historijski-kulturoloki bitne lokacije prezentirati graanima grada Sarajeva u svrhu prosvijeivanja i ouvanja historijskog nasljea

postaviti okvire u zadane prostorne parametre koji prolazniku omoguuju sagledavanje odreene slike kako je to nekad bilo u slubi poticanja stvaranja i irenja slike svakog od pojedinca koji se zatekne u ovom trenutku

koristei se pri ostvarivanju cilja vizualnim, misaonim, ali prvenstveno emocionalnim podraajima za ostvarenje vieg cilja:

razumjevanja svijeta oko sebe!

FU

Izlobeno muzejski objekat koji pokazuje kulturu nekadanjeg ivljenja imune pravoslavne obitelji Despi.Graena je u tri faze, datiravi jo iz 17.-og vijeka, historijski je i kulturoloki vana jer pokazuje jedan, za tadanje uslove, drugaiji nain samosvojnog nemuslimanskog ivota u Sarajevu.

Kua se odlikuje velikom kolekcijom pokretnog pokustva koja izmeu ostalog obuhvaa 333 predmeta i 270 fotogra&ja ove ugledne pravoslavne porodice od kraja 18.-og do poetka 20.-og stoljea.

Unutar kue svojedobno su se odravale prve suvremene kazaline predstave zapadnog tipa na kojima bi se u posebnoj sali okupljali najugledniji lanovi tadanjeg drutva zbog toga se Despia Kua doivljava preteom suvremenog pozorita u Sarajevu.

Posljednji potomci porodice Despi odselili su iz Sarajeva u Belgiju 1967. godine ostavivi kuu gradu sa eljom da u njoj bude otvoren muzej.

Despii su takoer bili vlasnici kue unutar koje se danas naazi Muzej knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine.Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Despia kua je proglaena 2005. godine.

^

Na ovome mjestu nekadao je stajao spomenik Franji Ferdinandu prijestolonasljedni-ku Austro-Ugarske Monarhije kojega je na istom ovom mjestu zajedno sa suprugom, ekom gro&com So&jom Chotek uspjeno atentirao mladi Gavrilo Prncip dana 28.6. 1914. nakon ega je Autro- Ugarska Moranhija objavila rat Kraljevini Srbiji to je nak-nadno rezultiralo Prvim svjetskim ratom.

Spomenik umorstva u ast Ferdinanda i So&je podie se 1917. godine, tri godine na-kon atentata, a samo godinu dana nakon podizanja biva razmontiran i sklonjen u batu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Odatle je misteriozno nestao sredinom 1970-ih, a danas se dijelovi spomenika nalaze u Umjetnikoj galeriji Bosne i Hercegovine, u Trebinju i na Kobiljoj Glavi.

Gavrilo Princip bio je trei atentator koji je taj dan pokuao atentirati Ferdinanda ispal-ivi dva metka jedan u Ferdinanda drugi u So&ju. Ferdinandove posljednje rijei bile su upuene So&ji: So&ja, So&ja! Nemoj umrijeti! ivi za nau djecu!. Umro je deset minuta kasnije.

Princip se po izvrenju atentata pokuao ubiti ispivi cijankalij no s obzirom da je otrov podijelio s ostalim atentatorima doza nije bila smrtonosna ve mu je samo zadala eluane probleme. Dvadesetogodinji Princip osuen je na smrtnu kaznu no kako je bio maloljetan osuen je na doivotnu kaznu zatvora gdje je i umro od tuberkuloze tri godine kasnije.

Za vrijeme rojalistike Jugoslavije na mjestu atentata postavljena je spomen ploa koja je uspostavom Nezavisne Drave Hrvatske i dolaskom njemake okupacijske sile mak-nuta. Utemeljenjem socijalistike Jugoslavije ploa je vraena i postavljene su stope na mjestu odakle je pucao u prijestolonasljednika. Osnutkom samostalne Bosne i Herce-govine, stope su uklonjene, a obnovom fasade muzeja na ijem je zidu bila ploa, ploa je premjetena nie, naglasivi tako novi stav Bosne i Hercegovine prema atentatoru.

Nekad prva i jedina Evangelistika crkva u Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske uprave izgraena je 1988. godine po nacrtima arhitekte Karla Parika. Centrala potkupolna graevina izraena u romaniko-bizantijskom stilu. 1911. godine graevini je nadograeno lijevo i desno krilo u transeptnoj simetrinoj osi.

Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao visokokolska usta-nova i lanica Univerziteta osnovana je 1972. godine. Zakonom o njenom osnivanju, donesenim iste godine, utvreni su i njeni osnovni zadaci, prije svega obrazovanje likovnih umjetnika i organiziranje nastave za obrazovanje natavnika likovnog obrazovanja za osnovne i srednje kole.

Svoju djelatnost Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu od 1981. godine obavlja u renoviranoj i adaptiranoj zgradi bive evangelistike crkve. Akademija likovnih umjetnosti, od svog osnivanja je upisala 2331 polaznika i do maja 2012. godine biljei 1212 zavrenih studenata dodiplomskog studija. Postdiplomski studij je zaivio 1983. godine i do kraja 2012. je magistriralo 1212 studenata.

Karlo Parik najreprezentativniji je eki arhitekt Austro-Ugarskog razoblja u Sarajevu gdje se od svog dolaska kao 26-godinjak zadrava ezdesetak godina do svoje smrti. U svom opusu rada malo tog lijepog i reprezentativnog mu se ne moe pripisat, projektirao je i gradio:

Marijin dvor (sponzorirano od strane Augusta Brauna supruzi Mariji)erijatsko sudaka kola(danas fakultet Islamskih nauka)Vijenica(pseudomauerski stil)Hotel EvropaPravni Fakultet

Zemaljski muzej kao najistanutije Parnikovo djelo otvoreno 1. februera 1888.

ALU