Primjer ocjene godišnjeg Programa radova

održavanja voda u Hrvatskoj kroz stručnu

suradnju sektora voda i zaštite prirode

Aljoša Duplić, Neven Trenc, Petra Lunko

Zagreb, 24. siječnja 2014.

Uvjeti i mjere zaštite prirode za planove gospodarenja

� Članak 20. Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže uvjete zaštite prirode.

� Članak 22. Planovi gospodarenja prirodnim dobrima iz koji obuhvaćaju zaštićeno područje ili čija provedba može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže donose se uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Ocjena planova

� Članak 24. ZZP propisuje da za planove i programe čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obvezno se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu(OPZEM)

Rezultat procesa

� prijedlog mjera i uvjeta zaštite prirode koji se odnose na ukupnu bioraznolikost

� prijedlog mjera i uvjeta zaštite prirode koji se odnose na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže

ili

se pojedini zahvati upućuju na u postupak OPZEM-a

Komunikacija2 dva kruga radionica

na nacionalnom i regionalnom

nivou

• Biolološka struka (DZZP, JU, UZP)

• Praktično iskustvo

na izdvavanju mjera

i uvjeta

• EU praksa i iskustvo

• Građevinska struka (HV, VGI)

• Praktično iskustvo u

upravljanju vodama

• Standardi u vodnom

gospodarstvu

Opće mjere za

očuvanje

bioraznolikost/krajob

raza ili vrste/staništa

Tipizirani

vodnogospodarski

radovi

Skupina mjera zaštite

prirode za svaki tip radova

Djelatnici u javnim

ustanovama za

zaštitu prirode i DZZP

Djelatnici u

vodnogospodarskim

ispostavama

Komunikacijana terenu

Terenski rad

Za svaku lokaciju poseban

set mjera

GIS analiza

Radovi na lokacijama za

koje je potrebno provesti

OPZEM

� Na područjima gniježđenja kosca (Crex crex) obavezno provoditi košnju iza 15. kolovoza.

� Visina košnje barem 8 cm od tla, a gdje je moguće 10-15 cm ili više

� Sastojina ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i čivitnjače

(Amorpha fruticosa L) i ostalih invazivnih stranih vrsta biljaka

kositi/krčiti po potrebi više puta godišnje

Primjeri mjera zaštite prirode

� Na dijelu inundacije koji se kosi provoditi rotacijsku (mozaičnu) košnju i/ili krčenje. Na 100 m koji se kose ostaviti barem 10% površine nepokošeno u obliku kratkih poteza ili otoka (patches) vegetacije.

� Radovi košnje na urbaniziranim područjima i područjima koja se koriste u turističke ili sportsko-rekreativne svrhe mogu se po potrebi izvoditi i više puta godišnje uz, gdje je moguće, ostavljanje barem 10% površine nepokošeno u obliku kratkih poteza ili otoka (patches) vegetacije.

� Gdje je moguće pokošenu travu ostaviti na tlu kroz nekoliko dana kako bi poslužila kao zaklon životinjama dok ne pronađu novo prikladno stanište u okolnim područjima.

Primjeri mjera zaštite prirode

Primjeri mjera zaštite prirode

� Amfibijsku vegetaciju (vegetaciju koja je dijelom godine pod vodom, dijelom izvan vode) ne kositi.

� Obalnu (riparijsku) vegetaciju ne kositi u minimalnoj širini od 2 m uz svaku obalu ili ostavljati najveću moguću širinu

� Tamo gdje je neophodna košnja obalne vegetacije (npr. zbog opasnosti za zdravlje i imovinu ljudi, osiguranja protočnosti, pristupa vodotoku i sl.) ograničiti ju na jednu stranu obale

Primjeri mjera zaštite prirode

� Košnju vodene vegetacije u koritu provoditi na maksimalno 2/3 širine vodotoka te pritom ostavljati netaknutima supstrat, vodenu i močvarnu vegetaciju uz obje strane obale

� Svu pokošenu vegetaciju treba ukloniti iz vodotoka kako ne bi uzrokovala smanjenje količine kisika u vodi ili začepljenje nizvodnih struktura.

� Na područjima gdje su riblje vrste ciljevi očuvanja ekološke mreže radove u koritu vodotoka provoditi isključivo u razdoblju od rujna do veljače, izuzev u pastrvskim vodama

� od 1. rujna do 1. prosinca u Jadru, Vrljici i Žrnovnici

� od 1. rujna do 15. listopada u svim ostalim pastrvskim vodama

� stanišnog tipa 3260 Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitans i Callitrico-Batrachion zadržati 1/3 do ½ ove vegetacije po širini vodotoka.

Primjeri mjera zaštite prirode -strane invazivne vrste

� raznolika trokutnjača Dreissena polymorpha , krupnorebrasta kotarica Corbicula fluminea i novozelandski glibnjak Potamopyrgus

antipodarium

� Opremu za održavanje očistiti od mulja i vegetacije;

� Provjeriti da li je negdje na stroju ima zaostalih školjki/puževa, te ih ukloniti;

� Dobro oprati kontaminiranu opremu vodom pod visokim tlakom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom);

� Ostaviti opremu na suhom barem četiri tjedna prije transporta na drugi vodotok (ukoliko provođenje ove mjere nije moguće, svakako je potrebno detaljno oprati kontaminiranu opremu vrućom parom pod pritiskom).

� Mjesec dana prije početka radova o planiranim radovima obavijestiti inspektora zaštite prirode, nadležne javne ustanove za zaštitu prirode i Državni zavod za zaštitu prirode. Po potrebi omogućiti obilazak terena prije, tijekom i/ili po završetku radova.

� Izraditi fotografsku dokumentaciju područja prije i nakon izvođenja radova, te je (na zahtjev) dostaviti nadležnoj javnoj ustanovi, inspektoru zaštite prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode.

� Provoditi sve mjere zaštite vodotoka od zagađenja. Svaku manipulaciju naftom, naftnim derivatima, uljima i mazivima provoditi samo na mjestima udaljenim od vodotoka uz odgovarajuće mjere opreza.

� Uzgoj vegetacije zasijavanjem i sadnjom obavljati isključivo autohtonim biljnim svojtama regionalnog područja (KOJE SJEME SE KORISTI?)

� Gdje je moguće, izvoditi radove održavanja na način da se minimalno utječe na dno vodotoka (s kopna pomoću hidrauličkih bagera dugog dohvata, kod košnje u koritu vodenim kosilicama koje ne dotiču dno ili ručnom košnjom).

Ostali uvjeti i mjere

� U slučaju nailaska na ugrožene i zaštićene vrste i njihove nastambe (npr. gnijezda ptica, ostale životinjske nastambe, ozlijeđene ili uginule strogo zaštićene vrste) potrebno je obustaviti radove u blizini nalaza.

� U slučaju uočene aktivnosti vidre, te nađene nastambe vidre, potrebno je obustaviti radove u

granicama od 100 m uzvodno i nizvodno. U blizini aktivne nastambe vidri nije dozvoljena upotreba teške mehanizacije te je dozvoljeno kretanje samo manjih skupina radnika.

� U slučaju nailaska na kolonije zaštićenih vrsta ptica (npr. bregunica, pčelarica, kormorana, sive čaplje i drugih) potrebno je obustaviti radove i osigurati zonu mira u radijusu od 250 m do kraja sezone gniježđenja ptica. Radove unutar zone mira moguće je provoditi izvan sezone gnježđenja ne narušavajučistanišni uvjeti 100 m od kolonije

Primjeri - ostali uvjeti i mjere

� Drveće i šiblje uklanjati samo na jednoj

strani obale (onoj sa slabije razvijenom vegetacijom) dok vegetacijski pojas i supstrat na suprotnoj strani obale treba ostaviti netaknutim.

� minimalnim zahvatima prorjeđivanjem vegetacijskog sklopa prvenstveno uklanjanjem raslinje promjera manjeg

od 20 cm

� provoditi samo nužno uklanjanje u

minimalnoj dužini i širini kojima se ostvaruje potreban protok

� u najvećoj mogućoj mjeri ostavljati

drveće i šiblje koje ne ometa protok

kako bi se sačuvao dio povoljnih staništa i na toj strani obale.

Primjeri - uklanjanje drveća i šiblja

Izuzimaju se iz radova održavanja – cretovi, rukavci i mrtvice, lokaliteti s puzavim celerom (Apium repens)

Cretovi – staništa koja potencijalno mogu biti ugrožena radovima održavanja, ukoliko bi se radovima poremetio hidrološki režim. Potrebno je detaljnije razraditi mjere i uvjete zaštite prirode za svaki specifičan slučaj

Lokaliteti:• Cijeli tok Slunjčice• Vrelo Gacke• Vrelo Rudnice (pritoka Tounjčice)

Puzavi celer je rijetka i strogo zaštićena vrsta naše flore koja je u Hrvatskoj nađena svega na nekoliko lokaliteta.Raste na vlažnim i vodenim staništima kao što su vlažne livade, jarci i plitke bare, riječni rukavci.

Rukavci i mrtvice - vodeni ekosustavi od izuzetnog značaja za zaštitu prirode (područja razmnožavanja riba, gniježđenje i prehrana ptica, skloništa više životinjskih svojti, zaštićeni stanišni tipovi i sl.) - način njihova održavanja te mjere i uvjete zaštite prirode treba razraditi zasebno

Problemi u implementaciji� Osigurati nadležnim JU i inspekciji zaštite prirode

točne i pravodobne informacije o zahvatima i izdanim uvjetima zaštite prirode

� Osigurati pravodobnu informaciju o početku izvođenja radova te omogućiti nadzor i pristup po potrebi prije poslije i za vrijeme radova

� Prikupljati fotodokumentaciju – prije i poslije kako bi se izbjegli nesporazumi

� Identificiranje postojećih objekata i opsega radova (npr. obaloutvrde)

Neka do sada uočena pitanja� Sanacija bujica – ponekad potrebno izvesti u kratkom

roku

� Odražavanje kanala vrlo važno i značajno, primarna je održavanje funkcija ovih objekata - utvrdit gdje se i na koji način mjere zaštite mogu provoditi

� Nedovoljna educiranost provoditelja radova

� Uvođenje opisa mjera u standardne priručnike Hrvatskih voda

EU – primjer dobre prakse

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/AA_case_study_compilation.pdf

Hvala na pažnji

www.dzzp.hr