Preuzmi PDF 15 MB

udruga “kamensko” novi početak na knežiji

Bookcrossing razmjena knjiga u cekateu

poznati iz susjedstva Intervju: vedran mlIkota

broj 26/27proljeće/ljeto 2014.Besplatno kvartovsko glasilo

Svi životi trešnjevačkih ulica

broj 26/27proljeće/ljeto 2014.

2

glas trešnjevke | proljeće / ljeto

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

od 7 do 107

Kvartovski puls

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

riječ urednice

dragi trešnjevčani i trešnjevčanke,

došlo je vrijeme za proljetno izdanje Glasa Trešnjevke, a u novome smo vam broju pripremili mnoštvo tema koje ćete zasigurno sa zanimanjem pročitati. Kao i do sada, u prvome godišnjem broju donosimo pregled malih komunalnih akcija za koje je ove godine osigurano više novca nego lani. Slijedi stoga uređenje dječjih igrališta i nogostupa, saniranje ulica, postavljanje ograda oko školskih igrališta, obnova javne rasvjete i, naravno, uređenje zelenih površina. Upravo je uređenje parkova stavljeno na popis prioriteta obiju gradskih četvrti, a što bi još u kvartu trebalo poboljšati, Trešnjevčani će moći reći i članovima svojih mjesnih odbora na veselicama koje će se, ovisno o rasporedu, održavati između lipnja i listopada. Uz kvartovske fešte, svi su pozvani i na “Prečkofest” na kojem će već tradicionalno nastupiti Renato Metessi. Na istome ćemo koncertu doznati ima li i koji novi Metessi među klincima iz trešnjevačkih demo bendova. Kad smo kod novih talenata, u ovom vam broju donosimo i priče o plesnim i glazbenim amaterima koji su tijekom travnja i svibnja na CeKaTeovoj sceni pokazali što sve znaju. Talente smo pronašli i među đacima Elektrostrojarske obrtničke škole u Selskoj gdje se za dva među ženama neuobičajena zanimanja školuju učenice – buduća automehaničarka i elektromehaničarka. Porazgovarali smo i s talentiranim mladićima koji su zaslužni za to što je oronula kuća na križanju Vukovarske ulice i Nove ceste dobila novo ruho. A zbog svih onih koji i sami žele novo ruho, razgovarali smo s novim susjedama na Knežiji – radnicama okupljenima u Udrugu “Kamensko”. Za sam smo kraj, kao i uvijek, popričali s poznatim susjedom, Vedranom Mlikotom, te otkrili zašto i on voli život na zapadnome dijelu grada.

anita končar

Trešnjevka sjever

str. 4-5

Trešnjevka jug

str. 6-7

Riječ imaju predsjednici

str. 8

Projekt BookCrossing

str. 9

Susreti Plesni i glazbeni amaterizam

str. 10-11

Poznata trešnjevačka ruševina

str. 15

Udruga “Kamensko”

str. 16-17

Kolumna Nives Opačić

str. 18

Boksački klub “Metalac”

str. 22

Mala škola za bicikliste

str. 23

Cure u “muškim” zanimanjima

str. 19

Dnevni boravak za beskućnike

str. 20-21

Kolumna Dubravke Miljković

str. 24

Događanja u knjižnicama

str. 25

Intervju: Vedran Mlikota

str. 26-27

Svi životi trešnjevačkih ulica

str. 28-29

Slobodna knjižnica “Prečko”

str. 30

Najave događanjaInMusic festival

str. 31

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3

sadržaj

Kvartura Kvartovski demo bendovi 2014.

str. 12

Retrovizor

str. 13

Najave

str. 14


Novosti iZ četvrti

Treš njev ka sjev ernajviše novca, i to 5,37 milijuna kuna, potrošit će se na uređenje javnoprometnih površina i oBjekata

Na sjednici Vijeća grad-ske četvrti Trešnjevka sjever koja je održana

25. veljače 2014. donesen je Plan malih komunalnih akcija za 2014. godinu. Plan je “težak” 8,3 milijuna kuna, što je gotovo dva milijuna više nego 2013. godine. Najviše novca, i to 5,37 milijuna kuna, potrošit će se na uređenje javnoprometnih povr-šina i objekata. Slijedi uređiva-nje igrališta i zelenih površina, za što je namijenjeno 2,6 mili-juna kuna, renoviranje prostora mjesne samouprave i drugih javnih objekta (228.000 kuna) te izrada projektne dokumentacije postavljanja nove javne rasvjete (90.000 kuna).

Parkovi, igrališta i zelene Površine

Napokon je na redu uređe-nje dječjeg igrališta u Novoj cesti na kućnom broju 4. Ove godine u planu su uređenja dječjih igrališta na lokacijama: Krapinska – Kunagorska i Ribnička od kućnog broja 41 do 46 (MO “N. Tesla”), Ulica Matka Baštijana iza broja 54 (MO “Dr. A. Starčević”), Lazinska (MO “Ljubljanica”), Jablanska od broja 17 do 27 i Zagrebačka od kućnog broja 175 do 185 (MO

“Rudeš”). U MO-u “Pongračevo” uredit će se dječje igralište na Fallerovu šetalištu od broja 35 do 39 i na križanju Veprinačke i Mošćeničke ulice. Planira se uređenje školskih igrališta u osnovnim školama “Kralj Tomislav” i “J. Klović” u Novoj cesti te u parku Doma umirov-ljenika “Trešnjevka” na Trgu Slavoljuba Penkale. Zrinjevac će posaditi cvijeće u žardinjere u Ozaljskoj na Remizi, a cvijeće i ukrasno bilje ukrasit će park iza benzinske crpke na križa-nju Badalićeve i Kranjčevićeve te zelenu površinu na križanju Kranjčevićeve i Adžijine.

Predstavljen Projekt “FUPOL”

Vijećnicima gradske četvrti Trešnjevka sjever predstavljen je projekt “FUPOL – inteligen-tni alati za oblikovanje politika”. Riječ je o alatu koji prikuplja, analizira i obrađuje mišljenja građana o raznim lokalnim te-mama koje građani objavljuju na blogovima i društvenim mre-žama poput Facebooka, Twitera i Youtubea. Tako će “FUPOL” omogućiti zagrebačkoj gradskoj upravi da čuje želje i probleme građana, a time i uspješnije za-dovoljava njihove potrebe.

Projekt su predstavile Elizabeta Knor, stručna savjet-nica Ureda gradonačelnika, i Silvana Tomić, direktorica Zavoda za informatičku djelat-nost Hrvatske. Projekt se provo-di sredstvima Europske unije, a njegov je proračun nešto veći od 9,1 milijun kuna, pri čemu Unija financira više od 6,5 milijuna. U njemu sudjeluje 17 partnera iz devet europskih zemalja i Kine, a iz Hrvatske Grad Zagreb i Zavod za informatičku djelat-nost Hrvatske. Grad Zagreb uključen je u projekt kao pilot-korisnik i ocjenjivač “FUPOL-a”, a procjena bi trebala trajati 48 mjeseci.

Plan malih komunalnih akcija za 2014. “težak” je 8,3 milijuna kuna

tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea

novosti iz četvrti


5

trešnjevačke ulice – bez ruPa

Iz prošle godine prenesene su dvije akcije, i to uređenje nogostupa u Jablanskoj uli-ci u Mjesnom odboru (MO-u) “Rudeš” i kolnika u Razvorskoj na Ciglenici. Ove bi se akcije trebale realizirati do lipnja. Najvredniji projekt u 2014. godini, koji će stajati 770.000 kuna, uređenje je nogo-stupa na objema stranama Tratinske uli-ce, i to cijelom dužinom od Ulice Florijana Andrašeca do Nove ceste. Planira se uređe-nje kolnika u Mosorskoj ulici i Ljubljanici, Crikveničkoj i Modruškoj u MO-u “Stara Trešnjevka” te Rudeški odvojak u MO-u

“Rudeš”. U MO-u “Nikola Tesla” uredit će se kolnici u Žumberačkoj, Slavetičkoj i Lipovečkoj ulici, u MO-u “Ciglenica” uređivat će se kolnici Ulice Mate Meršića i Rozganskoj te kolnici u Novotnijevoj (MO

“Samoborček”) i Šibenskoj (MO “Dr. Ante Starčević”).

Prijedlog za imenovanje staze Po velečasnom Franji juraku

Vijeće gradske četvrti predložilo je da se po vele-časnom Franji Juraku imenuje staza u Mjesnom odboru “Nikola Tesla” pokraj župe sv. Marka Križevčanina. Velečasni Franjo Jurak punih je 36 godina služio u župi sv. Marka Križevčanina, a građani ga pamte kao čovjeka koji je cijeloga života neumornim humanitarnim djelovanjem pomagao potrebitima. Velečasni Jurak isticao se razvijanjem zajedništva među svećenicima i župljanima, a važan je njegov doprinos i pot-pora gradnji pravoslavne crkve u Glini dok je djelovao na tome području.

trešnjevačka legenda zvonko šPišić Proslavio rođendan

Zvonko Špišić, velikan zagrebačke šansone, proslavio je 77. rođendan. Trešnjevčaninu koji je opjevao svoj kvart pjesmom “Trešnjevačka balada” dug i sretan život u njegovu trešnjevačkom domu zaželjeli su predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Ivan Butorac, gradonačelnik Milan Bandić te brojni gradski uglednici i prijatelji. Na proslavi se čulo nekoliko zanimljivo-sti poput inicijative da “Trešnjevačka balada” postane trešnjevačka himna, a gradonačelnik Bandić obećao je da će se do 2017. godine potpuno rekonstruirati Trešnjevački trg koji će time postati važan poput Trga bana Josipa Jelačića.

inicijativa za Postavljanje sPomenika

Vijeće gradske četvrti predložilo je da se slavnom izumitelju Slavoljubu Penkali postavi spomen-obilježje na trgu koji nosi njegovo ime, ispred doma za umirovljenike. Na Šetalištu Jurija Gagarina, pokraj križanja sa Savskom cestom, postavilo bi se spomen-obilježje prvom čovjeku u svemiru, Juriju Gagarinu.

Šetalište Jurija Gagarina Rođendanska proslava Zvonka Špišića

Tratinska ulica

Treš njev ka jugDeset milijuna kuna za uređenje kvarta

6


novosti iz četvrti

tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea

najviše će se ove godine uložiti u igralište u mjesnom odBoru “gajevo”, u tzv. trokutu macanovićeve, puštekove i prosenikove

Plan malih komunalnih akcija za Trešnjevku jug donesen je na sjednici

Vijeća gradske četvrti održanoj 4. veljače 2014. godine. Planom je predviđeno uređenje jav-noprometnih površina, dječ-jih igrališta, zelenih površina, prostorija mjesne samouprave i postavljanje instalacija javne rasvjete što će ukupno stajati 10,25 milijuna kuna, čak 2,3 milijuna više nego lani.

Prioritet su zelenilo i Parkovi

Uređivanje dječjih igrališta i parkova te zelenih površina prioritet je Trešnjevke jug i ove godine pa će se na to potrošiti čak 70 posto proračuna odnosno sedam milijuna kuna. Obnovit će se napokon igralište u Odakovoj ulici u Prečkom, a najskuplje ulaganje ove je godine igra-lište u Mjesnom odboru “Gajevo”, u tzv. trokutu Macanovićeve, Puštekove i Prosenikove. Na Jarunu će se obnovi-ti igralište u Našičkoj 40, uz zgradu u Ulici Marice Barić, a planira se projekti-ranje i rekonstrukcija dječjih igrališta u Gredicama, u Ulici Antona Stipančića na broju 24 i Ulici Borisa Hanžekovića 30. Uredit će se i prostor na Knežiji na stazi u Baranovićevoj, u Ulici Ludovika Zelenika te na Poljani Zvonimira Dražića. Također se planira urediti i prostor u Ulici Rudolfa Bićanića i Ulici braće Cvijića od broja 25 do 27. Sanirat će se staze na Srednjacima od broja 28, staze u Siječanjskoj ulici od broja 9 do 17, staza Srednjaci – Hećimovićeva, staza u Vitasovićevoj poljani od broja 4 do broja 6, staza u Ujevićevoj 13 i puteljak Poljana Dragutina Kalea od broja 10.


7

novosti iz četvrti

uređuju se ograde vrtića i škola

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug u sklopu ma-lih komunalnih akcija pomaže i predškolskim i školskim ustanovama pa će se ove godine urediti školska igrališta i popraviti ograde u Osnovnoj ško-li “Ivan Meštrović” u Mjesnom odboru “Gajevo”, OŠ “Bartola Kašića” na Jarunu, OŠ “Vrbani”, OŠ

“Horvati”, a novi koševi za smeće postavit će se na zelenim površinama na Jarunu u Ulici Hinka Würtha i Ulici Hrvatskog sokola te u parku za pse na adresi Palinovečka 19 duž ulice Kutnjački put i oko Rujanske 4. U Dječjem vrtiću “Matija Gubec” uredit će se dvije dvorišne terase, a u Dječjem vrtiću

“Jarun”, Bartolići 39a, postavit će se oglasna ploča i zasaditi šest stabala i živica.

saniranje oštećenih kolnika

Za dovođenje u red oštećenih kolnika namijenjeno je 2,78 milijuna kuna, a ra-dovi će obuhvatiti Starobrodsku, Kružnu od Pakoštanske do Ulice F. Budickog i Benkovačku ulicu. Nogostupi će se ure-đivati u Rujanskoj od kućnog broja 11 do 21, s obje strane Ujevićeve od Ulice D. Bazjanca do Zagrebačke avenije, na Srednjacima od Ulice Blaža Trogiranina do Vurovčice te na 200 metara istočnog dijela Ulice Rudolfa Bićanića.

javna rasvjeta

U ovoj će godini zasvijetliti sedam stupo-va javne rasvjete, i to na dječjem igralištu Lipanjska – Ožujska na Vrbanima, a na-pravit će se projektna dokumentacija za rasvjetu na dječjim igralištima u Ulici D. Bazjanca i ulici Mlaka.

veselice u Povodu dana mjesnih odbora

Vijeće gradske četvrti priprema u su-radnji s Centrom za kulturu “Trešnjev-ka” niz zabavnih i kulturnih programa poput dana Gajeva i Jaruna, Prečkog, Vr-bana, Knežije te Horvata i Srednjaka, koji će se održavati ovisno o rasporedu izme-đu lipnja i listopada ove godine. Prvi su na redu Dani Jaruna i Gajeva koji će se obilježiti u subotu, 7. lipnja. Sljedećeg vi-kenda, 14. lipnja, slijedi “Prečkofest” na kojem će, već tradicionalno, četvrtu go-dinu uzastopce nastupiti Renato Metessi, ujedno i glavni producent pozornice. Uz Renata, koji je i stanovnik Prečkog, na-stupit će brojni gosti, a istaknuti treba in-kluzivni bend Razlika u kojem sviraju tri slijepe osobe. Početkom rujna obilježit će se Dani Horvata i Srednjaka, polovinom rujna bit će fešta na Vrbanima, a u listo-padu slavit će se Dani Knežije.

lakši PristuP osobama s invalidnošću

Prilazi prostorijama mjesnih odbo-ra “Gajevo” (A. Prosenika 9), “Jarun” (Hrgovići 57a) i “Vrbani” (Rudeška 148) postat će dostupni osobama s invalidno-šću. Sagradit će se naime ulazne rampe, proširit će se ulazna vrata i osigurati po-sebna parkirna mjesta.

akcija uklanjanja ambrozije

Vijeće za prevenciju gradske četvrti Trešnjevka jug organizira akciju borbe protiv ambrozije koja će se provoditi tijekom svibnja i lipnja. Cilj je akcije educirati građane o ovome alergenu koji ometa kvalitetu života sve većeg broja naših sugrađana i izaziva velike zdravstvene probleme. Vijeće za pre-venciju izradilo je plakat s fotografijom ambrozije i osnovnim informacijama o biljci, a tijekom lipnja plakati će se dijeliti i izložiti na oglasnim pločama u školama, vrtićima, ambulantama, objektima lokal-ne samouprave i drugim javnim mjestima. Tijekom svibnja u osnovnim će se školama na nastavi pri-rode i društva ili biologije organizirati predavanje o ambroziji, a djeca će uklanjati taj korov u škol-skome dvorištu.

OŠ “Ivan Meštrović”

DV “Jarun”

riječ imaju predsjednici


Dragi Trešnjevčani!

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug donijelo je na sjednici u siječnju ove godine dokumente koji određuju aktiv-nosti u 2014. godini pa je tako donesen program rada za 2014., izvješće o radu za 2013., financijski plan za 2014. te plan malih komunalnih akcija za 2014. koji vrijedi 10,255.700 kuna. Ovaj smo iznos rasporedili što je moguće praved-nije i prema prioritetima.

Planom MKA predviđeno je ure-đivanje i sanacija kolnika. Planira se saniranje 700 metara Kružne ulica (od Pakoštanske do Ferdinanda Budickoga), 250 metara Starobrodske i 150 metara Benkovačke. Obnovit će se nogostupi u Knežiji, Vrbanima, u Mjesnom odboru “Horvati-Srednjaci”, a sve sukladno troškovnicima ugovo-renima s Holdingovom podružnicom Zagrebačke ceste.

Da su nam važna pluća gradske četvrti, potvrdili smo i planom MKA u kojem je za uređenje zelenih površina i igrališta ugovoreno najviše akcija s Holdingovom podružnicom Zrinjevac, a radovi će stajati oko 7,000.000 kuna.

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug u sklopu malih komunalnih akcija pomaže i predškolskim i školskim usta-novama pa se planiraju brojne akcije za škole i vrtiće: od uređenja prilaza, igra-lišta, nabave opreme za igrališta poput mreža, koševa i sličnog, postavljanja ograde oko objekata i drugoga. Dječjem vrtiću “Matija Gubec” uredit ćemo dvije dvorišne terase, a u vrtiću “Jarun” u Bartolići 39a postavit će se oglasna ploča i zasaditi šest stabala i živica.

Vijeća mjesnih odbora u suradnji s Vijećem gradske četvrti i Centrom za kulturu “Trešnjevka” pripremaju i pro-slave dana mjesnih odbora.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug saša molan

Dragi sugrađani!

Pred vama je plan malih komunalnih akcija za 2014. godinu. Nastojali smo sredstva što ravnomjernije rasporediti, uz uvažavanje posebnosti pojedinih mjesnih odbora kao što su, primjerice, veličina i opće stanje komunalne infra-strukture u pojedinim mjesnim odbo-rima. Slijedom toga, neki su odbori dobili nešto više sredstava od prosjeka, a to su MO “Stara Trešnjevka”, “Rudeš” i “Nikola Tesla”. Isto tako, treba ista-knuti da su vijećnici plan prihvatili jednoglasno što pokazuje da smo postigli konsenzus oko ovog važnog dokumenta i da smo imali jasne i tran-sparentne kriterije prema kojima smo ga usvojili.

Sve akcije iz plana podjednako su nam važne jer su, da tako kažem, pri-oriteti prioriteta pa ne bih posebno

izdvajao nijednu akciju. Nama su sve jednako važne. Nažalost, mnoge potrebne akcije nisu ušle u plan MKA zbog ograničenih novčanih sredstava koja su nam na raspolaganju.

Rado bih istaknuo novu praksu da se u mjesnim odborima organiziraju tribine građana, a koje su započele u travnju. Na tribinama se građani mogu izravno informirati o stvarima koje ih zanimaju, a na koje će im odgo-voriti predsjednici mjesnih odbora i predsjednik Vijeća gradske četvrti. Isto tako, građani mogu iznijeti nepo-sredno svoje probleme ili pritužbe na rad mjesne samouprave. Mislim da je ovakav način neposredne komunika-cije izuzetno važan za poboljšanje rada mjesne samouprave i nadam se da će tribine biti što posjećenije.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever ivan Butorac

sve male komunalne

akcije jednako su nam važne!

Vijeće grADsKe četVrti

treŠnjeVKA jUg

Vijeće grADsKe četVrti

treŠnjeVKA sjeVer

uređujemo zelene

površine, brinemo se i o plućima

gradske čeTvrTi

8


9

K njige moraju biti slo-bodne, a ne zarobljene na policama. Tako ba-

rem misli Ron Hornbaker, za-četnik pokreta razmjene knji-ga koji danas poznajemo pod nazivom – bookcrossing. Nai-me, Amerikanac Ron Hornba-ker uočio je kako na svijetu po-stoje mrežne stranice za praće-nje novčanica i fotografija, ali ne i one koje prate knjige. Uz pomoć supruge te kolega Bru-ce i Heather Pedersen pokre-nuo je u ožujku 2001. inicija-tivu koja je vrlo brzo izrasla u međunarodni pokret s veli-kim brojem aktivnih članova. Zahvaljujući tomu pokretu do danas je “oslobođeno” više od 15 milijuna knjiga koje i dalje putuju i bivaju nakratko zaro-bljene da bi ponovno bile pu-štene u svijet knjigoljubaca. Godine 2011. Zagreb je dobio svoju prvu bookcrossing zonu, i to u Nacionalnoj i sveučiliš-noj knjižnici, a u Noći knjige u Centru za kulturu “Treš-njevka” proglašena je CeKa-Te BookCrossing zona – prva službena zona na Trešnjevki. Uz ovu prvu zonu za razmje-

nu knjiga, Trešnjevka bi nove zone trebala dobiti i u nekoli-ko škola.

Ova se međunarodna akcija realizira i ostavljanjem knjiga na javnim mjestima s poru-kom: “Pročitaj me!” To jasno pokazuje da knjiga nije izgu-bljena nego namjerno ostavlje-na. Svi koji žele knjige pustiti u svijet, prije no što ih ostave na klupi u parku, tramvaju ili u nekoj od službenih zona, tre-baju ih označiti naljepnicom koja se može preuzeti s mrež-ne stranice www.bookcrossing.com. Na naljepnicu se zapisu-

je jedinstveni identifikacijski broj (BCiD) koji se preuzima nakon besplatne registracije, a on omogućuje praćenje knjige. Dakako, to je moguće jedino ako novi čitatelj taj broj upiše na službenoj stranici pokreta BookCrossing i tako javi da je knjiga kod njega. Uz to što se knjige putem stranice mogu pratiti, one se mogu i tražiti jer stranica nudi i opciju lova na knjige u susjedstvu. Sve koji ipak nisu raspoloženi za lov na omiljeno štivo po Zagrebu po-zivamo da knjige donesu ili pak pronađu u CeKaTeovoj zoni.

idemo u

CeKaTeRAZMJENA KNJIgA

Uzmi me, pročitaj i ponovno pusti na slobodu!U Noći knjige u Centru za kulturu “Trešnjevka” proglašena je CeKaTe BookCrossing zona – prva službena zona na Trešnjevki

tekst: Anita Končar

Knjige putuju kroz 132 zemlje Prema podacima sa službene stranice BookCrossinga, u ovu su međunarodnu akciju uključene 132 zemlje, a na prvom je mjestu po razmjeni knjiga SAD . Što se Europe tiče, najviše knjiga “oslobođeno je” u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, a najmanje u Portugalu i Španjolskoj.

idemo u CeKaTe


10susreti

Talent bez rada i treninga ne znači ništa

Više od deset tisuća ljudi prošlo je kroz CeKaTe tijekom travnja i svibnja

kad su se održale dvije mani-festacije – 11. susreti plesnih grupa i 37. susreti zagrebačkih glazbenih amatera. U mjesecima glazbe i plesa publika je mogla vidjeti i čuti kako zvuče najbo-lji društveni ansambli, puhački orkestri, tamburaški sastavi, zborovi... Na CeKaTeovoj sceni izvodio se klasični i suvremeni ples, a grupe iz cijele Hrvatske natjecale su se i u kategorijama step, društveni ples, jazz, show te u kategoriji urbanog plesnog izričaja. Najbolji od najboljih nastupili su i na Festivalu ple-sa, a za njih će biti organizirana i “Gala večer plesa” koja će se održati u prosincu.

Obje manifestacije, koje se već duži niz godina održavaju u Centru, imaju isti cilj – podi-zanje kvalitete amaterske plesne i glazbene scene. Kakva je situa-cija u plesnome amaterizmu, za

Tijekom travnja i svibnja održani su 11. susreti plesnih grupa i 37. susreti zagrebačkih glazbenih amatera

tekst: Anita Končar Foto: CeKaTe, Branimir Butković

Tomislav Mužević iz Plesne radionice M, Rijeka

“Transform”, Zagreb

idemo u CeKaTe

10 000 izvođača i posjetitelja


11Glas Trešnjevke ispričala je pred-sjednica stručnog povjerenstva 11. susreta Tamara Savičević.

“Generalni je dojam da je sve više mladih zainteresirano za ples, sve je veći broj plesača i plesna se kultura i na ovaj način razvija. Plesni su susreti prigoda onima koji su iz decen-traliziranih mjesta i sredina da vide i druge plesače i dobiju neki dojam, a to uvijek djeluje poti-cajno”, rekla je predsjednica stručnog povjerenstva Susreta. Iako je zadovoljna onim što su plesne grupe pokazale na sceni, smatra da je došlo do inflacije plesnih grupa. “Prije je plesnih skupina možda bilo i manje, no moglo bi se reći da su kvalite-tom bili na većoj razini jer su sve one imale plesne pedagoge koji su radili s plesačima. Danas je zbog dostupnosti informacija i putem interneta moguće da se veći broj ljudi bavi plesom, no s druge strane neki misle da im je za ovaj posao dovoljno što su

KAD ŠKOLArCi PjeVAjU ABBA-UU sklopu 37. susreta zagre-bačkih glazbenih amatera održana je i Smotra glazbenog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola grada Zagreba. Tijekom dvaju dana održavanja Smotre u programu je sudjelo-valo više od 500 učenika koji pjevaju u 19 školskih zborova, a uz hrvatske tradicijske pje-sme, na Smotri su se mogli čuti i hitovi grupe ABBA , L. Richiea i Michaela Jacksona. U natje-cateljskom dijelu Smotre sudje-lovalo je sedam zborova, a njih pet predloženo je za Državno natjecanje. Cilj je Smotre potaknuti darovitost, aktivno bavljenje glazbom te podići glazbenu kulturu mladih. Gosti Smotre bili su članovi Udruge “Dobre vibracije” u suradnji s Centrom za odgoj i obrazova-nje “Slava Raškaj”, a domaćin je bila Osnovna škola “Zapruđe”.

bili na par satova plesa te da na račun toga mogu voditi plesnu grupu”, kaže Savičević. Internet je krivac i za kopiranje plesnih koreografija, no predsjednica stručnog povjerenstva ne misli da su koreografije viđene na Susretima “posuđene”, nego da im nedostaje malo mašte jer se uglavnom rade po špranci. Ipak, među više od 65 plesnih grupa i čak 2000 plesača bilo je i plesača koji su ponijeli titulu mladih ple-snih talenata, kao i grupa koje su ostvarile izniman scenski dojam. Među tim amaterima ima i onih za koje možemo reći da će uplo-viti i u profesionalne vode. “Za dobroga je plesača podjednako važan talent te rad na sebi. Talent možda može olakšati put, no bez rada i treninga to ne znači ništa. Isto tako, ne treba one koji možda nisu jednako talentirani olako otpisati. Dobar plesni pedagog i za takve treba naći izazov i treba ih poticati”, ista-knula je Tamara Savičević.

1500 glazbenika

Plesni studio “Step by step”

Akademski harmonikaški orkestar

“Ivan Goran Kovačić”

Smotra školskih zborova

2000 plesača 13

koncerata

idemo u CeKaTe


Najbolji demo bendovi nastupit će i na

festivalu “Bundek fest 2014.” te na Trgu bana

Jelačića u sklopu “Adventa u Zagrebu”

tekst: Anita Končar Foto: Branimir Butković

Bend “Razlika”

Bend “TarzanPanter”

KvARTovski demo bendovi 2014.

Kako zvuče najbolji za-grebački demo bendo-vi mogli su čuti svi koji

su se odazvali na barem jedan od četiri koncerta koji su tije-kom svibnja i početkom lipnja organizirani u sklopu projek-ta “KvArtura – KvArtovski demo bendovi 2014”. Nakon što je u travnju bio otvoren na-tječaj, ocjenjivački je sud među prijavljenim demo bendovima odabrao 16 najboljih, a to su: Črni pes, Kazan, Perle, Razli-ka, Mnogi Drugi, Ministarstvo napada, Altra, Exit, Red Boom Bang, Post-Coital Silence, Tar-zanPanter, K’o Zmaj, Se’am, Ro-bija Hrvata, ČudNoReĐe i D.I.K.

Svi oni nastupili su na kon-certima koje su zajednički re-alizirali partneri na projektu: Centar za kulturu i informaci-je “Maksimir”, Centar mladih

“Ribnjak”, Centar za kulturu “Trešnjevka”, Centar za kul-turu Pučkog otvorenog učili-šta Zagreb i Centar za likovni odgoj. Projekt “KvArtovski demo bendovi 2014.” realizira se u sklopu “KvArture”, to jest projektnog umrežavanja zagre-bačkih centara za kulturu, a cilj je projekta razviti i promovira-ti urbanu kulturu zagrebačkih kvartova te pozicionirati centre za kulturu kao žarište kulture. Prvi u nizu koncerata bio je koncert pokraj Boćarskog doma, a ovogodišnju je “KvArturu”

otvorio bend Črni pes. Na isto-me je koncertu nastupio i bend Razlika koji je u Centru “Vinko Bek” osnovan prije pet godina. Bend je poseban jer su tri od pet članova osobe s oštećenjem vida, ali to im ne predstavlja nikakvu prepreku jer, kako kažu, za glazbu i dobru energiju na po-zornici nije potreban vid. Boje Trešnjevke na ovogodišnjoj su “KvArturi” branili bendo-vi: TarzanPanter, Ministarstvo napada, ČudNoReĐe i Robija Hrvata.

Svi koji su propustili nastu-pe bendova koje smo “izvukli” iz kvartovskih garaža moći će ih pogledati u glazbeno-doku-mentarnom filmu “KvArtovski demo bendovi 2014.”, a najbolji demo bendovi moći će nastupiti i na festivalu “Bundek fest 2014.” te na Trgu bana Jelačića u sklo-pu “Adventa u Zagrebu”. Uz četiri koncerta u sklopu ovogo-dišnje “KvArture” za polaznike fotoradionica Fotokluba Centra za kulturu POUZ-a organiziran je i fotonatječaj na temu rock-fo-tografije, a najbolje fotografije s koncerata moći će se razgledati na izložbi čije je otvorenje plani-rano u rujnu 2014.

12


CeKaTe

Retrovizor

“čArOBni Prst” – BesPLAtne rADiOniCe tijeKOM ŠKOLsKih PrAZniKAProljetni školski praznici i ove su godine u CeKaTeu bili rezervirani za svakodnevno druženje – dnevni boravak. Školarci su tako mogli sudjelovati u kreativnim radioni-cama “Čarobni prst”, a izrađivali su se ukrasi za uskrsni stol: papirnate pisanice, zečići i ptičice od tkanine, košarice od kolaža i uskrsni mobili. Uz radionice za djecu, tijekom praznika organizirana je i obiteljska radionica izrade uskrsnih gnijezda.

iZLOžBA FOtOgrAFijA “sVjetLeće KrUžniCe”Izložba fotografija rasvjetnih tijela, točnije lustera, mogla se u Galeriji

“Modulor” razgledati od 4. do 21. ožujka. Kroz niz fotografija posje-titelji su mogli doživjeti drugačiju percepciju ovog uporabnog i deko-rativnog objekta. Gledan odozdo svaki se klasično oblikovan luster pretvara u kružnicu iz koje je u prvi mah nemoguće iščitati pravu prirodu objekta. Ta pomaknuta vizura, odnosno pozicija snimatelja smještenog točno ispod samog sre-dišta, daje običnom objektu drugu dimenziju i dekorativnu kvalitetu. Sveden na kružnicu luster postaje dijelom priče o kružnom obliku koji nema ni početak ni kraj, koji je, bez obzira na izvanjske razlike, simbol cjeline i sveobuhvatnosti. Autorica je izložbe Sanja Pribić, ilustratorica, slikarica i grafičarka.

CiKLUs insPirAtiVnih DOKUMentArnih FiLMOVA PO Mjeri čOVjeKA U sklopu projekta “Psihičko zdravlje u zajednici - terapija po mjeri čovjeka” koji Udruga “Ludruga” provodi u suradnji s Centrom za kulturu

“Trešnjevka” u Galeriji “Modulor” održan je niz besplatnih projekcija dokumentaraca i tribina na temu psihičkog zdravlja. Jedan od njih je i film “Skidanje s psihofarmaka” (Daniel Mackler, 2013). Film prati događaje iz lipnja 2012. kad se dvadesettroje ljudi skupilo da bi raspravljalo o skidanju sa psihofarmaka. U sklopu obilježava-nja Svjetskog dana shizofrenije odr-žana je prezentacija Nacrta zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama koju je vodio Kristijan Grđan i projek-cija dokumentarnog filma “Uzmi ova slomljena krila” o potpunom oporavku dviju žena od teške shizofrenije.

12. nAtjeCAnje PjeVAčKih ZBOrOVA – ZAgreB 2014.Mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog 23. i 24. svibnja ugostila je ljubitelje zborskog pjevanja i to na manifestaciji “12. natjecanje pjevačkih zborova – Zagreb 2014”. Na Natjecanju je nastupilo više od dvadeset zborova iz cijele Hrvatske, a na ukupno četiri koncerta pjevalo je više od 800 izvođača. Zagrebački glazbeni podij Centra za kulturu

“Trešnjevka” već osamnaest godina uzastopce organizira Festival pjevač-kih zborova, koji uključuje Natjecanje pjevačkih zborova i Natjecanje hrvat-ske vokalne tradicijske glazbe, oku-pljajući na jednome mjestu ljubitelje zborske glazbe iz cijele Hrvatske.

“geste i griMAse” – MOnODrAMA ŠPire gUBerine Teatar na Trešnjevci ugostio je u ožujku predstavu “Geste i grimase” Špire Guberine. Riječ je o predstavi kojom se ovaj glumac, kako je sam rekao, želio obračunati sa svojim dreserima, kako od milja zove reda-telje s kojima je cijeli svoj glumački vijek surađivao. Prvotno se pred-stava trebala zvati “Majmunska posla”. “Pitanje glumačkog bitka jest ovo: ostati u kavezu kao majmun ili glumiti da si čovjek i tako biti izvan kaveza”, kazao je Guberina. Kako je tijekom karijere odigrao cijeli niz likova iz djela Ranka Marinkovića, svoju je monodramu nazvao po njegovoj knjizi kazališnih kritika i eseja “Geste i grimase”.

7. FestiVAL Dječje Knjige Da bismo djecu i mlade uputili u važnost dječje književnosti, sedmu godinu uzastopce organizirali smo manifestaciju Festival dječje knjige. Kroz šest književnih događanja u suradnji s trešnjevačkim školama, književnim sekcijama i umjetnič-kim udrugama, djeca su upoznala svijet dječje književnosti kao jedan važan oblik ulaska u svijet kulture.


Najave događanja u

CeKaTeu

3. Ljetni DisKOnt KULtUreNakon prošlogodišnjeg uspješnog Ljetnog diskonta kulture i ove godine nastavljamo s tim i još boljim pro-gramom. Diskont kulture prigoda je da u CeKaTeu uživate u vrhunskim kulturnim i umjetničkim susretima te u ugodnim razgovorima, kon-certima, predstavama, modnim buvljacima i plesnjacima. Vidimo se u atriju polovinom lipnja!

OBiteLjsKi FestiVAL U PArKUIspraćamo ljeto i pozdravljamo jesen zajedno! Pozivamo obitelji da nam se pridruže na pikniku u susjedstvu. Ponesite rekvizite za piknik (dekice, lopte…), povedite susjede i prijatelje. Očekuje vas zanimljiv program u kojem će svatko sigurno pronaći nešto za sebe.

VrAtA ŠirOM OtVOrenAZagrebački centri za kulturu oku-pljeni u projekt “KvArtura” u rujnu organiziraju zajedničko predstavljanje svoga rada koje će se u 13 centara održati istoga dana. Posjetitelji će tijekom cjelodnevnog programa u CeKaTeu moći sudjelo-vati u raznim kreativnim radioni-cama, a bit će organizirane i prezen-tacije programa koje Centar nudi.

LiječniCA KOjA čUje gLAsOVe – triBinA i FiLMU sklopu projekta “Psihičko zdravlje u zajednici – terapija po mjeri čovjeka” koji Udruga “Ludruga” provodi u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka u Galeriji “Modulor” 20. rujna održat će se projekcija filma

“Liječnica koja čuje glasove”. Mlada liječnica Ruth čuje muški glas koji joj govori da se ubije. Suspendirana s posla obraća se kliničkom psihologu Rufusu Mayu, poznatom po svojem nekonvencionalnom pristupu liječenju ljudi s teškim psihičkim problemima. Dokumentarac prati neortodoksno putovanje Ruth dok se pokušava boriti s glasom koji čuje i vratiti na posao. I samom Rufusu dijagnosti-cirana je akutna shizofrenija kad je imao 18 godina, ali on ne vjeruje da takva bolest postoji. Po završetku projekcije filma održat će se i tribina.

MULtiKULtUrALiZAMRadi upoznavanja javnosti s modelima multikulturalizma, u listopadu krećemo s novim ciklu-som predavanju u sklopu projekta

“Multikulturalizam – bogatstvo ideja, bogatstvo stvarnosti, bogatstvo problema”. Multikulturalizam nije samo apstraktna i nejasna ideologija ili politički model nego i moguće isku-stvo života. U Zagrebu i Hrvatskoj o multikulturnosti se rijetko rasprav-lja, a čak i kad se primjenjuju mul-tikulturne prakse, one se rijetko prepoznaju kao model komuniciranja koji ima svoje velike vrijednosti, ali i koji donosi određene probleme. Ovim projektom želimo potaknuti širu raspravu i razmišljanje o treti-ranju različitosti. Autor i voditelj projekta je prof. dr. sc. Saša Božić.

UPisi U rUjnUCentar za kulturu “Trešnjevka” u rujnu nastavlja s upisima u nove programe i kreativne radionice. Uz tečajeve stranih jezika za odrasle, organizirane su i plesne te likovne i dramske radionice za djecu.


15

trešnjevač

ka posla

POZnAtA treŠnjeVAčKA rUŠeVinA

siTnim zahvaTima do ljepšega živoTa!“Glave koje sam nacrtao predstavljaju četiri elementa – vodu, vatru, zrak i zemlju”

Oni koji često prolaze pokraj Trešnjevačkog placa, pa čak i oni koji

tek ponekad navrate u taj dio grada, znat će, ako im spome-nete, za poznatu veliku, rušev-nu i napuštenu građevinu na Novoj cesti. Iako godinama propada na toj atraktivnoj lokaciji zbog nerazriješenih imovinsko-pravnih odnosa, to nije razlog da svi mi patimo gledajući polaganu propast jedne priče. Takva je mišljenja i mladi Boris Bare koji je ovoj staroj kući darovao novi izgled i oslikao je zanimljivim motivi-

ma pa sada, iako je kuća i dalje ruševna, crteži privlače pažnju i u prostor unose veselje.

“Projekt je samo poveznica s vizijom ‘Pimp my pump’ pro-jekta, čiji sam idejni začetnik, a zapravo se radi o tome da se obnovi nešto zapušteno kako bi ovaj grad sitnim zahvatima postao svima ljepši za život”, objasnio nam je Boris koji je zbog oslikavanja morao pro-vesti sate i sate na ljestvama kako bi crteži bili dostupni svakom oku.

Iako je projekt “Pimp my pump” već nadaleko poznat,

postoje i oni kojima samo ime projekta možda ne znači ništa, ali su sigurno po Zagrebu naišli na zanimljive ulične pumpe za vodu oslikane u raznim moti-vima. Za one znatiželjnije, koji su se pitali što konkretno pred-stavlja ovaj rad mladog umjet-nika na ruševnoj kući, pronašli smo odgovor.

“Kako je i sama kuća prije par godina izgorjela u požaru, došao sam na ideju da i sam rad nazovem ‘Burning down the house’, a glave koje sam nacr-tao predstavljaju četiri elementa

– vodu, vatru, zrak i zemlju.”

Umjetni

k Bor

is Ba

re

tekst: Petra Kostanjšak Foto: Željko Rus

trešnjevačka posla


ali opeT smo došle do cilja!

U Ulici braće Cvijića radnice propale tvornice “Kamensko” od Grada su dobile nove prostorije u kojima svakodnevno šivaju modele po mjeri, prepravljaju odjeću, ali i održavaju tečajeve šivanja, pletenja, heklanja...

Za radnice Tekstilne tvornice “Kamensko” 2010. bila je kobna godina. Tad je naime

zbog tajkunskih malverzacija tvornica pala pod stečaj, a radnice završile na ulici a da nisu dobile zaostale plaće i otpremnine. Iako priča o nekad uspješnoj tekstilnoj tvornici nije dobila svoj sudski epilog, radnice nakon svega nisu odustale: uspjele su osnovati udrugu te u manjem opsegu nasta-vile raditi ono što znaju – šivati.

U Ulici braće Cvijića radnice su od Grada dobile nove prosto-rije u kojima svakodnevno šivaju modele po mjeri, prepravljaju odjeću, ali i održavaju tečajeve šivanja, pletenja, heklanja, osli-kavanja predmeta od stakla i svile, krojenja i izrade nakita.

“Kad smo vidjele da smo nig-dje i da više ne možemo ostati u tome parku, shvatile smo da se i dalje moramo boriti. Iako smo

željele da svi koji su nas uništili za to budu procesuirani i kažnjeni, jednako nam je bilo važno da ne postanemo slučaj i da nastavimo raditi, a za to nam je trebao krov nad glavom”, kaže nam Đurđa Grozaj, predsjednica Udruge “Kamensko” prisjećajući se devet dana i devet noći kad su radnice štrajkale glađu u parku ispred tvornice. Ističe kako su nakon štrajka glađu bile jako glasne pa su čak tri tjedna organizirale mimohode po Zagrebu. Iako su ih svi čuli – ništa se nije dogodilo. “Nismo se ni okrenule, a nas se 426 našlo na ulici”, govori Grozaj te dodaje kako je većina radnica tad imala više od 50 godina zbog čega su bile premlade za mirovinu, a opet prestare za tržište rada. “Postale smo broj na burzi, a nitko se nije pitao od čega ti ljudi žive.”

To ih međutim nije obeshra-brilo. Zahvaljujući vlastitoj

upornosti pronašle su način za nastavak rada. Danas ih je šest zaposleno u Udruzi, i to su uglavnom one radnice kojima nedostaje staža za prvi uvjet za mirovinu, a čim se to dogodi, za

tekst i foto: Anita Končar

UDrUgA “KAMensKO”

puno smo puTa pale,

Predsjednica udruge “Kamensko”

Đurđa Grozaj

16

trešnjevačka posla


njihov šivaći stroj sjest će nova radnica. Osim zapo-slenih, u Udruzi su i volon-teri jer njihova su vrata za sve širom otvorena.

“Da imamo veći prostor, ne bi ško-dilo, no svjesni smo toga da veći prostor

ne bismo mogle financi-rati”, kazala je predsjednica

Udruge. Sve što imaju, kao i strojeve koji su im potrebni za rad, same su financirale ili su uspjele prikupiti donacijama građana. “Imamo 20 kućnih mašina koje nam služe za edu-kaciju jer na njima ne možete raditi profesionalno”, ispri-čala je Grozaj. Tečajeve šiva-nja organiziraju svakih sedam tjedana, koliko traje jedan ciklus, a studenti i umirovlje-nici imaju poseban popust.

Ono što se izradi na radioni-cama u Udruzi se može i kupiti, no sve zainteresirane rado će naučiti kako da sami oslikaju tkanine i izrade unikatnu torbu. Baš zbog tih torbi koje izra-đuju u posjet im dolaze i strani studenti. “Kod nas se ništa ne baca, mi svaku krpicu znamo iskoristiti”, ponosno ističe pred-sjednica Udruge u kojoj su čak i dio namještaja radnice same

izradile. Da se u malome pogonu na Knežiji radi punom parom, dokazuju i dvije kolekcije koje se šivaju za modne revije i koje će nositi manekenke od 17 do 60 godina. Uz naručene kolekcije, šivaju i po narudžbi, no još im za proširenje poslova nedostaje jedan skupi šivaći stroj – štike-rica. Da bi skupile novac za nju, udružile su snage s Hotelijersko-turističkom školom čijim su maturanticama šile haljine.

“Napravili smo 23 modela, a djevojke su platile izradu. Nadamo se da ćemo sku-piti novac za još jednu šivaću mašinu.” Kaže kako za svaki novi stroj ima puno zainteresiranih radnica koje su još bez posla i jedva čekaju da počnu raditi.

“Ne dam im da padnu u depre-siju i stalno ponavljam da smo puno puta pale, ali smo se pridi-gle i došle do cilja”, ističe Grozaj prisjećajući se trenutka kad je prva kolegica dobila posao u Udruzi. “Nema tih novaca koji mogu platiti taj njezin sjaj u oku i veselje”, zaključila je friška umi-rovljenica Grozaj koja nastavlja volontirati u Udruzi “Kamensko”.

17


18

ulicama kružim

Volim kad mi za pisanje o mojem kvartu posluži jedna knjiga. Ovaj put to

je sasvim osebujna knjiga koja posebnom toplinom govori o starom Drvinju, već odavno nestalom. Zove se Drvinjski štikleci, autor joj je Boris Szüts, objavilo ju je Kajkavsko spra-višče iz Zagreba 2008. godine

– i odavno je rasprodana. A bez riječi reklame, osim one naj-bolje: usmene predaje, pa su je tako uspjeli nabaviti mnogi ljubitelji dobra štiva. Ona je u samom vrhu tzv. kvartovske literature.

Autobiografska proza auto-rova ranog djetinjstva (Szüts je rođen 5. svibnja 1935. u Zagrebu) seže od 1939. do 1945. godine. Strukturirana je u 12 poglavlja, prema mjesecima u godini, a sve se vrti oko bake Agneze i njezine kuhinje (kad je trebalo „ni od čega“ napra-viti „nešto“). Autor priču poda-stire u pitkoj zagrebačkoj gra-đanskoj kajkavštini onoga vre-mena. Dakako, samo će površni čitatelji knjigu doživjeti kao zbirku starinskih recepata. Jer, ova je knjiga, meni tako draga, mnogo više od toga. Pa premda

s autorom ne mogu dijeliti sje-ćanja ni na staro Drvinje ni na staro Pongračevo, jer sam se u tu gradsku četvrt doselila (tek! 1982. godine), mogu se vrlo živo prisjetiti toga negdašnjeg grad-skog, a zapravo prigradskog, života, kakav se u ono vrijeme nije razlikovao ni, recimo, oko Zavrtnice u istočnom dijelu grada, s vrtovima glasovi-tih Bugara (salata, općenito povrće). To je izvrsno i nepre-tenciozno opisana zagrebačka svakodnevica obične obitelji sit-noga obrtnika, tradicijske vri-jednosti u građanskom društvu prije početka Drugog svjetskog rata pa kroz sam rat, građan-ski odgoj (kad se „znao red“), odnosi u obitelji, dječje igre na otvorenom, obrađivanje malih vrtova uz kuće, širenje ove treš-njevačke četvrti dok su u njoj još prevladavale široke ledine, prizemne obiteljske kućice i susjedi koji se dobro poznaju.

Danas Drvinje (opet) nemojte tražiti na planu grada. Nema ga. Nakon Drugog svjetskog rata, u općem micanju uglavnom svega kako je prije bilo, ni naziv Drvinje nije opstao. Smijenila ga je Kroflinova ulica, izgradile su

se cijela naselja (Pupinovo, pa Voltino), tvornicu Siemens pro-gutao je tadašnji industrijski div Rade Končar, pa je i on izgubio Radu i ostao samo Končar, a onda su se nakon 1990. godine počeli vraćati i neki stariji nazivi ulica, pa je heroj Kroflin opet ustupio ime starom Drvinju. No ne zadugo. Kako je u toj ulici i banka i pošta – a to su ustanove koje su sve češće na meti pljač-kaša – dogodilo se da je prili-kom jednoga oružanog napada (pljačke) za lopovima potrčao, nastojeći ih nekako omesti u bijegu do dolaska policije, čovjek koji se slučajno zatekao na mje-stu događaja. Bio je to jedan od onih „neprofitabilnih“ branitelja iz Domovinskog rata, Dragutin Golik, za prijatelje Zmija. Zmija nije ni nenaoružan gmizao pred drskim pljačkašima. Trčao je za njima, dok ga ovi, ne prezajući ni pred čim, nisu ranili iz pištolja, od čega se hrabri građanin Golik nije uspio oporaviti. No kao što se u ratu borio za Hrvatsku, tako je i u miru branio njezino opće dobro. Njemu u čast ulica se danas zove njegovim imenom – Dragutina Golika. Zmija je i dalje samo za prijatelje.

Nives Opačić:

Staro Drvinje

Danas Drvinje (opet) nemojte tražiti na planu grada. Nema ga. Nakon Drugog svjetskog rata, u općem micanju uglavnom svega kako je prije bilo, ni naziv Drvinje nije opstao


19

ELEKtROStROJARSKA OBRtNIČKA ŠKOLA

cure u “muškim” zanimanjima

U školi u Selskoj nakon niza godina za zanimanje automehaničara i elektromehaničara obrazuju se i dvije djevojke

tekst: Anita Končar Foto: Anita Končar, školska arhiva

Ako je neuobičajeno vidjeti muškarca koji radi u koz- metičkome salonu, onda

je još čudnije naletjeti na ženu koja će vam popraviti automobil. Upravo za to zanimanje odlučila se Antonela Šelimber, učenica prvoga razreda Elektrostrojarsko obrtničke škole iz Selske. Zašto je odabrala baš taj poziv, ispri-čala je za Glas Trešnjevke.

“Još od malih nogu voljela sam s tatom nešto popravljati oko auta”, objasnila je svoj oda-bir buduća automehaničarka koja nam je ipak priznala kako joj to nije bio prvi izbor. Naime, željela je upisati Grafičku školu, no na kraju se ispostavilo da ipak ne crta dovoljno dobro. Otkrila nam je i kako joj roditelji nisu bili oduševljeni kad im je rekla što planira, no sad su svi zadovoljni njezinim izborom.

“Kad me vide u radionici, svi me ispituju kako to da sam se odlučila postati auto-mehaničarkom, a neki me i

zezaju da sigurno ne mogu podignuti getribu”, rekla je Antonela koja već sad zna kako promijeniti zupčasti remen, gume, filtre zraka i ulja.

“Nisam požalila što sam odabrala ovo zanimanje i opet bih se za njega odlučila”, rekla je Antonela te dodala da se cure ne bi trebale bojati ovog posla. Jedina učenica koju su na smjeru automehaničar imali u školi u posljednih desetak godina otkrila nam je i kako jednoga dana planira otvoriti vlastiti obrt.

“Otvorit ću svoju radio-nicu u kojoj će raditi samo cure”, odlučila je Antonela.U istoj školi za jednako neuo-bičajeno zanimanje školuje se i Lana Baškić – buduća elek-tromehaničarka. Iako je učenica prvoga razreda, već zna poprav-ljati male kućanske aparate kao što su glačala i aparati za kavu, a nada se da će uskoro biti vješta i u popravcima peri-lica. Kao i Antoneli, ni njoj to

nije bio prvi odabir, no na kraju je sretna time što je izabrala.

“Kad sam mami rekla da bih ipak upisala ovu školu, primila se za glavu, a moram priznati da sam i sama imala tremu kad sam prvi dan došla u razred u kojem su samo dečki. Čak je i razrednica mislila da sam ušla u krivu učionicu pa mi je rekla: ‘Nije vam ovo razred za zlatare, oni su niže u hodniku’”, ispričala je Lana. O svome zani-manju kaže da joj nije teško, a i da se uz dobra mentora sve može naučiti. Iako je jedina žena koja se obrazuje za ovo zanimanje, a jedina je i u radi-onici u kojoj ima praksu, kaže kako ne uživa poštedu samo zato što je nježnijeg spola.

“Ako baš moram birati između onog što je teže – nastava ili tjedan kad imamo praksu – moram reći da je ipak malo teže na praksi”, rekla je Lana koja se pohvalila kako je za svoj rad dobila i mentorove pohvale.

od 7

do 107

Ant

onel

a

Lana

od 7 do 107

20

Korisnici mogu koristiti internet, mogu dobiti savjet o traženju posla i izrađuje im se životopis. Uz usluge tuširanja, pranja rublja i šišanja, najvažniji dio zapravo je njihova rehabilitacija. Naime, cilj je projekta dnevnog boravka osnaživanje i pripremanje korisnika za tržište rada

POMOć POtreBitiMA

Dnevni boravak za beskućnike u

Badalićevoj 11tekst i foto: Petra Kostanjšak

Na Trešnjevki je ove godine zaži-vjela hvalevrijedna ideja dnevni boravak za beskućnike. Riječ je

o prostoru u Badalićevoj 11, a zamisao je ostvarila Udruga “rCCg Dom nade”. Jedan od osnivača i koordinator Danijel Vuga kaže kako je ideja za boravak došla od jednog beskućnika koji danas glasi za najpoznatijeg beskućnika – gospodina Mile Mrvalja. “Na dan kad smo registri-rali Udrugu, 9. svibnja 2012., kao vjernik volim reći da je to bio Božji prst, da smo se Mile i ja baš tad sreli. On je prodavao časopis ‘Ulične svjetiljke’ i tako smo počeli pričati te napokon u kolovozu došli do ideje o dnevnom centru, čega u Zagrebu nije bilo”, opisuje nam Danijel kako je sve počelo. Korak po korak, dvije godine nakon toga, napokon je u travnju centar službeno otvoren.

Psihologinja Ksenija Burja objašnjava nam da korisnici u boravku mogu popiti topli napitak, pojesti jednostavan obrok, zatim oprati rublje, otuširati se, a po dogo-voru dolaze i volonterke koje šišaju kori-snike. “Korisnici mogu koristiti internet, otvorimo im e-adrese, mogu dobiti savjet

o traženju posla, izrađuje im se životopis. No, drugi i najvažniji dio njihova je reha-bilitacija. Dakle, cilj je projekta dnevnog boravka da se korisnike pokuša osnažiti i pripremiti za tržište rada. To, naravno, nije lako jer su tu brojne prepreke, indi-vidualni faktori, ali i okolnosti u kojima su se našli, a tu je i nedovoljna uređenost sustava u našoj zemlji”, ističe Burja.

Napominje da unutar kategorije beskućnika ima više skupina ljudi. Jedni su oni koje su okolnosti natjerale da postanu beskućnici odnosno to nije bio njihov izbor, ali se nisu predali i doi-sta se bore da to promijene. Tu je među-tim i druga skupina ljudi koji su izabrali beskućništvo kao način života i njima se pomaže na dnevnoj bazi, ali ih psiho-loško savjetovanje ne zanima.

“Postoji i kategorija ovisnika pa iako ovdje nemamo terapijske mogućnosti, možemo ih uputiti dalje. Oni dolaze k nama i koriste usluge, ali ih je važno usmjeriti i pokušati pomoći da prihvate stanje kao uzrok problema. Mi surađu-jemo i s drugim udrugama i ustanovama kao što su centri za socijalnu skrb, a bili


21


od 7 do 107

V OLOnteri, jAVite se!“Najvažniji nam je u ovom trenutku ljudski resurs i u ovome razdoblju ostajemo bez stručnih suradnika”, ističe Vuga koji poziva volontere da se jave, i to, prije svega, oni kojima je to struka, ali i svi ljudi dobrog srca. Naime, troje ljudi zaposleno je u Udruzi preko HZZ-ove mjere “Pomoć sebi i drugima”. Koordinatoru i socijalnom radniku taj je ugovor istekao, a i psihologinji ugovor ističe u lipnju. Kako kažu, javljaju se na projekte, ali su mlada udruga i muče ih neki kriteriji natje-čaja koje jednostavno ne mogu ispuniti pa su im ruke pone-kad vezane. “Dobro bi nam došla pomoć volontera. Mnogo su nam pomogli, pogotovo u informatičkom opismenjivanju. Tu moram istaći mladoga gospodina Ivana Kardaša, kao i volon-terke koje nam dođu šišati korisnike. No, dobro bi nam došli i volonteri koji bi razgovarali s korisnicima, što bi bilo dobro zbog socijalizacije s drugim ljudima jer stalno u istome miljeu zaboraviš na normalan život”, ističe psihologinja Burja.

POsreDniK iZMeĐU POsLODAVCA i KOrisniKAUdruga pokušava biti posrednik između poslodavca i korisnika pa su im se tako javili građani koji bi primili jednoga ili dvoje korisnika za rad u poljoprivredi u zamjenu za stan, hranu i određenu naknadu. Oni žele pomoći da se korisnike makne s ruba društva. Zbog toga ponude za honorarni ili sezonski posao njima jako dobro dođu.

smo u kontaktu sa Zajednicom ‘Susret’ koja se bavi ovisnicima”, objašnjava psihologinja.

Korisnici, koji ne skrivaju svoje zado-voljstvo što postoji ovakvo mjesto, među sobom pričaju o dnevnom boravku pa se vijest brzo proširila usmenom predajom. Korisnika je na dan desetak, a u danima gužve kroz prostorije prođe i njih dvade-setak. “Naš najmlađi korisnik imao je 19 godina, ali on više nije u Zagrebu. Čuo sam da se oženio i čeka dijete, što je pozi-tivan primjer. Među najstarijima su oni od 65 godina. Inače, 99 posto naših kori-snika čine muškarci, uglavnom neože-njeni i rastavljeni, te tri ili četiri korisnice”, priča nam koordinator Udruge. Ističe da će se Udruga opet javiti na natječaj za dobivanje gradskog prostora jer trenu-tačno sami unajmljuju prostor, i to uspi-jevaju isključivo donacijama. Očekuju da bi ovoga puta mogli uspjeti prikupiti svu potrebnu dokumentaciju jer su u hodu učili na vlastitim pogreškama. Imaju pot-poru gradonačelnika Milana Bandića koji je bio ugodno iznenađen boravkom za beskućnike, a i sam je postao počasni član Udruge.

Inače, ova mlada ekipa koja doista želi pomoći onima kojima je pomoć najpo-trebnija kaže kako su od početka projekta od samih korisnika doznavali što je njima sve potrebno pa su se tako prilagođavali i u hodu poboljšavali usluge. Udruga se najvećim dijelom financira donacijama, a kažu kako im se javilo mnogo dobrih susjeda i drugih građana te darovalo odjeću i higijenske potrepštine.

“Trudimo se i da korisnici ne uzimaju usluge zdravo za gotovo, nego ih poku-šavamo motivirati kako ne bi uludo potrošili dan. Naime, neki od njih pre-stali su se truditi jer ne vide smisao, a mi im dajemo zadatke da se sami osjećaju korisno, ali i da osjete vrijednost toga što ovdje dobivaju”, kaže psihologinja i dodaje da prostorije urednima održavaju sami korisnici.

Boravak je otvoren ponedjeljkom, srijedom i petkom iako članovi Udruge dolaze, ako je potrebno, i drugim danima. Formalno su prostori otvoreni od 10 do 14 sati, ali i to je uvijek prilagodljivo. Tu su i radionice na kojima se uči kako se predstaviti poslodavcu pri traženju posla. Postojala je i dramska radionica koja bi mogla opet zaživjeti ako bude zaintere-siranih korisnika.

Koordinator Danijel Vuga (lijevo) s korisnicima


2222

BOKSAČKI KLUB “METALAC”

dečki iz kuTije šibica pokorili boksačke velesile Hrvatska je trenutačno deveta zemlja među

njih 100 na svjetskoj ljestvici poretka tekst: Anita Končar Foto: Anita Končar, arhiva Kluba “Metalac”

od 7 do 107


Matej Šimec i Miljan Laković

Upornost, disciplina, osje-ćaj za borbu, želja za pobjedom, no i nešto

talenta. Sve to recept je da bi amateri koji se bave boksom postali profesionalci koji će postići vrhunske rezultate. Tako barem tvrdi Milovan Rađen, trener u Boksačkome klubu “Metalac”, koji više od 25 godina trenira nove naraštaje boksača u Kutiji šibica na Trešnjevki.

Klub “Metalac”, koji više desetljeća postoji u Zagrebu, nakon raspada Rađen je deve-desetih dignuo na noge, a otad mnogi su mladi boksači pod njegovim vodstvom ostvarili dojmljive rezultate. Tako su i na Svjetskome prvenstvu za juni-ore i juniorke, koje je u travnju održano u Sofiji, u finalu bila tri predstavnika iz Hrvatske, što nije bio slučaj ni s tradicionalno jakim boksačkim velesilama kao što su Ukrajina i Rusija. Uspjeh junior-ske reprezentacije katapultirao je Hrvatsku na deveto mjesto lje-stvice poretka koju čini 100 naj-važnijih boksačkih zemalja. Iako

su uspjesi koje su hrvatski bok-sači zaredali u posljednje vrijeme među najvažnijima u povijesti hrvatskoga boksa, taj sport i dalje ne uživa ugled i ne spada u spor-tove koji su popularni u javnosti.

“Boks u Hrvatskoj nije popu-laran iako je riječ o plemenitoj vještini. Svi griješe kad misle da su u tom sportu česte ozljede”, rekao je trener “Metalca” te istaknuo kako u svojoj tre-nerskoj karijeri nitko od bok-sača nikad nije ništa slomio.

Lomova i ozljeda ne boje se ni Miljan Laković i Matej Šimec koji već nekoliko godina tre-niraju boks. Obojica su pono-sni vlasnici zlatnih, srebrnih i brončanih medalja s hrvatskih prvenstava i međunarodnih natjecanja. “Počeo sam treni-rati prije šest godina. Dosad sam dva puta osvojio Prvenstvo Hrvatske, dva puta osvojio sam srebrnu, a jednom brončanu medalju”, kazao je Šimec koji se nada da će medalju osvojiti i na Europskome prvenstvu koje će se u listopadu održati u Zagrebu.

Odličja priželjkuje i njegov kolega Miljan Laković koji se boksom počeo baviti prije nešto više od dvije godine, a dosad je već bio i prvak Hrvatske. “Počeo sam boksati na nagovor prijatelja i nikad me nije bilo strah uda-raca”, rekao je Miljan. Pokolebali ga nisu ni svakodnevni treninzi, a volio bi jednoga dana postati profesionalni boksač. “Za dobrog boksača važna je disciplina, brzina, snaga i volja”, istaknuo je.

Iako bi se s tim riječima slo-žio i njegov trener Rađen, za dobrog je boksača važno i još nešto. “Možeš biti dobar tehni-čar, ali da bi bio dobar boksač, moraš moći pobijediti strah”, istaknuo je trener “Metalca”.

od 7 do 107


tehničKi isPrAVAn BiCiKL MOrA iMAti:* svjetlo* zvonce* kočnicu za svaki kotač* stražnje pozicijsko svjetlo i crveni katadiopter (mačje oko) na stražnjoj strani

* na svakoj strani pedale katadiopter žute ili narančaste boje

* reflektirajuća tijela koja daju svjetlost bijele ili žute boje na bočnim stranicama obaju kotača

U sLUčAjU KrAĐe BiCiKLA PUZ PrePOrUčUje ZAPisiVAnje OVih PODAtAKA:

*osnovni podaci: marka, model, serijski broj i boja

*dodatni podaci o vrsti bicikla: ženski, muški; brdski, gradski

*posebnosti: veličina okvira i kotača, dodatna oprema

Lijepo vrijeme i ugodnije temperature na ulice uvijek izmame više bicikli-sta. Zbog krize i skupa goriva još ih

je i više, a da ne govorimo o tome da su građani sve svjesniji toga da je bicikl ne samo prijevozno sredstvo nego i dobar način rekreiranja te očuvanja okoliša.

Poneki dijelovi našega grada među-tim ne vole bicikliste: nedostaje bici-klističkih staza, ali i prometne kulture i međusobna uvažavanja. Naravno, i sami biciklisti svojim nemarnim pona-šanjem ponekad znaju navući bijes i pješaka i vozača. Zbog toga, kao i zbog sigurnosti, Policijsku upravu zagre-bačku zamolili smo da nam ponovi neka pravila. Vjerojatno su vam ona poznata, ali od viška glava ne boli.

Dakle, biciklisti se moraju kretati isključivo po biciklističkim stazama ili trakovima, a ako oni ne postoje, moraju

sići na kolnik i voziti se što je bliže moguće desnom rubu. Upravo ova odredba izaziva strah jer sama pomisao vožnje po kolniku nije nimalo privlačna onim “običnim” bici-klistima. Problematičan je i prijelaz bici-klista preko pješačkoga prijelaza. Valja upamtiti da ako nema biciklističke staze, treba sići s bicikla i gurati ga preko pješač-koga, a policija najčešće kažnjava upravo one bicikliste koji ne poštuju ovo pravilo.

Ako niste znali, biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. Djeca koja imaju devet i više godina mogu samostalno upravljati bici-klom samo uz pratnju osobe starije od 16. Samostalno po cesti smiju upravljati samo ona djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravlja-nje biciklom i za to imaju potvrdu. Što se tiče zaštitne kacige, nju na glavi moraju imati svi biciklisti mlađi od 16 godina.

PrAViLA, PrAViLA

Mala škola za biciklistePolicijsku upravu zagrebačku zamolili smo da nam ponovi neka pravila za bicikliste. Vjerojatno su vam ona poznata, ali od viška glava ne boli

tekst: Petra Kostanjšak

23

od 7 do 107


24

piše: Dubravka Miljković

PODVUCITE CRTU

Svinja i vrijemeIako pridajemo svom vremenu veliku vrijednost, iznenađu-juće je koliko malo mislimo o tome kako ga zaista trošimo

Neki je menadžer prolazio cestom pored nekog imanja kad spazi nešto vrlo neobično. Svinjar je hranio svinje, ali kako?! Stajao je

ispod stabla jabuke, a na rukama je držao golemu svinju i čekao da se ona najede jabuka s grana. Potom bi je spustio pa uzeo sljedeću i dignuo nju da jede koliko je mogla dohvatiti, a onda je prenio do sljedećeg stabla... Menadžer nije mogao vjerovati svojim očima!

Naposljetku, više nije mogao šutjeti.“Oprostite, molim vas. Ne mogu ne primijetiti

kako vam mora biti teško dizati tako svaku svinju i držati je dok se ne najede. Ne biste li uštedjeli vri-jeme da protresete stabla i pustite da svinje jedu ono što padne na tlo?”

Seljak ga zbunjeno pogleda i upita: “Ali što svinji znači vrijeme?”

Teško je reći što svinji znači vrijeme, ali znate li kakve vi svinje nosate uokolo umjesto da ih spustite i pustite? Vrijeme je ono najvrednije što posjedujemo i to jako dobro prepoznajemo u sva-kodnevnome životu: često smo spremni dobro platiti tuđe vrijeme. Čak što ga više platimo, više ga i cijenimo. Besplatna psihoterapija nije nikad tako uspješna kao ona koju se plaća petsto kuna po satu; ručno (tj. sporo) izrađeni proizvodi cijene se više nego oni izrađeni strojno; vrijeme koje bismo potrošili čekajući na red pred liječničkom ordi-nacijom otkupljujemo kod privatnika (koji vjero-jatno nije ništa stručniji)... Primjera je bezbroj. Iako, znači, pridajemo svom vremenu veliku vrijednost, iznenađujuće je koliko malo mislimo o tome kako ga zaista trošimo. Možda je razlog tomu što nikad o vremenu nismo učili. Istina je, u luksuzu slo-bodnog vremena uživamo tek posljednjih par sto-tina godina i valjda se još u tome nismo snašli. No, želimo li naučiti upravljati njime, morali bismo najprije odgovoriti na sljedeća pitanja: Što hoću od života? Kako da si vrijeme učinim važnim? Koji je pravi način korištenja vremena?

Philip Zimbardo nekih je tridesetak godina proučavao psihologiju vremena. Prema rezul-tatima tih istraživanja svatko od nas u različitoj mjeri koristi, razvija i živi u skladu s različitim

vremenskim perspektivama. Pročitajte opise koji slijede i odgovorite koliko se u njima prepoznajete.

Ljudi orijentirani na budućnost uporniji su, pa onda i uspješniji i u školi i na poslu, skloniji su zdravom životu. Mogući je nedostatak ove orijen-tacije opasnost da se zbog svega osjećamo pod pri-tiskom. Postoji i orijentacija na tzv. transcenden-talnu budućnost, tj. na vjerovanje da je sadašnji život tek jedan od života. Tako orijentirane osobe općenito su smirenije, manje se boje smrti i više paze da nikomu ne učine ništa nažao.

Potom imamo one orijentirane na sadašnjost. Oni kod kojih je ta orijentacija pozitivna žive aktivno i intenzivno, uživaju u životu, bave se mnogim aktivnostima, lako sklapaju prijateljstva, traže uzbuđenja i avanture, lako podliježu iskušenjima. Naravno, to može imati i svojih loših posljedica u vidu ugroženoga zdravlja, češćih nesreća i većih sklonosti raznim ovisnostima. Osim ove pozitivne orijentacije na sadašnjost, postoji i ona negativna, fatalistička. To su ljudi koji vjeruju da nemaju nikakvu kontrolu nad onim što im se u životu događa, preplavljeni su osjećajem bespomoćnosti i beznađa. Postoje međutim i situ-acije kad to može biti prednost. Naime, takve se osobe lakše suočavaju s lošim stvarima koje se ne mogu promijeniti.

I na kraju, orijentacija na prošlost. To može biti toplo, ugodno, sentimentalno i nostalgično gle-danje na svoju prošlost i nastojanje da se održe dobri odnosi s članovima obitelji i prijateljima. S druge strane, to može biti i opterećenost nega-tivnim iskustvima, stalno usmjeravanje na ono loše i neugodno što nam se dogodilo.

Čini se da je najbolja kombinacija sljedeća: visoka orijentacija na pozitivnu prošlost (tj. slo-bodno budite nostalgični!), umjereno visoka ori-jentacija na budućnost (školujte se, vodite računa o zdravlju) i pozitivnu sadašnjost (opustite se i uživajte i životu) te niska orijentacija na negativnu prošlost (što se dogodilo – dogodilo se; podvu-cite crtu i krenite dalje) i niska orijentacija na negativnu sadašnjost (ne čekajte povoljan vjetar; uzmite vesla!).


Tekst i foto: Maja Cvek

KNJIŽNICA STAGLIŠĆE Ingeborg Crnogaj: Izložba slIkaZahvaljujući uspješnoj dugogo-dišnjoj suradnji u travnju je slika-rica Ingeborg Crnogaj zajedno s polaznicama likovne radionice Gerontološkog centra “Trešnjevka” i Zaklade “Zajednički put” uspje-la ukrasiti izloge i unutrašnjost Knjižnice “Staglišće” prekrasnim radovima koji imaju zajedničke teme: radost proljeća, nov život i proslava uskrsnuća. Ingeborg Crnogaj poznata je u slikarskim krugovima, a slika više od trideset godina. Članica je Udruge “August Šenoa” i Hrvatskog likovnog druš-tva. Voditeljica je nekoliko likovnih radionica za osobe treće životne dobi. Uz njezino su vodstvo u sklo-pu ove izložbe svoje radove izložile čak 33 autorice. Svečanost zatva-ranja upotpunili su članovi KUD-a

“Golub” iz Zagreba.

KNJIŽNICA PREČKO Maja Cvek I DaMIr PIlko: susret stIhova U povodu kulturne manifestacije Noć knjige, 23. travnja, Knjižnica

“Prečko” organizirala je glazbe-no-poetsku tribinu pod nazivom

“Susret stihova”. Pred brojnim slu-šateljstvom zagrebački pjesnici Damir Pilko i Maja Cvek recitirali su stihove iz svojih objavljenih knjiga, a poetski nastup popratili su mladi gitaristi Lovo Krpan i Juraj Markač. U knjižnici je organiziran i mali anti-kvarijat, a posjetitelji su dobili na dar knjigu koju su sami odabrali.

KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA gorDana IgreC: PreDstavljanje knjIge U povodu Međunarodnog dana poezije, 21. ožujka, u Knjižnici “Tin Ujević” Gordana Igrec predstavila je zbirku kratkih pjesma posvećenu, kako u uvodu piše, njezinoj djeci koja tek trebaju doći te djeci svijeta i njiho-vim roditeljima. Ovo predstavljanje knjige, koje je ustvari bilo prelijepa glazbeno-poetska tribina, vodila je vrlo nadahnuto profesorica hrvat-skog jezika Tatjana Novosel, koja je nazočne upoznala s radom novinarke Gordane Igrec. Igrec je rođena i školo-vana u Varaždinu, a u Zagrebu je na Filozofskom fakultetu studirala filo-zofiju i povijest. U Zagrebu je nastavila živjeti i danas se bavi novinarstvom, a urednica je portala Zrnca mudrosti uz šalicu kave.

KNJIŽNICA VOLTINO Izložba raDova učenIka tekstIlnog oDjela šPuD-a Trešnjevačka knjižnica “Voltino” rado i često surađuje s mladima. Tako su ovoga puta u knjižnici predstavljeni najnoviji radovi uče-nika drugoga, trećega i četvrtoga razreda Škole primijenjene umjet-nosti i dizajna. Zanimljivo je da je ovo već druga izložba učenika ove zagrebačke škole koji uz pomoć svojih nastavnika izvode razne projekte od nacrta pa do realizacije u materijalu. Naime, Tekstilni odjel ŠPUD-a opremljen je prostorima za crtanje, velikom tkaonicom s više od 30 tkalačkih stanova, laboratorijem za bojenje i učionicom za krojenje i šivanje. Učenici ondje razvijaju svo-ju osobost i kreativnost pa nastaju unikatni tekstili, tapiserije i vrlo originalni odjevni predmeti, što su mogli vidjeti posjetitelji ove izložbe.

Izložba slika Ingeborg Crnogaj

Predstavljanje knjige Gordane Igrec

“Noć knjige“ u knjižnici “Prečko”

Trešnjevačke knjižnice

26

GLUMAC

vedran mlikoTa: Kumice na trešnjevačkom placu uvijek mi čuvaju najbolju robu Kao student svaku sam noć dolazio po peciva u Sokolgradsku, u pekaru koja je radila cijelu noć, a sad, nakon više od 20 godina, krug se zatvorio. Evo me opet tu, na dulje vrijeme!

tekst: Davor Ivanov Foto: privatni album

P opularni glumac Vedran Mlikota, rodom iz Zagvozda, na Trešnjevki živi već tri godine. Oduševljen je što mu je sve blizu, što u pekaru može svratiti u gluho doba noći i što mu

kumice na placu uvijek čuvaju najbolju robu. Osnivač je i umjet-nički direktor festivala “Glumci u Zagvozdu” koji će se ove godine održati 17. put, a ekipa serije “Stipe u gostima” postala mu je po-put obitelji. S nostalgijom se prisjeća sudjelovanja u emisiji “Ples sa zvijezdama”, no plesom se ipak nije nastavio baviti. Iza sebe ima uloge u mnogobrojnim filmovima i serijama među kojima se ističu

“Naši i vaši”, “Stipe u gostima”, “Treća žena”, “Bogorodica”, “Da mi je biti morski pas”, “Svjedoci”, “Oprosti za kung fu”, “Vjerujem u anđele”... Za svoj posao kaže kako ga usrećuje jer je danas raditi ono što voliš postalo privilegij.


poznati iz SUSJEDStVa

27

gt : Koliko dugo već živite na Trešnjevki i kako ste zadovoljni životom u tome zagrebač-kome kvartu? Na Trešnjevku sam se doselio prije tri godine i zadovoljan sam. Iako živim u ulici koja nema ni jednoga kafića, restorana i dućana, sve mi je blizu! Obožavam odla-zak na trešnjevački plac i kupnju namir-nica na njemu. Već imam svoju ribarnicu, pekaru i kumice koje mi ostave najbolju robu! To su sitne ali lijepe usluge. Kao student svaku sam noć dolazio po peciva u Sokolgradsku, u pekaru koja je radila cijelu noć, a sad, nakon više od 20 godina, krug se zatvorio. Evo me opet tu, na dulje vrijeme! Lijepa je Trešnjevka!

gt: Budući da je iza Vas bogato iskustvo rada u kazalištu te na filmu i televiziji, koji Vam oblik rada predstavlja najveće zadovoljstvo te koje su prednosti i mane rada u svakome od ta tri segmenta?Kazalište je, kao i većini glumaca, moja prva ljubav, i tu sam najsretniji! Preopširno bi bilo pričati o manama i prednostima kazališta, filma i tV-a. Danas je situacija takva da je dobro da se uopće radi. Ja sam zadovoljan i sretan jer radim posao koji volim... i radim, a nažalost, to je danas privilegij!

gt: Šira Vas publika poznaje po ulozi u popu-larnoj seriji “Stipe u gostima”. Kakva je atmosfera na snimanju i dijelite li kakve sličnosti s likom kojeg u seriji tumačite?Mi smo zadnjih sedam godina, četiri mjeseca na godinu, bili baš kao obitelj. Svakodnevno zajedno od jutra do mraka! Lijepo je bilo raditi s takvim profesio-

nalcima. Ali svemu lijepom dođe kraj! A nemam baš sličnosti s likom iz serije. Ja sam puno angažiraniji i nisam toliko lijen, ali ponekad volim dokoličariti.

gt: Kakve filmove gledate u slobodno vrijeme i tko su Vaši domaći i inozemni glumački uzori?Gledam različite vrste dobrih filmova! Igrane, dokumentarne, crtane, stare, po nekoliko puta. A o uzorima... Ima ih. Sa svakim s kime radiš možeš nešto naučiti. Najdraži mi je glumac Anthony Hopkins!

gt: Sudjelovali ste u htV-ovoj zabavnoj emi-siji “Ples sa zvijezdama”. Jeste li se nakon snimanja nastavili baviti plesom te imate li sad više samopouzdanja na plesnome podiju?Nisam se nastavio baviti plesom! To tako obično bude! Uvijek misliš da hoćeš, ali sve ode u nekom drugom smjeru! A kakvu sam divnu partnericu imao! Predivan je period mog života taj ples bio. Sjajna zafrkancija i mukotrpan trening. Pozdrav mojoj Mari!

gt : Gdje ćemo Vas uskoro moći gledati i kakvi su profesionalni planovi za budućnost?Upravo sam producirao i glumim u pred-stavi “Istina” s Milom Elegović, Hanom Hegedušić i Damirom Poljičkom. Slažemo ljetnu turneju po jadranskoj obali. Uz to, pripremam i festival “Glumci u Zagvozdu” 17. put, na kojem će biti zanimljivih pro-grama. Ima još nekih planova, ali zasad samo planova.

Ples sa zvijezdama


poznati iz susjedstva


ULiCA rADe KOnčArA

Jedna je od najpoznatijih trešnjevačkih primjera Ulica Rade Končara. Tratinska cesta i Ozaljska ulica prvobitna su imena glavne trešnjevačke prometnice, a i danas se tako nazivaju. Potkraj četrdesetih međutim pa sve do osamostaljenja Hrvatske te su ulice nosile zajedničko ime – Ulice Rade Končara – ime koje mnogima iz tih poslijeratnih naraštaja uvijek prvo padne na pamet. Taj se naziv može pronaći samo na starim planovima grada i na ponekom zaboravljenom kućnom broju, no vrlo će vjerojatno još dugo živjeti u sjećanjima onih koji su živjeli uz njega.

DVA DijeLA ZeLengrADsKe ULiCeGradnja novih prometnica često rezultira pravim uličnim “genocidom”. Zagrebačka avenija pravi je primjer kako se takva gradnja odražava na stanje ulica u okolici. Jedna je od manje pozna-tih ulica koja je platila danak blizini “autoce-ste” Zelengradska ulica koja se nalazi u blizini Kazališta “Trešnja”. Točnije, ondje se nalazi njen “ficlek”, a drugi se dio nalazi južno od Zagrebačke avenije, u Srednjacima, i malko je duži.

PeŠčAnsKA ULiCA U sKrAćenOMe iZDAnjU Neke ulice tijekom vremena profitiraju i postaju glavni prometni smjerovi, nositeljice prometa. Postoje međutim i one koje prestaju biti važne pa se pretvore u slijepe ulice (vjerojatno na veselje svojih stanara kojima smeta buka i gužva). Dobar je primjer za takvu ulicu Peščanska ulica koja je nekad bila glavna prometnica koja je spajala Horvate s Rudešom i dalje s nekadašnjim općin-

povijesni feljton

reKOnstrUKCijA PrOŠLOsti

Svi životi trešnjevačkih

ulicatekst i foto: Vanja Radovanović

Neke ulice tijekom vremena profitiraju i postaju glavni prometni smjerovi, nositeljice prometa. Postoje međutim i one koje prestaju biti važne pa se pretvore u slijepe ulice

Grad je živi organizam i mnoštvo njego-vih detalja mijenja se tijekom vremena. Pritom nije riječ samo o imenima pro-

davaonica i gradnji novih zgrada nego i važni-jim stvarima, recimo, imenima ulica. Vjerovali ili ne, tijekom posljednjih pedesetak godina na Trešnjevki se dogodilo barem stotinu takvih promjena: ulice su nestajale, mijenjale imena, bivale skraćene… Mijenjale su svoje “agregatno stanje” na sve moguće načine.

28

povijesni feljton


skim središtem, Gornjim Vrapčem. Nekad su tom ulicom djeca išla u školu, vjernici na misu, ožalošćeni na sprovode... Širenjem grada stvari su se počele mijenjati. Prvi udarac Peščanskoj zadala je potkraj četrdesetih gradnja “autoce-ste” koja ju je presjekla napola i preuzela dio njezine prometne važnosti. Drugi udarac došao je polovinom osamdesetih: gradnjom novih dije-lova Gajeva u cijelosti se promijenila ulična struktura toga kvarta. Dijelove Peščanske ulice koji nisu završili pod temeljima novih zgrada preuzela je starosjedilačka Našička ulica, ali i novonastala Ulica Hrvoja Macanovića, a prometnu je funkciju preuzela ulica Hrgovići. Zanimljivo je istaknuti da današnja Peščanska ulica počinje kućnim brojem 162, a završava brojem 180, što je jedini dokaz na terenu da je ta ulica živjela u neka bolja vremena.

trg KOji POstOji sAMO nA PAPirU – istArsKi trgIstarski trg pravi je primjer za nešto što postoji samo na papiru. Kućni brojevi Istarskog trga mogu se pronaći na nekoliko kuća, no one se zapravo nalaze u Baštijanovoj ulici, nedaleko od križanja sa Selskom cestom. Prošlost Istarskog trga nije najjasnija. Pretpostavljam da su urba-nisti tridesetih godina, u doba kad se intenzivno izgrađivala Trešnjevka i kad su u neposrednoj blizini trga sagrađene crkva sv. Blaža i Osnovna škola “August Šenoa”, zamislili središnje mjesto okupljanja i nazvali ga Istarskim trgom jer su ulice u okolici nazvane po mjestima i poznatim osobama iz istarske prošlosti. Stvari su među-tim krenule drukčijim tokom. Na tome je mjestu sagrađena Tvornica dizala “Radnik”, koja je

poslije postala dio tvrtke Končar, a posljednjih je godina te prostore koristila izdavačka kuća Znanje.

MOgOrićKA - ULiCA KOje neMASlučaj Mogorićke ulice vrlo je sličan onom Istarskog trga, no s jednom razlikom – ta ulica postoji na (nekim) zemljovidima grada, ali u stvarnosti ni jedna kuća ne nosi njen kućni broj. Pregledavajući internetske izvore pronašao sam da je prije dvije godine odobrena određena svota novca za asfaltiranje te ulice, no ne bih znao reći gdje se nalazi ta površina. Naime, ta je ulica pregažena Selskom cestom za njena produženja na jug sedamdesetih godina i sad je dokaz o postojanju Mogorićke ulice moguće pronaći tek na rukom pisanom natpisu koji se nalazi na jednoj dvorišnoj ogradi vidljivoj sa Selske ceste nedaleko od bivše Name Srednjaci.

ULiCA KOjA POstOji, ALi ViŠe neMA iMe – LePOgLAVsKA ULiCALepoglavska ulica jedna je od ulica koje još postoje u zbilji, ali ne i na papiru. Tijekom sedamdesetih godina, za strelovita uspona i širenja industrije, Tvornica “Nikola Tesla” pro-gutala je nekoliko susjednih ulica: Bežanečku, Hrastovičku, Jastrebarsku i Lepoglavsku. Prve tri zaista su nestale, a njihovi se ostaci nalaze negdje ispod temelja sadašnje upravne zgrade tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Lepoglavska ulica i dalje postoji kao javnoprometna površina. To je ulica koja vodi do prilaza tvrtke i zatim se pre-lama u Zorkovačku ulicu. Nema međutim imena.

ULiCA KOjA ViŠe ne POstOji ni U KOjeM OBLiKU – AntOLićiMnogo je ulica koje su potpuno pokleknule pred plimom gradnje, a jedna je od poznatijih ulica Antolići na Jarunu. Antolići su, kažu tako stariji stanovnici Jaruna, zapravo bili gotovo samostalno naselje koje se tek ugrubo priključivalo Jarunu. Glavna je ulica tog naselja upravo bila ulica Antolići. Gradnjom novih naselja u ranim osamdesetima ta ulica potpuno je nestala, a njenu dijelom izmije-njenu trasu danas čuva Ulica Bernarda Vukasa.

29

kvartovski puls

30

kvarTovski MeTroNoM

R azmišljajući o knjižnicama većina nas na

umu ima dugačke police s nizovima knjiga, čitao-nice u kojima vlada tišina, knjižničarke koje uvijek imaju kakav prijedlog za čitanje. Knjižnice međutim mogu biti i posve drukčije, male i jednostavne, na ulič-nome uglu pokraj kojeg prolazite svakoga dana.

Tako je u proljeće 2013. kre-ativan dvojac pod pseudoni-mom Lolas Atomica, iza kojeg se kriju Marko Štrok i Ivona Komorčec, osnovao Slobodnu knjižnicu “Prečko”, a pri izradi projekta pomogao im je i Markov pokojni djed u čiju je čast knjižnica nazvana “Franz”. Dvojac je zamislio knjižnicu u kojoj bi građani mogli slo-bodno i besplatno razmijeniti knjige pridržavajući se neko-liko osnovnih pravila:

• uzmi knjige koje želiš pročitati• ostavi knjige koje ti više ne

trebaju da bi ih drugi mogli pročitati

• ne oštećuj knjige i ormarić, zatvaraj vrata i time čuvaj knjige od vremenskih uvjeta

• brini se za knjige kao da su tvoje

Knjižnica je uspješno radila više od pola godine, no pot-kraj jeseni ormarić s knjigama pokleknuo je pod utjecajem vremenskih nepogoda: kraj vjetrovitoga i kišnoga dana dočekao je na tlu s razbije-nim vratašcima. Zloguka predviđanja da će knjižnicu uništiti vandali ili pak da će knjige nestati nisu se obisti-nila. Štoviše, knjiga je bilo sve više pa sve nisu ni mogle stati u ormarić. Povremeno se ipak mogao primijetiti pokoji upad-ljivi nestanak knjiga.

Nažalost, osnivači nisu mogli obnoviti slobodnu knjiž-nicu. Bilo bi lijepo međutim kad bi netko drugi nastavio taj projekt i omogućio građanima zanimljivu razmjenu knjiga.

ZAMrLi PrOjeKt

nesTala slobodna knjižnica “prečko”

Knjižnica je uspješno radila više od pola godine, no potkraj jeseni ormarić s knjigama pokleknuo je pod utjecajem vremenskih nepogoda


tekst i foto: Vanja Radovanović

31

kvarTovski MeTroNoM

tekst: Petra Kostanjšak

iNmusic FesTival OTOK MLADOSTI, JARUN, 23. - 25. LIPNJA

Deveto izdanje inmusic festivala ove će se godine održavati od 23. do 25. lipnja na već tradicionalnoj lokaciji - Otoku mladosti na Jarunu. Trodnevno izdanje festivala donosi nam nastupe bendova kao što su The Black Keys, Pixies, MgMt, Foals, Flogging Molly, Wolfmother, Gatuzo, Pars Petrosa, Baden Baden, Them Moose Rush i brojnih drugih, a ove je godine festival, uz glazbeni sadr-žaj, ispunjen i raznim drugim događanjima. Ulaznice za inmusic festival mogu se kupi-ti u Tisak Media centrima diljem Hrvatske, u Dirty Old Shopu u Zagrebu, putem Tisak Media Webshopa te službene stranice festiva-la inmusicfestival.com. Cijena festivalskih ula-znica iznosi 349 kuna, a cijena je kamperskih ulaznica 150 kuna.

Baden Baden

Pixies

The Black Keys


glavna urednicaAnita Končar

zamjenica glavne urednicePetra Kostanjšak

art direktorTrpimir Ježić

kolumnisticeNives Opačić,Dubravka Miljković

lekturaAna Stipčić

suradniciMaja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Vanja Radovanović, Davor Ivanov

Fotografije na koricama:Željko Rus

nakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebUz potporu gradskih četvrtiTrešnjevka sjever i Trešnjevka jug

za nakladnikaLjiljana Perišić

tisakSitotisak Mirt

dinamika izlaženjakvartalno

telefon01 30 27 41101 30 27 032

Faks 01 30 24 247

[email protected]

mB3239632

žiro-računZABA2360000-1101429565

naklada5 000 primjeraka

issn1846–503X

Preuzmi PDF 15 MB

Documents

Transcript of Preuzmi PDF 15 MB