PriruĊnik za službenike za informiranje - Citta di Buje · 2013-03-23 · 5 Ako podnositelj...

0

-

Priručnik za službenike za informiranje Uputstva za rad i korisni primjeri, ver. 1.0.

2011

Agencija za zaštitu osobnih podataka Martideva 14, 10000 Zagreb

1

SADRŽAJ

I. UVOD ...................................................................................................................... 2

II. ZAKONODAVNI OKVIR PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA ..................... 3

III. OBJAŠNJENJE POJMOVA ................................................................................. 3

IV. POSTUPANJE SA POJEDINAČNIM ZAHTJEVOM............................................ 4 1. Sadržaj zahtjeva ........................................................................................................................... 4

2. Nepotpun i/ili nerazumljiv zahtjev .............................................................................................. 4

3. Rokovi .......................................................................................................................................... 6

4. Načini ostvarivanja prava na pristup informacijama .................................................................. 6

5. Izuzeci od prava na pristup informacijama ................................................................................. 7

6. Rješavanje zahtjeva .................................................................................................................... 8

7. Postupak po žalbi....................................................................................................................... 12

V. REDOVITO OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA .................................................. 14

VI. SLUŢBENIK ZA INFORMIRANJE ...................................................................... 15

VII. KATALOG INFORMACIJA ................................................................................ 15

VIII. SLUŢBENI UPISNIK ......................................................................................... 16

IX. NAKNADA TROŠKOVA ..................................................................................... 16

X. PRILOZI ............................................................................................................... 17 ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA .............................................................................. 17

PRAVILNIK O USTROJU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA SLUŽBENOG UPISNIKA O OSTVARIVANJU

PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA .............................................................................................. 26

KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE VISINE NAKNADE IZ ČLANKA 19. STAVKA 2. ZAKONA O PRAVU NA

PRISTUP INFORMACIJAMA (»NARODNE NOVINE«, BR. 172/03. I 144/10.) ...................................... 33

2

I. Uvod

U posljednjem desetljeću mnogobrojne drţave u svijetu su usvojile Zakon o pravu na pristup

informacijama. Usvajanje zakona je uvijek prvi korak, a njegova daljnja primjena predstavlja veliki

izazov, a osobito za tijela javne vlasti koje posjeduju informacije. U Republici Hrvatskoj je Hrvatski

sabor na sjednici odrţanoj dana 15. listopada 2003. godine donio Zakon o pravu na pristup

informacijama. Zakon je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 172/03., a stupio je na snagu dana

7. studenoga 2003. godine. Ovim se Zakonom ureĊuje postupak ostvarivanja prava na pristup

informacijama od strane korisnika prava na informaciju, propisuju se naĉela prava na pristup

informacijama, iznimke od prava na pristup informacijama te se ureĊuju i druge obveze tijela javne

vlasti te kaznene odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

Izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama su donesene na sjednici Hrvatskog

sabora 10. prosinca 2010. godine, a objavljene u „Narodnim novinama“ broj 144/10. Odlukom

Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinut je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na

pristup informacijama radi izostanka Ustavom propisane većine pri njegovom donošenju, odnosno

radi utvrĊene njegove formalne protuustavnosti. Hrvatski sabor donio je dana 27. svibnja 2011.

godine na 23. sjednici Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji

je objavljen dana 07.07.2011. godine u „Narodnim novinama“ broj 77/11., a stupio je na snagu

15.07.2011. godine.

Odredbama Zakona predviĊena je najšira mogućnost pristupa informacijama koje posjeduju,

kojima raspolaţu ili koje nadziru tijela javne vlasti od strane svih korisnika bez diskriminacije po bilo

kojem temelju. Zakon je donesen sa ciljem da se omogući i osigura ostvarivanje prava na pristup

informacijama fiziĉkim i pravnim, domaćim i stranim osobama putem odredbi ovoga Zakona.

Istovremeno su predviĊeni su sluĉajevi u kojima se pristup informacijama ograniĉava.

Pojam prava na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traţenje i dobivanje

informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraţenoj informaciji, odnosno da

objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja

njihovu obvezu odreĊenu zakonom ili drugim općim propisom, a to je redovito objavljivanje

informacija. Podruĉje primjene Zakona je jako široko i odnosi se na drţavna tijela, tijela jedinica

lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su

prenesene javne ovlasti, pravne osobe ĉiji su programi ili djelovanje zakonom utvrĊeni kao javni

interes te se u cijelosti ili djelomiĉno financiraju iz drţavnog proraĉuna ili iz proraĉuna jedinica

lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, kao i trgovaĉka društva u kojima Republika Hrvatska i

jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo,

kao i na sve informacije koje posjeduju, kojima raspolaţu ili koje nadziru tijela javne vlasti. Zakonom

je propisana obveza za tijela javne vlasti da ustroje katalog informacija koji sadrţi sistematizirani

pregled informacija s opisom sadrţaja, namjenom, naĉinom davanja i vremenom ostvarivanja prava na

pristup. Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti odluku kojom će odrediti sluţbenika za informiranje te

upoznati javnost sa sluţbenim podacima o sluţbeniku za informiranje, kao i o naĉinu njegova rada.

Od 02.01.2011. godine Agencija za zaštitu osobnih podataka obavlja poslove neovisnog tijela

za zaštitu prava na pristup informacijama. Ostvarivanje prava na pristup informacijama je obveza za

tijela javne vlasti, te je Agencija uoĉila da se u primjeni Zakona mogu javiti odreĊene nedoumice.

Stoga je ovaj Priruĉnik Agencija namijenila za sluţbenike za informiranje koji u tijelima javne

vlasti rješavaju zahtjeve ostvarivanja prava na pristup informacijama, a izadio ga je Odjel za zaštitu

prava na pristup informacijama Agencije za zaštitu osobnih podataka. Obrasci koji se navedeni u

priruĉniku nisu sluţbeni i namijenjeni su kao pomoć sluţbenicima za informiranje.

3

II. Zakonodavni okvir prava na pristup

informacijama

Najvaţnij izvor prava na pristup informacijama je Ustav Republike Hrvatske koji u ĉlanku 38.

stavku 4. navodi da se jamĉi pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

Ograniĉenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograniĉenjem u

svakom pojedinom sluĉaju te nuţna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Pored Ustava pravo na pristup informacijama štićeno je i Europskom konvencijom o ljudskim

pravima i temeljenim slobodama. Europska konvencija u ĉlanku 10. navodi da svatko ima pravo na

slobodu izraţavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i

ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

Hrvatski sabor je potvrdio Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u

odluĉivanju i pristupu pravosuĊu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) u prosincu 2006. godine.

Zakon o pravu na pristup informacija („Narodne novine“, broj 172/03., 144/10. i 77/11.) je

temeljni pravni akt koji regulira prava na pristup informacijama.

Podzakonski akti su Pravilnik o ustroju, sadrţaju i naĉinu voĊenja sluţbenog upisnik o

ostvarivanja prava na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 137/04.) i Kriteriji za

odreĊivanje stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pruţanjem informacije („Narodne novine“, broj

38/11.), koje je donijela Agencija za zaštitu osobnih podataka.

III. Objašnjenje pojmova

1. Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traţenje i dobivanje informacije kao i

obveza tijela javne vlasti da omogući pristup zatraţenoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije

kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odreĊenu

zakonom ili drugim općim propisom.

2. Informacija je napisani, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optiĉki,

elektroniĉki ili drugi zapis podataka u pojedinaĉnom predmetu koji ĉini sadrţajnu cjelinu, a koji

posjeduje, kojim raspolaţe ili nadzire tijelo javne vlasti.

3. Korisnik prava na informaciju je svaka domaća ili strana fiziĉka i pravna osoba.

4. Tijela javne vlasti su drţavna tijela, tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne)

samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne

osobe ĉiji su programi ili djelovanje zakonom utvrĊeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomiĉno

financiraju iz drţavnog proraĉuna ili iz proraĉuna jedinica lokalne i podruĉne (regionalne)

samouprave, kao i trgovaĉka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i podruĉne

(regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

5. Sluţbenik za informiranje je osoba mjerodavna za rješavanje ostvarivanja prava na pristup

informacijama.

6. Katalog informacija je sistematizirani pregled informacija s opisom sadrţaja, namjenom,

naĉinom davanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup, koje tijelo javne vlasti posebnom odlukom

ustrojava.

4

IV. Postupanje sa pojedinačnim zahtjevom

Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem:

1. pisanog zahtjeva,

2. usmenog zahtjeva, o ĉemu se sastavlja zapisnik,

3. putem telefona ili drugog telekomunikacijskog ureĊaja o ĉemu se sastavlja sluţbena zabilješka.

Korisnika prava na informaciju moţe zanimati ugovor o javno-privatnom partnerstvu iz

razloga što ţeli znati kolika je cijena izgradnje sportske dvorane, prostorni plan, godišnje izvješće o

radu trgovaĉkog društva koje obavlja komunalnu djelatnost u gradu, odluke grada o cijeni parkiranja i

druge informacije.

1. Sadrţaj zahtjeva

Svaki zahtjev za pristup informacijama mora sadrţavati odreĊene podatke kako bi se po njemu

moglo postupati:

1. naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,

2. podaci vaţni za prepoznavanje traţene informacije,

3. ime, prezime i adresa fiziĉke osobe -podnositelja zahtjeva,

4. tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe-podnositelja zahtjeva.

Nakon zaprimanja pisanog zahtjeva odnosno sastavljanja bilješke, zapisnika sluţbenik za

informiranje treba zahtjev upisati u Upisnik o ostvarivanja prava na pristup informacijama, te riješiti

zahtjev za pristup informacijama (sastaviti odgovor, sastaviti obavijest ili donijeti rješenje o odbijanju

zahtjeva).

2. Nepotpun i/ili nerazumljiv zahtjev

Ukoliko zaprimljeni zahtjev ne sadrţi osnovne podatke kako bi se po njemu moglo postupati, odnosno

zahtjev je nepotpun ili nerazumljiv, u tom sluĉaju je potrebno pozvati podnositelja zahtjeva da ga u

roku od tri dana ispravi te ga pritom upozoriti da će u protivnom zahtjev biti odbaĉen.

Obrazac poziva za ispravak zahtjeva

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Korisnik prava na informaciju

Adresa

PREDMET: Poziv za ispravak zahtjeva za pristup informaciji

Korisnik prava na informaciju (ime/naziv) iz (adresa), koji podnio je (navesti datum) zahtjev za ostvarivanje

prava na pristup informacijama poziva se da u roku od 3 dana od dana primitka ovog poziva otkloni sljedeće

nedostatke: – navesti koje nedostatke treba ukloniti – (prema ĉlanku 11. stavku 3. Zakona o pravu na pristup

informacijama). Ukoliko u roku od 3 dana od primitka ovog poziva ne otklonite navedene nedostatke, Vaš

zahtjev ćemo odbaciti kao nerazumljiv ili nepotpun.

Sluţbenik za informiranje

Dostaviti:

1. Naslovu

2. Pismohrana

5

Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući naĉin u ostavljenom roku, zahtjev je

potrebno odbaciti rješenjem kao nerazumljiv ili nepotpun.

Obrazac rješenja o odbacivanju zahtjeva

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Sluţbenik za informiranje (navesti naziv tijela javne vlasti) na temelju ĉlanka 12. stavka 2. i ĉlanka 22.

stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 172/03., 144/10. i 77/11.), povodom

zahtjeva korisnika prava na informaciju (ime/naziv, adresa) donosi

R J E Š E NJ E

Odbacuje se zahtjev korisnika prava na informaciju (naziv/ime, adresa) za ostvarivanje prava na pristup

informacijama (opis zatraţene informacije).

O b r a z l o ţ e nj e

Korisnik prava na informaciju (ime/naziv) iz (adresa), podnio je dana (navesti datum) zahtjev tijelu

javne vlasti (navesti naziv tijela javne vlasti) za ostvarivanje prava na pristup informacijama – (navesti koju

informaciju je korisnik zatraţio).

Uvidom u dostavljeni zahtjev utvrĊeno je da ima nedostatke i to: (navesti koje). Podnositelj zahtjeva je od

strane ovog tijela pozvan da navedene nedostatke do ________ godine otkloni, što imenovani nije uĉinio.

Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja moţe se izjaviti ţalba u roku od 15 dana, od dana primitka ovog rješenja Agenciji za

zaštitu osobnih podataka, Zagreb, Martićeva 14. Ţalba se predaje putem tijela javne vlasti.

Ako tijelo javne vlasti koje je zaprimilo zahtjev ne posjeduje, ne raspolaţe ili ne nadzire informaciju, a

ima saznanja o nadleţnom tijelu, obvezno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od

zaprimanja zahtjeva ustupiti zahtjev tijelu koje posjeduje, raspolaţe ili nadzire informaciju, o ĉemu će

obavijestiti podnositelja zahtjeva.

Obrazac ustupanja zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Nadleţnom tijelu javne vlasti

Adresa

PREDMET: (ime i prezime podnositelja zahtjeva)

- zahtjev za pristup informacijama, ustupa se

Podnositelj zahtjeva (ime/naziv) iz (adresa), podnio je (navesti datum) zahtjev za ostvarivanje prava na

pristup informacijama. Uvidom u podnesak utvrĊeno je da ovo tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaţe ili ne

nadzire zatraţenu informaciju. Sukladno odredbi ĉlanka 18. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne

novine“, broj 47/09.), ustupamo vam zahtjev za pristup informaciji na nadleţno postupanje.

S poštovanjem,


Dostaviti:

1. Naslovu

2. Pismohrana

O tome obavijest:

1. Podnositelj zahtjeva

6

3. Rokovi

Nadleţno tijelo duţno je omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji u roku od 15

dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako podnositelj zahtjeva jednim zahtjevom traţi veći broj razliĉitih

informacija, ako se informacija mora traţiti izvan sjedišta tijela javne vlasti i ako je to nuţno da bi se

osigurala potpunost i toĉnost traţene informacije, rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji

mogu se produţiti do 30 dana. O produţenju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u

roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produţen.

Obrazac obavijesti podnositelju zahtjeva o produženju roka

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Podnositelj zahtjeva

Adresa


- zahtjev za pristup informacijama

- produţenje roka, obavijest, daje se

Povodom Vašeg zahtjeva za pristup informacijama izvješćujemo Vas da zbog ( navesti razloge za

produţen je roka), rok za rješavanje zahtjeva produţavamo do 30 dana, sukladno ĉlanku Zakona o pravu na

pristupu informacijama („Narodne novine“, broj 172/03., 144/10. i 77/11).

S poštovanjem,


Dostaviti:

1. Naslovu

2. Pismohrana

4. Načini ostvarivanja prava na pristup informacijama

Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama pravodobnim objavljivanjem

informacija o svome radu na primjeren i dostupan naĉin, odnosno na internetskim stranicama tijela

javne vlasti ili u javnom glasilu, radi upoznavanja javnosti. Korisniku koji je podnio zahtjev tijelo

javne vlasti dostavlja informacije na jedan od sljedećih naĉina: neposrednim davanjem informacije,

davanjem informacije pisanim putem, uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrţe

traţenu informaciju, dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrţi traţenu informaciju i na drugi naĉin

koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji. Korisnik je ovlašten u zahtjevu

predloţiti naĉin na koji će mu se informacija uĉiniti dostupnom.

U pravilu je naĉin ostvarivanja odnosno dobivanja informacije jednak naĉinu podnošenja

zahtjeva. Tijela javne vlasti zaprimaju veliki broj zahtjeva elektronskim putem, a korisnici tim putem

i traţe dostavu informacija. Kod rješavanja zahtjeva treba stranci treba pruţiti zatraţenu informaciju u

što je moguće kraćem roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva .

7

5. Izuzeci od prava na pristup informacijama

Zakon o pravu na pristup informacijama u ĉlanku 8. navodi sluĉajeve kada je tijelo javne vlasti

ovlašteno uskratiti pravo na pristup informaciji:

(1) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti

sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili

je zaštićena zakonom kojim se ureĊuje podruĉje zaštite osobnih podataka.

(2) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino

objavljivanje:

1) onemogućilo uĉinkovito, neovisno i nepristrano voĊenje sudskog, upravnog ili drugog

pravno ureĊenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,

2) onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor

zakonitosti,

3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u sluĉaju izriĉitoga pisanog pristanka

autora ili vlasnika.

(3) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informacijama koje se tiĉu svih postupaka koje vode nadleţna

tijela u predistraţnim i istraţnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

Potrebno je voditi raĉuna da informacije kojima se uskraćuje pravo na pristup iz razloga što bi

njihovo objavljivanje povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, postaju dostupne javnosti kad to

odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta, ali najduţe u roku od 20

godina od dana kad je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije odreĊen duţi

rok.

Ako traţena informacija sadrţi i podatak klasificiran stupnjem tajnosti, neklasificirani dijelovi

informacije uĉinit će se dostupnim. To u praksi znaĉi da uskrata cjelokupne informacije nije potrebna

jer se npr. oznaka tajnosti odnosi tek na dio informacije. Navedene informacije mogu se izuzeti ili

prekriti, a dopušta se uvid u ostali dio teksta.

Ĉlankom 8. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da iznimno, tijelo

javne vlasti nadleţno za postupanje po zahtjevu omogućit će pristup informaciji iz stavka 1. i 2. ovoga

ĉlanka, ako je takvo postupanje u interesu javnosti i nuţno za postizanje zakonom utvrĊene svrhe te

razmjerno cilju koji treba postići.

Informacije za koje je Zakonom propisana uskrata, unatoĉ tome moraju biti objavljene ako

postoji vaţan javni interes za njihovo objavljivanje. Ako se informacija nalazi u jednoj od kategorija

izuzetaka prije nego što odluĉi da će informaciju uskratiti tijelo javne vlasti mora napraviti „test

javnog interesa i proporcionalnosti“.

Test javnog interesa i proporcionalnosti je postupak koji provodi tijelo javne vlasti nadleţno za

postupanje po zahtjevu prema kojem će, iznimno, omogućiti pristup informacijama koje su, sukladno

zakonu, izuzete od prava na pristup, ako je takvo postupanje u interesu javnosti i nuţno za postizanje

zakonom utvrĊene svrhe te razmjerno cilju koji treba postići.

Test javnog interesa je takozvani test ravnoteţe, a podrazumijeva vaganje i procjenu kako bi se

moglo utvrditi što je bolje za javni interes: otkriti ili ne otkriti informacije.

Uz pomoć tijela javne vlasti, Agencije za zaštitu osobnih podataka i Upravnog suda Republike

Hrvatske postiţe se da se objavi informacija ako javni interes za omogućavanjem pristupa informaciji

nadmašuje štetu koju moţe prouzroĉiti njeno omogućavanje.

To znaĉi da u sluĉaju ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili

općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka, ako je zaštićena

zakonom kojim se ureĊuje podruĉje zaštite osobnih podataka, ako postoje osnove sumnje da bi

8

njezino objavljivanje, onemogućilo uĉinkovito, neovisno i nepristrano voĊenje sudskog, upravnog ili

drugog pravno ureĊenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, onemogućilo rad tijela koja vrše

upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti, povrijedilo pravo intelektualnog

vlasništva, se iznimno, moţe omogućiti pristup informacijama. Test javnog interesa i

proporcionalnosti se ne provodi u sluĉaju kada se radi o informacijama koje se tiĉu svih postupaka

koje vode nadleţna tijela u predistraţnim i istraţnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

6. Rješavanje zahtjeva

Kad omogućuje pristup informaciji tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu.

Obrazac obavijest korisniku da je zahtjev usvojen

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum


Adresa


- zahtjev za pristup informaciji

- obavijest, daje se

S obzirom da ste u zahtjevu za pristup informaciji zatraţili pristup informacijama – uvidom u dokumente i

izradom preslika dokumenata koji sadrţe traţenu informaciju, obavještavamo Vas da je Vaš zahtjev usvojen, te

se pozivate u tijelo javne vlasti kako bi ostvarili pristup zatraţenim informacijama. Napominjemo da tijelo javne

vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pruţanjem informacije sukladno ĉlanku

19. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 172/03., 144/10. i 77/11.).

S poštovanjem,


Dostaviti:

1. Naslovu

2. Pismohrana

Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje:

ako je pristup istoj informaciji već omogućen istom podnositelju zahtjeva u roku od

60 dana koji je prethodio podnošenju novog zahtjeva,

ako je informacija objavljena,

ako je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih

postupaka propisom utvrĊena,

kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.

O postojanju navedenih razloga tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti

podnositelja zahtjeva pisanim putem.

9

Obrazac obavijesti da je informacija objavljena

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum


Adresa




Povodom Vašeg zahtjeva za pristup informaciji obavještavamo Vas da su zatraţene informacije javno

objavljene i dostupne na internetskj stranici tijela javne vlasti www….. i u sluţbenom glasniku Grada, broj iz

. godine

S poštovanjem,


Dostaviti:

1. Naslovu

2.Pismohrana

Obrazac obavijesti da je informacija dostupna u upravnom postupku

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Podnositelju zahtjeva

adresa




Povodom Vašeg zahtjeva za pristup informaciji obavještavamo Vas da su informacije koje traţite

sastavni dio upravnog predmeta kojeg ste Vi stranka. U ovom sluĉaju se odredbe Zakona o pravu na pristup

informacijama ne primjenjuju. Vaš zahtjev ćemo proslijediti u Upravni odjel koji će odluĉiti sukladno ĉlanku 84.

Zakona o općem upravnom postupku o Vašem zahtjevu.

S poštovanjem,


Dostaviti:

1. Naslovu

2. Pismohrana

10

Postoje odreĊeni sluĉajevi kada je tijelo obvezno donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva i to:

1) ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u ĉlanku 8. Zakona,

2) ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaţe, ne nadzire te nema saznanja gdje se

informacija nalazi,

3) ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz ĉlanka 16. Zakona

4) ako se traţi informacija koja se ne smatra informacijom u smislu ĉlanka 3. stavka 1. toĉke

3. Zakona.

Obrazac rješenja o odbijanju zahtjeva temeljm članka 8. stavka 1. Zakona

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Sluţbenik za informiranje (navesti naziv tijela javne vlasti) na temelju ĉlanka 15. stavka 3. toĉke 1. i

ĉlanka 22. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 172/2003., 144/2010. i

77/2011.), povodom zahtjeva korisnika prava na informaciju (ime/naziv, adresa) donosi

R J E Š E NJ E

Odbija se zahtjev korisnika prava informaciju (naziv/ime, adresa) za ostvarivanje prava na pristup



Korisnik prava na informaciju podnio je dana (navesti datum) zahtjev tijelu javne vlasti (navesti naziv

tijela javne vlasti) za ostvarivanje prava na pristup informacijama – (navesti koju informaciju je korisnik

zatraţio).

Odredbom ĉlanka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijela javne

vlasti uskratiti pristup informaciji, ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem

aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se ureĊuje

podruĉje zaštite osobnih podataka.

Prema odredbi ĉlanka 15. stavka 3. toĉke 1. istog Zakona tijela javne vlasti prvostupanjskim rješenjem će

odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u ĉlanku 8. ovog Zakona.

U provedenom postupku je utvrĊeno da se zatraţena informacija nalazi kod ovog tijela, ali ista podlijeţe

ograniĉenju iz ĉlanka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer nisu ispunjenji uvjeti iz ĉlanka

11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka, a davanjem na korištenje informacije ugrozio bi se privatni

ţivoti osobni podaci osobe ( obrazloţiti razloge).

Ĉlankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03. 118/06. i

41/08.) propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima za ĉiju

obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama ĉlanka 7. i ĉlanka 8. stavka 2. toga Zakona te ako je

svrha za koju se osobni podaci traţe na korištenje suprotna odredbi ĉlanka 6. stavka 1. i 2. toga Zakona.

Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.





Dostaviti:

1. Korisnik prava na informaciju

2. Pismohrana

11

Obrazac rješenja o odbijanju zahtjeva temeljm članka 8. stavka 1. Zakona

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum




R J E Š E NJ E

Odbija se zahtjev korisnika prava na nformaciju (naziv/ime, adresa) za ostvarivanje prava na pristup



Korisnik prava na informaciju (ime/naziv) podnio je dana (navesti datum) zahtjev tijelu javne vlasti

(navesti naziv tijela javne vlasti) za ostvarivanje prava na pristup informacijama – (navesti koju informaciju je

korisnik zatraţio).

Odredbom ĉlanka 8. stavka 2. toĉke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će

tijela javne vlasti uskratiti pristup informaciji, ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje

onemogućilo uĉinkovito, neovisno i nepristrano voĊenje sudskog, upravnog ili drugog pravno ureĊenog

postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Prema odredbi ĉlanka 15. stavka 3. toĉke 1. istog Zakona tijelo javne vlasti prvostupanjskim rješenjem

će odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u ĉlanku 8. ovog Zakona.

U provedenom postupku utvrĊeno je (obrazloţiti osnove sumnje da bi njezino objavljivanje

onemogućilo uĉinkovito, neovisno i nepristrano voĊenje sudskog, upravnog ili drugog pravno ureĊenog

postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne). Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.


Protiv ovog rješenja moţe se izjaviti ţalba u roku od 15 dana, od dana primitka ovog rješenja Agenciji za zaštitu

osobnih podataka, Zagreb, Martićeva 14. Ţalba se predaje putem tijela javne vlasti.


Dostaviti:

1. Korisniku prava na informaciju

2. Pismohrana

12

Obrazac rješenja kada tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum




R J E Š E NJ E

Odbija se zahtjev korisnika prava na informaciju (naziv/ime, adresa) za ostvarivanje prava na pristup



Korisnik prava na informaciju (ime/naziv) podnio je dana (navesti datum) zahtjev tijelu javne vlasti

(navesti naziv tijela javne vlasti) za ostvarivanje prava na pristup informacijama – (navesti koju informaciju je

korisnik zatraţio).

Prema odredbi ĉlanka 15. stavka 3. toĉke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti

prvostupanjskim rješenjem će odbiti zahtjev ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaţe, ne nadzire te

nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U provedenom postupku utvrĊeno je (obrazloţiti iz kojeg razloga tijelo javne vlasti nema informacije-

primjerice: ne postoji zatraţeno Izvješće, nisu sklopljeni zatraţeni ugovor i sl.). Slijedom navedenog riješeno je

kao u izreci.





Dostaviti:


2. Pismohrana

Ukoliko korisnik na osnovu dokaza kojima raspolaţe, smatra da informacija pruţena na

temelju zahtjeva nije toĉna ili potpuna, moţe zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu.

Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema

osnove za dopunu ili ispravak dane informacije.

7. Postupak po ţalbi

Protiv prvostupanjskog rješenja podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti ţalbu drugostupanjskom

tijelu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Podnositelj zahtjeva moţe izjaviti ţalbu odnosno

tuţbom pokrenuti upravni spor i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluĉi o zahtjevu

podnositelja. O ţalbi protiv prvostupanjskog rješenja kao drugostupanjsko tijelo odluĉuje Agencija za

13

zaštitu osobnih podataka. Agencija kao drugostupanjsko tijelo duţna je rješenje o ţalbi donijeti i

dostaviti stranki što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne ţalbe.

Iznimno, kad Agencija u postupku rješavanja po ţalbi treba provesti i postupak iz ĉlanka 8.

stavka 4. Zakona, rješenje o ţalbi mora donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva najkasnije u roku od

60 dana od dana predaje uredne ţalbe.

Sadrţaj ţalbe propisan je ĉlankom 108. Zakona o općem upravnom postupku. U ţalbi stranka

treba navesti: rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo, zbog ĉega je

nezadovoljna rješenjem. Kad se u ţalbi iznose nove ĉinjenice i novi dokazi, stranka je duţna

obrazloţiti zašto te ĉinjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka. Ţalba se predaje

tijelu javne vlasti na naĉin propisan za predaju podnesaka. Ako je ţalba predana Agenciji za zaštitu

osobnih podataka, Agencija će bez odgode ţalbu proslijediti tijelu javne vlasti. Ţalba koja je u roku

predana Agenciji kao drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom. Kad stranka izjavljuje ţalbu

zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, ţalba se moţe predati izravno Agenciji za zaštitu

osobnih podataka.

Kada primi ţalbu tijelo javne vlasti ispitat će je li ţalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od

ovlaštene osobe. Ako ţalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će

je rješenjem.

Obrazac rješenja o odbacivanju žalbe

Tijelo javne vlasti

Klasa:

Urbroj:

Mjesto, datum

Sluţbenik za informiranje (navesti naziv tijela javne vlasti) na temelju ĉlanka 22. stavka 3. Zakona o

pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 172/03., 144/10. i 77/11.) i ĉlanka 113. stavku 1.

Zakona o općem upravnom postupku („Narodne nvoine“, broj 47/09.), povodom zahtjeva korisnika prava na

informaciju (ime/naziv, adresa) donosi

R J E Š E NJ E

Odbacuje se ţalba korisnika prava na informaciju (ime/naziv, adresa) izjavljena protiv rješenja tijela

javne vlati (naziv) Klasa: Urbroj od (datum) , kao nepravodobna.


Korisnik prava na informaciju (ime/naziv) izjavio je dana (navesti datum) ţalbu tijelu javne vlasti

(navesti naziv tijela javne vlasti) protiv rješenja Klasa: , Urbroj od (datum) u predmetu ostvarivanja prava na

pristup informaciji (opis zatraţene informacije). Uvidom u spise predmeta utvrĊeno je da je korisnik prava na

informaciju zaprimio rješenje ovog tijela dana (datum), a što je vidljivo iz uredno potpisane dostavnice, te da je

ţalbu izjavio poštom preoruĉeno dana (datum). S obzirom da je od dostave rješenja do izjavljivanja ţalbe prošlo

više od 15 dana, ţalba je nepravodobna. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.


Protiv ovog rješenja moţe se izjaviti ţalba u roku od 15 dana, od dana primitka ovog rješenja Agenciji za zaštitu

osobnih podataka, Zagreb, Martićeva 14. Ţalba se predaje putem tijela javne vlasti.


Dostaviti:


2. Pismohrana

14

Kad tijelo javne vlasti utvrdi da je ţalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe,

razmotrit će ţalbu te ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti svrhovitost rješenja koje se ţalbom

osporava. Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je ţalba osnovana u cijelosti ili djelomiĉno, zamijenit

će pobijano rješenje novim ako se ne dira u prava trećih osoba. Ako tijelo javne vlasti ne odbaci ţalbu

ili ne zamijeni pobijano rješenje novim, bez odgode će dostaviti ţalbu sa spisom predmeta

drugostupanjskom tijelu.

Tijela javne vlasti duţna su Agenciji za zaštitu osobnih podataka u postupku po ţalbi o uskrati

informacija iz ĉlanka 8. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te ako se radi o podacima

zaštićenim zakonom kojim se ureĊuje podruĉje zaštite osobnih podataka, omogućiti uvid u informacije

koje su predmet postupka.

Agencija za zaštitu osobnih podataka, kada zaprimi ţalbu sa spisom predmeta, ispitat će je li

ţalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako ţalba nije dopuštena ili pravodobna

ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem. Agencija kao drugostupanjsko tijelo moţe

ţalbu odbiti, rješenje poništiti u cijelosti ili djelomiĉno ili ga izmijeniti. Kad utvrdi da je ţalba

osnovana, drugostupanjsko tijelo će rješenjem narediti tijelu javne vlasti da korisniku omogući

slobodan pristup informaciji.

Protiv rješenja drugostupanjskog tijela ţalba nije dopuštena ali se moţe tuţbom pokrenuti

upravni spor. Postupak po tuţbi je hitan. Protiv rješenja Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike

Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike

Hrvatske i Glavnog drţavnog odvjetnika ne moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor,

o ĉemu Upravni sud Republike Hrvatske obavještava neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup

informacijama. U postupku po tuţbi u upravnom sporu o uskrati informacija sukladno ĉlanku 8. stavku

1. i 2. tijela javne vlast duţna su Upravnom sudu Republike Hrvatske omogućiti uvid u informacije

koje su predmet postupka. Upravni sud Republike Hrvatske ovlašten je u upravnom sporu ispitati

pravilnost primjene postupka propisanog ĉlankom 8. stavkom 4. Zakona i ocijeniti je li pristup

traţenoj informaciji u interesu javnosti i nuţan za postizanje zakonom utvrĊene svrhe te razmjeran

cilju koji treba postići.

V. Redovito objavljivanje informacija

Pod pojmom redovitog (aktivnog) objavljivanja informacija podrazumijeva se obveza tijela

javne vlasti da objavljuje informacije iz svoje nadleţnosti i kad za to ne postoji poseban zahtjev, već je

to odreĊeno posebnim zakonom ili drugim općim aktom. Uz ovaj pojam veţe se uvjet objavljivanja

informacija na primjeren i dostupan naĉin radi upoznavanja javnosti (ĉlanak 10. stavak 1. Zakona o

pravu na pristup informacijama). Informacije se mogu objavljivati putem bilo kojeg medija: radija,

televizije, ĉasopisa, novina, no objavljivanje informacija na sluţbenim internetskim stranicama je

najĉešći i najjednostavniji naĉin. Tijela javne vlasti obvezna su na prikladan naĉin, u sluţbenim

glasilima ili na informatiĉkom mediju objaviti posebno:

1) svoje odluke i mjere kojima se utjeĉe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje,

2) informacije o svom radu, ukljuĉujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i

izvorima financiranja,

3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim

aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.

15

4) informacije o natjeĉaju i natjeĉajnoj dokumentaciji za javne nabave te izvršavanju ugovora, u

skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Tijela javne vlasti u ĉijoj je nadleţnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata duţna su

objavljivati nacrte tih akata te omogućiti korisnicima da se u primjerenom roku o njima oĉituju. Nacrti

zakona i podzakonskih akata, pisana oĉitovanja korisnika i konaĉni prijedlozi navedenih akata

objavljuju se na naĉin propisan u stavku 1. ovoga ĉlanka.

VI. Službenik za informiranje

Tijelo javne vlasti ima obvezu radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom

će odrediti posebnu sluţbenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup

informacijama tj. sluţbenika za informiranje. Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa

sluţbenim podacima o sluţbeniku za informiranje, kao i o naĉinu njegova rada.

Sluţbenik za informiranje obavlja sljedeće poslove:

rješava pojedinaĉne zahtjeva i redov objavljuje informacija, sukladno svom unutarnjem

ustroju,

unapreĊuje naĉin obrade, klasificiranja, ĉuvanja i objavljivanja informacija koje su sadrţane u

sluţbenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,

osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrĊenih

ovim Zakonom,

poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog voĊenja kataloga, a za što je neposredno

odgovoran ĉelniku tijela javne vlasti.

Sluţbenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi toĉnog i potpunog obavješćivanja

javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogući pristup odreĊenoj informaciji, ne moţe biti pozvan na

odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podlijeţe ograniĉenjima iz ĉlanka 8. Zakona o pravu na

pristup informacijama.

Ova zakonska odredba je sluţbeniku za informiranje pruţa odreĊenu sigurnost i prostor za

postupanje u obavljanju duţnosti.

VII. Katalog informacija

Informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje, kojima raspolaţe ili koje nadzire sadrţane su u

katalogu informacija.

Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koje posjeduje, raspolaţe

ili nadzire, a koji sadrţi sistematizirani pregled informacija s opisom sadrţaja, namjenom, naĉinom

osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.

16

VIII. Službeni upisnik

Tijelo javne vlasti duţno je voditi poseban sluţbeni upisnik o zahtjevima, postupcima i

odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama Zakona o pravu na

pristup informacijama.

Pravilnikom o ustroju, sadrţaju i naĉinu voĊenja sluţbenog upisnika o ostvarivanju prava na

pristup informacijama („Narodne novine“, broj 137/04.) ureĊuje se ustroj, sadrţaj i naĉin voĊenja

Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama. Tijela

javne vlasti duţna su voditi poseban sluţbeni upisnik u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

U Upisnik se upisuju usmeni i pisani zahtjevi kojim ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje pravo

na pristup informaciji, radi izrade izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, te

voĊenju evidencije o broju podnesenih i riješenih zahtjeva. Upisnik se vodi u elektroniĉkom obliku.

Upisnik se moţe voditi i u obliku tvrdo ukoriĉene knjige formata 250 x 350 mm ĉije su stranice

brojĉano oznaĉene. Upisivanje u Upisnik obavlja se po redoslijedu primitka usmenih i pisanih zahtjeva

i to tintom i ĉitljivo. Upisnik vodi sluţbenik za informiranje.

Upisani tekst u Upisniku ne smije se brisati, ispravljati niti uĉiniti nevidljivim. Iznimno, manje

pogreške precrtavaju se vodoravnom crtom i upisuje se toĉan podatak koji voditelj upisnika stavlja

paraf i datum ispravka. Ako se radi o većim pogreškama, cijeli upis se poništava precrtavanjem

upisnog lista crvenom kosom crtom, a upis se unosi na prvi slobodni list i zadrţava isti redni broj.

Upisnik se zakljuĉuje na kraju svake kalendarske godine (31. prosinca) na naĉin da se iza posljednjeg

upisanog rednog broja stavlja sluţbena zabilješka koja sadrţi: dan, mjesec i godinu zakljuĉivanja,

redni broj posljednjeg upisa u Upisniku, te broj riješenih zahtjeva i broj zahtjeva koji su odbijeni. Prvi

upis u idućoj kalendarskoj godini obavlja se na prvoj sljedećoj stranici Upisnika pod rednim brojem

jedan. Sluţbenu zabilješku o zakljuĉivanju Upisnika upisuje u Upisnik i potpisuje sluţbenik za

informiranje, a svojim potpisom potvrĊuje ĉelnik tijela javne vlasti.

IX. Naknada troškova

Prilikom pruţanja informacije za tijela javne vlasti nastaju odreĊeni stvarni troškovi oko

izrade preslika, CD, dostavljanja informacije putem pošte. Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu

stvarnih materijalnih troškova od korisnika prava na informaciju u vezi sa pruţanjem i dostavom

traţene informacije.

Ĉlankom 19. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su korisnici prava na

pristup informacijama osloboĊeni od plaćanja upravnih pristojbi u postupcima pred tijelima javne

vlasti, te da tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od korisnika koji

nastaju pruţanjem informacije sukladno ĉlanku 10. ovoga Zakona, kao i na naknadu troškova dostave

traţene informacije. Prihodi od ostvarenih naknada su prihodi su tijela javne vlasti.

Na temelju ĉlanka 19. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama Agencija za zaštitu osobnih

podataka donijela je Kriterije za odreĊivanje visine naknade iz ĉlanka 19. stavka 2. Zakona o pravu na

pristup informacijama, koji su objavljeni u „Narodnim novinama”, broj 38/11., a stupili su na snagu

09.04.2011. godine.

17

X. Prilozi

ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

SADRŢAJ

Ĉlanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureĊuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, kojima raspolaţu ili

koje nadziru tijela javne vlasti, propisuju se naĉela prava na pristup informacijama, iznimke od prava

na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

(2) Ovim se Zakonom ureĊuju i druge obveze tijela javne vlasti te kaznene odredbe vezane za

ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se kad je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i

drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrĊena, kao i kad je informacija dostupna

primjenom drugog propisa.

CILJ

Ĉlanak 2.

Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fiziĉkim i

pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim

zakonima.

POJMOVI

Ĉlanak 3.

Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće znaĉenje:

1) Korisnik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: korisnik) je svaka domaća ili strana fiziĉka i

pravna osoba,

2) »Tijela javne vlasti« su drţavna tijela, tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne)

samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti,

pravne osobe ĉiji su programi ili djelovanje zakonom utvrĊeni kao javni interes te se u cijelosti ili

djelomiĉno financiraju iz drţavnog proraĉuna ili iz proraĉuna jedinica lokalne i podruĉne

(regionalne) samouprave, kao i trgovaĉka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i

podruĉne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo,

3) Informacija« je napisani, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optiĉki, elektroniĉki ili

drugi zapis podataka u pojedinaĉnom predmetu koji ĉini sadrţajnu cjelinu a koji posjeduje, kojim

raspolaţe ili nadzire tijelo javne vlasti,

4) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaća pravo korisnika na traţenje i dobivanje informacije

kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraţenoj informaciji, odnosno da objavljuje

informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu

obvezu odreĊenu zakonom ili drugim općim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje

informacija).

II. NAĈELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

18

PRETPOSTAVKE JAVNOSTI, SLOBODNOG PRISTUPA I OGRANIĈENJA

Ĉlanak 4.

(1) Sve informacije dostupne su svakoj domaćoj ili stranoj fiziĉkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima

i ograniĉenjima ovoga Zakona.

(2) Informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje, kojima raspolaţe ili koje nadzire sadrţane su u

katalogu informacija.

(3) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koji sadrţi sistematizirani

pregled informacija s opisom sadrţaja, namjenom, naĉinom davanja i vremenom ostvarivanja prava na

pristup.

(4) Korisnik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolaţu ili nadziru traţenu

informaciju.

(5) U sluĉaju ograniĉenja prava na pristup odreĊenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u

posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je

odluĉio o uskrati informacije.

(6) Iznimno, pravo na pristup informacijama moţe se ograniĉiti u sluĉajevima i na naĉin propisan

zakonom.

PRAVODOBNOST, POTPUNOST I TOĈNOST INFORMACIJE

Ĉlanak 5.

Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti pravodobna, potpuna i toĉna.

JEDNAKOST

Ĉlanak 6.

(1) Pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak naĉin i pod jednakim uvjetima

i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji poloţaj niti jednog korisnika na naĉin da se

odreĊenom korisniku informacija dade ranije.

NAĈELO RASPOLAGANJA INFORMACIJOM

Ĉlanak 7.

Korisnik koji raspolaţe informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

III. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

IZUZECI I NJIHOVO TRAJANJE

Ĉlanak 8.

(1) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti

sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili

je zaštićena zakonom kojim se ureĊuje podruĉje zaštite osobnih podataka.

(2) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino

objavljivanje:

1) onemogućilo uĉinkovito, neovisno i nepristrano voĊenje sudskog, upravnog ili drugog

pravno ureĊenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,

2) onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor

zakonitosti,

3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u sluĉaju izriĉitoga pisanog pristanka

autora ili vlasnika.

19

(3) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informacijama koje se tiĉu svih postupaka koje vode nadleţna

tijela u predistraţnim i istraţnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

(4) Iznimno, tijelo javne vlasti nadleţno za postupanje po zahtjevu omogućit će pristup informaciji iz

stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka, ako je takvo postupanje u interesu javnosti i nuţno za postizanje zakonom

utvrĊene svrhe te razmjerno cilju koji treba postići.

(5) Informacije kojima se uskraćuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. toĉki 3. ovoga

ĉlanka postaju dostupne javnosti kad to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti

uzrokovana šteta, ali najduţe u roku od 20 godina od dana kad je informacija nastala, osim ako

zakonom ili drugim propisom nije odreĊen duţi rok.

(6) Ako traţena informacija sadrţi i podatak klasificiran stupnjem tajnosti, neklasificirani dijelovi

informacije uĉinit će se dostupnim.

(7) Traţene informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom ĉlanku

prema kojima tijelo javne vlasti uskraćuje pravo na pristup informaciji.

IV. POSTUPOVNE ODREDBE

PRIMJENA PROPISA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

Ĉlanak 9.

U postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona

o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukĉije odreĊeno.

NAĈINI OSTVARIVANJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Ĉlanak 10.

(1) Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:

1) pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan naĉin,

odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu, radi upoznavanja

javnosti,

2) davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih naĉina:

– neposrednim davanjem informacije,

– davanjem informacije pisanim putem,

– uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrţe traţenu informaciju,

– dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrţi traţenu informaciju,

– na drugi naĉin koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.

(2) Korisnik moţe u zahtjevu naznaĉiti i naĉin dobivanja informacije.

ZAHTJEV

Ĉlanak 11.

(1) Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva

nadleţnom tijelu javne vlasti.

(2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona

ili drugog telekomunikacijskog ureĊaja sastavit će se sluţbena zabilješka.

(3) Pisani zahtjev sadrţi: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su

vaţni za prepoznavanje traţene informacije, ime i prezime i adresu fiziĉke osobe podnositelja

zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traţi pristup informaciji.

ROKOVI

20

Ĉlanak 12.

(1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omogućiti podnositelju

zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) U sluĉaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat će podnositelja zahtjeva

da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući naĉin

tijelo javne vlasti odbacit će rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.

USTUPANJE ZAHTJEVA

Ĉlanak 13.

(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaţe ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o

nadleţnom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je

ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolaţe ili nadzire informaciju, o ĉemu će

obavijestiti podnositelja.

(2) U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji raĉunaju se od

dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

PRODUŢENJE ROKOVA

Ĉlanak 14.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produţiti do 30 dana:

1) ako se informacija mora traţiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,

2) ako se jednim zahtjevom traţi veći broj razliĉitih informacija,

3) ako je to nuţno da bi se osigurala potpunost i toĉnost traţene informacije..

(2) O produţenju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti

podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produţen.

RJEŠAVANJE O ZAHTJEVU

Ĉlanak 15.

(1) Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

1) kad omogućuje pristup informaciji,

2) ako je pristup istoj informaciji već omogućen istom podnositelju zahtjeva u roku od 60

dana koji je prethodio podnošenju novog zahtjeva,

3) ako je informacija objavljena,

4) ako je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih

postupaka propisom utvrĊena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.

(2) O postojanju razloga koji su utvrĊeni stavkom 1. toĉkom 2., 3. i 4. ovoga ĉlanka tijelo javne vlasti

obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem.

(3) Tijelo javne vlasti prvostupanjskim rješenjem će odbiti zahtjev:

1) ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u ĉlanku 8. ovoga Zakona,

2) ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaţe, ne nadzire te nema saznanja gdje se

informacija nalazi,

3) ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz ĉlanka 16. ovoga

Zakona

4) ako se traţi informacija koja se ne smatra informacijom u smislu ĉlanka 3. stavka 1. toĉke

3. ovoga Zakona.

DOPUNA I ISPRAVAK INFORMACIJE

21

Ĉlanak 16.

(1) Ukoliko korisnik smatra da informacija pruţena na temelju zahtjeva nije toĉna ili potpuna, moţe

zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je odluĉiti o zahtjevu za ispravak odnosno dopunu informacije u roku

od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

ŢALBA I UPRAVNI SPOR

Ĉlanak 17.

(1) Protiv prvostupanjskog rješenja podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti ţalbu drugostupanjskom

tijelu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Podnositelj zahtjeva moţe izjaviti ţalbu odnosno tuţbom pokrenuti upravni spor i kad tijelo javne

vlasti, u propisanom roku, ne odluĉi o zahtjevu podnositelja.

(3) O ţalbi protiv prvostupanjskog rješenja kao drugostupanjsko tijelo odluĉuje neovisno tijelo za

zaštitu prava na pristup informacijama.

(4) Drugostupanjsko tijelo duţno je rješenje o ţalbi donijeti i dostaviti stranki što je prije moguće, a

najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne ţalbe.

(5) Iznimno, kad drugostupanjsko tijelo u postupku rješavanja po ţalbi treba provesti i postupak iz

ĉlanka 8. stavka 4. Zakona, rješenje o ţalbi mora donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva najkasnije u

roku od 60 dana od dana predaje uredne ţalbe.

(6) Tijela javne vlasti duţna su drugostupanjskom tijelu u postupku po ţalbi o uskrati informacija iz

ĉlanka 8. stavka 2. ovoga Zakona, te ako se radi o podacima zaštićenim zakonom kojim se ureĊuje

podruĉje zaštite osobnih podataka, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Kad utvrdi

da je ţalba osnovana, drugostupanjsko tijelo će rješenjem narediti tijelu javne vlasti da korisniku

omogući slobodan pristup informaciji.

(7) Protiv rješenja drugostupanjskog tijela ţalba nije dopuštena ali se moţe tuţbom pokrenuti upravni

spor. Postupak po tuţbi je hitan.

(8) Protiv rješenja Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske,

Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Glavnog drţavnog

odvjetnika ne moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor, o ĉemu Upravni sud

Republike Hrvatske obavještava neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

(9) U postupku po tuţbi u upravnom sporu o uskrati informacija sukladno ĉlanku 8. stavku 1. i 2. tijela

javne vlast duţna su Upravnom sudu Republike Hrvatske omogućiti uvid u informacije koje su

predmet postupka. Upravni sud Republike Hrvatske ovlašten je u upravnom sporu ispitati pravilnost

primjene postupka propisanog ĉlankom 8. stavkom 4. Zakona i ocijeniti je li pristup traţenoj

informaciji u interesu javnosti i nuţan za postizanje zakonom utvrĊene svrhe te razmjeran cilju koji

treba postići.

NEOVISNO TIJELO ZA ZAŠTITU PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Ĉlanak 17.a

Neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama, osim poslova drugostupanjskog tijela u

rješavanju ţalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama, obavlja sljedeće poslove:

– izvještava nadleţna središnja tijela drţavne uprave o poštivanju obveza tijela javne vlasti propisanih

ovim Zakonom,

– predlaţe mjere za struĉno osposobljavanje i usavršavanje sluţbenika za informiranje u tijelima javne

vlasti i upoznavanje s njihovim obvezama u vezi primjene ovoga Zakona,

– daje inicijative za donošenje ili izmjene propisa radi provedbe i unapreĊenja prava na pristup

informacijama,

22

– izvješćuje o pravima korisnika na pristup informacijama ureĊenim ovim Zakonom,

– obavlja i druge poslove propisane ovim i drugim zakonima

SLUŢBENI UPISNIK

Ĉlanak 18.

Tijelo javne vlasti duţno je voditi poseban sluţbeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o

ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ustroj, sadrţaj i

naĉin voĊenja sluţbenog upisnika propisat će podzakonskim propisom ministar nadleţan za poslove

opće uprave.

NAKNADA

Ĉlanak 19.

(1) Korisnici prava na pristup informacijama osloboĊeni su od plaćanja upravnih pristojbi u

postupcima pred tijelima javne vlasti.

(2) Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od korisnika koji nastaju

pruţanjem informacije sukladno ĉlanku 10. ovoga Zakona, kao i na naknadu troškova dostave traţene

informacije.

(3) Kriterije za odreĊivanje visine naknade iz stavka 2. ovoga ĉlanka propisat će neovisno tijelo za

zaštitu prava na pristup informacijama.

(4) Prihodi od naknada ostvarenih na temelju stavka 2. ovoga ĉlanka prihodi su tijela javne vlasti.

V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI

OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA

Ĉlanak 20.

(1) Neovisno o pojedinaĉnim zahtjevima kojima se traţi ostvarivanje prava na pristup informaciji

tijela javne vlasti obvezna su na prikladan naĉin, u sluţbenim glasilima ili na informatiĉkom mediju

objaviti posebno:

1) svoje odluke i mjere kojima se utjeĉe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje,

2) informacije o svom radu, ukljuĉujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i

izvorima financiranja,

3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim

aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.

4) informacije o natjeĉaju i natjeĉajnoj dokumentaciji za javne nabave te izvršavanju ugovora, u

skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

(2) tijela javne vlasti u ĉijoj je nadleţnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata duţna su

objavljivati nacrte tih akata te omogućiti korisnicima da se u primjerenom roku o njima oĉituju. Nacrti

zakona i podzakonskih akata, pisana oĉitovanja korisnika i konaĉni prijedlozi navedenih akata

objavljuju se na naĉin propisan u stavku 1. ovoga ĉlanka.

JAVNOST RADA

Ĉlanak 21.

(1) Radi osiguravanja javnosti rada, tijela javne vlasti obvezna su svojim općim aktima utvrditi uvjete

pod kojima se omogućava neposredan uvid javnosti u njihov rad.

(2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:

1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog odrţavanja, naĉinu rada tijela javne

vlasti i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,

2) broju osoba kojima se moţe istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri

ĉemu se mora voditi raĉuna o redoslijedu prijavljivanja.

23

(3) Tijela javne vlasti nisu duţna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima

se po zakonu javnost, mora iskljuĉiti, odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na

pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona.

SLUŢBENIK ZA INFORMIRANJE

Ĉlanak 22.

(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom će

odrediti posebnu sluţbenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup

informacijama (u daljnjem tekstu: sluţbenik za informiranje).

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa sluţbenim podacima o sluţbeniku za

informiranje, kao i o naĉinu njegova rada.

(3) Sluţbenik za informiranje:

1) obavlja poslove rješavanja pojedinaĉnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija,

sukladno svom unutarnjem ustroju,

2) unapreĊuje naĉin obrade, klasificiranja, ĉuvanja i objavljivanja informacija koje su sadrţane u

sluţbenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,

3) osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrĊenih

ovim Zakonom.

(4) Sluţbenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog voĊenja kataloga, a

za što je neposredno odgovoran ĉelniku tijela javne vlasti.

ISKLJUĈENJE ODGOVORNOSTI SLUŢBENIKA ZA INFORMIRANJE

Ĉlanak 23.

Sluţbenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi toĉnog i potpunog obavješćivanja javnosti, izvan

granica svojih ovlasti omogući pristup odreĊenoj informaciji, ne moţe biti pozvan na odgovornost ako

pristup takvoj informaciji ne podlijeţe ograniĉenjima iz ĉlanka 8. ovoga Zakona.

NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA

Ĉlanak 24.

Nadzor nad provoĊenjem ovoga Zakona provodi neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup

informacijama.

IZVJEŠĆA

Ĉlanak 25.

(1) Sva tijela javne vlasti duţna su suraĊivati s neovisnim tijelom za zaštitu prava na pristup

informacijama te mu dostaviti izvješće o provedbi ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do

31. sijeĉnja.

(2) Izvješće sadrţi podatke o:

1) broju zaprimljenih zahtjeva za informacije,

2) broju usvojenih zahtjeva,

3) broju izdanih obavijesti, sukladno ĉlanku 15. stavku 2. ovoga Zakona,

4) broju odbijenih zahtjeva i razlozima odbijanja,

5) broju odbijenih zahtjeva s razlozima odbijanja, sukladno ĉlanku 8. stavku 1. ovoga Zakona,

6) broju odbaĉenih zahtjeva i razlozima odbacivanja,

7) broju ustupljenih zahtjeva,

8) broju zaprimljenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

9) broju usvojenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

0) broju odbijenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

24

11) broju odbaĉenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

12) broju zahtjeva riješenih u roku,

13) broju zahtjeva riješenih izvan roka,

14) broju neriješenih zahtjeva,

15) broju izjavljenih ţalbi,

16) broju usvojenih ţalbi,

17) broju odbijenih ţalbi,

18) broju odbaĉenih ţalbi,

19) broju podnesenih tuţbi,

20) visini ostvarene naknade iz ĉlanka 19. ovoga Zakona,

21) informacijama koje su objavljene sukladno obvezama utvrĊenim ĉlankom 20. ovoga Zakona i

22) obrazloţenju i ocjeni postojećeg stanja na osnovi prethodno iskazanih podataka.

(3) Tijela javne vlasti duţna su uz podatke iz stavka 2. ovoga ĉlanka dostaviti preslike rješenja protiv

kojih je pokrenut upravni spor i odluka Upravnog suda Republike Hrvatske.

(4) Neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama podnosi Hrvatskom saboru izvješće o

provedbi ovoga Zakona, najkasnije do 31. oţujka za prethodnu godinu.

(5) Uz izvješće iz stavka 4. ovoga ĉlanka, neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama

moţe podnositi Hrvatskom saboru i druga izvješća kad ocijeni da je to potrebno.

VI. KAZNENE ODREDBE

Ĉlanak 26.

(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogući ili ograniĉi

ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit će se za prekršaj novĉanom kaznom od 20.000,00

do 100.000,00 kuna.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti

novĉanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novĉanom kaznom od 1.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fiziĉka osoba koja ošteti,

uništi, sakrije ili na drugi naĉin uĉini nedostupnim dokument koji sadrţi informaciju u namjeri da

onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novĉanom kaznom od

5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana.

Ĉlanak 26.a

Novĉanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti

koja posebnom odlukom ne ustroji katalog informacija, odnosno koja ne dostavi godišnje izvješće o

provedbi Zakona u propisanom roku i sadrţaju.

POTPUNO ISPUNJENJE OBVEZE

Ĉlanak 27.

Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija, u sluĉaju utvrĊene odgovornosti na temelju

neopravdane uskrate ili ograniĉenja ostvarivanja prava na pristup informaciji, tijelo javne vlasti

obvezno je korisniku prava na informaciju omogućiti ostvarivanje prava na pristup informaciji

sukladno odredbama ovoga Zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 28.

25

Tijela javne vlasti osigurat će organizacijske, materijalne, tehniĉke i druge uvjete za provoĊenje

odredbi ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ĉlanak 29.

Podzakonske propise iz ĉlanka 18. ovoga Zakona nadleţni ministar donijet će najkasnije u roku od šest

mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ĉlanak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 008-02/03-01/05

Zagreb, 15. listopada 2003.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE IZ NN 77/11

Ĉlanak 21.

(1) Poslove neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Agencija za zaštitu

osobnih podataka.

(2) Kriterije za odreĊivanje visine naknade iz ĉlanka 15. stavka 3. ovoga Zakona Agencija za zaštitu

osobnih podataka donijet će u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) S obavljanjem ostalih poslova utvrĊenih ovim Zakonom Agencija za zaštitu osobnih podataka

zapoĉet će 2. sijeĉnja 2011.

(4) Potreban broj zaposlenih za obavljanje povjerenih poslova u prvoj godini djelovanja osigurat će se

premještajem raspoloţivih sluţbenika koji obavljaju poslove rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava

na pristup informacijama na temelju sporazuma sukladno zakonu.

Ĉlanak 22.

Postupci zapoĉeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama

Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03.).

Ĉlanak 23.

U cijelom tekstu Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03.) rijeĉ:

»ovlaštenik« zamjenjuje se rijeĉju: »korisnik« u odgovarajućem rodu i padeţu.

Ĉlanak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

26

SREDIŠNJI DRŢAVNI URED ZA UPRAVU

2418

Na temelju ĉlanka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 172/03)

drţavni tajnik donosi

PRAVILNIK

O USTROJU, SADRŢAJU I NAČINU VOĐENJA SLUŢBENOG UPISNIKA O OSTVARIVANJU PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

(1) Ovim Pravilnikom ureĊuje se ustroj, sadrţaj i naĉin voĊenja Upisnika o zahtjevima,

postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: Upisnik).

(2) Drţavna tijela, tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, pravne osobe s

javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti (u daljnjem tekstu: tijela javne

vlasti) duţna su voditi poseban sluţbeni upisnik u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

II. VOĐENJE UPISNIKA

Ĉlanak 2.

U Upisnik se upisuju usmeni i pisani zahtjevi kojim ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje

pravo na pristup informaciji, radi izrade izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama,

te voĊenju evidencije o broju podnesenih i riješenih zahtjeva.

Ĉlanak 3.

(1) Upisnik se vodi u elektroniĉkom obliku.

(2) Sadrţaj i rubrike upisnika propisani su ovim Pravilnikom i moraju biti istovjetni upisniku koji

se vodi u obliku tvrdo ukoriĉene knjige.

(2) Upisnik se moţe voditi i u obliku tvrdo ukoriĉene knjige formata 250 x 350 mm ĉije su stranice

brojĉano oznaĉene.

(3) Upisnik se vodi na Obrascu broj 1- Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o

ostvarivanju prava na pristup informacijama.

(4) Prije prvog upisa na prvoj unutarnjoj stranici knjige, Upisnik ovjerava ovlaštena osoba svojim

potpisom i peĉatom tijela javne vlasti i upisuje se broj stranica Upisnika.

2. Naĉin upisivanja

Ĉlanak 4.

Upisivanje u Upisnik obavlja se po redoslijedu primitka usmenih i pisanih zahtjeva i to tintom i

ĉitljivo.

3. Sadrţaj upisnika

Ĉlanak 5.

U Upisnik se upisuju sljedeći podaci:

– redni broj zahtjeva

– klasifikacijska oznaka i urudţbeni broj zahtjeva

– datum primitka zahtjeva

– naĉin podnošenja zahtjeva

– ime i prezime, tvrtka odnosno naziv podnositelja zahtjeva

– adresa odnosno sjedište podnositelja zahtjeva

27

– podaci koji su vaţni za prepoznavanje informacije

– odluka o zahtjevu (prihvaćen, odbijen, odbaĉen, ustupljen)

– odluka prvostupanjskog tijela po ţalbi s brojĉanom oznakom

– odluka drugostupanjskog tijela po ţalbi

4. VoĊenje upisnika

Ĉlanak 6.

Upisnik vodi sluţbenik za informiranje.

5. Pogrešni upisi

Ĉlanak 7.

Upisani tekst u Upisniku ne smije se brisati, ispravljati niti uĉiniti nevidljivim. Iznimno, manje

pogreške precrtavaju se vodoravnom crtom i upisuje se toĉan podatak koji voditelj upisnika stavlja

paraf i datum ispravka. Ako se radi o većim pogreškama, cijeli upis se poništava precrtavanjem

upisnog lista crvenom kosom crtom, a upis se unosi na prvi slobodni list i zadrţava isti redni broj.

6. Zakljuĉivanje upisnika

Ĉlanak 8.

(1) Upisnik se zakljuĉuje na kraju svake kalendarske godine (31. prosinca) na naĉin da se iza

posljednjeg upisanog rednog broja stavlja sluţbena zabilješka koja sadrţi: dan, mjesec i godinu

zakljuĉivanja, redni broj posljednjeg upisa u Upisniku, te broj riješenih zahtjeva i broj zahtjeva koji su

odbijeni.

*(2) Prvi upis u idućoj kalendarskoj godini obavlja se na prvoj sljedećoj stranici Upisnika pod

rednim brojem jedan.

(3) Sluţbenu zabilješku o zakljuĉivanju Upisnika upisuje u Upisnik i potpisuje sluţbenik za

informiranje, a svojim potpisom potvrĊuje ĉelnik tijela javne vlasti.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 9.

Obrasci propisani ovim Pravilnikom, s odgovarajućim sadrţajem, tiskani su uz ovaj Pravilnik i

ĉine njegov sastavni dio.

Ĉlanak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/04-01/189

Urbroj: 515-01/1-04-20

Zagreb, 27. rujna 2004.

Drţavni tajnik

Antun Palarić, v. r.

32

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

Podnositelj zahtjeva:

(ime i prezime, tvrtka, odnosno naziv)

(adresa odnosno sjedište)

(telefon; e-mail)

_________________________________

(naziv tijela javne vlasti)

__________________________

(sjedište tijela javne vlasti)

PREDMET: Zahtjev za pristup informacijama

Podaci koji su vaţni za prepoznavanje informacije: __________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

_______________________________________________

Naĉin na koji ţelim pristupiti informaciji:

(zaokruţite:)

1) neposredno pruţanje informacije

2) uvid u dokumente i pravljenje preslika dokumenata koji sadrţe traţenu informaciju,

3) dostavljanje preslika dokumenata koji sadrţi traţenu informaciju,

4) na drugi naĉin

(vlastoruĉni potpis podnositelja zahtjeva)

U _________________, dana __________20___ godine

Napomena: Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od podnositelja

zahtjeva u svezi s pruţanjem i dostavom traţene informacije

Obrazac broj 2 – Obrazac zahtjeva za pristup informaciji

33

Na temelju ĉlanka 19. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br.

172/03. i 144/10.) Agencija za zaštitu osobnih podataka donosi

KRITERIJE

ZA ODREĐIVANJE VISINE NAKNADE

IZ ČLANKA 19. STAVKA 2. ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

(»NARODNE NOVINE«, BR. 172/03. I 144/10.)

Ĉlanak 1.

Ovim Kriterijima propisuje se visina naknade stvarnih materijalnih troškova koje plaća korisnik prava

na informaciju, a koji nastaju pruţanjem informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Ĉlanak 2.

Visina naknade stvarnih materijalnih troškova (ukljuĉujući PDV) odreĊuje se u sljedećem iznosu:

1. preslik jedne stranice veliĉine A4 - 0,60 kuna

2. preslik jedne stranice veliĉine A3 - 0,90 kuna

3. preslik jedne stranice u boji veliĉine A4 - 1,30 kuna

4. preslik jedne stranice u boji veliĉine A3 - 1,70 kuna

5. elektroniĉki zapis na jednom CD-u - 7,00 kuna

6. elektroniĉki zapis na jednom DVD-u - 7,00 kuna

7. elektroniĉki zapis na jednoj disketi - 7,00 kuna

8. preslik na jednoj videovrpci - 10,00 kuna

9. preslik na jednoj audio kazeti - 8,00 kuna

Troškovi dostave informacija obraĉunavaju se prema vaţećem cjeniku poštanskih usluga.

Ĉlanak 3.

Visinu naknade stvarnih materijalnih troškova za usluge koje nisu navedene u ĉlanku 2. ovih Kriterija,

tijelo javne vlasti odredit će na naĉin da u visinu naknade zaraĉuna prosjeĉnu trţišnu cijenu za uslugu,

trošak amortizacije koje ima tijelo javne vlasti te trošak poštanskih usluga.

Ĉlanak 4.

Tijelo javne vlasti naloţit će korisniku prava na informaciju da unaprijed u cijelosti poloţi oĉekivani

iznos stvarnih materijalnih troškova. U sluĉaju da korisnik prava na informaciju u roku ne poloţi

navedeni iznos, smatrat će se da je korisnik prava na informaciju odustao od zahtjeva.

Ĉlanak 5.

Tijelo javne vlasti izdat će korisniku prava na informaciju raĉun prema visini naknade odreĊenoj u

ĉlanku 2. i 3. ovih Kriterija.

Ĉlanak 6.

Tijelo javne vlasti iz razloga ekonomiĉnosti moţe korisniku prava na informaciju ne zaraĉunati stvarne

materijalne troškove koji nastaju pruţanjem informacije ukoliko isti ne prelaze iznos od 10,00 kuna.

Ĉlanak 7.

Ovi Kriteriji stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama“.

Klasa: 011-01/11-01/08

Urbroj: 567-01/01-11-01 R A V N A T E LJ

34

Zagreb, 25.03.2011. Franjo Lacko, dipl.iur.

PriruĊnik za službenike za informiranje - Citta di Buje · 2013-03-23 · 5 Ako podnositelj...

Documents

Transcript of PriruĊnik za službenike za informiranje - Citta di Buje · 2013-03-23 · 5 Ako podnositelj...