalizacije

f. Vrijednost rizika

Analiza se provodi uz prepostavku da ja privatni partnerefikasniji u upravljanju ukupnim životnim troškovima odjavnog sektora, što će se posebno reflektovati na troškovekapitalnih izdataka, te operativne troškove.

61

Rizici realizacije projekta

U JPP modelima, putem kojih se realiziraju veliki investicijskiprojekti, postoji, kao prednost, mogućnost prenosa rizika odstrane koja je predodređena da snosi potencijalne rizika nadruge sudionike u projektu, koji te rizike mogu preuzeti nanajbolji mogući način.

Izrada matrice rizika temeljni je dio procesa JPP javnenabavke i obuhvata sljedeće korake:

• a.identifikacija rizika koji su uključeni u projekat,

• b.procjena uticaja tih rizika,

• c.procjena vjerovatnosti pojave tih rizika, te

• d.izračun finansijskog uticaja (i rasponi mogućih ishoda).

62

Rizici realizacije projekta

Osnovno obilježje tradicionalnog modela je zadržavanje svihrizika javnog projekta na strani javnog naručitelja. Stoga, sviidentificirani relevantni i materijani rizici trebaju se dodijelitiPSC-u, jer će svi ti rizici u tradicionalnom modelu ugovaranjabiti kod javnog sektora.

Za razliku od tradicionalnog modela, kod modela JPP javnipartner pretežiti dio rizika sadržanih u projektu prenosi naizvoditelja uz naknadu. Kako se ti rizici identificiraju, biti ćekorisno klasificirati ih u sljedeće dvije kategorije:

• a. Prenosivi rizici

• b. Zadržani rizici

• Proces alokacije rizika se predstavlja tzv. matricom alokacijerizika

63

Matrica alokacije rizika

64

Kvantifikacija rizika

65

Izračun vrijednosti za novac

Diskontna stopa:

Zakona o JPP-u definiše diskontnu stopa koju treba koristiti zaizračunavanje neto sadašnje vrijednosti.

Diskontna stopa se utvrđuje u visini kamatne stope nadugoročne kredite poslovnih banaka u BiH za prvoklasneklijente u zadnjem kvartalu godine koja prethodi godiniizrade studije opravdanosti, odnosno pripremedokumentacije za odobrenje projekata JPP.

Podaci o visini te kamante stope se su javno dostupni (CBBiHBilten)

66

Izračun vrijednosti za novac

• Hipotetički primjer izračuna vrijednosti za novac:

67

Zaključak, preporuke, dileme

Nepostojanje metodološkog okvira za izračune u okviru prijedlogaprojekata JPP-a

• Priručnici Agencije za javno-privatno partnerstvo (http://www.aik-invest.hr/jpp/publikacije/)

• Priručnik 1: Diskontiranje i diskontna stopa kod projekata JPP-a

• Priručnik 2: Financijski model kod projekata JPP-a

• Priručnik 3: Komparator troškova javnog sektora

• Priručnik 4: Struktura ugovora o JPP

• Priručnik 5: Utvrđivanje sposobnosti plaćanja JLPRS u projektima javno- privatnogpartnerstva

• Priručnik 6 v.2: Značenje i postupak izračuna vrijednosti za novac kod projekata JPP-a

• Priručnik 7 v.2: Postupak odabira privatnog partnera-specifičnosti provedbe projekta pomodelu javno-privatnog partnerstva

• Priručnik 8 v.2: Rizici u projektima javno-privatnog partnerstva (identifikacija i alokacija rizika)

• Priručnik 9 v.3: Priprema i provedba javnih investicija (projekti javno-privatnog partnerstva)

• Priručnik 11: Kombiniranje modela javno-privatnog partnerstva s fondovima Europske unije

Relevantnost podataka koje se unose u metodološki okvir

Edukacije, konferencije, web stranica JPP 68

Efikasnost JPP i tradicionanog modela nabavke javnih projekata

Studija Broj analiziranih JPP

projekata, država

Sektor(i) Ključni nalazi - stopa uštede u

odnosu na konvencionalni model

NAO, 1998 4 projekta DFBO, Velika

Britanija

Cestogradnja Prosječna stopa uštede od 13%

LSE/Arthur Anderson,

2000

29 JPP projekata, Velika

Britanija

Na Prosječna stopa uštede od 17%

NAO, 2001 15 JPP projekata, Velika

Britanija

Na Prosječna stopa uštede od 20%

Parker i Hartley (2003) n/a, Velika Britanija Nacionalna

odbrana

Prosječna stopa uštede u rasponu

od 5% do 40%

Fitzgerald, 2004 8 JPP projekata, Australija Građevinasrtvo

Komunikacije

Ponderisana stopa ušteod 9%

IPA (Infrastruucture

Partnership Australia),

2007

Australija Prosječna stopa uštede od 11,5%

Juričić i Marenjak, 2017 10 JPP projekata, Hrvatska Sport

Obrazovanje

Prosječna stopa uštede od 9%

69

Zaključci i preporuke

• Rastući konsenzus oko značaja infrastrukture za ekonomski rast

• Nizak nivo ulaganja u javnu infrastrukturu –posebno u FBiH

• JPP kao model može pomoći uz određene pretpostavke – pored pravnog okvira, bitna i izgradnja kapaciteta

• Značajni pozitivnih ekonomski efekti u slučaju realiazcije potenciajalnih JPP projekata

70

Pitanja, komentari, sugestije