Problemi stanovanja starijih osoba imogućnosti promocije novih strategija

Gojko BežovanStudijski centar socijalnog radaPravnog fakultetaSveučilište u Zagrebu

Izvorni znanstveni radUDK 365-053.9

Primljeno: svibanj 1996.

U ovom članku analizira se problem stambenog zbrinjavanja starijih osoba. Polazise od stana i stanovanja kao osnovne čovjekove potrebe. Stambena karijera obiteljipovezana je s demografskim faktorima. Starenje populacije i sve veći broj staračkihdomaćinstava utječu na stambeno tržište.Podmirivanje stambenih potreba starijih osobaposredovano je različitim intervencijama na stambenom tržištu. Iznose se iskustva razvi-jenih zemalja u ovom području. U tom smislu pokazuje se da država u ovom područjusve više mjesta ustupa privatnom neprofitnom sektoru i komercijalnim organizacijama.U politici stambenog zbrinjavanja starijihprisutan je koncept welfare mix. Hrvatska jesve višepritisnuta problemima stanovanja starijih. Propisi ipolitika za sada protežirajudržavne programe. Racionalnost i efikasnost tih programa ne preispituju se. Novestrategije ograničene su nedostatkom propisa, neadekvatnom politikom vlade, financi-jskim problemima i nedostatkom poduzetništva u socijalnoj politici.

UVOD

Stanovanje ide u red osnovnih čovjekovihpotreba. U različito razvijenim i različito struk-turiranim društvima stambene su potrebe ra-zličite. Međutim, bez obzira na razvijenostdruštva, stan je najveća materijalna i simbo-lička vrijednost svakog domaćinstva. Stan senamiče u tijeku života kada je osoba radno ak-tivna. Stan je osnova biološke i materijalne re-produkcije domaćinstva. Stan je prepoznatlji-vo i na tržištu cijenjeno materijalno dobro kojedomaćinstvu pruža izvjesnu socijalnu garanci-ju. Stan se može založiti, prodati ili iznajmitikako bi se namaknula određena sredstva uslučaju nužde.

Stan se pribavlja na tržištu ili uz pomoćdržave. Na stambenom tržištu važni su poredostalih, i demografski faktori. Jedan od zada-taka ovoga rada jest da se pokaže utjecaj de-mografskog faktora - starenja populacije nastambeno tržište. Razvijene države već su sedavno susrele s problemima stanovanja starijihosoba i u tom smislu već postoje zavidna isku-

stva. Tim problemom bavi se i više"strukovnihudruženja 1 i na tu temu održano je više među-narodnih seminara i konferencija (vidi: Hou-sing in Europe, 1994, i ICA,1993).

Koliko nam to dopušta uvid u literaturu,ovdje ćemo izložiti inozemna iskustva o pro-blemima stanovanja starijih osoba. Držimo daje problem stanovanja starijih osoba u Hrvat-skoj veoma važno socijalno, gospodarsko i po-litičko pitanje. Koliko nam je poznato, taj seproblem u nas nije do sada istraživao. To susvakako izvjesna ograničenja pred kojima senalazimo pišući ovaj tekst. Probleme stanovan-ja starih stavit ćemo u kontekst posvemašnestambene krize koja postoji u Hrvatskoj. Naosnovi podataka iz statistike i onih koji semogu dobiti u Ministarstvu rada i socijalneskrbi pokušat ćemo ostvariti bolji uvid u pro-bleme koji stoje pred Hrvatskom glede stam-benog zbrinjavanja starijih osoba. Na proble-me stanovanja starijih djeluju i neki drugi pro-cesi u društvu: prodaja društvenih stanova,prognanička i izbjeglička kriza, migracije sta-

l U okviru Europske mreže za stambena istraživanja djeluje posebna radna grupa "Stanovanje starijih ljudi". Istraživačičlanovi ove radne grupe održavaju seminare i provode komparativna istraživanja.

117

Rev.. ,oc. polit., god. III, br. 2, _,tr. II7·I26, Zagreb 1996.

novništva te ekonomska kriza. Analizirajućiaktualne stambene procese u Hrvatskoj, datćemo i neke preporuke za programe mjerakako bi se popravila kvaliteta stanovanja stari-jih osoba, U tom smislu procijeniti ćemo imogućnosti za razvoj novih strategija stambe-nog zbrinjavanja starih osoba u Hrvatskoj.

STAMBENO TRŽIŠTE I POLOŽAJSTARIJIH OSOBARekli smo da su na stambenom tržištu

važni demografski faktori. "Stambena karije-ra" prosječnog domaćinstva najaktivnija je udobi između Z5i 50 godina. Toje razdoblje naj-veće ekonomske aktivnosti i najboljih zarada.Ovisno o ekonomskoj snazi i broju članova obi-telji, obitelj se seli iz manjeg u veći, iz skrom-nijeg u komforniji stan. Programi socijalnihdržava u razvijenim zemljama podupiru takveprocese. Ovo je razdoblje i najveće mobilnostiobitelji. Odlaskom djece iz obitelji pomalo semijenjaju i stambene prilike. U pravilu posto-jeći stan ili kuća u vlasništvu ne napuštaju sedok ne počnu opadati zarade (Dieleman iSchouw,1986). To je povezano s dobi i stjecan-jem statusa umirovljenika. Takve obitelji u pra-vilu su dvočlane i dodatni razlozi za njihovoseljenje u manji, jeftiniji stan jesu: narušenozdravlje, da se bude bliže djeci i rodbini tezdravija okolina.

Tablica 1.Stanovanje II različitim životnim razdobljima obitelji

Bežovan G.: Problemi .•tanovanja starijih. osoba oo.

specifične stambene potrebe. Razmatrajućistambene potrebe starijih, korisno je napravitirazliku između tradicionalnih stambenih pro-blema i potreba koje proistječu iz zdravstvenihproblema i ograničenih aktivnosti. Tradicional-ni stambeni problemi, prema Struyku specifičniproblemi stanovanja, uključuju nedostatke sta-nova, trošenje prevelikog dijela dohotka nastanovanje i život u prenaseljenim stanovima.Ti se problemi mogu precizno mjeriti i oni nepogađaju, u razvijenim zemljama, posebno sta-rije osobe.

Prema Struyku, drugu kategoriju stambe-nih problema čine problemi koji su povezani saktivnostima starijih osoba. Njih je teže mjeritii povezani su sa zdravstvenim poteškoćama. Tosu problemi upotrebe stana. Dok su specifičniproblemi stanovanja izrazito povezani s dohot-kom i redovito više pogađaju mlađe ljude, pro-blemi upotrebe stana povezani su pretežno sdobi i pogađaju starije. Zbog problema upotre-be stana starije su osobe prisiljene na nova ula-ganja kako bi okolinu prilagodile svojimfizičkim i psihičkim potrebama. U pravilu ima-ju dvije mogućnosti: promijeniti stan presel-jenjem ili popraviti postojeći stan u skladu sasvojim potrebama. Popravke postojećih stano-va u stambenim zgradama s više stanova čestonije moguće izvesti. Zbog niskog stupnja mo-bilnosti starijih, značajna ograničenja stoje i

Dob Broj osoba Veličina stana Kvaliteta stana Mobilnost Dužina stanovanja

18-24 1-2 prosječan/velik niska velika kratko25-39 3-5 niska prosječna/velika velika kratko40-70 1-2 velik prosječna/velika mala dugo70+ l prosječna niska/prosječna mala dugo

Izvor: Dieleman i Sehouw (1986:75)

U širem kontekstu stambenog tržišta demo-grafski faktori također igraju značajnu ulogu.

Demografski faktor utječe na stambenotržište zbog sve većeg starenja stanovništva.Udio osoba iznad 65 godina u ukupnom sta-novništvu u stalnom je porastu. U razvijenimzemljama ono čini već oko 15% stanovništva.To je povezano i s rastom broja domaćinstava.Kako su domaćinstva starijih manja ona imajuveći relativni udio u ukupnom broju domaćin-stava (Struyk, 1987). Tako se na stambenomtržištu nalazi sve više domaćinstava koja imaju

118

pred mogućnoscu njihova preseljenja. Nizakstupanj mobilnosti Struyk objašnjava kao:

1. veliku psihičku povezanost s postojećimstanom, kao rezultat prostornih i socijalnih od-nosa izgrađenih kroz duže vrijeme;

Z.nedostatak znanja o stambenim alterna-tivama ili nemogućnost da se zbog lošeg zdra-vlja traga za novim stanom;

3. nedostatak prikladne stambene alterna-tive u području koje odgovara domaćinstvu;

4. problem kalkulacije i odnosa cijena po-stojećeg stana i poželjnog stana.

Rev. soe. polit., god. III, br. 2, .~tr.117-126, Zagreb 1996.

Grafikon1.

Bežovan G.: Problemi stanovanja starijih osoba ...

Pojednostavljeni model općih faktora ispecifičnih varijabli koji djeluju Ila stambenom tržištu

DEMOGRAFSKI RAZVOJ EKONOMSKI RAZVOJ- stopa rasta stanovništva/dobna struktura - dohodak- bračni statusi/oblici kohabitacije- migracije /\

DOMAĆINSTVA- sastav- dohodak

DOMAĆINSTVA odnos STAMBENI FOND- položaj na stambenom tržištu - postojeći stanovi/nova gradnja- sastav/razdoblje života - stambeni statusi- dohodak - tip

- veličina- cijena/najamnina- lokacija

/ -,KONTEKST STAMBENOG VLADA/POLITIKATRŽIŠTA - decentralizacija

- prilagođavanje seljenju- raspodjela stanova- politika gradnje- cijene i politika subvencija- fiskalna politika

Izvor: Dieleman i Schouw 1986:70

Izloženi stambeni problemi zahtijevaju od-ređeni angažman države, privatnih neprofitnihorganizacija ili komercijalnih programa kakobi se oblikovala djelotvorna politika za njihovorješavanje. Ta bi se politika trebala rukovodititrima preporukama.

Prvo, programi moraju biti prihvatljivi pocijeni. Treba računati s uključivanjem nefor-malne pomoći i nastojati reducirati institucio-nalizaciju programa. Drugo, programi trebajubiti sastavljeni tako da starijima dopuštaju višemogućnosti za izbor. Na primjer, ostati u vla-stitoj kući ili se preseliti u iznajmljeni stan, nu-diti institucionalizirane ili neformalne usluge islično. Treće, starijim osobama treba ponuditi

pravovremena rješenja koja se odnose na nji-hove novonastale stambene potrebe.

Za položaj staračkog domaćinstva s pote-škoćama u podmirivanju stambenih potrebaključna su tri elementa: ekonomski resursi(mogućnost da se plate usluge), stambeni status(vlasnik stana ili najmoprimac) te tip domaćin-stva (jednočlano ili dvočlano domaćinstvo).

PROGRAMI ZA PODMIRIVANJESTAMBENIH POTREBA STARIJIH

U razvijenim zemljama programi pomoći upodmirivanju stambenih potreba starijim oso-bama imaju već dugu tradiciju. Ti su programi

119

Rev. soc. polit .• god. III, br. 2, "tr. //7-/26, Zagreb 1996.

u nekim zemljama ustanovljeni posebnim pro-pisima ili su dio širih propisa koji se odnose nastanovanje ili socijalnu skrb. Iz sljedeće tablicevide se subvencije za stanovanje u zemljamaEuropske unije. Tim subvencijama obuhvaće-ne su i starije osobe.

Tablica 2.Posebne subvencije za stanovanje, 1993.

Bežovan G.: Problemi .,tallovallja ,I'tariji" o,mba ...

grade u objektima u kojima stanuju mlađe obi-telji (Housing in Europe, 1994).

U Velikoj Britaniji problem stambenogzbrinjavanja ozbiljno se istraživao još u ranimšezdesetim godinama (Clapham i dr., 1990).Procjenjuje se da će u Britaniji udio starijih od

(x = da, postoje / - = Ile, Ile postoje)

ZemljaDomaćinstva

s nižim Invalidi Studenti Stariji Stranci Izbjeglice Drugidohotkom

x x xx x - x X Xl

X X x2 X XX X X XXx-l XxxxxxxxX

l domaćinstva s djecom2 u posebnim uvjetima3 stambene subvencije za posebne skupine daju se prilikom investiranja u stan: druge su skupine obuhvaćene, ali nisu specificirane, mlada domaćinstva - uglavnom do 35 godina starosti

BelgijaDanskaNjemačkaGrčkaŠpanjolsk~Francuska'IrskaItalijaLuxemburgNizozemskaPortugalV. BritanijaAustrijaŠvedska

xxX

x2

X

X

X

xx

Izvor: Housing in Europe(1993:93)

Iz navedenih podataka vidi se da su starijiredovito obuhvaćeni posebnim programimastambenih subvencija. Takve subvencije ne po-stoje samo u Španjolskoj, Portugalu i Luxem-burgu. Prve dvije zemlje imaju inače relativnoskromne programe socijalne politike. Te zem-lje imaju i relativno manji udio staračkihdomaćinstava u ukupnom broju domaćinstava.To za njih vjerojatno još i nije prioritetan prob-lem (Hedman, ur. 1994).

U Belgiji, flamanska regija, postoji pose-ban ured koji se bavi politikom, programima,subvencijama gradnje i nadzorom pružanjausluga za starije. Pod usluge spadaju staračkidomovi, stacionari za starije, stanovi za starijes posebnim uslugama. U Danskoj postoji pose-ban zakon iz 1987.godine koji obvezuje lokalnevlasti da se bave stambenim problemima stari-jih. Taj zakon sadrži odredbe o gradnji, subven-cijama i upravljanju takvim stanovima. Op-ćenito se preporučuje da se stanovi za starije

120

x

xx

xxx

x5

X

85 godina u populaciji starijih porasti sa 8%1984. na 11% u 2001. godini. Sredinom osam-desetih u Britaniji je samo oko 5% populacijestarijih bilo smješteno u nekim institucijama.Među tim institucijama prevladavao je tipzaštićenog stanovanja (sheltered housing) ujavnom sektoru iznajmljenih stanova s dopun-skim socijalnim uslugama. To su stambeni blo-kovi napravljeni prema posebnim nacrtima,prilagođeni starijim osobama i posebnim po-trebama koje oni imaju. Svaki objekt imakućepazitelja koji je zapravo na usluzi stanari-ma. Evaluacije projekata takvog stambenogzbrinjavanja starijih pokazale su da su onimanje poželjni za pokret1jivije osobe i da jeteško uskladili stambene programe i programesocijalnih usluga. U novije vrijeme sve su po-pularniji programi preuređivanja stanova u ko-jima stanuju stariji njihovim potrebama i orga-nizacija posebnih socijalnih usluga za njih(care and repair scheme). U skladu s progra-

Rev. ,~oc.polit., god. lIJ, br. 2, .ftr. JJ7.126, Zagreb 1996.

mima decentralizacije, privatizacije i deinstitu-cionalizacije programa socijalne države, u Bri-taniji sve više inicijativa u ovom području ima- .ju neprofitne stambene organizacije i privatni-ci. Oni u novije vrijeme grade staračke domovenudeći shemu "lizinga" starijima. U takvimprogramima stariji mogu od države računati nasubvencije od 30%. Britanski koncept liberal-ne socijalne države nastoji u novije vrijeme sveveću odgovornost za stambeno zbrinjavanjestarijih prenijeti na članove njihove obitelji(Walker,1993). Istom tipu socijalnog režimapripadaju i SAD gdje se računa da kod zbrin-javanja starijh osoba na prvo mjesto treba sta-viti imovinu kojom one raspolažu. Skoro 75%starijih domaćinstava vlasnici su kuće a njih80% nema nikakvu hipoteku (Esping-Ander-sen, 1990).

U programima stambenog zbrinjavanjastarijih u razvijenim zemljama definitivno je nadjelu koncept kombinirane socijalne politike(welfare mix). U programima sudjeluje država,privatne neprofitne organizacije, komercijalnisektor te obitelji (Lesemann i Nahmiash,1993). Nove inicijative privatizacije i uključi-vanja neprofitnih organizacija u stambenozbrinjavanje starijih u Austriji već su dalizapažene rezultate (Badelt i Holzmann,1993).Tome je prethodila promjena propisa i promo-cija novih strategija na lokalnoj razini. Većinaprojekata inicirana je privatno, manjeg su op-sega i lokalno su orijentirani. Badelt i Holz-mann drže da su ti projekti odgovor na neefi-kasne državne programe te da su oni pokaza-telj novih vrijednosti. Značajan element tih ini-cijativa jest i cjelovitost pristupa kroz koji sepovezuju socijalne i zdravstvene usluge. Autoripokazuju i utjecaj suprotstavljenih gledišta po-litičkih stranaka, socijaldemokrata i konzerva-tivaca, na razvoj novih privatnih inicijativa.

Pilot-projekti stambenog zbrinjavanja sta-rijih u Nizozemskoj imaju nadnacionalnoznačenje i preporučuju se kao koncept rele-vantan za druge zemlje Europske unije (Bran-ching Out, 1994). U ovoj zemlji politika skrbio starijim osobama sve je više posao lokalnihinicijativa i neprofitnih organizacija (Coolen,1993).

Stambene zadruge, kao poseban tip privat-nih neprofitnih organizacija, razvijaju zanimlji-ve projekte stanovanja starijih osoba. Na tutemu održan je 1993. godine poseban seminaru Genevi (ICA, 1993). Na seminaru su poseb-

Bežovan G.: Problemi stanovanja starijih. osoba ...

!Jo izložena iskustva u Austriji, Njemačkoj iSvedskoj. Procjenjuje se da će 2025. godine uAustriji 25% stanovništva biti starije od 65 go-dina. Stambene zadruge u tom smislu iz-građuju intermedijarnu strukturu ponudestambenih rješenja za starije osobe naspramdržavi i privatnom komercijalnom sektoru. Uokviru tog projekta sagrađeno je u Beču u po-sljednjih 20 godina 8000 stambenih jedinicaprilagođenih potrebama starijih. Na seminaruje iznesen i primjer projekta stambene zadrugeiz BielefeIda u Njemačkoj. Tamo se koristi po-stojeći stambeni fond zadruge gdje starijadomaćinstva imaju privilegiju da se sele u sta-nove koji su im fizički dostupni. U samoj za-druzi osnovana je socijalno-zdravstvena službakoja pomaže nemoćnim domaćinstvima. Na tajnačin izbjegnut je proces getoizacije starijihljudi u lokalnoj zajednici. Ovaj program radazadruge financira se iz materijalnih sredstavaforisnika, potpora lokalne vlasti te donacija. USvedskoj je stambeno zadrugarstvo osobitorazvijeno. U okviru HSB-a, jednog odudruženja stambenih zadruga koje upravlja sviše desetaka tisuća stanova, osamdesetih go-dina osnovana je posebna organizacija za pro-micanje novih inicijativa glede stanovanja sta-rijih. Inicijative se zasnivaju na principu supsi-dijarnosti. Viša socijalna jedinica može pomoćinižoj samo onda kada je niža jedinica iscrpilasve resurse. Država i njeni programi ostaju kaozadnje mjere.

Iskustva u rješavanju problema stanovanjastarijih osoba dala su brojne inovacije i tehno-loška rješenja prilagodbe stana za upotrebustarijim i fizički slabije pokretljivijim osobama(Huth,1986).

U zemljama u tranziciji već krajem 80-ihgodina javljaju se nove inicijative i projektistambenog zbrinjavanja starijih. Državi se za-pravo nastoji oduzeti monopol i promoviratiposebno privatne neprofitne organizacije. Za-nimljive inicijative pokreću crkvene zajednice.Glavni je problem nedostatak adekvatnih pro-pisa koji omogućavaju privatizaciju socijalnihslužbi (Zupanc i Svetlik, 1993; Szeman,1993;Hrynkiewicz i dr.,1993).

PROBLEMI STANOVANJA STARIJIHU HRVATSKOJ

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj1991. godine bilo je 13,1% stanovništva stari-jeg od 65 godina. Naša raspravljanja o proble-

121

Rev. soc. polit., god. Ill, br. 2, str. 117-126, Zagreb 1996.

mu stanovanja starijih dijelom su hipotetičnogkaraktera i držimo da bi ih vrijedilo empirijskiprovjeriti.

Stambenom zbrinjavanju starijih u Hrvat-skoj ne ide na ruku sveopća stambena krizakoja ima brojna obilježja. Međutim, najznačaj-nije je da se gradi sve manje stanova i da su oniveoma skupi u usporedbi s visinom dohotka.Smanjena proizvodnja stanova i njihova visokacijena smanjuju dostupnost stana mlađimdomaćinstvima. Isto tako to je prepreka za sta-rije da na tržištu kupe stan po prihvatljivoj ci-jeni i na poželjnoj lokaciji. Takva situacija pri-siljava sve veći broj mladih bračnih parova dastanuju kod roditelja. U stanovima relativnomale površine sve više stanuju predstavnici tri-ju generacija. Prenaseljenost stambenog fondau Hrvatskoj važno je obilježje stambene krizei značajno utječe na probleme stanovanja sta-rijih. Neadekvatna ponuda stanova na tržištusmanjuje potencijalno seljenje starijih u manjestanove.

Problem stanovanja starijih osoba i njiho-vog seljenja u manje stanove aktualan je i naosnovi uvida u popis stanovništva i stanova1991. godine. Tako su u društvenom vlasništvubila 4.762 trosobna stana, 1.050 četverosobnihi 491 peterosobni i višesobni stan koje su na-stanjivali samci. Kada se tome pribroj e stanoviu privatnom vlasništvu, situacija je još nepovol-jnija. U trosobnim je stanovima 33.885, u čet-verosobnim 13.120 a u peterosobnim i višesob-nim 8.154 samca. Znatan je dio tih stanova uvelikim gradovima gdje je stambena kriza na-jizraženija. Naše su pretpostavke da je međunjima znatan broj starijih osoba koje su u stvari"nezadovoljne" svojim stambenim prilikama.Društveni stanovi, bez obzira na njihovu pro-daju, i dalje su aktualni jer se po našem suduradi o znatnom broju stanova koji su naciona-lizirani i ne mogu se prodavati.

Na osnovi iznesenih podataka može se rećida u Hrvatskoj, u velikim gradovima, postojiznačajan broj stanova s više soba u kojima sta-nuju starija domaćinstva. Taj stambeni fondmogao bi se staviti u promet te bi se takoublažila stambena kriza u zemlji, a starijadomaćinstva mogla bi imati bolji smještaj. Podpojmom bolji smještaj mislimo na nove inicija-tive za stambeno zbrinjavanje starijih koje biračunale na tržišnu vrijednost stanova starijihdomaćinstava te na njihove potrebe i želje.Ova činjenica gospodarski je problem. Ne-

122

Bežovan G.: Problemi stanovanja .'tarijih osoba Oo.

Tablica 3.

Gradnja stanova u Hrvatskoj od 1985. do 1994. godine

Godina Broj novosagradenih stanova

1984.1985.1986.1987.1988.1989.1990.1991.1992.1993.1994.

25.26622.75823.79622.76821.76620.34118.59612.6237.7678.3439.971

Izvor: Statistički ljetopi, Republike Hrvatske (1994), podaci za1994. godinu navode se na osnovu posebno dobivene infor-macije.

tržišni uvjeti privređivanja u društvu pridonije-li su nerazvijenosti "stambene karijere" pro-sječnog domaćinstva u Hrvatskoj. Starija do-maćinstva ne sele se u manje stanove i iz većihgradova prihvaćajući rješenja koja odgovarajunjihovoj platežnoj moći. Na taj način smanjujese ponuda stanova na tržištu i tako se podiženjihova cijena.

Prodaja društvenih stanova također je ut-jecala na stanovanje starijih osoba. Vlada utom smislu nije vodila računa o problemimastanovanja starijih domaćinstava. Ako su starijibili nositelji stanarskog prava oni su pravo kup-nje stana mogli prenijeti na svoje potomke.Realizacijom takvog prava, jedan dio starijihnašao se "obespravljen" i kao potencijalni te-ret vladinim socijalnim programima. Oni suprepustili pravo kupnje stana sinu ili kćeri isada imaju formalno status "socijalnog slu-čaja". Ova razmišljana potvrđuju istraživanja ostrukturi stambenih statusa osoba koje su pod-nijele zahtjev za primanje u dom 1995. godineu domu umirovljenika "Trnje" u Zagrebu(Gessner i Kovačić, 1994). Među njima samoje 12% nositelja stanarskog prava, a ranijih go-dina to je bilo oko 30%. Prema istom izvoru,36% korisnika ovoga doma prenijelo je mo-gućnost kupnje društvenog stana na svoj djecui rodbinu. Isto stajalište o problemu prodajedruštvenih stanova zastupa iBalaband (1995).

Jedan dio starijih samačkih domaćinstavavjerojatno je "preprodao" stan u društvenomvlasništvu i odabrao neku drugu soluciju, međukojima je prevaljivanje troškova stambenogzbrinjavanja na državu, kako je prethodno po-kazano, unosan posao. Iz javnosti su poznati

Rev..• oc. polit., god. Ill, br. 2, str. //7·/26, Zagreb 1996.

slučajevi "preprodaje" stanova sa stanarskimpravom uz ugovore o doživotnom stanovanjuu tom stanu ili uz doživotno uzdržavanje. Je-dan dio takvih ugovora već je dospio na sud jersu se stariji osjetili prevarenima. Na primjer,obitelj koja je kupila stan u "preprodaji" uzugovor da će se u njega useliti tek poslije smrtiranijeg nositelja stanarskog prava useljava se ustan nakon nekoliko mjeseci nudeći starijojosobi jednu sobu u tom stanu.

Dio staračkih domaćinstava koja su kupiladruštveni stan na otplatu sada je, zbog rastatroškova života, u situaciji da ne može višeplaćati otplatne rate. Mogućnost zaleđivanjatakvog stanja prema zakonu na godinu dana nerješava njihov problem. U tim slučajevima nisupredviđene nikakve subvencije.

Među onima koji su imali pravo kupitidruštveni stan, a nisu to učinili, vjerojatno jenajviše staračkih domaćinstava. Ona sigurnonisu kadra plaćati stanarinu niti troškove staonovanja. Ti se stanari nalaze pred neizvjesnombudućnošću glede stambenog zbrinjavanja.

Gospodarska kriza pogađa i staračka do-maćinstva koja stanuju u vlastitim stanovimajer više ne mogu plaćati troškove stanovanja.Ne mogu niti platiti popravke aparata ili ure-đaja koji su sastavni dio modernog stana: bo-jlera, peći za grijanje, strojeva za pranje rubljai drugog. Tako je kvaliteta stanovanja staračkihdomaćinstava dodatno ugrožena. Programikoje država tu nudi nedostatni su prije svegazbog niskih cenzusa socijalnog minimuma (zastudeni 1995. 270 kuna, samac 243 kune, dvo-člano domaćinstvo 432 kune). Po tim kriteriji-ma veći dio socijalno ugroženih starijih osobane ispunjava uvjete za trajnije oblike novčanepomoći (Balaband, 1995).

Prognanička i izbjeglička kriza dodatno jeu Hrvatskoj pogoršala stambene prilike. Međuprognaničkom i izbjegličkom populacijom po-seban problem su starije osobe. Nemoćni i bo-lesni dio staračke populacije najproblema-tičniji je kada se govori o njihovu povratku naoslobođena područja. Stambeni status te po-pulacije velika je obveza Vlade.

Ako se pozovemo na raniju klasifikacijustambenih problema starijih R. Struyka, ondase Hrvatska nalazi u drukčijoj situaciji od raz-vijenih zemalja. Naime, u Hrvatskoj prevlada-vaju specifični problemi stanovanja koje karak-terizira nedostatak stanova na tržištu po pri-stupačnoj cijeni, veličini i lokacijama. Problemi

Bežovan G.: Problemi .\·tanovanja ,ftarijill o.•oba ...

upotrebe stana za starije u Hrvatskoj veoma suvažni. Ti problemi marginaliziraju se pod do-minacijom specifičnih problema stanovanjakoji pogađaju starije ali i znatan broj građanau zemlji.

Aktualni problemi stambenog zbrinjavanjastarijih osoba u nas otvaraju veoma složenu ra-spravu. Naime, normalno je da je odgovornostsvakog pojedinca za njegovu sigurnost pod sta-re dane nezamjenjiva. Svatko bi trebao namri-jeti dovoljno za materijalnu sigurnost u staro-sti. Ulaganja u nekretnine, štednja novca i ula-ganja u djecu mogu biti pouzdana osnova zastarost. Ulaganja u nekretnine zbog tipa poli-tičkog sustava i imovinskog cenzusa nisu bilakod nas popularna. Čak se preferirao i stam-beni status nositelja stanarskog prava pred vla-sništvom stana. Izdaci starijih dodatno su op-terećeni otplatom društvenog stana. Eventual-na ulaganja u vikendice sada se, zbog krize uturizmu, za starije osobe ne pokazuju isplativi-ma. Ušteđevine starijih osoba, zbog dobro poz-natog problema "stare devizne štednje", obez-vrijeđene su. Tome treba dodati i problemezaustavljanja rasta mirovina, odnosno prestan-ka usklađivanja rasta mirovina s rastom dohot-ka. Ranija ulaganja u karijeru djece sada su je-dini izgledni oslonac većeg broja starijih ljudi.Dakle, problemi stambenog zbrinjavanja stari-jih osoba uvelike su rezultat posvemašne eko-nomske krize uvjetovane prije svega ratom.

SMJEŠTAJ STARIJIH OSOBA UUSTANOVE U HRVATSKOJ

Programi zbrinjavanja i pomoći starijimosobama temelje se na Zakonu o socijalnojzaštiti (NN, 10/91. prečišćeni tekst i 19/91). Za-konom je određeno da djelatnost socijalneskrbi, u ovom slučaju za starije osobe, obavlja-ju organizacije socijalne zaštite. Zakonom jedana mogućnost i privatizacije pružanja tihusluga. Međutim, provedbeni propisi za takveinicijative nisu doneseni pa je u toj djelatnostiostao monopol države.

Pokazatelji o stanovanju starijih osoba uHrvatskoj dobiveni od Ministarstva rada i so-cijalne skrbi odnose se na smještaj starijih oso-ba u socijalne ustanove.

U Hrvatskoj djeluje 46 domova umirovlje-nika i 7 zavoda za socijalno-zdravstvenu zaštituodraslih osoba. U domovima umirovljenikazbrinuto je ukupno 9.876 osoba, od kojih 6.178

123

Rev. soe. polit., god. III, br. 2, str. 117-126, Zagreb 1996.

u stambenom dijelu te 3.698 u jedinicama zapojačanu njegu. U zavodima za socijalno-zdravstvenu zaštitu smješteno je 3.378 osoba.

O potražnji za takvim smještajem govorepodaci da se na listama čekanja za smještaj udomove umirovljenika nalazi 6.928 osoba, a nalisti za smještaj u zavodima za socijalno-zdrav-stvenu zaštitu čeka 1.199 osoba.

U ustanovama socijalne skrbi smještena su2.274 prognanika, od toga je 2.158 prognanikai izbjeglica smješteno u domovima umirovlje-nika a 116 prognanika i izbjeglica smješteno jeu zavodima za socijalno-zdravstvenu zaštitu.

Od ukupnog broja zbrinutih u navedeneinstitucije, 50% starijih osoba smješteno je te-meljem rješenja o smještaju u ustanovu socijal-ne skrbi centara za socijalni rad. Ostali korisni-ci smješteni su temeljem ugovora.

U ustanovama koje skrbe o starijim inemoćnim osobama ima 3.720 zaposlenih. Uzadnjih 10 godina u Hrvatskoj je sagrađeno 14ustanova za smještaj starijih osoba.

U Hrvatskoj naprosto postoji državni mo-nopol pri smještaju starijih osoba u ustanove,kao i pri organizaciji izvaninstitucionalnih obli-ka skrbi. Inovacije i nove inicijative veoma surijetke. Uloga inozemnih neprofitnih organiza-cija (Kovačić,1995) u razvoju novih inicijativaizgleda da jedina obećava.' Nisu nam poznateanalize ili rasprave koje bi upućivale na priva-tizaciju postojećih državnih ustanova u ovomsektora. Naše je stanovište da se i prijedlozimanovih zakonskih rješenja u tom području (Fra-nić, 1995) može predbaciti protežiranje držav-nih programa, velike ovlasti koji se daju državite nejasan koncept razvoja privatnog neprofit-nog sektora. Tu se ne može govoriti o opera-cionalizaciji načela supsidijarnosti. Privatneinicijative u ovom sektoru veoma su rijetke(Lekić, 1995) i u prvi plan postavljaju ekonom-sku računicu takvih ustanova. Ekonomskaračunica privatnih ustanova pokazuje da jedržavni program stambenog zbrinjavanja stari-jih značajno subvencioniran bez jasnih socijal-nih kriterija. Daju se subvencije i onima koji-ma nisu potrebne. Prema našim procjenamadržava na takve subvencije troši godišnje oko50 milijuna DEM.

Bežovan G.: Problemi Ntanovanja .•tarijih oNoba oo.

ZAKLJUČAKProblemi stanovanja starijih osoba u Hr-

vatskoj izuzetno su kompleksna socijalna i go-spodarska pitanja. Zbog rata i drugih proble-ma problemi stanovanja starijih nisu prisutni ujavnosti, a o njima se ne vodi računa niti u vla-dinim programima. U usporedbi s proteklimrazdobljem država će sve manje davati za topodručje. Bit će sve manje investicija u gradnjui održavanje sagrađenih ustanova.

U strategiji stambenog zbrinjavanja starijihtrebalo bi računati na izbjegavanje smještaja uustanovama te na veću mobilnost starijih oso-ba. Starijim domaćinstvima valjalo bi na tržištuponuditi stanove koji odgovaraju njihovim po-trebama i njihovom platnoj moći. Njihovi po-stojeći stanovi i tržišna vrijednost trebali bi bitimaterijalna osnova za takva preseljenja. Ori-jentacija na smještaj starijih osoba u stanovimapodrazumijeva i razvijanje novih uslužnih or-ganizacija koji će pomagati starijim osobama upodmirivanju potreba.

Ovakva strategija značila bi i razradu krite-rija subvencioniranja stanarine i troškova sta-novanja starijih koji ostaju stanovati u vlastitimstambenim prostorima. Postojeći sustav nijedjelotvoran, jer prije svega ne računa s realnimsocijalnim minimumom.

Vlada bi naročito trebala analizirati polo-žaj staračkih domaćinstava koja su kupiladruštvene stanove i više ne mogu otplaćivatiugovorene rate. Istom analizom trebalo biobuhvatiti položaj staračkih domaćinstava kojanisu sklopila ugovore o kupnji društvenih sta-nova. Izmjenama zakona Vlada bi tim do-maćinstvima trebala ponuditi neka bolja rje-šenja. Na primjer, ovim domaćinstvima mogaobi se ponuditi smještaj u ustanovu, a njihovestanove pretvoriti u socijalni stambeni fond.Možda bi neka domaćinstva prihvatila i presel-jenje u kuću koju imaju izvan sadašnjeg mjestastanovanja ako bi im se ponudilo, na primjer,25-30% tržišne vrijednosti stana koji nisu ku-pili ili nisu kadri otplaćivati. Domaćinstvimakoja stanuju u takvim stanovima trebalo bi po-nuditi subvencioniranje stanarine i troškovastanovanja uz ugovor da takav stan poslijesmrti stanara postaje socijalni stan.

2 U novije vrijeme u Zagrebu je osnovana humanitarna organizacija - udruženje gradana "Prisutnost" čiji je cilj skrb ostarijim osobama, Poticaj i inicijalna sredstva za osnivanje ove organizacije došli su iz inozemstva,

124

Rev. ,I·OC. polit., god. Ill, br. 2, "tr. II7-126, Zagreb 1996.

U politici smještaja starijih osoba u ustano-ve do sada je sve određivala država. U ovompodručju, donošenjem novih propisa, valjapromovirati privatizaciju. To bi se odnosilo naprivatizaciju postojećih ustanova i na nove pri-vatne inicijative koje bi mogle odgovoriti na ra-nije spomenutu potražnju za smještajem stari-jih u ustanove. Diverzificirana ponuda u svimsvojim elementima trebala bi biti karakteristi-ka nove politike. Posebno treba respektirati lo-kalne potrebe i programe koji ih mogu podmi-riti. Kod tih programa treba voditi računa o ra-zličitim elementima neformalne pomoći i do-brovoljnog rada. Na taj način u Hrvatskoj bi serazvijao kombinirani model socijalne politike(welfare mix) u ovom području. Za takve ini-cijative mogla bi se koristiti i sredstva iz, nada-mo se za Hrvatsku skoro pristupačnog, PHA-RE programa (LIEN program).

LITERATURA:

Badelt, C. i Holzmann, A., (1993) Care for the Eld-erly in Austria: Innovativc Projects on the LocalLevel, u: Evers, A. i Svetlik, 1.,ur. Balancing Plu-ralism. New Welfare Mixes in Care for the Elderly,Aldershot: Avebury.

Balaband, A. (1995) Obiteljski dom - oblik smješta-jne skrbi za starije. Savjetovanje Starost i starenje- izazov današnjice, Makarska, 1995. (separat)

Branching Out, (1994) Disabled and the Elderly, In-stitute of Housing, supplement 2, Housing in theNetherlands, London.

Clapham,D. i dr., (1990) Housing and Social Policy,London: Macmillan.

Coolen, J. A. I. (ur.) (1993) Changing Care FJr theElderly in the Netherlands, Van Gorcum.

Dieleman, F. i Schouw, R., (1986) Demographic Im-pacts on the Netherlands' Housing System, u:The Netherlands Journal of Housing and Environ-mental Research, (1:69-82).

Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska(1995) Stanovi prema korištenju i druge nastan-jene prostorije. Dokumentacija 88, Zagreb.

Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska(1995) Statistički ljetopis Hrvatske 1994. godine,Zagreb.

Esping-Andersen, G., (1990) The Three Worlds ofWe(fll1'eCapitalism. Princeton:Princeton Univer-sity Press.

Franić, N., (1995) Prikaz ustroja ustanova socijalneskrbi po nacrtu prijedloga Zakona o socijalnojskrbi s posebnim osvrtom na institucionalnu skrbstarijih ili nemoćnih osoba u: Starost i starenje -

Bežovan G.: Problemi stanovanja starijih. osoba ...

Pred Vladom stoji i veoma ozbiljan prob-lem povratka starijih osoba u oslobođena po-dručja. To će biti veoma teško ostvariti za sta-račka, posebno samačka domaćinstva. Toje jošjedan od razloga da se ozbiljno pristupi proble-mu stambenog zbrinjavanja starijih.

Mogućnosti razvoja novih strategija stam-benog zbrinjavanja starijih osoba u Hrvatskojrelativno su skromne. Jedan od ozbiljnih pro-blema jest "ozakonjen" državni monopol. Dru-gi problem svakako je financijske prirode. Pri-vatne neprofitne organizacije kao dio novestrategije traže poduzetne ljude. "Poduzet-ništvo" u socijalnoj politici u nas još nije ozbil-jno valorizirano. Jedno je očito: stambenozbrinjavanje starijih osoba postajat će svesloženiji problem u našem društvu. Za sada toje jedina šansa za razvoj novih strategija njiho-va stambenog zbrinjavanja.

izazov današnjice, Zagreb, Ministarstvo rada i so-cijalne skrbi i Republički fond socijalne zaštite,zbornik radova - savjetovanje, Makarska, 6-8.prosinca 1995.

Gessner, V. i Kovačić, L., (1995) Neki aspekti insti-tucionalnog zbrinjavanja- uloga iznačaj službe so-cijalne skrbi. Rukopis.

Hcdman, E. ur., (1994) Housing in Sweden in an In-ternational Perspective, Karlskrona: Boverket,

Housing in Europe (1993) Statistics on Housing in theEuropean Community, Brussels: Commission ofthe European Communities.

Housing in Europe (1994) Who is who in Housing inthe European Community, Brussels: Commis-sion of the Eurioean Communities.

Huth, J.M., (1986) Technology's Impact on the Resi-dentiaI Environment of the Elderly, The Nether-lands Journal of Housing and Environmental Re-search, (1:305-322).

Hrynkiewicz, J. i dr., (1993) A Shift Towards a Wel-fare Mix-for Innovation or Survival. The Case ofa Canteen for the Eldcrly in a District of War-saw, u: Evcrs, A. i Svetlik, I. (ur.), Balancing Plu-ralism, ...

ICA (1993) The Housing of Elderly - Examples fromAustria, Germany and Sweden Stockholm: HSB.

Kovačić. Z., (1995) Izvaninstitucionalna skrb zastarije osobe pri Centru za socijalni rad, Daruvar(projekt "pomoć starima"), u: Starost i starenje -izazov današnjice., ...

Lekić, D. (1995) Načini skrbi o starijim osobama uvaraždinskoj ustanovi za zadravstvenu njegu i re-

125

Rev.. mc. polit., god. III, br. 2, .~tr. 1I7-126, Zagreb 1996.

habilitaciju u kući, u: Starost i starenje - izazovdanašnjice, Zagreb, Ministarstvo rada i socijalneskrbi i Republički fond socijalne zaštite, zbornikradova - savjetovanje, Makarska, 6-8. prosinca1995.

Lesernann, F. i Nahmiash, D., (1993) The Organiza-tion of Home Care Services for the E1derly inMontreal.Case-study of a Local CommunityServices Centre: CLSC Metro, u: Evers, A. iSvetlik, I. (ur.), Balancing Pluralism, ..

Struyk, R.J., (1987) The Economic Behevior of theElderly in Housing Market, u: Turner, B. i dr.,(ur.), Between State and Market: Housing in thePost-industrial Era. Goteborg: Almqvist andWiksell International.

Bežovan G.: Problemi stanovanja starijih osoba ...

Szeman, Z., (1993) Innovations in Care for the Eld-erly.Elements of Transition to a Mixed System ofWelfare in Hungary (1989-1991), u: Evers, A. iSvetlik I. (ur.), Balancing Pluralism, ...

Zupanc, H.I. i Svetlik, 1., (1993) Home Help for theElderly - A Case of Welfare Mix Innovation Un-der Conditions of Pluralization of the WelfareSystem, u: Evers, A. i Svetlik, I. (ur.), BalancingPluralism, ..

Walker, A., (1993) A Cultural Revolution? Shiftingthe UK's Welfare Mix in the Care of Older Peo-ple, u: Evers, A. i Svetlik, I. (ur.), Balancing Plu-ralism, ..

Summary

THE HOUSING PROBLEMS OF THE ELDERLY AND THE PROMOTIONPOSSIBILITlES FOR NEW STRATEGIES

Gojko Bežovan

The article analyzes the housing care of the elder/y. The problem of housing are abasic human need. The housing career of a family is connected with the demographicfactors. The aging of the population and an increasing number of elder/y households havean impact on the housing market. The housing needs of the elderly are met by differentinterventions on the housing market. The author provides the experience of the developedcountries in the region. It is evident that these states encourage more and more the privatenonprofit sector and commercial organizations in this area. In the housing care policy ofthe elderiy, the concept of a "welfare mix" is velY much in evidence. Croatia is faced withthe increased problems of the elder/y. Legislation and policy nowadays favour the govern-ment programmes. The rationality and efficacy of these programmes are not made. Newstrategies are limitted with lack of regulations, inadequate government policy, financialproblems and insufficient enterpreneurship in the social policy.

126