KONVENCIJA O ZABRANI I UKIDANJU NAJGORIH OBLIKA DJEJEG RADA

ZASTUPLJENOST I KATEGORIJE DJEJEG RADA

prema MOR-a 2000.g. 352 milijuna djece u dobi od 5-17 god. ukljueno je u ekonomske aktivnostiod toga 8.4 milijuna ukljueno je u najgore oblike djejeg rada svj.regije posebno pogoene iskoritavanjem djece su: Azija i Pacifik, Latinska Amerika i Karibi, Subsaharska Afrika, Istona i Centralna Europa

UZROCI POJAVNOSTI I EGZISTIRANJA DJEJEG RADA

uvjeti na tritu rada ponuda obrazovnog sustava podjela rada unutar domainstva udio agrikulture u BND visina kunog prihoda ATRAKTIVNOST DJEJEG RADA OITUJE SE U : poveana mogunost zarade za odrasle djeca su loije plaena lake je eksploatirati djeju radnu snagu

NORMATIVNA DJELATNOST U MEUNARODNIM OKVIRIMA NA TEMU DJEJEG RADAZakonske regulative vezane za rjeavanje ovog problema datiraju s poetka 19. odnosno 20. stoljea pitanje minimalne dobi za rad, noni te prinudni rad danas osnovu meunarodne legalne definicije djejeg rada postavljaju Konvencija broj 138. i 182. Meunarodne organizacije rada, te konvencija UN-a o pravima djeteta

NORMATIVNA DJELATNOST MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA

Konvencija br. 5 o utvrivanje minumuma godina za prijam djece na industrijske radove doneena 1919.g.; djeci ispod 14 g. ivota zabranjen je rad u bilo kojoj javnoj ili privatnoj industrijiKonvencija br. 6 o nonom radu mladih osoba u industriji iz 1919. osobe mlae od 18.g. ne smiju se zapoljavati za noni rad; osobe starije od 16 mogu biti zaposlene na noni rad u industrijama koje su taksativno navedene u konvenciji

NORMATIVNA DJELATNOST MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADAKonvencija br. 10 o minimalnim godinama za prijam na poslove u agrikulturi dobna granica je 14 godina; novina je odredba prema kojoj djeca mogu biti zaposlena na poljoprivrednim poslovima samo izvan vremena predvienog za pohaanje nastave Konvencija br.29 o prinudnom ili obvezatnom radu iz 1930. ratificirana od strane 161 drave; obvezuje drave da napuste sve oblike prinudnog/obvezatnog rada

NORMATIVNA DJELATNOST MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA

Konvencija br. 60 o minimalnim godinama za prijem djece na izvanindustrijske radove iz 1937. dobna granica je 15 g.; djeca starija od 13 g. mogu biti zaposlena na lakim poslovima koji nisu tetni i opasni po njihov ivot ali ne due od 2 sata dnevno Konvencija br. 123 o minimalnim godinama za rad u rudnicima iz 1965 dobna granica podignuta na 16 g. ivota za ove poslove

NORMATIVNA DJELATNOST MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA

Konvencija br. 138 o minimalnim godinama iz 1973. minimalne godine ograniene su zavretkom obveznog kolovanja (15 g.); drave ija ekonomija i edukativni sustav nisu dovoljno razvijeni imaju pravo sniziti dobnu granicu na 14 g.; za rad na poslovima koji mogu tetiti zdravlju dobna granica se podie na 18 g.

NORMATIVNA DJELATNOST MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADAKonvencija broj 182 o najgorim oblicima djejeg rada iz 1999. primjenjiva na sve osobe mlae od 18 g.; termin najgori obliciobuhvaa : sve oblike ropstva i postupanja slinog ropstvu, kao to je prodaja odnosno trgovina djecom, duniko ropstvo, prinudan i obvezatan rad, te prinudno ili obvezno novaenje djece za svrhe oruanih sukoba; uporaba, pribavljanje ili nuenje djece za svrhe prostitucije i pornografije uporaba, pribavljanje ili nuenje djece za nezakonite aktivnosti, posebice u svrhe proizvodnje i trgovine drogom, kako je to regulirano u meunarodnim ugovorima rad, koji po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja, moe naruiti zdravlje, sigurnost i moral djece

IPEC - ILO

meunarodni program ija je svrha progresivna eliminacija djejeg rada u svom radu rukovode se standardima postavljenim u konvenciji br. 138 te konvenciji 182 prioritet ine djeca zaposlena temeljem dunikog ropstva, djeca koja rade u tetnim uvjetima, djeca mlaa od 12 g. a posebice djevojice

NORMATIVNA DJELATNOST UJEDINJENIH NARODA

-

-

Deklaracija o pravima djeteta 1959. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima Meunarodni pakt o ekonomskim i kulturnim pravima 1966. Konvencija o pravima djeteta 20. studenog 1989.- zatita djeteta od ekonomske eksploatacije, od svih oblika fizikog i mentalnog nasilja, povrede ili zlouporabe, zanemarivanja, zlostavljanja ili iskoritavanja; nalae uspostavu socijalnih programa za potporu djeci Konvencijom se djeci priznaju odreena prava: pravo na edukaciju, pravo na odmor i razonodu, te slobodnu participaciju u kulturnom ivotu i umjetnosti

NORMATIVNA DJELATNOST UJEDINJENIH NARODA

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima priznaje pravo na zatitu djeteta, bez obzira na spol, rasu, jezik, nacionalnu ili socijalnu pripadnost na nain da su mjere zatite prilagoene njegovom statusu malodobnika, uzimajui pri tom u obzir njegovu obitelj, drutvo i dravu Odredbe Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima tite djecu i mlade osobe od ekonomske i socijalne eksploatacije, oznaavajui je tetnom za njihovo zdravlje, moral, normalan razvoj; drave su dune postaviti dobni limit ispod kojeg se ne smije ii kod zasnivanja plaenog zaposlenja

PORAZNE INJENICE U POGLEDU DJEJEG RADA U SVIJETU

75 milijuna djece ne polazi osnovnu kolu i poinje raditi od najranijeg djetinjstva 191 milijun djece od 5 do 14 g. sudjeluje u nekom obliku ekonomske aktivnosti u subsaharskoj Africi svako peto dijete doe do srednje kole 2001. g. na Filipinima je radilo 4 milijuna djece od 5-17 g., od toga 2,4 milijuna na opasnim poslovima (18.000 u rudnicima i kamenolomima) djeca za rad od 8-12 sati zarade dolar na dan

POPIS SVJETSKI POZNATIH BRANDOVA KOJI SVOJ UTRAK ZARAUJU NA DJEJIM LEIMA

BENETTON- ne dozvoljava uvid i neovisnu kontrolu (mjesta proizvodnje: Italija, Maarska, Turska, Indija) CHICCO- proizvodi za djecu proizvedeni od djece. Zabranjuju svaki uvid u radna mjesta na azijskom podruju CHIQUITA BANANE- jo jedna izrabljivaka tvrtka koja ak zabranjuje bilo kakvu suradnju s organizacijama za zatitu djece. Na njihovim je farmama najvei broj umrlih (to odraslih, to djece) od posljedica pesticida. COCA-COLA- postoji dokazni materijal koji pokazuje djecu na plantaama narani i eerne trske ESPRIT- kineski liferanti esto zapoljavaju kratkorono djecu koja rade 93 sata tjedno FERRERO- ne postoje kontrole na plantaama kakaa u zapadnoj Africi KAPPA- odbijaju svaku suradnju s djejim organizacijama (proizvode u Indoneziji, kontrole nisu dozvoljene) MATTEL igrake- nevjerojatno kako ba industrija igraaka cijeni djeji rad, zapoljavaju djecu od Meksika do Indonezije odakle dolaze Barbike i cjelokupni Barbie asortiman, kontrole su zabranjene

NIKE - lagana preobrazba nakon pada prodaje i akcija zbog djejeg rada. Najbolji primjer kako potroa moe utjecati na politiku firme.

ZAKLJUAK "Nemam budunosti jer u 10 godina ivot me nauio da ne valja suvie planirati."