Pripremljeno za Vladu Crne Gore Plan za budu nost ... · PDF fileGeneralni ciljevi sistema...

Pripremili: Predrag Dakovi� Thomas Papa SAD konsultanti: Reed Jarvis James Pollock

Finansirano od: United States Agency for International Development

Pripremljeno za Vladu Crne Gore

Plan za budu� nost

Nacionalnih parkova Crne Gore

i razvoj privatnog preduzetništva

FLAG International • Hercegovačka 50 • Podgorica • Montenegro • +381-(0)81-245-606 • [email protected]

2

Sadržaj: Predgovor 3 Uvod 4 Dio A – Strateški Plan 8 1. Izjava Misije (Predložena) 8 2. Generalni ciljevi sistema Nacionalnih parkova u Crnoj Gori 8 3. Opšti osvrt 10 4. Predlozi za sistem Nacionalnih pakova u Crnoj Gori 14 Dio B - Preporučene akcije 19 5. U okviru Sistema 19 6. Nacionalni park Durmitor 28 7. Nacionalni park Biogradska Gora 31 8. Nacionalni park Lovćen 35 9. Nacionalni park Skadarsko Jezero 38 Dio C - Vizija 2012 43 Dio D - Dodatak 50 Dodatak Br. 1 - Nacrt strateškog i taktičkog planiranja 51 Dodatak Br. 2 - Organizacioni dijagram za parkove 52 Dodatak Br. 3 - Struktura parka po funkciji 53 Dodatak Br. 4 - Master plan proces dijagram 54 Dodatak Br. 5 - Master plan time-line 55 Dodatak Br. 6 - Predloženi vodič za preporuke u Nacionalnim parkovima 56 Dodatak Br. 7 - Postojeća i potencijalna uloga malih i srednjih preduzeća 57 Dio E - Reference 58 Kontakt lista 58 Bibliografija 59


3

Predgovor

Ministarstvo turizma Crne Gore, već dvije godine sarađuje sa FLAG International-om (FI), zahtijevajući prvo strateške savjete vezane za privatizaciju hotela u državnom vlasništvu, a potom zahtijevajući tehničku pomoć vezanu za razvoj Sistema Nacionalnih parkova i uključenje sektora Malih i Srednjih Preduzeća (MSP) u turističku industriju. Očekujemo da će primjena ovih savjeta pomoći u primamljivanju stranih turista, kako bi se povećalo ovo tržište a samim tim i potrebni prihodi. Ovaj Plan je prvi korak ka postizanju tog cilja. Prvi izazov Vlade Republike Crne Gore je da na drugačiji način počne doživljavati Sistem Nacionalnih parkova i same nacionalne parkove. Javnost i vladini zavničnici koji su uključeni u mješavinu turizma i nacionalnih parkova, moraju jasno razumijeti misiju parkova, koji su ciljevi Sistema i parkova, kao i viziju kako bi taj uspjeh trebalo da izgleda. Njemačka Komapanija za Investiranje i Razvoj (DEG) je pripremila integrisani regionalni prisup u svom Turističkom Master Planu za Crnu Goru, (DEG, 2001) koji određuje dalji plan za reorganizaciju i razvoj turizma u Crnoj Gori. Ovaj strategijski plan za Nacionalne parkove podržava DEG Plan i nudi novi način posmatranja Sistema i individualnih parkova, sa stanovništva stručnjaka za parkove iz SAD-a. Tim koji je radio na ovom planiranju bi htio da iskaže zahvalnost ljudima koji su u Sistemu Nacionalnih parkova Crne Gore i koji se iz dana u dan bore kako bi sačuvali i zaštitili prirodne i kulturne ljepote Crne Gore u korist ove i budućih generacija. Njihov duh, saradnja i ponos su bili inspiracija FI timu koji je radio na ovom planu.


4

Uvod Prezentacija nacionalnih parkova ne može početi bez samog definisanja pojma parka. Najčešće korištena definicija je:

"PARKOVI SU OBLASTI KOJE SU ZASTIĆENE KAKO BI SE SAČUVALI PRIRODNI TOKOVI."

Ovi tokovi mogu biti kratki koliko i milioniti dio sekunde ili dugi koliko i hiljade godina, ali su svi međusobno povezani. Način na koji parkovi štite "prirodne tokove" variraju od zemlje do zemlje. Pristup u Sjevernoj Americi je bio da se postavljaju granice parkova kako bi se štitili cijeli ekosistemi gdje god je bilo moguće. U Evropi i na ostalim lokacijama, sistem Svjetske Unije za Očuvanje (ICUN) se koristi kako bi se definisale razne kategorije menadžmenta u okviru granica nacionalnih parkova. ICUN Kategorije su: Kategorija Definicija I Striktna Priroda – vođena zbog nauke. II Nacionalni Park – vođena zbog zaštite ekosistema i rekreacije. III Prirodni Spomenik – vođena zbog zaštite specifičnih prirodnih

atrakcija. IV Prebivalište/Menadžment vrsta u oblasti. V Zaštićeno Područje/Morsko Dobro – očuvanje i rekreacija. VI Upravljanje Resursima Zaštićene Oblasti –korištenja uz

održavanje prirodnih ekosistema.

Nacionalni Parkovi Crne Gore su pod okriljem ICUN-a poznatiji kao Evropski sistem menadžmenta nacionalnih parkova. Drugi termin koji se koristi u ovom Planu je termin “Balkan”. Tim koristi ovaj termin sa istorijskog gledišta i njime pokriva: Grčku, Bugarsku, Albaniju, zemlje bivše Jugoslavije i Rumuniju.

Ovaj Strateški Plan je podijeljen na tri sekcije (pogledati Dodatak 1):

A. Strateški plan za Nacionalne parkove Crne Gore; B. Kratkoročne, srednjeročne i dugoročne preporuke za sva četiri nacionalna parka i C. Viziju i rezime koji ilustruje što se može postići u toku sledećih deset godina.

Termin “planiranje” označava mnoge stvari na raznim nivoima menadžmenta. Najšira definicija planiranja glasi “Planiranje...je donošenje odluka predviđanjem. To je proces odlučivanja...prije nego što je potrebno djelovanje” (Ackoff, 1981, Applied Strategic Planning, Goodstein, Nolan i Pfeiffer). U ovom Strateškom Planu, autori su pokušali da predvide buduće potenicjale parkova i da daju smjernice koje bi Nacionalni parkovi Crne Gore trebalo da slijede kako bi kreirali svoju sopstvenu budućnost.


5

Dijagram Br.1 – Povezanost planiranja Britansko izdanje časopisa Ekonomista (The Economist) od 23. februara 2002. godine, navodi u jednom tekstu o predstavljanju imidža javnosti, “...najbolji način da se ukalja neki proizvod je pogrešno spajanje imidža i stvarnosti”. Razmatranja i predlozi u ovom izvještaju stalno pokušavaju da spoje imidž i stvarnost nacionalnih parkova u Crnoj Gori i pretstavljaju rješenja po kojima Sistem Nacionalnih parkova može djelovati u toku sledećih par godina. Crnogorski nacionalni parkovi imaju jedinstvenu poziciju, tako da se mogu pripremiti za razvijanje u turističkom smislu u toku sledećih par godina, kako bi pomogli Crnoj Gori u obnovi turizma. Tim FI-a koji radi na ovom Strateškom Planiranju sačinjavaju penzionisani menadžer i planer Američke Službe za Nacionalne parkove, penzionisani pejzažni arhitekta, planer za tumačenje i rekreaciju Američke Službe Šumarstva i dva Poslovna Savjetnika iz FLAG International-a. Tim je počeo sa radom 18. februara 2002.godine, počevši sa održavanjem sastanaka sa Generalnim Direktorom Sistema Nacionalnih Parkova, Direktorom Nacionalnog parka Durmitor, Direktorom Nacionalnog parka Biogradska Gora i Ministrom Turizma Crne Gore. Sledeće sedmice tim se sastao sa Direktorom Nacionalnog Parka Lovćen, Direktorom Nacionalnog Parka Skadarsko Jezero i Generalnim Direktorom. U toku treće sedmice, tim je putovao do svakog parka, kako bi potpunije ispitali uslove i stanje parkova. Četvrta i peta sedmica su iskorišćene za pripremanje globalnog plana, dok je u toku šeste sedmice plan finaliziran i napravljena prezentacija za članove Vlade Crne Gore. U septembru 1991.godine, Skupština Republike Crne Gore je proglasila Crnu Goru Ekološkom Državom i usvojila sledeću Deklaraciju:

“Mi, poslanici Skupštine Republike Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrožavanja prirode, zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravovremeni posao. Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva.

AKCIONI AKCIONI PLAN PLAN

LovćenLovćen

AKCIONI PLANAKCIONI PLAN ZA SISTEM PARKOVAZA SISTEM PARKOVA


DurmitorDurmitor

AKCIONI PLAN AKCIONI PLAN Biogradska Biogradska

GoraGora


Skadarsko Skadarsko Jez.Jez.


6

Prihvatamo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje. Bez obzira na naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja, ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode. Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju. Stoga je oduvijek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode. Donošenjem ove Deklaracije, Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti.”

U razgovorima sa državnim zvaničnicima i građanima, značaj ove deklaracije je naglašen i njena primjena je razumljiva. Stavljajući po strani Nacionalne parkove pokazana je mudrost onih koji su poštovali prirodu, ali se sada nalazimo u situaciji kada je potrebno maksimalno iskoristiti potencijale ovih oblasti. Treba da uključimo građane Crne Gore i druge u procesu stvaranja jakog i zdravog sistema radi očuvanja parkova i usaditi svijest o ponosu i osjećanju svojine ovih parkova. Ovaj strategijski plan može obezbijediti:

• Zajedničku viziju za sistem parkova; • Snažniju podršku javnosti i svijest kroz obrazovanje; • Pomoć za radnike Nacionalnog parka u komunikaciji i usklađivanje; njihovih

unutrašnjih napora; • Usmjeriti se na rezultate; • Podsticati mišljenje ka novim i kreativnim putevima; • Artikulacija vrijednosti Nacionalnog parka; • Osnov za bolje opravdanje za budžet i osoblje; • Okvir budućih odluka uprave i • Prepoznavanje prilika za učešće MSP

Strategijski Plan je:

(1) CILJNO USMJEREN, (2) REALISTIČAN, PRAKTIČAN, I RELATIVNO JEFTIN (3) KORISNO ORUŽJE MENADŽMENTA I (4) INTEGRIŠE SVE ASPEKTE MENADŽMENTA

Međutim, kao što je Gdin. John Welch, bivši Izvršni Direktor General Electric-a u jednom pismu, koje je za njega pripremio jedan od njegovih viših menadžera, istakao vrijednost strategijskog planiranja:

“Prusko generalno osoblje pod rukovodstvom Elder von Moltke, je ove koncepte strategijskog upravljanja sprovelo u praksi. Oni nisu očekivali uspjeh njihovog plana dalje od prvog kontakta sa neprijateljem. Postavili su samo najšire ciljeve i naglasili iskorištavanje nepredviđeno iskrslih prilika.


7

Strategija nije bila dugačak plan akcije. To je bio razvoj centralne ideje uz stalno prilagođavanje mijenjanju okolnosti.”

Koristeći von Moltke pristup strategijskog upravljanja, tim je preporučio da se plan pažljivo pregleda kako bi se utvrdile akcije koje treba preduzeti u zavisnosti od situacije. Ovaj plan nije namijenjen kao lista provjere, po kojoj bi se ove tačke realizovale jedna za drugom, već više kao priručnik pomoću kojeg bi se mogle odabrati akcije pogodne za odgovarajući trenutak. Ovaj “svjesnost situacije” pristup strategijskom planiranju je bio ključan pri utvrđivanju preporuka koje je ovaj tim utvrdio.


8

Dio A – Strateški Plan

1. Izjava Misije (Predložena)

Nacionalni parkovi Crne Gore štite prirodnu i kulturnu besprekornost izvora i ekoloških vrijednosti sistema nacionalnog parka radi odmora,

obrazovanja, i inspiracije za sadašnje i buduće generacije. Služba parka sarađuje sa drugim organizacijama kako bi bolje iskoristila i sačuvala prirodne i kulturne resurse i rekreativne aktivnosti širom Crne Gore.

2. Generalni ciljevi sistema Nacionalnih parkova u Crnoj Gori 2.1 Sačuvati resurse parka

A. Prirodni i kulturni resursi i sa njima povezane vrijednosti su zaštićene, restaurirane, održavaju se u dobrom stanju i rukovođeni su u skladu sa širim ekosistemom i njihovim kulturnim aspektom.

B. Služba parka doprinosi razvoju znanja o prirodnim i kulturnim resursima i

povezanim vrijednostima; odluke uprave u vezi sa resursima i posjetiocima se zasnivaju na dovoljno razvijenom obrazovnom programu i dostupnim naučnim informacijama.

2.2 Pružiti mogućnost javnog užitka, upoznavanja sa znamenitostima obrazovnog

programa i različitih iskustava posjetiocima parka

A. Posjetioci parka uživaju u pristupačnosti, raznolikostima i kvalitetu objekata, uslugama i odgovarajućim rekrativnim ativnostima koje su im na raspolaganju.

B. Posjetioci parka i uopšte javnost razumiju i cijene program zaštite parkova za

sadašnje i buduće generacije.


9

2.3 Kroz partnerstva ojačati i sačuvati prirodne i kulturne resurse i poboljšati rekreativne mogućnosti

A. Prirodni i kulturni resursi su očuvani kroz razne oblike saradnje i dogovore.

B. Kroz saradnju sa ministarstvima, regionalnom i lokalnom vladom, nevladinim

organizacijama, grupama prijatelja i poštovalaca, malim i srednjim preduzećima, treba razviti na državnom nivou cjelokupan sistem parkova, kulturnih znamenitosti, otvorenih prostora, pejzažnih oblasti, rijeka i puteva kako bi se pružila mogućnost obrazovanja, rekreacije, i konzervacije ovih prostora za dobrobit Crne Gore, regionalnih i međunarodih posjetioca.

2.4 Učiniti organizaciju efikasnom

A. Služba Nacionalnih parkova treba da koristi savremene načine upravljanja, sisteme i tehnologije kako bi ostvarila svoju misiju.

B. Detaljan inventar prirodnih i kulturnih resursa je osnov za efikasnu organizaciju i

donošenja odluka uprave.

C. Postići maksimalnu efikasnost zaposlenih, uvesti program obuke za razvoj određenih vještina kao i profesionalnu obuku.

2.5 Razviti program za proširenje, prepoznavanje i zaštitu dodatnih prirodnih,

kulturnih i pejzažnih oblasti

Sveobuhvatni, objedinjeni i integrisani sistem je potreban da bi se istakla raznolikost prirodne, kulturne i pejzažne oblasti koje posjeduje Crna Gora.

2.6 Učešće Nacionalnih parkova Crne Gore u Evropskim i međunarodnim zajednicama parkova

Putem ove participacije, sistem parkova Crne Gore će biti u mogućnosti da iskoristi pomoć i iskustvo stranih stručnjaka, povećati stručnost osoblja, zajedničko upravljanje, sve u cilju očuvanja i zaštite prirode.


10

3. Opšti osvrt Pod opštim osvrtom podrazumijevamo sadašnje stanje parkova, i izazove sa kojima se sučeljavaju Nacionalni parkovi Crne Gore. U većini slučajeva, ovi problemi su u potunosti razmatrani i dokumentovani u ranijim planovima, ali se ponovo razmatraju i ističu u ovom Strategijskom planu parkova. 3.1 Zakonsko osnivanje Parkova i Sistema Postoji zakon o formiranju nacionalnih parkova i definisanju njihovih uloga. Suprotno većini zapadnih sistema, po zakonu koji važi u Crnoj Gori formiraju se javna preduzeća za vođenje parkova, ali oni ne upućuju na svaki pojedinačni park, njegovu svrhu ili značaj. Kada je ekipa FI pokušala da utvrdi zakone koji uređuju formiranje parkova, susrela se sa prostornim planovima za svaki park pojedinačno. Sa povećanjem pritiska izgradnje izvan parka, mogu se pojaviti konflikti i nesporazumi prilikom utvrđivanja tačnih granica parka. Ono što zabrinjava ovu ekipu je to što prilikom određivanja zaštićenih oblasti zakon Nacionalnog parka zavisi od prostornog plana, ali je pitanje koliko ovi planovi imaju značaja i težine u sudnici. Ono što zabrinjava upravnike parka, jeste nedostatak autoriteta lovočuvara prilikom primjena zakona parka. U sadašnjoj situaciji lovočuvari su primorani da prijave Crnogorskoj policiji bilo kakvo kršenje pravila i oni su odgovorni za sprovođenje zakona unutar parka. U nekim slučajevima imamo zemljišta koja se nalaze u privatnom vlasništvu unutar Kategorije II oblasti Nacionalnog parka. Isto tako, i u sledećim klasifikacijama imamo porast broja privatnih zemljišta. Veći procenat zemljišta u Kategoriji VI je u privatnom vlasništvu. Kako raste pritisak gradnje, izgradnja na privatnom zemljištu može postati ozbiljan problem. 3.2 Struktura i funkcionisanje sistema Kadar kancelarije Generalnog Direktora sastoji se od 22 člana uključujući jednog advokata. Oni su zaduženi za ekonomiju, biologiju, kulturne resurse, ribarstvo i administrativne usluge. Pomoćnik Generalnog Direktora, takođe obavlja funkciju direktora parka. Tim je primijetio da su velike nadležnosti dodijeljene direktorima pojedinačnih parkova i centralna kancelarija koja im pruža profesionalnu pomoć. Razumjeli smo da ne postoji pisani vodič za upravljanje Nacionalnim parkom. Isto tako, postoji potreba za poboljšanjem programa obuke zaposlenih, kao potreba za sistemom unapređenja zaposlenih. Svaki park ima osoblje, koje uglavnom uključuje lovočuvare, nekoliko ljudi koji rade u održavanju i administraciji. Lovočuvari uglavnom obavljaju dužnosti vodiča i vrše ostale usluge. (pogledati Dodatak 2 i 3)


11

Dijagram Br. 2 – Trenutna organizaciona struktura Nacionalnih parkova

Kulturni resursi unutar parkova spadaju u odgovornosti sistema parkova (Član 4 i 16, Zakona o Nacionalnim parkovima) i postoji vidljivo preplitanje odgovornosti sa Zavodom za zaštitu kulturno istorijskih spomenika. Po mišljenju članova tima blago zanemarivanje uzrokuje propadanje kulturnih resursa unutar parka. 3.3 Spoljni uticaji i konfliktno korišćenje Svaki park je izložen različitim uticajima, u zavisnosti od njegove lokacije. Izgradnja izvan granica parka predstavlja problem, kako sada tako će i u budućnosti. Kako pritisak izgradnje raste, tako mogućnost očuvanja biljnog i životinjskog svijeta u ekosistemu slabi. U parkovima koji su smješteni u urbanim oblastima, postoji zabrinutost zbog zagađenosti vode i vazduha. Tokom turističke sezone (Jul i Avgust), gužve u saobaraćaju predstavljaju problem za posjetioce. Smeće koje se nalazi pored puta utiče na periferiju parka. Tim je uočio da smeće predstavlja veliki problem u parkovima i okolnim oblastima. Neobičan spoljni uticaj, koji nije tako uočljiv a sa kojim se parkovi suočavaju je birokratsko preplitanje nadležnosti vlade. Razna Ministarstva, biroi i odjeljenja imaju odgovornosti unutar parka i na taj način dolazi do konfuzije u lancu komandi i prihvatanja odgovornosti. 3.4 Unutrašnji uticaji i konfliktno korišćenje Iako parkovi imaju ICUN upravne zone u parkovima uticaji od sječe drva, ispaše, nezakonitog lova (lovokrađa), itd. mogu uticati na održavanje prirodnih resursa unutar ekosistema klase VI. Velika koncentracija posjetilaca izaziva eroziju zemljišta naročito u okolini najpopularnijih oblasti parka. Nije bilo moguće utvrditi uticaj posjetilaca na zemljište Nacionalnog parka Durmitor, zbog sniježnog prekrivača, ali su date vrste zemljišta osjetljive na te uticaje. Na primjer, 90% posjetilaca Nacionalnog parka Biogradska gora, tokom perioda ljetnje sezone kada je park otvoren, posjete samo jezero. 3.5 Raznolikost i rijetkost životnih zona i vrsta U sva četiri Nacionalna parka, biološka raznolikost je zaštitni znak. Nacionalni parkovi Crne Gore se odlikuju ogromnim brojem biljnih i životinjskih vrsta. Neki od parkova sadrže biljne vrste koje su ostaci vremena prije poslednjeg Ledenog doba. Jedan od parkova sadrži devet različitih životnih zona, između kojih postoji relativno mala udaljenost. Zbog položaja Crne Gore na Balkanskom poluostrvu i blizine Jadranskog mora, parkovi pružaju mogućnost

Ministarstvo zašt ite životMinistarstvo zašt ite životne sredine i uređenja ne sredine i uređenja prostoraprostora

(sa brojem zaposlenih)(sa brojem zaposlenih)

DirektorDirektor Biogradska Biogradska

GoraGora

DirektorDirektor DurmitorDurmitor

DirektorDirektor LovćenLovćen

DirektorDirektor Skadarsko Jez.Skadarsko Jez.

2222

3232 77 1313 3333

Generalni DirektorGeneralni Direktor Nacionalnih parkovaNacionalnih parkova


12

staništa i izvore hrane stotinama vrsta ptica. Rijetkost i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta u Nacionalnim parkovima Crne Gore daju im nenadmašeni međunarodni značaj širom svijeta. Upravo će ta raznolikost i rijetkost privući posjetioce iz svih djelova svijeta, kada ljubitelji prirode shvate šta Nacionalni parkovi Crne Gore sadrže. 3.6 Finansiranje Sistema Kako su zaključili članovi tima, budžet Nacionalnog parka se na listi Vladinih prioriteta ne rangira baš visoko. Parkovi nisu u mogućnosti da održavaju postojeće infrastrukture; obezbijede odgovarajuću zaštitu resursa; da u nekim slučajevima isplate plate radnicima; obezbijede usluge tumačenja i obrazovni program za posjetioce i zavise od prodaje resursa (sječa drva, pecanje) unutar oblasti Kategorije VI. Ekipa nije bila u mogućnosti da utvrdi da li postoje neki podaci koji bi ukazivali kada takve akcije dovedu do prevelikog iskorišćenja resursa. Funkcije kao što su obuka, bezbjednost zaposlenih i zamjena opreme su suočene sa nedostatkom osnovnih finansijskih sredstava. Posjetioci iz inostranstva očekuju da naiđu na visoke tradicionalne standarde, kada su u pitanju usluga, čistoća i briga. Masterplan DEG naglašava “Turizam ima najveći prioritet kada je u pitanju razvoj industrije Crne Gore.” Vrijednost Nacionalnih parkova kao dijela industrije turizma, se ne cijeni dovoljno. Parkovi naplaćuju minimalne cijene za parking, dozvole i različite zakupnine. U jednom parku se naplaćuje taksa za uklanjanje drveta, dok npr. u drugom ovakva taksa ne postoji. 3.7 Karakteristike posjetilaca i sezonska upotreba (uključujući pristup parkovima) U dokumentaciji parkova ne postoje zapisi o karakteristikama posjetilaca. Međutim, po masterplanu DEG sadašnji posjetioci koji dolaze u Crnu Goru na odmor su uglavnom iz Crne Gore ili Srbije, budući da je inostrano tržište nestalo. Planeri DEG su konstatovali da je broj prenoćišta u 1980 godinama iznosio 11 miliona, da bi danas opao na 5 miliona. Najveći dio prenoćišta je ograničen na šest nedelja tokom ljeta, uglavnom u Julu i Avgustu, duž obale. Zapisi parkova pokazuju da je 60% od 30,000 turista posjetilo Nacionalni park Durmitor u toku ljetnje sezone, a da je 10,000 posjetilo Nacinalni park Biogradska gora, tokom ljetnje sezone kada je park otvoren. Upravnici parkova smatraju da je park “prepun” tokom ljetnje sezone. Preko godine posjećenost parkova je minimalna. U Nacionalnom parku Durmitor, postoje dva različita perioda posjećivanja – zimski i ljetnji. Nacionalni park Biogradska gora je tokom više od pola godine zatvoren. Direktor ovog parka ističe da su njegovi posjetioci bili ili naučnici ili ljubitelji prirode. Pored ovoga on ističe da je 250 naučnih istraživanja obavljeno u ovom parku. Pristup parkovima je uglavnom privatnim automobilima. Što se tiče javnog saobraćaja mogu se koristiti željeznica, autobusi ili taksi. Mali broj postojećih tour-operatera koriste kombije ili autobuse za prevoz svojih klijenata do parkova. Zbog nadmorske visine parkova, mnogi putevi koji vode do njih su tokom zimskog perioda zatvoreni zbog velikog sniježnog prekrivača. Nacionalni park Durmitor i Nacionalni park Lovćen čiste snijeg sa onih puteva koji vode do glavnih turističkih objekata.


13

3.8 Međunarodna i pomoć nevladinih organizacija Iako postoji veliko međunarodno priznanje vrijednosti crnogorskih nacionalnih parkova, pomoć međunarodnih organizacija je ipak oskudna. Program Ujedinjenih Nacija za Razvoj (UNDP) sarađuje sa Globalnim Ekološkim fondom za biodiverzitet, ali trenutno nema učešća u nijednom projektu u Crnoj Gori. Stručni tim nije našao nijedan dokaz o pomoći Evropske Unije ili Fondacije EUROPARC. Pomoć nevladinih organizacija je najviše izražena u pojedinačnim parkovima od kojih skoro svaki ima više grupa “prijatelja parka”, grupa za podršku, i grupa usmjerenih na specifične teme. 3.9 Usluge i informacije za posjetioce Osnovna stvar koja treba da se omogući stranim turistima u bilo kojoj zemlji jeste lak dostup informacijama. Svjetska Turistička organizacija je objavila priručnik Turistički znaci i simboli, koji se koristi širom svijeta. STO je uvela i malo slovo “i” za oznaku mjesta na kojima se mogu dobiti informacije. Stručni tim je imao poteškoća prilikom nalaženja znakova “i” u parkovima i opštinama. Usluge koje se pružaju posjetiocima razlikuju se od parka do parka. U Nacionalnom parku Durmitor postoji centar za posjetioce koji se nalazi u Upravnoj zgradi parka, biro za informacije u Žabljaku, restoran i prodavnica suvenira na obali Crnog Jezera. U Žabljaku postoje hotelski smještaji i bungalovi. U Nacionalnom parku Biogradska Gora postoji mali restoran na jezeru u vlasništvu Ski centra i objekat koji ponekad služi za smještaj naučnih istraživača koji obilaze ovaj park. Ostali posjetioci mogu naći prenoćište u obližnjim opštinama. U Kolašinu postoji turistički informativni centar. Nacionalni park Lovćen ne posjeduje turistički centar, ali postoji predlog za njegovu izgradnju u bliskoj budućnosti. U parku postoji mali restoran na Ivanovim Koritima na putu za mauzolej Petra II. Na istom dijelu puta smješten je i objekat koji je nekada bio bolnica, a sada je preuređen u dječije odmaralište. Restorani i smještaj mogu se naći u obližnjem Cetinju i gradovima i mjestima duž jadranske obale. U Nacionalnom parku Skadarsko jezero postoji zgrada predviđena za centar za posjetioce. Restorani postoje na saobraćajnom putu Podgorica-Bar i u manjim naseljima u okolini parka. Turisti imaju na raspolaganju i organizovane ture brodom po jezeru. Tri nacionalna parka imaju brošure koje daju informacije o samom parku, od kojih dvije sadrže i mape parka. Nacionalni parkovi Durmitor i Biogradska Gora imaju svoje brošure i na engleskom jeziku. Nacionalni park Lovćen ima brojna izdanja, ali bez prevoda na druge jezike. Stručni tim nije našao nikakve brošure o Nacionalnom parku Skadrsko jezero. 3.10 Trenutne aktivnosti malih i srednjih preduzeća unutar i u okolini parkova Mala i srednja preduzeća (MSP) u privatnom vlasništvu angažovana su u Žabljaku i Nacionalnom parku Durmitor. S ozirom na blizinu parka, MSP direktno učestvuju u njegovom radu. Prodavnice ski i druge opreme za rekreaciju locirane su u Žabljaku, zajedno


14

sa malim restoranima za posjetioce parka. Splavarenje rijekom Tarom moguće je zakazati u Žabljaku i Kolašinu. Smještaj je obezbijeđen u manjim, privatnim hotelima i odmaralištima. U Kolašinu MSP imaju organizovano iznajmljivanje opreme/splavarenje rijekom, a takođe smještaj i hranu za skijaše i posjetioce parka. U Nacionalnom parku Biogradska Gora pastiri koji uzgajaju stada na planinskim visoravnima nude njihove ručno napravlje proizvode i hranu turistima koji ih posjete. MSP imaju svoje aktivnosti i u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, ali nijedna od njih nije vezana direktno za park. U blizini parka, duž puta i pruge, postoje hoteli i restorani za posjetioce. 4. Predlozi za sistem Nacionalnih parkova u Crnoj Gori FLAG-ov tim smatra da je sistemu nacionalnih parkova u Crnoj Gori potreban pisani vodič za upravljanje sistemom ili pojedinim parkovima. Ovaj tim smatra da, za sada, ne bi trebalo usvajati nikakvu politiku upravljanja sistemom, već razmotriti moguća rješenja i proučiti neke primjere. Politika definiše parametre i svrhu rada i ne smije se pomiješati sa “ciljevima”. Poslovna politika se mijenja kako bi se uskladila sa novonastalim uslovima, ali globalni pravac djelovanja treba da je uvijek isti. 4.1 Utvrđivanje poslovne politike Nacionalni parkovi u Crnoj Gori predstavljaju nacionalno bogatstvo, koje, kao magnet, privlači turiste u razne krajeve republike. Turisti očekuju konzistentnost u vođenju parka, i sigurno će ga porediti sa parkovima koje su posjetili u drugim zemljama. Bilo koja odabrana politika treba da bude usmjerena na dosljedan menadžment i ispunjenje zadatka sistema nacionalnih parkova Crne Gore, na način predviđen Zakonom o nacionalnim parkovima. Politika treba da obuhvata: upravljanje resursima, spremnost na ustupke (SME aktivnosti), kulturne resurse, i tumačenja. Na primjer, pojam “tumačenje” se ne pominje u Zakonu o nacionalnim parkovima, ali njegovim pažljivim čitanjem shvata se da “promovisanje posebnih prirodnih vrijednosti,” “upotreba nacionalnih parkova za…turizam, kulturu i rekreaciju” i “razvoj turizma i rekreacije” podrazumijevaju proces “tumačenja” ili obrazovanja. Kako bi se pojasnile pojedine funkcije poslovne politike, potrebno je u njima navesti pojmove “tumačenje” ili “obrazovanje”. Poslovna politika mora biti zakonski zasnovana. Zakone koji se odnose na rad nacionalnih parkova treba pažljivo proučiti i procijeniti kako bi se stvorila dobra osnova za razvoj poslovne politike. 4.2 Zakonska podrška šumarima u nacionalnim parkovima Lovočuvari trenutno sarađuju sa Crnogorskom policijom kako bi se osiguralo poštovanje zakona u nacionalnim parkovima. U nekim zemljama, na primjer Sjedinjenim Američkim Državama lovočuvari (rendžeri) imaju puno izvršno pravo kako bi se poštovao zakon. Ovaj način je pogodan sa stanovišta efikasnosti i vremena, jer omogućava brže reagovanje u određenim situacijama. Svi direktori nacionalnih parkova u Crnoj Gori izrazili su želju da u svojim parkovima imaju rendžere koji bi vodili računa o poštovanju zakona.


15

Jedan od načina za obezbjeđenje profesionalnih čuvara reda (rendžera) u parkovima jeste regrutovanje pripadnika Crnogorske policije i dobijanje odobrenja od Ministartva unutrašnjih poslova za primjenu zakona u parkovima. Prisustvo šumara koji sprovode zakon može dovesti u pitanje dvije stvari: 1) potrebnu stručnost i (2) određenu opremu za primjenu zakona. Drugi način za formiranje ove profesionalne grupe jeste angažovanje i obuka postojećih zaposlenih u primjeni zakona. Davanje određenih zakonskih odobrenja lovočuvarima povlači pitanje “specijalizacije” tog kadra. Lovočuvari se mogu specijalizovati u tumačenju, zaštiti resursa, održavanju, i u isto vrijeme u primjeni zakona. Sa povećanjem stepena stručnosti treba da rastu i plate kako bi se privukli obrazovani i stručni kadrovi. Usavršavanje povlači dodatne troškove, ali rezultira bolje vođenim parkovima. Lovočuvari treba da nauče strane jezike, na primjer njemački i engleski, kako bi se pripremili za dolazak velikog broja stranih turista. Opšta obuka je možda moguća kroz TOPAS (obuka zaposlenih u zaštićenim područjima) a koju nudi Evropska Zajednica kao dio projekta Leonardo de Vinci. Sigurnost posjetilaca i zaposlenih se često zanemaruje. Postoje međunarodni sigurnosni standardi za zaposlene. Rad u očuvanju i održavanju parka povlači veliki rizik, tako da uprava mora preuzeti odgovornost za zaštitu svojih zaposlenih. Posjetioci se takođe često povrijede u prirodi, tako da je i njih potrebno zaštititi, a ponekad čak i spašavati. Ovaj problem treba detaljnije razmotriti. 4.3 Smanjenje spoljašnjih uticaja na parkove Poslovnom politikom treba da su obuhvaćeni kvalitet vazduha, kvalitet vode, odlaganje smeća, smetlišta pored puta, i nekontrolisana gradnja u blizini parka. U cilju smanjenja spoljnjih uticaja, potrebno je uvesti i primjenjivati sistem kontrole u parkovima, posebno radi sprečavanja dalje degradacije bogatstva parka. Jedan od načina za smanjenje vanjskih uticaja na park jeste i inter-ministarska saradnja. Trenutno je veliki broj ministarstava uključen u razne ekološke aspekte koji utiču na parkove. Razgraničavanjem njihove odgovornosti napori bi se mogli usmjeriti ka kontroli vanjskih uticaja na parkove.


16

Dijagram Br. 3 – Uticaji Vlade na Nacionalne parkove Pokrenuti programe za sakupljanje otpada širom republike, na primjer uvođenjem programa za sakupljanje otpada pored puteva, što bi trebalo da poveća javnu zainteresovanost i odgovornost za eliminisanje ovog problema, s obzirom na činjenicu da je Crna Gora ekološka država. Jedan primjer je podsticanje programa čišćenja kod djece školske uzrasti čime bi se dobila efikasna, jeftina, i entuzijastična pomoć i proširila bi se svijest i obrazovanje budućih generacija o ovom problemu. 4.4 Smanjenje unutrašnjih uticaja na parkove Ključni faktor u eliminisanju uticaja na parkove jeste stalna primjena odgovarajućeg programa. Faktori koji imaju uticaja na park će biti navedeni u master planu svakog parka. Master planom moguće je kontrolisati ponašanje posjetilaca tokom sezone, a u njemu može biti iznijet i plan za odvod otpadnih voda i rješenje sanitarnih problema sa kojima se parkovi suočavaju. Sa povećanjem broja gostiju treba razviti i sistem za otklanjanje čvrstog otpada. Politika upravljanja parkom i master plan treba da posvete pažnju i zloupotrebi resursa u parku i pruže podršku upravnicima u eliminisanju negativnih uticaja. 4.5 Očuvanje raznolikosti životnih zona i vrsta Nacionalnim parkovima u Crnoj Gori dato je međunarodno priznanje, zbog raznolikosti živog svijeta u njima. Izvanredan geografski položaj i velike visinske razlike u Crnoj Gori zajedno su doprinijeli razvoju različitih životnih zona i vrsta. Kako bi upravnici parka dali doprinos zaštiti i očuvaju ove raznolikosti, potrebno je da raspolažu određenim početnim informacijama o: prirodnim, arheološkim, istorijskim, kulturnim, etnografskim bogatstvima i istorijskim građevinama. Ove informacije treba da obuhvate i specifične vrste flore i faune koje doprinose raznolikosti sistema. Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju ugroženih vrsta. Takođe treba edukovati i posjetioce da daju svoj doprinos.

MinistarstvoMinistarstvo kulturekulture

Zavod za zašt i tiu Zavod za zašt i tiu kulturno kulturno

istori jsk ih istori jsk ih spomenikaspomenika

MinistarMinistarstvo zašti testvo zašti te ž ivotne sredine i ž ivotne sredine i uređenja prostorauređenja prostora

MinistarstvoMinistarstvo TurizmaTurizma

MinistarstvoMinistarstvo Unutr. poslovaUnutr. poslova

MinistarstvoMinistarstvo sobraćaja i sobraćaja i

pom.pom.

Ministarstvo Ministarstvo poljoprivredepoljoprivrede

NacionalniNacionalni parkoviparkovi

Turis tička Turistička organizacijaorganizacija

ŠumeŠume

Polic ijaPolic ija

Opš tineOpš tine

Državna Državna preduzećapreduzeća

Agencija za Agencija za MSPMSP

Centar zaCentar za regionalniregionalni

razvojrazvoj


17

4.6 Povećati finansiranje iz domaćih izvora i pronaći dopunska sredstva za pomoć sistemu.

Potrebno je razviti poslovnu politiku koja će omogućiti upravnicima da odrede način sticanja prihoda koji neće imati negativnog uticaja na park. Politika treba da obuhvati: donacije, priznanice za plaćenu članarinu, volontere, zajmove, partnerstva i programe razmjene. Potrebno je definisati kratkoročnu politiku kako bi Vlada povećala finansijsku podršku za obezbjeđivanje osnovnih standardnih uslova rada, a takođe shvatila i dugoročni značaj parkova za razvoj turizma u Crnoj Gori. U poslovnoj politici treba navesti i ulogu MSP, kao i aktivnosti koje treba preduzeti u cilju realizacije programa koji će dovesti do povećanja prihoda parkova. Oblast 4.10 detaljnije analizira ove mogućnosti. 4.7 Proširiti mogućnosti šireg spektra turista Parkovi imaju veliki uticaj na razvoj turizma u cijeloj Crnoj Gori i moraju biti uključeni u cjelokupan proces. Poslovna politika može podstaći upravu parka na saradnju sa drugima kako bi se podstako niše turizam i park što bolje iskoristio. Na primjer, moguće je razviti saradnju sa MSP van parkova, organizovati ture za specijalne programe, razviti kulturne i obrazovne programe. U cilju realizacije ovih programa treba podsticati izgradnju manjih i srednjih hotela, porodični smještaj i sl. S obzirom da se ima u vidu razvoj turističkih tržišta u Sjevernoj Americi, Istočnoj Evropi, i Aziji, parkove treba od samog početka uključiti u te projekte koji bi pomogli unapređenje manje razvijenih djelova Crne Gore i podsticali duži boravak turista u parkovima. 4.8 Međunarodno finansiranje, pomoć i podrška NVO Poslovna politika je potrebna za podršku Nacionalnih parkova Crne Gore internacionalnim parkovima. Skadarsko jezero je tipičan primjer potrebe za saradnjom dvije države, u cilju unapređenja samog nacionalnog parka. Park ne može biti adekvatno zaštićen ukoliko vlada Albanije ima različite stavove o cijelom jezerskom sistemu. UNESCO MAB (čovjek i biosfera) program, pod pokroviteljstvom pokreta za ekološke nauke nudi informacije i pomoć. Svjetska federacija za zaštitu divljih životinja, Međunarodna organizacija za zaštitu ptica i UNDP takođe mogu pružiti pomoć ili donacije. Svjetska komisija za zaštićena područja (WCPA) i ICUN (Svjetska zajednica za očuvanje) mogu takođe pružiti informacije koje će biti od koristi Crnoj Gori prilikom traženja pomoći. Prvi korak u privlačenju interesantnih međunarodnih grupa u nacionalne parkove Crne Gore jeste organizovanje kongresa na kojima bi ove grupe uzele učešća, a nevladine organizacije utvrdile potencijalne izvore pomoći. Neko od zaposlenih u upravi nacionalnih parkova Crne treba da bude imenovan za zvaničnog predstavnika na međunarodnim kongresima i sličnim dešavanjima. Ulaganje novca i vremena na međunarodnoj sceni stvara dobre preduslove za dobijanje zajmova. FLAG tim predlaže razvoj takve politike koja bi podrazumijevala učešće sistema u međunarodnim programima. 4.9 Poboljšanje usluga i informacija


18

Politika poslovanja koja povećava satisfakciju i bezbjednost posjetilaca, i njihovo razumijevanje i poštovanje Nacionalnih parkova Crne Gore, je potrebna i na taj način bi se samom osoblju naglasila važnost takvog napora. Proces poslovanja bi trebao da podstiče kreativna rešenja za probleme usluge u parkovima. Na primjer, jedan od načina smanjenja saobraćajne gužve u parkovima bi se riješio izgradnjom parking prostora, u blizini pristaništa u Baru, i podsticanjem razvoja željezničkog i autobuskog saobraćaja radi prevoženja posjetilaca do parkova. Informacije o raspoloživosti se mogu dati turistima prije njihovog ulaska u Crnu Goru, kao i na samom trajektu. Jedan od predloga za poboljšanje usluga u parkovima je i uvođenje terenskih vozila za prevoz putnika na kratke relacije, koja bi smanjila i gužvu u saobraćaju i omogućila turistima pristup svim djelovima parka. Dobra usluga povećava mogućnost ponovnog dolaska posjetilaca u ove parkove. Posjetioci ili turisti koji ponovo dođu će svakako potrošiti više novca i vremena u tim parkovima jer su već upoznati sa njima. Ove navike posjetilaca treba da budu prepoznate prlikom utvrđivanja načina poslovanja. Nacionalni parkovi treba da sarađuju sa drugim ministarstvima, kako bi se na svim ulazima u Crnu Goru, uključujući aerodrome, trajekte i granične prelaze, pružile informacije o parkovima. Strani turisti koji planiraju dolazak u Crnu Goru će vjerovatno posjetiti internet prezentaciju Ministarstva turizma Crne Gore. Saradnja sa MSP bi trebala podržati informacije na prezentaciji o uslugama koje pružaju MSP i postaviti likove za njihove privatne prezentacije kako bi se turisti mogli informisati detaljnije o ponudi. 4.10 Povećanje mogućnosti učešća MSP u Parkovima Način poslovanja treba da pruži uslove za razvoj MSP ( detaljnije informacije u Dodatku). Jedan dio ovog poslovanja treba da bude usmjeren na program suvenira, i bio bi u direktnoj vezi sa programom upoznavanja parka. Prodaja suvenirima treba da bude veća i kvalitetnija, kako bi se zadovoljili zahtjevi turista. Drugi način poslovanja bio bi prodaja umjetnina sa čitave teritorije zemlje i zanatski program koji bi davao kvalitetnije predmete za prodaju u parku, kao i razgledanje parka u prisustvu šumara-vodiča. Jedan od ciljeva koji su u vezi sa mogućnostima MSP, je i povećanje načina za izvor prihoda, i pokazati Vladi racionalnost njenog finansiranja i pomoći malim i srednjim preduzećima. Park bi trebao imati koristi od raznih taksa, i procenat od bruto prodaja koje ostvare mala i srednja preduzeća. U budućnosti veći prihodi od poslovanja malih i srednjih preduzeća, bi mogli dopuniti budžet parka i smanjiti početni dug prema vladi. Kombinacije napora MSP se mogu nadograditi jedan na drugi. Na primjer ako selo locirano u parku proizvodi tradicionalnu hranu onda neki restoran u blizini može uvrstiti tu hranu u svoju ponudu i promovisati agro-turizam. Glavni cilj svakog u ugostiteljskoj industriji Crne Gore, treba da bude pružanje raznolike i upečatljive slike o samoj zemlji svakom posjetiocu posebno.


19

Dio B – Preporučene akcije

5 U okviru Sistema 5.1 Osnovna objašnjenja izazova i preporuka Tim je zapazio i zabilježio razne izazove sa kojima se suočavaju nacionalni parkovi. Oni variraju od finansiranja do uprave i od resursa do dizajna ali se svi moraju riješiti u cilju budućeg očuvanja, rukovođjenja i korišćenja parkova od strane posjetilaca. Neke od ovih problema mogu riješiti sami parkovi, dok će za veći dio biti potrebna koordinacija i saradnja sa vladinim organizacijama, neprofitnim i privatnim firmama. U odjeljku 5.2 ovog izvještaja navedene su preporuke za rješenje izazova, od kojih je svaka rangirana. U odjeljcima 6 do 9 ovog izvještaja navode se problemi koji su svojstveni pojedinim nacionalnim parkovima. Oni su takođe poređani po važnosti. 5.2 Izazovi sa kojima se suočavaju svi nacionalni parkovi i preporuke za njihovo prevazilaženje Slijede izazovi koji su zajednički svim parkovima u sistemu Nacionalnih parkova u Crnoj Gori, kao i preporuke za njihovo rješavanje. To su izazovi koje smo mi uočili u svim nacionalnim parkovima. Rangirani su po prioritetu, ali upravnici nacionalnih parkova i svi zaposleni treba da rade na rješavanju svih izazova čim se dobiju sredstva i pokažu šanse. Izrada master plana za svaki nacionalni park je najveći prioritet i većina preporuka ne treba primjenjivati bez prethodno urađenog master plana. Neka privremena rješenja se mogu primijeniti prije implementacije samog master plana. Jedan od primjera je i korišćenje montažnih toaleta dok se ne izgrade stalni. Svaki od predloga smo rangirali po važnosti. To su:

(K) kratkoročni (1-3 godine) (S) srednjoročni (3-10 godina) (D) dugoročni (10-20 godina).

Neke preporuke imaju više prioriteta s obzirom na njihovu hitnost. Ipak, upravnici i zaposleni u nacionalnim parkovima treba da sprovode što je moguće više kratkoročnih rješenja, po mogućnosti istovremeno. Sve preporuke koja podrazumijevaju objekte ne treba primjenjivati dok se ne uradi master plan i obezbijedi odgovarajuća arhitektonska i projektna podrška. (pogledati dodatak 6) Izazov: Nedovoljan budžet i prihodi.

Preporuka: Povećati budžet i prihode (K)

Vlada treba da razumije da su nacionalni parkovi bitan elemenat budućeg razvoja turizma u Crnoj Gori. Parkove treba finansirati kako bi se posjetiocima omogućio prijatan, siguran i bogat doživljaj. Vremenom će parkovi uvećavati prihode na račun posjetilaca i drugih korisnika. Služba u parkovima takođe treba


20

da traži i druge izvore finansiranja, kao što su donacije firmi, fondacija i međunarodne pomoći. Donacije mogu biti u novcu, uslugama ili robi. Većina donatora će pomoći u unapređenju i razvoju, ali se neće finansirati operativni dio i odrzavanje. Služba parka treba da razmotri svoju zavisnost od prihoda koji se ostvaruju korišćenjem nacionalnih parkova, na primjer komercijalnim ribolovom i sječom drveća. Ovo je samo prikladan izvor prihoda ukoliko se na taj način ne nanosi ni kratkoročna ni dugoročna šteta ekosistemu. Profit od prodaje brošura parka treba da ostane u budžetu parka. Park treba da angažuje i volonterske grupe, kako bi se uradilo sve što je moguće u granicama budžeta. Primjer za to bi bilo čišćenje staza i cijelog parka od strane volontera. Izazov: Parkovi nemaju master plan za rad, razvoj i upravljanje.

Preporuka: Izrada master plana (K)

Master plan treba da izradi svaki nacionalni park, u cilju planiranja budućih poboljšanja i razvoja, kao i prevazilaženja postojećih problema. Plan obuhvata sve objekte i kapacitete koji su potrebni posjetiocima, kao i za normalan rad samog parka. Ona uključuju centre za posjetioce, šaltere za informisanje, kancelarije, prostor za kampovanje, parking, puteve, staze, komunalne usluge, i mnoga druga. Plan dalje obuhvata direktive za upravu, rad, i plan održavanja sredstava i resursa.

Plan sastavlja tim koji uključuje direktora parka, projektanta, građevinskog inženjera, arhitektu, tumača, arhitektu za uređenje prostora i specijalistu za prirodna bogatstva. Tim poštuje zakone parka, njegove granice, kao i prirodna i kulturna bogatstva prilikom donošenja odluka koje se tiču razvoja i upravljanja. Proces planiranja se odvija u saradnji sa relevantnim organizacijama i opštinama koje se nalaze u ukolini parka. Izrada master plana omogućava dalje planiranje razvoja a zatim izradu detaljnih pojedinačnih potrebnih planova. (pogledati dodatak 4 i 5)


21

Izazov: Nedostatak kvalitetnih sanitetskih objekata za posjetioce. Preporuka: Poboljšati sanitetske objekte (K)

Trenutno većina turista koristi primitivne sanitarne objekte u parkovima, toalete u restoranima, ili tih objekata uopšte nema. Turisti zahtijevaju bolje sanitarne objekte, kao i veći broj objekata. Bez odgovarajućih objekata, sa povećanjem broja turista, mogu se javiti problemi po zdravlje i okolinu. Potrebe u kraćem periodu i špicu sezone mogu se podmiriti montažnim toaletima koje mogu obezbjediti mala i srednja preduzeća. Stalne i privremene objekte treba adekvatno održavati, do visoke čistoće. Objekti treba da su smješteni u centrima za posjetioce, površinama za piknik, kampovanje, i drugim oblastima koje posjećuju turisti.

Izazov: Šumari i drugi zaposleni koji imaju kontakte sa posjetiocima nemaju

odgovarajuće službene uniforme koje bi trebale biti standardne za sve parkove. U parkovima postoje uniforme, ali nisu standardne za cjelokupni sistem.

Preporuka: Uvesti službene standardne uniforme (K) Uniforme reflektuju identitet, imidž, ponos i duh određene grupe. U parkovima treba obezbijediti uniforme sa odgovarajućim, karakterističnim bedževima i oznakama. Kompletna uniforma treba da sadrži pantalone, majice, čarape, jakne, prsluke i kape za ljeto i zimu. Treba ih obezbijediti i za muškarce i za žene. Potrebno je da ih nose svi zaposleni koji imaju kontakte sa posjetiocima i druge javne kontakte. Kada je potrebno, zaposlenima treba obezbijediti zaštitnu opremu, šlemove, kape, rukavice, posebnu obuću, itd. Treba kontaktirati internaconalne kompanije za proizvodnju odjeće, na primjer Nike ili Columbia Sportswear, da daju prve uniforme, po određenoj cijeni, ili možda bez nadoknade, kao pomoć zemljama u razvoju. Zaštitni znaci ovih firmi mogu se naći na uniformama, a takođe izraziti javna zahvalnost u časopisu parka kako bi se posjetioci upoznali sa ovim doprinosom.


22

Izazov: Nedostatak arhitektonske i projektne teme i dizajna.

Preporuka: Razviti arhitektonsku i projektnu temu i dizajn (K)

Arhitektonska i projektna tema i dizajn je smjernica i za projektante i za upravu. Potrebno je napraviti priručnik kako bi se stvorili, obnovili i održali imidž i integritet parka. Priručnik treba da je u globalu isti za

sve parkove, sa određenim manjim razlikama koje odražavaju specifičnost pojedinih parkova. On treba da obuhvati određene segmente, kao što su dimenzije, oblik, boje, materijali, i uzorci. Ovi podaci se odnose na zgrade, zidove, mostove, znake i druge objekte u parku koje je napravio čovjek. Priručnik treba zajedno da urade park i opština. Možda će biti potrebno donošenje dopunskih zakona i regulativa parka kako bi se stvorila dodatna podrška.

Izazov: Nijedan park nema odgovarajuće i kvalitetne znake. Preporuka: Napraviti i postaviti kvalitetan sistem znakova (K)

Za svaki Nacionalni park potrebno je napraviti plan rasporeda znakova. Plan bi pokazivao lokaciju i izgled svakog pojedinačnog znaka potrebnog u parku. Njegov primarni zadatak je

usmjeravanje i informisanje posjetilaca, smanjenje broja znakova, njihovo grupisanje, i ostvarivanje ljepšeg izgleda. Plan treba da sadrži međunarodne simbole i standarde koji su propisani u priručniku Svjetske turističke organizacije. Planom mogu biti predviđeni budžet potreban za održavanje znakova i raspored redovnog održavanja. U plan treba da su uključeni znaci koji označavaju pravac, ulaz, pristup, staze, itd.

Izgled samog znaka i njegovog postolja takođe treba obuhvatiti planom. Na tabli koja se nalazi na samom ulazu treba da se nađe zaštitni znak tog parka i on treba da bude jedinstven. Ostali znaci su isti za sve parkove. Plan za postavljanje znakova potrebno je razviti i primijeniti u saradnji sa odgovornim ministarstvima. Uprava parka treba da nađe načine, na primjer donacije, kao izvore finansiranja izrade znakova.


23

Izazov: Parkovi nemaju odgovarajuće objekte za informisanje posjetilaca pri ulasku u park.

Preporuka: Napraviti objekte za informisanje posjetilaca na ulazima u park (K&S)

Svrha uvođenja ovih objekata je pružanje informacija i usmjeravanje posjetilaca pri njihovom dolasku u park. Oni funkcionišu po principu samoposluživanja ili upošljavaju osoblje. Ukoliko imaju zaposlene mogu se koristiti za naplaćivanje taksi, dijeljenje brošura i davanje odgovora na pitanja posjetilaca. Ukoliko funkcioniša po principu samoposluživanja, obično imaju mape parka i izlog koji prikazuje njegove zanimljivosti i usluge. S obzirom da se nalaze u blizini puta potrebno je da imaju prostor za

zaustavljanje automobila, parking, a ponekad i vidikovce. Potrebno je da put do njih, kao i sam objekat budu označeni odgovarajućim znacima. Takođe moraju biti u skladu sa sigurnosnim standardima na putevima, kao i koncepcijom parka. Izazov: Veći dio objekata za upotrebu posjetilaca treba popraviti ili zamijeniti. Preporuka: Poboljšati i zamijeniti veći dio objekata koje koriste posjetioci (K&S)

Objekti koje koriste posjetioci sastavni su dio imidža parka. Oni po izgledu treba da odgovaraju koncepciji samog parka, kao što je već pomenuto. Ovi objekti obuhvataju zgrade, mostove, ograde, platforme za brodove, pozorište na otvorenom, daščana šetališta, znake, zidove, dokove, table, klupe, stepenište, toalete i staze. Veliki dio postojećih objekata potrebno je zamijeniti, ne samo

zbog izgleda, već zbog lakše upotrebe i veće sigurnosti. Rješenje za mnoge objekte je poboljšanje popravkom, farbanjem, uređenjem zemljišta i td. U unapređenju parka

moguće je koristiti i druge izvore, sem zaposlenih u njemu i preduzimača, kao na primjer zatvorske osuđenike, volontere, ili đake. Prije zamjene nekog većeg objekta ili izgradnje novog, potrebno je sačiniti master plan i plan izgradnje. Velike opravke ili zamjene treba da su u skladu sa planskom koncepcijom parka i da su dostupne invalidima.


24

Izazov: Potrebna je obuka zaposlenima u parku. Preporuka: Uvesti obuku za zaposlene (K,S&D)

U cilju formiranja stručnog i obrazovanog kadra, uprava parka treba da uvede obuku za zaposlene. Ova obuka treba da bude i pojedinačna i opšta, i stalno u toku. Opšta obuka za sve zaposlene treba da obuhvati kurseve o vrijednostima parka, uslugama koje se pružaju posjetiocima, stranim jezicima i pristupu nepokretnima. Pojedinačna obuka bi se organizovala za pojedine kategorije zaposlenih: menadžere, šumare, vodiče i

zaposlene zadužene za održavanje. Pohađanje časova obuke bilo bi obavezno za sve zaposlene kao dio njihovog ličnog i profesionalnog usavršavanja. Uprava parka treba da razmotri mogućnosti organizovanja obuke u saradnji sa turističkim agencijama, drugim vladinim organizacijama i malim i srednjim preduzećima. Uprava parka može dovesti međunarodne instruktore iz EUROPARC-a i sličnih organizacija, kao i slati svoje zaposlene na međunarodnu obuku. Moguće je najprije početi sa kraćim posjetama zaposlenih drugim zemljama koje imaju razvijen sistem parkova. Izazov: Potrebno je obezbijediti komletnu ponudu prenoćišta za posjetioce parka. Preporuka: Obezbijediti različite tipove smještaja (S) Širom Crne Gore smještaj je uglavnom lošijeg kvaliteta a samim tim i jeftiniji. Istu situaciju imamo unutar i u okolini Nacionalnih parkova. Kako bi se privukle grupe turista i pojedinci iz inostranstva potrebno je da Crna Gora ponudi različite tipove smještaja. Potrebno je povećati broj objekata u kategoriji 3-5 zvjezdica u blizini nacionalnih parkova. Ovaj zadatak se može ostvariti otvaranjem kvalitetnih malih porodičnih hotela, pansiona, restorana, itd. Ostale mogućnosti uključuju boravak u domaćinstvima, istorijskim građevinama i sl. Turizam treba podsticati obezbjeđenjem boljeg smještaja za posjetioce parkova. U tim

objektima se mogu promovisati kroz dizajn i usluge aktivnosti u parkovima poput mušicarenja, planinarenja, ili posmatranja ptica. Za razvoj turizma potrebno je napraviti plan za preuređenje nekih starih građevina u objekte za kvalitetan smještaj, kao što je

slučaj sa starom bolnicom na Lovćenu. Međutim, bila bi greška napraviti smještaj po cijenu uništenja ili značajne izmjene nekih istorijskih građevina. Primjer za to bi bila izgradnja hotela na ruševinama neke tvrđave ili dvorca. Posmatrano u


25

kraćem periodu, mala i srednja preduzeća (MSP) bi trebala ponuditi kreativna rješenja, poput brodova-kućica na Skadarskom jezeru ili luksuznih šatora-hotela u Biogradskoj Gori. U izgradnji svih budućih oblika smještaja Crna Gora bi trebala odrediti poseban tretman za lica sa fizičkim nedostacima, s obzirom da veliki dio turista čine stariji turisti sa zapada.

Izazov: Svakom parku nedostaje inventar resursa koje posjeduje. Preporuka: Napraviti inventare trenutnih resursa parka (S)

Resursi parka obuhvataju i prirodno i kulturno bogatstvo. Inventar resursa je neophodan radi upravljanja parkom, planiranja, razvoja, kontrole i upoznavanja posjetilaca sa njime. Inventar parka je ključan za opstanak rijetkih i ugroženih vrsta i očuvanje kulturnih znamenitosti. Ono je bitno oruđe u zaštiti i očuvanju parka kako bi se zadovoljili standardi koje zahtijeva UNESCO. Prvi korak bila bi procjena postojećeg stanja i utvrđivanje budućih potreba. Takva procjena bi zahtijevala angažovanje službenika različitih ministarstava, zaposlenih u parku, saradnju univerziteta,

konsultanata i zainteresovanih pojedinaca. U nekim slučajevima inventar bi obuhvatao područja van granica parka kako bi uključio kompletna stanista, ekosisteme i ostale spoljasnje uticaje na resurse samog parka. Ovaj iventar bi trebalo uraditi u obliku koji bi najviše služio menadžmentu parka za lakše rukovodjenje parkom.


26

Izazov: Nedovoljno tumačenje prirodnih i kulturnih resursa. Preporuka: Uvesti predavanja o prirodnim i kulturnim bogatsvima (S)

Upoznavanje posjetioca sa prirodnim i kulturnim bogatstvima bi trebalo da bude primarni cilj službe nacionalnih parkova u Crnoj Gori. Kada ljudi poznaju ove resurse, poštuju ih i pomažu njihovom očuvanju. Upoznavanje sa ovim bogatstvima otkriva fascinatne priče koje se kriju iza svakog od njih, a koje se dopunjavaju priredbama, filmovima, publikacijama, razgovorima, i organizovanim šetnjama. Svaki park treba da napravi program za upoznavanje znamenitosti kako bi se odredila sredstva potrebna za izvršenje tog zadatka.

Uprava parka treba da uvede obuku i priručnik za vodiče. Vodiči mogu biti zaposleni u parku, volonteri, ili pojedinci iz malih i srednjih preduzeća. One takođe mogu obezbijediti i posebne, obučene vodiče za planinarenje ili posmatranje ptica. Tokom ljeta kao vodiči bi mogli raditi profesori u školama ili studenti koji traže sezonski posao. Svaki park bi trebao da izgradi referentnu biblioteku ili obezbijedi materijale, priručnike i brošure. Izazov: Postoji malo oživljenih istorijskih mjesta i događaja. Preporuka: Podsticati prilike za oživljavanje istorije (S&D)

Oživljavanje istorije podrazumijeva oživljavanje mjesta, istorijskih ličnosti, i starih običaja. Mnogi turisti tragaju za ovakvim doživljajem. Oni daju priliku turistima da se vrate u prošlost upoznaju, i osjete nekadašnji život. Sve ove mogućnosti mogu se razviti unutar i u neposrednoj blizini parka. Za njih su zadužena MSP. Izgleda da su najbolja mjesta za oživljavanje istorije katuni na Biogradskoj

Gori, planinska sela na Lovćenu i ribarsko naselje an Skadarskom Jezeru. Oživljavanje istorijskih događaja kao što su bitke, krunisanja, sklapanje primirja mogu se održavati svake godine. Ove predstave mogu biti u izvođenju pojedinaca ili glumačkih ekipa. Istorijske ličnosti mogu biti vojskovođe, vjerske vođe, kraljevi, ili sasvim obični ljudi iz prošlosti. Tradicionalne festivale mogu organizovati opštine, klubovi ili mala preduzeća. Njih bi trebalo organizovati u proljeće ili jesen kako bi se dao podsticaj razvoju turizma u perifernoj sezoni. Neki od festivala bi mogli biti: festival nacionalnih nošnji, festival sira i vina, planinske hrane i zanata.


27

Izazov: Crna Gora ima potencijala za proglašenje više oblasti zaštićenim koje mogu

dopuniti i povezati se sa sistemom Nacionalih parkova Preporuka: Odrediti teritorije koje se mogu proglasiti zaštićenim(S&D)

Nijedan park nije ostrvo već dio šire oblasi nacije. Kao dodatak parkovima, trebalo bi odrediti još oblasti zaštićenim koje bi se mogle povezati sa parkovima tako da posjetilac može dobiti jedno cjelokupno iskustvo u Crnoj Gori. Turističke agencije i druga MSP će imati koristi pružajući brojnija i raznovrsnija iskustva svojim klijentima. Ovaj poduhvat treba da uključi različita ministarsva. Neke dopunske teritorije koje se mogu uzeti u

obzir su: morska obala, živopisni predjeli, geološka područja, područja naseljena divljim životinjama, i vodene površine. Takođe treba uzeti u obzir kulturne znamenitosti, kao što su stari, živopisni gradovi, istorijski putevi, i mjesta na kojima su se odigravale velike bitke.

Ova područja treba povezati sistemom živopisnih kopnenih, vodenih puteva, željeznicom i stazama. Staza za planinarenje može povezati najveće planinske vrhove sa Jadranskom obalom. Ova staza bi prolazila kroz brojna živopisna područja i pored opština u kojima postoji smještaj i mogućnosti nabavke različite robe za turiste. Turistima treba obezbijediti smještaj i u seoskim kućicama i

pastirskim kolibama. Neki od već postojećih puteva bi trebalo proglasit pejzažnim putevima i to naglasiti na turističkim mapama i znakovima. Trase treba odrediti tako da povezuju različita živopisna mjesta i nacionalne parkove. Dugoročna poboljšanja ovih puteva treba da obuhvate znakove, vidikovce, table sa natpisima, stajališta za odmor. Dio željezničke pruge se može iskoristiti za saobraćanje posebnog turističkog voza, sa stanicama u blizini parka. Rad voza bi usmjeravali turistički radnici, opštine i MSP. U njemu bi postojali posebni vagoni za razgledanje i vodiči koji bi objašnjavali istoriju svakog mjesta.


28

6. Nacionalni park Durmitor

6.1 Osnovni podaci Lokacija: Park se nalazi na prostranoj planinskoj visoravni na sjeverozapadu Crne Gore, ograničen je rijekama Pivom i Tarom, između kojih se nalaze 23 planinska vrha visine iznad 2,300 metara. Park zahvata površinu od 39,000 hektara uključujući i 82 kilometra kanjona Tare čija je visina 1,600 metara iznad nivoa rijeke. Uprava parka smještena je u Žabljaku.

Značaj: Oblast Durmitora je najznačajniji dio Dinarskog vijenca planina koje karakterišu visoki vrhovi, guste šume, duboke klisure. Kanjon Tare je najveći u Evropi i obuhvata preko 1,500 vrsta flore i 130 vrsta ptica. U parku se nalazi 17 ledničkih jezera kao i najveći vrh u Crnoj Gori - Bobotov kuk (2,522 m.). Od 1980. park i kanjon Tare su pod zaštitom UNESCO-a 1977. Kanjon je proglašen za svjetski ekološki rezervat. Sedam zona parka spada u specijalne zaštićene zone (ICUM):

• Nesječena šuma smrče jele • Crni bor na Crnoj podi • Kanjon Susica • Oblast jezera Barno • Oblast jezera Zabojsko • Kanjon Tare • Mlinski potok

Veliki dio od 314 zaštićenih životinjskih vrsta u Crnoj Gori, uključujući 163 vrste ptica, živi u oblasti Durmitora.

Istorija: Zbog velikih bitki koje su se vodile tokom Drugog svjetskog rata, u blizini Žabljaka postoji osam istorijskih spomenika. Ostala istorijska mjesta i spomenici razbacani su na južnoj i sjevernoj strani parka. Iako još uvijek nisu urađena kompletna arheološka istraživanja, početna saznanja ukazuju na postojanje tragova iz Mezolitika pa do današnjih dana.

Rekreacija: Rekreacija zauzima značajno mjesto među aktivnostima u Nacionalnom parku Durmitor. Pješačenje, planinarenje, alpsko i nordijsko skijanje, splavarenje rijekom Tarom, pecanje, kampovanje i obilazak autobusima ili automobilima su oblici rekreacije koji se trenutno praktikuju u parku. Istorija parka: Kraljevina Crna Gora stavila je Crno jezero sa njegovom okolinom, kao i rijeku Taru pod kraljevskom zaštitom. 6. septembra 1952. Skupština narodne republike Crne Gore proglasila je planinu Durmitor za nacionalni park. Skupština Socijalističke republike Crne Gore


29

proširila je nacionalni park Durmitor obuhvativši kanjon Tare 3. februara 1978. Prostorni plan za park urađen je 1995. godine. Transport i pristup: Do parka se može doći iz Beograda, najprije autoputem do Pljevalja, a zatim preko rijeke Tare do Žabljaka i Mojkovca. Iz Podgorice se do parka obično putuje kroz kanjon Morače do Mojkovca a zatim Žabljaka. S obzirom da ne postoji aerodrom u funkciji u blizini, nema avio saobraćaja do Žabljaka. Postoji autobuska linija iz Podgorice do Pljevalja i Žabljaka. Prugom Beograd - Bar vrši se prevoz do Mojkovca. 6.2 Izazovi i Preporuke specifični za Nacionalni park Durmitor Duž puta kroz kanjon Tare ne postoje adekvatni znaci sa imenom parka.

Preporuka: (K) Napraviti i postaviti table sa podacima o parku u blizini njegovih granica, odnosno duž puta koji ide kanjonom Tare, i na sjevernoj strani mosta u kanjonu. Izgled tabli treba da je jedinstven za park i da sadrži njegov zaštitni znak.

Treba poboljšati turističku uslugu u postojećem centru za posjetioce.

Preporuka: (K) Renovirati i poboljšati postojeći centar za posjetioce, dodati šalter za informisanje posjetilaca multi-jezičku interpretaciju izloženih znamenitosti.


30

Prilikom kretanja turista između Žabljaka i pojedinih zanimljivosti parka dolazi do zastoja u sobraćaju.

Preporuka: (K) Raditi sa MSP na razvoju malih terenskih vozila za prevoz putnika koja bi povezivala djelove parka i lokacije na Žabljaku tokom proljeća, ljeta i jeseni.

Vrijeme putovanja i dolazak do parka sa primorja ili iz Podgorice obeshrabruju turiste i druge pojedince.

Preporuka: (K) Razmotriti mogućnost uvođenja helikoptera na relaciji Podgorica, primorje – Žabljak kako bi se olakšao dolazak grupama turista.

Razvoj durmitorske oblasti je složen i podrazumijeva angažovanost parka, opština i malih preduzeća.

Preporuka: (K) Park bi trebao da sklopi dogovor sa NVO, lokalnim opštinama, MSP, u cilju ostvarivanja saradnje i zajedničkog rada sa grupama, opštinama i MSP iz durmitorske regije.

Kanjon Tare je najvažniji dio parka do kojeg svim turistima treba obezbijediti lak pristup i razgledanje sa njegovih ivica.

Preporuka: (S) Poboljšati saobraćajni pristup i uvesti organizovani prevoz do kanjona Tare, odnosno vidikovca Ćurovac. Napraviti toalete na vidikovcima, parking, table sa odgovarajućim natpisima, staze i mjesta za sjedjenje.


31

Na putevima iz Pljevalja, Kolašina i Bijelog Polja nema nikakvih tabli sa imenom parka.

Preporuka: (S) Napraviti objekat za davanje informacije turistima na Đurđevića Tari sa pogledom na most i kanjon Tare. Razmotriti mogućnost zajedničkog rada u tom objektu sa obližnjim opštinama I lokalnim turističkim organizacijama. Obezbijediti dovoljan broj zaposlenih u špicu sezone, a tokom ostalog dijela godine praviti projekcije na otvorenom sa informacijama potrebnim turistima.

7. Nacionalni park Biogradska gora 7.1 Osnovni podaci Lokacija: Park zauzima jedan dio masiva Bjelasice koji se nalazi u centralnom dijelu Crne Gore između rijeka Tare i Lima, i okružen je sa tri opštine: Kolašin, Berane i Mojkovac. Park obuhvata površinu od 5,400 hektara i okružen je planinama čiji su vrhovi visine preko 2,000 metara, kao i sa devet ledničkih i jednim nizijskim jezerom, Biogradskim jezerom. Sjedište Parka se nalazi u Kolašinu. Značaj: Iako je najmanji od četiri Nacionalna parka u Crnoj Gori, Nacionalni park Biogradska Gora sadrži veoma raznovrsnu floru i faunu. Postoje 26 odvojenih zajednica biljaka, sa 220 različitih vrsta biljaka. 150 vrsta ptica i 10 vrsta sisara žive u ovom Parku, a u njegovoj šumi se nalazi 86 vrsta drveća. U vodama Parka žive tri vrste pastrmke i 350 vrsta insekata. Osnovni elementi Parka su: netaknuta šuma sa drvećem starim i preko petsto godina, ogromnme planinske padine i vrhovi, lednička jezera koja su smještena na visini iznad 1,820 metara i lako pristupačno jezero koje sa nalazi na samom ulasku u Park. Park je poznat kao unikatna geomorfološka oblast i kao takva veoma privlačna za naučno istraživanje. Istorija: Park se nalazi u blizini pruge Bar-Beograd, i svjedok je istorije. U neposrednoj blizini se odigrala bitka između Turaka sa jedne, i Crnogoraca i Srba sa druge strane. Takođe su se vodile važne bitke u Prvom Balkanskom Ratu 1912. godine i ovaj prostor je predstavljao centar aktivnosti partizana u Drugom Svjetskom Ratu. Godinama unazad, pastiri su koristili bujne pašnjake ove oblasti za ispašu ovaca i drugih domaćih životinja. Ove padine se i danas koriste kao pašnjaci, a posjetioci parka uživaju u gostoljubivosti pastira u njihovim katunima.


32

Rekreacija: Planinarenje i razgledanje su dvije najpopularnije ljetnje aktivnosti u parku. Takođe, južno od parka nalazi se popularna skijaška staza. Tokom ljeta takođe je popularan obilazak visokih vrhova terenskim vozilima. Lov je dozvoljen izvan oblasti Kategorije II i ribolov je dozvoljen u jezerima. Branje kupina i malina u oblasti Kategorije IV je još jedna ljetnja aktivnost. Istorija parka: Kada je Kolašin oslobođen od Turaka 1878. godine, narod iz Morače i Rovaca je dao dio šume kralju Nikoli Petroviću. Ova šuma je postala poznata kao “Branik Kralja Nikole”, i bila je zaštićena. Biogradska gora je proglašena Nacionalnim parkom 1952. godine. Transport i pristup: Park se nalazi pored pruge Bar-Beograd i pored autoputa Podgorica-Beograd. Voz se zaustavlja na stanicama u Kolašinu i Mojkovcu gdje lokalni voz razvozi putnike na stanice između dva grada. Voz se ne zaustavlja na ulazu u park. Takođe postoji regualran međugradski prevoz autobusima. U Kolašinu i Mojkovcu postoje taksi službe. Većina posjetioca parka koriste privatna kola ili dolaze u organizovanim grupama. 7.2 Izazovi i Preporuke specificni za Nacionalni park Biogradska Gora Ne postoji centar za posjetioce.

Preporuke: (K) U već postojećem objektu, koji se nalazi na samom ulazu u park, u blizini mosta, napraviti centar za posjetioce.

Postoji uzak put koji vodi do Biogradskog jezera i ograničeni parking prostor.

Preporuka: (K) Organizovanje prevoza za posjetioce do samog jezera, kao i izgradnja otvorenog parking prostora u blizini predloženog centra za posjetioce.


33

Restoran na Biogradskom Jezeru je u vlasništvu ski centra, koji vodi njegovo poslovanje.

Preporuka: (K) Restoran Biogradsko jezero treba da bude u vlasništvu samog parka, a zatim bi restoran trebalo dati u zakup malim i srednjim preduzećima.

Park je zatvoren više od pola godine.

Preporuka: (K) Kako bi se pružile usluge posjetiocima tokom proljeća i jeseni, park mora biti otvoren tokom ove dvije sezone.

Pristup automobilima do brdskih padina je ograničen za terenska vozila

Preporuka: (S) Poboljšati put od Biogradskog jezera do visokih padina i obezbijediti prevoz turista od jezera do vrhova.

Posjetoci ne koriste mnogo pješačke/planinarske staze.

Preporuke: (S) Promovisati korišćenje staza poboljšanjem staza, prevozom do staza, brošurama, i organizovanim turama sa vodičem.


34

Veoma mali broj posjetilaca ima priliku da se upozna sa kulturno-istorijskim značajem Parka.

Preporuka: (S) Ukazati na mogućnost upoznavanja sa kulturno-istorijskim događajima, kao i pristup posjetilaca katunima pomoću prevoznih sredstva i organizovanih obilazaka.

Većina turista samo zastaje pored parka, ili ostaje na samo jedan dan.

Preporuka: (S) Podsticati višednevne posjete parku, tako što će se omogućiti pristup njegovom većem dijelu i ponuditi širok spektar zanimljivosti i iskustava kroz partnerstvo sa malim i srednjim preduzećima. Iskoristiti postojeći smještaj u okolinim opštinama Kolašinu i Mojkovcu.

Iako željeznica prolazi pored parka, ona ne omogućava pristup posjetilaca samom parku.

Preporuka: (D) Uskladiti se sa radom željeznice kako bi se njome omogućio pogodan pristup parku za posjetioce. Razmotriti željezničku stanicu u parku, podsticati organizatore obilazaka da koriste mogućnost pristupa željeznice i povezati željeznicu sa službom prevoza u parku. Uvesti poseban vagon za posjetioce, koji bi imao izlog koji prikazuje znamenitosti parka i daje informacije o njemu.

Veći dio parka je neiskorišćen, s obzirom na to da većina posjetilaca obilazi samo Biogradsko jezero.

Preporuka: (D) Razmisliti o razvoju više oblasti parka, kako bi se proširila upotreba naročito tokom ljetnjeg perioda. Ovaj pokušaj sprovesti u saglasnosti sa turističkim agencijama i drugim malim i srednjim preduzećima.


35

8. Nacionalni park Lovćen 8.1 Osnovni podaci Lokacija: Nacionalni park Lovćen je smješten u kršovitom regionu Dinarskih Alpa. Nagibi planine Lovćen strmo se uzdižu iznad obalnog područja Budve i zapadnog dijela Cetinja. Park se na jugu graniči sa autoputem Budva-Cetinje, a na sjeveru sa starim kotorskim putem. “Crna planina”, po kojoj je Crna Gora dobila ime, uzdiže se do 1,749 metara nadmorske visine. Park je površine 6,220 hektara. Sjedište parka je na Cetinju. Značaj: Istorija biljnog i životinjskog svijeta igra značajnu ulogu u nacionalnom parku Lovćen, koji sadrži devet različitih životnih zona u veoma malom prostoru. Ovako veliki broj životnih zona, rezultat je velike raznolikosti flore i faune. U parku postoji 2,000 biljnih vrsta. Ovo obilje života je rezultat naglih visinskih razlika i pod uticajem je dvije klimatske zone: Mediteranske i Kontinentalne zone. Njihova kombinacija na ovako malom prostoru je uzrok stvaranja jedinstvene životne sredine. U ovom parku se nalazi i mauzolej Crnogorskog vladara i pjesnika, Petra II Petrovića Njegoša. To je impozantna građevina sa 461 stepenikom, koji vode od parkirališta do samog Mauzoleja. Njegova izgradnja je započela 1951, a za javnost je otvoren 1974. Čitavu oblast planine Lovćen Crnogorci smatraju svetom. Kako kažu stihovi poznate pjesme “Lovćen nam je oltar sveti”. Lovćen je simbol Crne Gore i daje joj nacionalni indentitet. Ukratko, ono što Statua Slobode predstavlja za Amerikance to planina Lovćen predstavlja za Crnogorce. Istorija: Ova oblast je svjedok nailaženja i toka istorije od Ilira, Rimljana do dolaska Slovenskih Plemena. Cetinje je postalo bedem hrišćanstva i prijestonica Crne Gore koju Turci nikada nijesu uspjeli da osvoje. Godine 1885, ostaci Petra II su premješteni na sam vrh planine Lovćen u jednoj maloj crkvi. Tokom Drugog Svjetskog Rata Austrijski vojnici su uništili crkvu i Prinčevo tijelo se, u cilju sačuvanja, premjestilo na drugo mjesto. Nova crkva je sagrađena na istom mjestu i Prinčevi posmrtni ostaci su prenešeni u nju. Plan o izgradnji mauzoleja je odobren i ona je započela 1951. godine. Kostrukcija je trajala 23 godine, i ova građevina je za javnost otvorena 1974. Rekreativne aktivnosti: Na ovoj planini postoji mala ski oblast koja nije korišćena poslednjih pet godina. Najpopularniji sport, na visokim sniježnim padinama, je Nordijsko skijanje. Druge popularne aktivnosti su pješačenje i šetnja parkom.


36

Istorija parka: Ovaj park je star preko 50 godina, i u srcima Crnogoraca vjekovima budi snažne emocije. Petar II, pripadnik poslednje velike Crnogorske dinastije Petrovića, koji su živjeli u obližnjem selu Njeguši (koje spada u VI zonu parka) je zapisao: “Ponosita Lovćenska planino, glava nad oblacima visi te pod sobom ponosito smatra sva čudesa prirodom stvorena”. Transport i pristup: Mnogo autobusa saobraća između Cetinja, Bara, Budve i Podgorice. U Cetinje je moguće unajmiti taksi koji prevozi putnike do parka. Za posjetu parku većina posjetilaca koristi sopstvene ili iznajmljene automobile. 8.2 Izazovi i Preporuke specifični za Nacionalni park Lovćen Nema dovoljno smjernica koje upućuju na park.

Preporuke: (K) Postaviti smjernice na putu od Cetinja do parka, kao i pored ostalih autoputeva koji vode do njega.

Prva etapa uvođenja sistema žičare od Kotorskog zaliva, zahtijeva organizovan prevoz terenskim vozilima kako bi se omogućio pristup samom vrhu planine Lovćen.

Preporuka: (K) Razviti sistem prevoznih sredstava za male relacije, kojim bi se koristili svi posjetioci parka i povezale sve njegove atrakcije i djelovi. Izgraditi parking prostor, i samo vozilima oranizovanog prevoza dozvoliti pristup samom vrhu planine, u onim periodima kada je posjećenost najveća.

Ne postoje multi-jezične brošure koje bi bile dostupne posjetiocima.

Preporuka: (K) Uvesti časopis parka za posjetioce, koji bi sadržao mapu, informacije, slike i prevod. Finansirati ovaj časopis uz pomoć preduzeća koja žele da se rekalmiraju ovim putem.


37

Nekadašnja bolnica se koristi samo tokom jednog dijela godine kao dječije odmaralište

Preporuka: (K) Iskoristiti objekat nekadašnje bolnice, za smještaj turističkih grupa tokom ljeta i jeseni, koje su zainteresovane za ovakav način boravka. Na ovaj način bi se proširila upotreba dječjeg odmarališta i stvorila dodatna finansijska sredstva potrebna za njegovo poslovanje.

Iako Lovćen predstavlja duhovno mjesto Crnogoraca, Nacionalni park ovu svoju značajnu prednost ne koristi na pravi način.

Prednost: (K) Podsticati dalji razvoj društva “Prijatelji Lovćena”, kako bi se podržalo rad parka i volonterski rad. Ovakvo društvo može tražiti donacije u vidu roba, usluga ili novca od raznih udruženja ili kompanija. Isto tako može biti sponzor posebnih događaja vezanih za duhovni značaj planine Lovćen.

Duž puta, koji vodi do parka, su nabacani otpaci i smeće.

Preporuka: (S) Otkloniti postojeći otpad pored puta koji vodi u park, a u dogovoru sa Cetinjskom opštinom uvesti program o čišćenju i otklanjanju otpada.

Ne postoji centar za posjetioce.

Preporuka: (S) U središtu parka treba formirati turistički centar pogodan za pristup svih posjetilaca, bilo da su došli žičarom, autobusom ili automobilom.


38

Malo je razvijenih pješačkih/planinarskih staza.

Preporuka: (S) Izgraditi pješačku stazu koja bi vodila od vrha planine do Jadranskog mora. Obučiti određene ljude turističkih agencija, za vođenje posjetilaca duž čitave staze i njihovo upoznavanje sa svim životnih zonama.

Ne postoji kulturno-istorijski program u parku.

Preporuka: (D) Planinska sela Dolovi i Njeguši bi se trebali restaurirati kako bi postala mjesta žive istorije i na najbolji način odslikavala arhitekturu Crnogorske planine, nacionalnu muziku, hranu, vještinu i način života, i postali jedna od zanimljivosti ovog parka.

9. Nacionalni park Skadarsko jezero 9.1 Osnovni podaci Lokacija: Jezero se nalazi u Zetsko-skadarskoj dolini i okruženo je masivima udaljenim nekih 7 km. od Jadranskog mora. Dvije trećine Skadarskog Jezera se nalazi u Crnoj Gori, a preostala jedna trećina u Albaniji. U zavisnosti od nivoa vode, površina jezera varira od 530 do 370m2, smatra se da je dugačko 44km i široko 14km. Obalna linija je veoma usječena, naročito na sjevero-zapadu. Niska ravan sjevernog dijela jezera često poplavi. Značaj: Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, jedno od poslednjih slatkovodnih površina, najveći nacionalni park u Crnoj Gori, i najpoznatije po svojoj životnoj raznolikosti. Samo jezero je neobično zbog međusobne blizine veoma različitih životnih staništa i njihovih lanaca ishrane. Ptice: Postoji veliki broj vrsta ptica. Utvrđeno je 270 vrsta ptica koje naseljavaju ovo jezero. Oko 90% ptica pripada vrsti ptica selica i one su internacionalnog značaja. Tokom sezone seljenja, bijela čaplja, bijele žličarke (kašikare) i razne vrste patki prelaze preko ove oblasti. Mali kormorani se gnijezde u sjevernom močvarnom dijelu jezera i predstavljaju jednu od tri


39

najvažnije kolonije u svijetu (ITR, Ecological Research Study on Peat Exploration, 2001). Rijetka i ugrožena vrsta kovrčastih pelikana se gnijezdi na plutajućem ostrvcima treseta, koja se nalaze na sjevernom kraju jezera. Vodeni život: Postoji 50 vrsta ribe koje stanuju u jezeru i 3 vrste zmijuljica. Najvažnije vrste sa ekonomskog aspekta su ukljeva i šaran. Flora: Biljni svijet ovog parka je veoma značajan i razlikuje se od oblasti u kojima su česte poplave, malih kamenih ostrvaca i strmih strana planina. Postoje tri rijetke i zaštićene vrste bilja i drveća i veliki broj (30+) rijetkih biljaka unutar parka. Kulturne znamenitosti: U oblasti Skadar postoji 20 manastirskih zdanja, crkve, sela, utvrđenja i sveti spomenici. Ovo jezero je svjedok crnogorske istorije od 11 vijeka pa do danas. Oko samog jezera postoji 18 značajnih istorijskih znamenitosti . Međunarodno priznanje: 1971. godine UNESCO Ramsar Konvencija za vodene površine od internacionalnog značaja je proglasilo Skadarsko jezero kao Ramsar područje. Ovo priznanje je dodjeljeno zbog specijalnih ornitoloških karakteristika jezera. Istorija: Istorija ljudskog roda u okolini Skadarskog jezera ide unazad sve do vremena ranog čovječanstva, zbog njegovih zdravih i potrošnih resora. Najraniji pisani izvori ove oblasti potiču iz 11 vijeka, tj. iz perioda stvaranja prve Crnogorske dinastije. Prelaskom Rimskih katolika u pravoslavnu crkvu mnogi manastiri i crkve su, početkom 1400 godine, izgrađeni u okolini jezera. Godine 1478, Turci su okupirali Žabljak i oblast jezera, i vladali sve do 1878 godine, kada se Crna Gora oslobodila od Turske vlasti. Tokom Turske okupacije, Crnom Gorom su vladale Cetinjske Vladike i ona je preživjela ovaj period. Neka utvrđenja su se koristila od strane Italijana tokom drugog svjetskog rata. Rekreativne aktivnosti: Posmatranje ptica, pecanje, lov, iznajmljivanje i vožnja čamcem, plivanje i sunčanje su glavne rekreativne aktivnosti u okolini jezera. Istorija parka: Park je osnovan 1968. godine radi očuvanja i zaštite divne okoline jezera i njegove obale. Plan razvoja za ovaj park je donesen 1997. godine.


40

Transport/Pristup: Park je lako pristupačan iz pravca Podgorice i Bara preko autoputa Podgorica-Petrovac ili vozom od Bara ili Podgorice duž centralnog dijela preko Virpazara. Do ostalih oblasti unutar parka se može doći sopstvenim automobilima ili taksijem. Putni agenti u Podgorici nude jednodnevno putovanje do jezera, koje uključuje vožnju čamcem po jezeru i ručak u udaljenom ribarskom selu. 9.2 Izazovi i preporuke specificni za Nacionalni park Sakdarsko Jezero Postoji dokumentacija o značajnim ekološkim problemima jezera izazvanih spoljnim uticajem.

Preporuka: (K) Uraditi detaljno i kompletno istraživanje o ekološkim problemima sa kojima je suočeno Skadarsko jezero. Iskoristiti domaće konsultante, univerzitete i organizacije. Istražiti finansiranje međunarodnih ekoloških organizacija i UNESCO-a.

Nedostatak znakova za identifikovanje parka

Preporuka: (K) Postaviti znakove pored puta na ulazima u park i blizu granica parka kao i na glavnim pristaništima za čamce.

Postoji centar za posjetioce i zgrada sa kancelarijama, ali u nedovršenom stanju.

Recommendation: (K) Dovršiti objekat u kojem se nalazi centar za posjetioce i sjedište parka. Postaviti znakove, parking prostor, pješačke staze, osvjetljenje, klupe, biljne zasade i sve ono što može pružiti veću ugodnost posjetiocima.


41

Ne postoji mapa za posjetioce, vodiči ili brošure Preporuka:

(K) Uvesti i ponuditi posjetiocima brošure i mape. Formirati “časopis parka” koji bi se besplatno dijelio posjetiocima , i sadržao jednostavne mape parka, uslužne informacije, pravila parka, slike, kao i detalje o znamenitostima. Njihovo štampanje ne bi bilo skupo, a otplatile bi ga reklame malih i srednjih preduzeća pomenutih u njemu. Nakon toga otpočeti sa izradom mapa i časopisa za prodaju, poput vodiča za kulturne znamenitosti, posmatranje ptica i mapu za vožnju jezerom.

Ribarska sela su živopisna, ali im je poterbna afirmacija i čišćenje zbog turista.

Preporuka: (S) Odabrati i označiti “pejzažna ribarska sela” kroz saradnju sa stanovnicima sela. Napraviti plan za posjetu turista, odlaganje otpada i opšte poboljšanje izgleda sela. Podstaći turističke agencije (MSP) da u svoje ponude uvrste prenoćišta, hranu i piće, kao i razne suvenire.

Pristup posjetilaca obali jezera je ograničen Preporuka:

(K) Naglasak treba staviti na mogućnost korišćenja broda kao jednim od primarnih načina posjete znamenitostima parka. Podstaći poslovanje turističkih agencija (malih i srednjh preduzeća) za organizovanje putovanja jezerom bilo turističkim grupama bilo pojedinačnim putnicima. Izgraditi dokove na svim bitnim pristajalištima kao što su ribarska sela, manastiri i utvrđenja kako bi se obezbijedila sigurnost i pogodan pristup posjetiocima. Izgraditi staze koje će voditi od dokova do znamenitosti parka. Na dokovima treba postaviti znake koji bi označavali lokaciju, kao i znake koji ukazuju i objašnjavaju turističkie atrakcije. Istražiti mogućnost prevoza putnika plutajućim avionom povezujuću morsku obalu sa jezerom. Ovu uslugu bi mogao da pruza neko iz malih i srednjih preduzeća.


42

Malo je objekata za noćenje na raspolaganju turistima.

Preporuka: (S) Naglasak treba staviti na razvoj noćnog smještaja za posjetioce koji idu u obilazak brodom. Treba podstaći izgradnju hotela-brodova, obnovu postojećih hotela na obali jezera i konstrukciju novih malih hotela.

Ne ulaže se dovoljno napora da se iskoriste niše turizam i specijalni programi.

Preporuka: (S) Iskoristiti niše turizam i specijalne programe kao što je posmatranje ptica kroz razne brošure, organizovane obilaske, smještaj, turizam, reklame, kontakt sa niše tour-operatorima i poboljšanje postojećih objekata.

Postoji mali dio javnog zemljišta unutar nacionalnog parka

Preporuka: (D) Zavisno od postojećih resursa parka i master plana, otkupiti određene privatne posjede i pravo na izgradnju objekata parka, puteva, staza i zaštititi resurse.


43

Dio C – Vizija 2012

Budućnost će za 10 godina izgledati ovako uz implementaciju kratkoročnih i srednjeročnih preporuka u ovom izvještaju. U nastavku je predstavljena vizija onoga što bi turista sa zapada mogao očekivati u jedno-nedjeljnoj posjeti Nacionalnim parkovima Crne Gore 2012. godine. Ovo su zabilješke iz putnog dnevnika posjetioca.

20 maj, 2012 1. dan Vedro, prijatno

Stigli smo u Crnu Goru jutros na Podgorički aerodrom. Kako divan i prijateljski doček od strane carinskih predstavnika. Morali smo sačekati nekoliko minuta našeg tur-operatora pošto je avion stigao malo ranije. Dok smo čekali posmatrali smo ekran sa divnom mapom koja je predstavljala parkove i ostale pejzaže. Slike parkova su bile veoma upečatljive i ostavile dubok utisak pred naš put. Naš vodič nas je usmjerio ka mini busu. Uskoro smo se smjestili u lijepu sobu u restauriranom hotelu sa pogledom na Skadarsko jezero. Sreli smo se sa ostalih deset ljudi na turi u kojoj je bio upriličen ručak na otvorenom gdje smo mogli posmatrati razne vrste ptica u okolini jezera. Papirni podmetači na stolu koji su imali listu različitih ptica su nam pomogli da ih lakše identifikujemo. Poslije jela ukrcali smo se u mini bus i otišli do centra za posjetioce kako bi smo pogledali kratak

film o parku, a vidjeli smo i odlične eksponate. Vidjeli smo predivni Danilov most i posmatrali smo jezero sa puta iz parka koji se nalazi iznad jezerskog pojasa. Te večeri smo se odvezli brodom kako bismo večerali u malom ribarskom selu. Kako divan prvi dan u impresivnom nacionalnom parku.


44

21 maj, 2012 2. dan Vedro, vruće

Poslije lakog doručka, pošli smo na turu brodom. Nevjerovatan dan. Vidjeli smo stare tvrđave, nekoliko

manastira na malim kamenim ostrvima, male crkve, ribarska sela i srednjevjekovne

gradove. Pješačili smo kroz stjenoviti pojas između jednog sela i manastira. Svako mjesto je bilo fascinantno, a naš crnogorski vodič nam je pričom oživio svako mjesto ponaosob. Moje omiljeno mjesto je bilo restaurirano oživljeno istorijsko selo gdje smo vidjeli kako su ljudi živjeli prije 100 godina. Kupili smo suvenire i knjige o parku u seoskoj prodavnici. Kakav jedinstven hotel u koji smo došli, napravljen od niza barki podešenih za stanovanje

blizu ribarskog

sela! Pili smo

odlično lokalno crno vino i po privi put probali rakuju uz predivnu večeru. Ne mogu a da ne pomenem kako je sve izgledalo čisto, nigdje otpada. Vjerovatno sam to i trebao očekivati u jednoj “Ekološkoj državi”.


45

22 maj, 2010 3. dan Umjereno oblačno, svježe Jutros nas je brod vratio na početno mjesto i ubrzo smo se ukrcali na voz za Kolašin. Na putu do

Kolašina prolazili smo kroz predjele sa farmama, Podgoricu, i

kroz impresivan

Kanjon Morače proglašenu Nacionalnu geološku oblast. Vagon je bio običan ali veoma čist i fin. Stigli smo u veoma fin gradić, okružen planinama, cvijećem i drvećem. Smestili smo se u predivan mali porodični hotel, ukrašen cvijećem. Poslije ručka mini bus nas je odveo u Nacionalni park Biogradska Gora u centar za posjetioce zbog bolje orjentacije u parku. Park ima 86 različitih vrsta drveća! Malim terenskim vozilima smo se odvezli do

jezera. Uživali

smo u ručku sa pogledom na jezero, a zatim smo prošetali oko jezera u društvu šumara koji je dobro poznavao park. Svidjela mi se njegova uniforma, a i dobro je govorio engleski jezik. Saznali smo da je on nastavnik u školi većim dijelom godine. To je prelijep park i sve je u dobrom stanju.


46

23 maj, 2012 4. dan Sunčan, prijatan dan

Jutros smo se vratili na jezero i odvezli se novim putem do parkinga na visoravni. Sa lokalnim vodičem proveli smo skoro cijeli dan pješačeći po visoravni, prepunoj poljskog cvijeća, ptica i prelijepih pejzaža. Obišli smo nekoliko katuna u kojima smo sreli pastire sa kojima smo razgovarali o njihovom životu. Kupili smo

suvenire i sir. Kasnije tog

popodneva otišli smo mini-busom do Žabljaka. Vozili smo se kroz kanjon Tare, i po tabli koja je nosila naziv parka znali smo kada smo ušli u nacionalni park Durmitor. Posjetili smo novi centar za posjetioce pored impresivnog mosta na kanjonu Tare. Na strmim zidovoma kanjona primjetili smo male bašte na terasama. Kada smo došli u Žabljak vidjeli smo planinu Durmitor kako se prostire visoko iza grada. Grad je veoma prijatan i porodični hotel gdje smo se smjestili je tradicionalan i šarmantan. Bilo je lijepo vidjeti da cijeli grad ima planinsku arhitekturu i da se svaki detalj uklapa.


47

24.maj, 2012 5. dan Djelimično oblačno, hladno

Rano smo ustali i otišli autobusom do Crnog Jezera, gdje smo imali jak, zdrav doručak. Lokalni vodič nam se

pridružio u šetnji po najvisočijim Durmitorskim dolinama. Učili smo o veličanstvenoj krečnjačkoj geologiji. Divlje cvijeće je bilo zaista fascinantno. Vratili smo se na piknik ručak pored Crnog

Jezera. Posle podne smo se vratili na Žabljak na Festival cvijeća i meda. Učili smo o planinskom cvijeću i pčelarstvu, jeli neku divnu hranu, gledali plesače i kupili neke suvenire. Naveče smo imali divnu planinsku večeru, koja se sastojala od dimljene jagnjetine,

kupusa, divnog krompira i hleba. Kakav divan dan!


48

25.maj, 2012 6. dan Sunčano, hladno

Bilo je hladno jutros, ali hej, mi smo na planini. Naša grupa je iznajmila par helihoptera za naš put iznad Kanjona Tare.

Moramo se vratiti sledeće godine da splavarimo na rijeci Tari! Dok smo letjeli ka Cetinju, posmatrali smo divne planine i kanjone. Mini bus naše grupe nas je čekao i dok nas je vozio kroz Cetinje, ja sam pomislio kako bi bilo lijepo vratiti se u ovaj divan istorijski gradić. Vozili smo se gore do Nacionalnog parka Lovćen. U maloj ulaznoj stanici smo se orjentisali gledajući mapu i fotografije.

Zaista je divno odmoriti se u preuređenoj bolnici u sredini parka! Obišli smo turistički centar i zatim se popeli do čuvenog mauzoleja na vrhu planine. Imali smo osjećaj da odatle možemo vidjeti cijelu Crnu Goru. U toku poslijepodneva i večeri, posjetili smo oživljeno istorijsko selo i osjetili se kao da smo se vratili sto godina unazad. U Crnoj Gori zaista znaju kako da tretiraju posjetioce.


49

26 maj, 2012 7. dan Pretežno sunčano, prijatno Sinoć je padala je blaga kiša tako da je jutarnji vazduh bio vlažan. Ponovo smo se odvezli teretnim vozilom do vrha planine Lovćen, gdje so se sreli sa našim vodičem. Gotovo čitav dan smo pješačili divnom novom stazom od vrha planine do Jadranskog mora. Pogled na Kotor i Bokokotorski zaliv prosto nam je oduzimao dah! Vodič je povremeno zastajkivao kako smo prolazili kroz devet različitih životnih zona. Pokazala nam je kako promjene klime utiču na razvoj biljaka, životinja i insekata. Bila je prilično fascinantan narator, a ujedno i student fakulteta na odsjeku za upravljanje prirodnim resursima. Kako smo se vozili žičarom nazad do parka posmatrali smo životne zone i shvatili koliko smo naučili. Poslije večere zastali smo na

jednoj padini i gledali zvijezde. Vratićemo se na aerodrom ujutro. Sada bismo voljeli da smo se prijavili za dvonedjeljnu posjetu crnogorskim Nacionalnim parkovima. Odlučili smo da se vratimo sljedeće godine. Saznali smo da su procijenili i da rade na procesu razvoja novih nacionalnih parkova na obali mora kao i na dvijema pejzažnim oblastima. Ne možemo dočekati da ih posjetimo!

Upravo ste vidjeli viziju Crne Gore očima budućeg posjetioca.


50

Dio D - Dodatak


51

Dodatak Br. 1 – Nacrt strateškog i taktičkog planiranja

Očekivanja Očekivanja važnih važnih eksterniheksternih interesenata interesenata Očekivanja Očekivanja važnih internih važnih internih interesenatainteresenata

Baza Baza podatakapodataka

ProcjenaProcjena

Master Master strategijestrategije

Misi jaMisi ja SvrhaSvrha Ci l jeviCi l jevi

Pol it ikaPol it ika

Kratkoročni i Kratkoročni i srednjerocnisrednjerocni akcioni p lanakcioni p lan

Strateško Strateško planiranjeplaniranje

Taktičko Taktičko planiranjeplaniranje


52

Dodatak Br. 2 – Oragnizacioni dijagram za parkove

Direktor parkaDirektor parka

Tradicionalna struktura za veće parkoveTradicionalna struktura za veće parkove

AdministraciAdministracijaja

OdržavanjeOdržavanje

40+40+

TumačenjeTumačenje

MSP MSP MenadžmentMenadžment

ZaštitaZaštita

RukovođenjeRukovođenje resursimaresursima

Odnosi sa Odnosi sa javnošćujavnošću

Direktor parka

Tradicionalna struktura za manje parkove

Administracija Održavanje Tumačenje i rukovođenje

resursima

4-15

Direktor parka

Tradicionalna struktura za srednje parkove

Administracija Održavanje Zaštita i rukovođenje

resursima

15-40

Tumačenje


53

Dodatak Br. 3 – Struktura parka po funkciji

Trenutna struktura po

funkcionalnim jedinicama

20%

73%

7%

Administracija Lovoèuvari/zastita Odr?avanje

Tradicionalna struktura po

funkcionalnim jedinicama

25%

50%

12.5%12.5%

Administracija Lovoèuvari/zastita

Odr?avanje Tumaèenje


54

Dodatak Br. 4 – Master plan proces dijagram

Prikupljanje podataka o prirodnim i kulturnim resursima

Zapažanja sa terena

Diskusije sa Rukovodiocima Konsultantima

Opštinama MSP NVO

Ostalim

Prikupljanje podataka o

posjetiocima

Analiza resursa

Analiza posjetioca

Objekti Usluge Režija

Resursi Poslovanje O)državanje

Budžet

Finalni plan Mape

Dijagrami Narativno Planovi

Fotografije Ilustracije Time-Line

Rezultati u praksi

Diskusije

Objekti Finansiranje

Dizajn Ugovaranje

Gradnja Poslovanje Održavanje

Usluge

Zapošljavanje Obuka

Poslovanje

Resursi Rukovođenje

Zaštita Restauracija Tumačenje

Partnerstva

Javna Privatna

ISTRAŽIVANJE ANALIZA RADNI PLAN RAZMATRANJE FINALNI PLAN OSTVARENJE

FEEDBACK

FEEDBACK


55

Dodatak Br. 5 – Master plan time-line

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Prioritet Sisitem parkova

Direktive arhitekture

i dizajna

1 Lovæen

Master Plan

Plan za zankove

Plan izgradnje oblasti Po potrebi

Plan izgradnje kapaciteta Po potrebi

2 Skadarsko Jez.

Master Plan

Plan za zankove



3 Durmitor

Master Plan

Plan za zankove



4 Biogradska Gora

Tim 2 A, B, C, D, E, H, K

Master Plan

Plan za zankove



Osnovni tim Kvalifikacije Konsultanti Kvalifikacije Prioriteti

A Rekreativni planer F Arhitektura 1 Lovæen Dolazak ?ièare

B Pejza?ni arhitekta G Geologija

C Gra!evinski in?injer H Sumarstvo 2 Skadarsko Jez. Sozina tunel, park nije spreman

D Tumaè I Biologija

E Direktor parka J Kulturni resursi 3 Durmitor Akcije Centra za razvoj Durmitorske regije

K Botanika æe utcati na park

L Marine biologist 4 Biogradska Gora Koncentracija posjetilaca na jezero

TIM 1 Arhiterktura i dizajn i plan znakova

TIM 2 Master plan za parkove

* Velièina tima zavisi od zajednièkih kvalifikacija

** Raspored iznad je u sljèaju optimalnih vremenskih uslova i pristupa terenu

Tim 1 B, F

mjeseci**

Time-line za Master plan

Tim 1 B, F

Tim 2 A, B, C, D, E, G, I

Tim 1 B, F

Tim 2 A, B, C, D, E

Tim 1 B, F

Tim 1 B, F

Tim 2 A, B, C, D, E, J, L


56

Dodatak Br. 6 – Predloženi vodič za preporuke u Nacionalnim parkovima

Direktor parka

Turizam Vlada MSP Opštine NVO i grupe

prijatelja Povećanje budžeta

Master plan

Sanitarni objekti

Uniforme

Vodič za dizajn

Sistem znakova

Objekti na ulazima

Objekti za posjetioce

Obuka zaposlenih

Smještajni kapaciteti

Inventar resursa

Tumačenje

Oživljena istorija

Proglašenje ostalih područja zaštićenim

Vodeća uloga Podrška


57

Dodatak Br. 7 – Postojeća i potencijalna uloga MSP

Park System

MSP Interni Eksterni Interni Eksterni Interni Eksterni Interni Eksterni

Smjestaj

Pansioni

Mali hoteli

Preuredjene gradjevine

u hotele I restorane

Brodovi-hoteli

Luksuzni satori

Porodicni hoteli

Kolibe

Privatni kamovi

Tur-operatori

Helihopter

Avion na vodi

Planinarenje

Biciklizam

Sanke

Cross-country skijanje

Splavarenje

Posmatranje ptica

Musicarenje

Kulturne znamenitosti

Brod

Transport

Helihopter

Terenska vozila

Avion na vodi

Brod

Autobus

Opste

Ozivljena istorija

Festivali

Prezentacije istorije

Obuka

Uniforme

Mape za posjetioce

Internet prezentacije

Vodic za posmatranje ptica

Vodic za kulturne spomenike

Vodic za planinarenej

Vodic za obilazak brodom

Jahanje

Casovi fotografije

Pristaniste za brodove

Iznajmljivanje broda, splava

Izgradnja skijalista

Oprema za rekreaciju

Prodavnica suvenira

Restoran, Café

Prehrana

Montazni toaleti

Postojeci MSP

Potencijalni MSP

Nacionalni parkovi Crne Gore

Lovcen Skadarsko Jez. Durmitor Biogradska Gora


58

Dio E – Reference Kontakt lista: Razgovori su održani sa sljedećim osobama:

1. Rada Adžić, Nacionalni parkovi kulturni resursi

2. Dr. Milosav Mišo Andjelić, Direktor, Nacionalni park Lovćen

3. Žarko Božović, Direktor Nacionalnih parkova

4. Darko Brajušković, Direktor, Nacionalni park Biogradska gora

5. Darko Bulatović, vlasnik Vila Jelka, Kolašin

6. Johann-Friedrich Engel, DEG

7. B. Grbović, Director, Turistički center Žabljak

8. Rade Gregović, Ministar zaštite životne sredine i uređenja prostora

9. Mitar Jauković, Direktor, Nacionalni park Skadarsko Jezero

10. Prof. Dr. Novak Jauković, Predsjednik, Upravnog odbora Centra za razvoj Durmitorske regije

11. Velimir Jovanović, Zamjenik direktora, Nacionalni park Lovćen

12. Dejan Kujundžić, Sportska organizacija “Vrh”

13. Luka Milunović, Opština Cetinje

14. Đoko Mirković, Centar za Ekološka istraživanja

15. Ana Mišurović, Direktor eko-toksiološki institut

16. Predrag Nenezić, Ministar turizma

17. Tomo Pajović, Direktor, Nacionalni park Durmitor

18. Jelena Paović, Savjetnik ministra turizma

19. Mr. Aleksandar Ražnatović, Savjetnik za ribarstvo Crne Gore

20. Božo Sibalić, Direktor, Centar za razvoj Durmitorske regije

21. Garret Tankosić – Kelly, UNDP

22. Željko Uljarević, DEG


59

Bibliografija Applied Strategic Planning; Goodstein, Nolan & Pfeiffer, McGraw-Hill Inc., New York, N.Y.

Biodiverzitet Jugoslavije, Biološki Fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1995

Naci, Dozić, Bulatović & Vinček, BIGZ, Beograd, 1997

The Biota and a Limnology of Lake Skadar, Gordan Karaman [editor], Univerzitet Veljko Vlahović, Titograd, 1981 Durmitor, The Land and the People, Radović & Cerović, BIGZ, Beograd, 1996 Durmitor and the Tara Canyon, Cerović, Durmitor National Park, 1986 EUROPARC 99 Proceedings, EUROPARC Federation, Grafenau, Germany, 2000

Field Guide to National Park Service Performance Management, USNPS, U.S. Government, Denver, CO, USA, 1998

Programsko Resenje Žicare Za Lovćen, MERKUR, Budva, Montenegro [bez datuma] Research Study on Preliminary Environmental Impact Assessment of Peat Exploitation in Podhum Bay, Lake Skadar, Institute for Technological Research, University of Montenegro Podgorica, 1991 Strategic Planning, George A. Steiner, Free Press Paperbacks, New York, N.Y., 1979 Strategic Plan FY2000 – FY2005, National Park Service, USDI, U.S. Government, Denver, CO, USA, 2000 Touristic Masterplan for Montenegro, DEG, Cologne, Germany, 2001 Tourism Signs & Symbols, A Status Report and Handbook, World Tourism Organization, Madrid, Spain, 2001 12 – Point Plan, The Challenge The Actions, National Park Service, USDI, U.S. Government, Denver, 1986

Pripremljeno za Vladu Crne Gore Plan za budu nost ... · PDF fileGeneralni ciljevi sistema...

Documents

Transcript of Pripremljeno za Vladu Crne Gore Plan za budu nost ... · PDF fileGeneralni ciljevi sistema...