Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra e-mail...

Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra

e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

Biološki neizbježan završetak ljudskog života

Naučna i akademska disciplina koja proučava smrt ljudskih bića naziva se Tanatologija.

Prema uzroku i porijeklu dijelimo je na prirodnu i nasilnu smrt

2 Socijalno edukativni centar

www.sec.ba

Prirodna smrt nastupa nakon otkazivanja vitalnih organa najčešće usljed bolesti koja može biti akutna ili hronična ili prouzrokovana istrošenošću vitalnih organa usljed starosti.

Prirodna smrt može biti nagla ili naprasna te kao takva postaje predmet forenzičke istrage


www.sec.ba

Nasilna smrt je produkt djelovanja različitih vanjskih faktora.

Po porijeklu nasilna smrt može biti:

zadesna

ubilačka

samoubilačka


www.sec.ba

Klinička smrt- je praćena prestankom disanja i rada srca i moždanih aktivnosti. Pravovremenom ljekarskom intervencijom osoba se može vratiti u život.

Cerebralna smrt- nastaje ukoliko ne dođe do ljekarske intervencije unutar 4 minuta.Ćelije mozga propadaju usljed nedostatka kisika

Biološka smrt- nastaje nakon cerebralne smrti i ona je rezultat anoksije i hipoksije svih ćelija u organizmu


www.sec.ba

Nesigurni znaci:

Mlitavost mišića

Prestanak disanja

Prestanak srčane akcije

Isušivanje sluznica

Ne reagovanje zjenica na svjetlost

Rani sigurni znaci: "Mačje oko" Mrtvačke pjege Mrtvačka ukočenost Bljedoća Hlađenje tijela Kasni sigurni znaci: Truljenje Mumifikacija Saponifikacija


www.sec.ba

"Mačje oko" Ako se očna jabučica mrtvaca postranično

pritisne, zjenica se izdužuje i postaje ovalna. Mrtvo tijelo u početku je mlohavo. Dva do

četiri sata nakon smrti započinje kočenje pojedinih zglobova, a 6 - 8 sati nakon smrti cijelo je tijelo ukočeno. Ukočenost traje 2 - 3 dana.


www.sec.ba

Mrtvačke pjege

Modroljubičaste su boje. Nastaju zbog slijevanja krvi u najniže djelove tijela. Vide se na koži one strane tijela na kojoj mrtvac leži. U početku su pomične, tj. ako mrtvaca okrenemo i pjege će se preseliti opet u najniže djelove tijela. Mrtvačke pjege počinju se javljati 30 - 60 minuta nakon smrti.


www.sec.ba

Odmah po nastupanju smrtnog ishoda, ukoliko ljekar nije pored pacijenta, obavjestiti ljekara da konstatuje smrt pacijenta

Upisati u listu zdravstvene njege datum i čas nastupanja smrti

Kada ljekar utvrdi da je smrt nastupila kao posljedica nasilja, dužan je o tome odmah obavijestiti ovlaštene službenike nadležnog tijela Ministarstva unutarnjih poslova.


www.sec.ba

Nakon što liječnik utvrdi da je kod liječene osobe nastupila smrt, umrlu osobu treba obavezno prekriti bijelom plahtom, a njen krevet odijeliti paravanom od ostalih

Ljekaru pripremiti potrebnu dokumentaciju za ispisivanje podataka o vremenu i uzroku smrti


www.sec.ba

„Izvještaj o uzroku smrti“ 3 primjerka (1 opština–matičar, 1 član porodice, 1 istorija bolesti),

„Potvrda medicinske ustanove o smrti“ 3 primjerka (1 opština–matičar, 1 član porodice, 1 istorija bolesti),

”Sprovodnica leša– zahtjev za obdukciju“ 4 primjerka (3 uz tijelo umrlog se upućuje na patologiju, 1 istorija bolesti),

„Posmrtni listić“ 1 primjerak

11

Socijalno edukativni centar www.sec.ba

postaviti paravan izvaditi jastuke skinuti pokrivače skinuti umrlog skinuti nakit pred svjedocima umrlog oprati u debelo crijevo staviti smotuljak od vate zubnu protezu staviti u usta, rane na tijelu

pokriti gazom umrlog položimo na ledja s ispruzenim

nogama i rukama, počešljamo


www.sec.ba

zatvorimo očne kapke, položimo smotuljke vate namočene vodom

donju vilicu podignemo i učvrstimo zavojem da bi usta ostala zatvorena

Tijelo umrle osobe prenosi se u mrtvačnicu bez odjeće, umotano u plahtu, sa identifikacijskim kartonom (posmrtni listić)

Prenos tijela umrle osobe radnici moraju obaviti s dužnim poštovanjem.

Identifikacijski karton sadrži podatke: ime i prezime, datum rođenja, odjel na kojem je osoba umrla i vrijeme smrti (dan, mjesec, godina i sat).


www.sec.ba

Tijelo se zadržava dva sata u OJ nakon utrđivanja smrti a zatim transportuje u mrtvačnicu

Umrlu osobu prevoze u mrtvačnicu radnici jedinice djelatnosti u kojoj je osoba boravila do trenutka smrti ili posebno određene osobe za prenos (prevoz).

Prenos tijela umrle osobe u mrtvačnicu obavlja se transportnim kolicima.

Prevoz na gradsko groblje obavlja organizacija za pogrebne djelatnosti


www.sec.ba

S umrle osobe, skinuti sve dragocjenosti (narukvice, ogrlice,i sl.) i prikupiti novac i druge lične stvari, te ih pohraniti na sigurno mjesto

O navedenim dragocjenostima umrle osobe sastavlja se zapisnik koji potpisuje nadležna sestra i osobe koje su sudjelovale kod prikupljanja i popisa stvari i dragocjenosti.

Imovina se predaje članu porodice uz potvrdu o predaji imovine i upis imena, prezimena i JMB osobe koja je preuzela imovinu.


www.sec.ba

Obavijest o smrti šalje se na adresu osobe čije podatke posjedujemo

Obavijest se šalje telegramom ili na drugi odgovarajući, brz i siguran način.

Dokaz o predaji telegrama, odnosno dokaz da je obavijest o smrti poslana na drugi način prilaže se dokumentaciji umrle osobe, odnosno upisuje se u dokumentaciju umrle osobe


www.sec.ba

Je završetak života i taj završetak i subjektivno i objektivno može biti jako bolan

Postavlja se pitanje ko treba u takvim situacijama pružiti pomoć i u čemu se ona sastoji?


www.sec.ba

Poteškoće vezane za smrt i umiranje su velike, jer je nestala porodična podrška, zbog raslojavanja i zaposlenosti svih preostalih članova porodice

Sopstvenu smrt ne možemo ni da zamislimo, a čim pokušamo, shvatimo da smo posmatrači

U suštini, niko ne vjeruje u svoju smrt


www.sec.ba

U podsvjesti je svako od nas uvjeren u svoju besmrtnost

U pozadini takvih stavova i ponašanja krije se strah od onog šta smrt donosi:

- Da li su to muke umiranja?

- Da li je to nepoznata praznina poslije smrti?

- Ili možda spoznaja da od smrti nećeš pobjeći niti samo ti, već i društvo u kojem živiš, kao i komplet čovječanstvo.


www.sec.ba

Epikur: “Strah od smrti je nepotreban jer ako nešto ne doživljavamo ili ne možemo doživjeti, onda to za nas ne može biti ni dobro ni zlo. Strah od smrti je tako bezrazložan, jer dokle mi postojimo nema smrti, a kad smrt dođe nas više neće biti”


www.sec.ba

Napredak medicine je omogućio da liječenje terminalno oboljelih traje relativno dugo

Važno je unaprijediti odnos zdravstvenog osoblja prema bolesnicima koji umiru

Način na koji neka osoba umire je individualan, kao što je to i život

Njegovatelji su edukovani za unaprijeđenje života i zdravlja

Ponekad ljekari,med.sestre i njegovatelji reaguju na umiruće bolesnike kao na neuspjeh svoje stručnosti i njege


www.sec.ba

Iako ništa ne može da utiče na taj konačni proces, tokom poslednjih dana se mnogo može pomoći i umirućem pacijentu i njegovoj porodici

Jedna od najvećih dilema- da li umirućem pacijentu reći da umire ili ne?

Održavanje bolesnika u iluziji da se radi samo o prolaznom oboljenju, za članove porodice je naporna igra i tada se raspoloženje prema pacijentu od iskrenog suosjećanja, pretvara u neraspoloženje.


www.sec.ba

Ljekar je taj koji treba bolesnika postepeno pripremiti za oproštaj od života

To znači pomoći bolesniku da očuva svoje ljudsko dostojanstvo time što će u sklopu bivstva na zemlji primiti i njegov logičan završetak- smrt

Postavlja se pitanje- ko je za ovakav zadatak uopšte sposoban?


www.sec.ba

Njegovatelj, u mlađim godinama, i sam je obavijen iluzijom vlastite besmrtnosti

Tek kad tu iluziju prevaziđe i kad bude u stanju da uz svaku umiruću osobu spozna da su obojica “u istom čamcu” neće mu biti teško pogoditi riječi koje mu situacija diktira

Ako ne ide drugačije, može samo šutke sjediti uz bolesnika držeći ga za ruku, što možda i nije najbolje rješenje, ali je ljudski


www.sec.ba

Bolesnik uopšte nije svjestan činjenice da umire

Na osnovu ponašanja okoline, razvija se oblik svjesnosti - “faza sumnjičavosti” bolesnika ili “faza uzajamnog pretvaranja”

Faza otvorene svjesnosti- bolesnik, njegova porodica, prijatelji su potpuno svjesni težine bolesnikovog stanja


www.sec.ba

Odbijanje i izolacija- poricanje dozvoljava nadi da postoji. Bolesnik smatra da su njegovi nalazi zamjenjeni, ne vjeruje da stvarno ima neizlječivu bolest, da se to njemu događa. Odbijanje i izolacija se prekidaju kada bolesnik počne razmišljati o nezavršenim poslovno- ličnim stvarima, financijama, planovima sa porodicom i sl.


www.sec.ba

Ljutnja/gnjev- pitanje- “Zašto ja? Nema odgovor, ali se bolesniku može pomoći ako je njegovatelj prisutan da ponudi pomoć i podršku i da sluša. Njegovatelj može očekivati ispade bijesa, ali ih ne treba uzimati ozbiljno.

Bolesnici su puni gnjeva zbog poremećenih životnih planova prema ososbama koje mogu i dalje uživati u životu.

Kada svi osjećaji izađu na površinu, oni su sposobni da krenu dalje.


www.sec.ba

Cjenkanje – traje relativno kratko

To je faza suočavanja tokom koje umiruća osoba nastoji pregovarati, odložiti neizbježan kraj života, kako bi uspjeli još nešto obaviti, doživjeti što više ugodnih trenutaka.


www.sec.ba

Potištenost/ depresija- potpun uticaj neizbježnog je očit u ovom stadiju.

Odbrambeni mehanizmi nisu više efikasni- primjetno opadanje fizičkih sposobnosti. Tuga i patnja su najjače izraženi, pa je emocionalna podrška u ovoj fazi najvažnija.


www.sec.ba

Prihvaćanje- odvija se samo kod onih bolesnika koji žive dovoljno dugo i koji su prihvatili neizbježnost svoje sudbine. Ovo je vrijeme relativnog mira. Čini se da bolesnik želi revidirati svoju prošlost i očekivati budućnost. U ovoj fazi je vrlo važno prisustvo bliskih osoba.


www.sec.ba

Poznavanje ovih faza je važno za njegovatelje, jer svaka faza zahtjeva različite načine komunikacije sa bolesnikom, prilagođene emocionalnom stanju bolesnika u pojedinoj fazi

Iskustva pokazuju da bolesniku treba saopštiti dijagnozu i objasniti mu da će se učiniti sve kako bi mu se pomoglo


www.sec.ba

Bolesniku se ne smije reći tačno razdoblje života koje mu je još preostalo jer bi se njegovim približavanjem počela javljati stanja vrlo jake emocionalne napetosti zbog očekivanja vlastite smrti

Mnogi zdravstveni radnici smatraju da spoznaja bolesnika o tome da umire može da uzrokuje samoubilačke namjere. Te namjere ovise i o osobinama ličnosti.


www.sec.ba

Veću sklonost suicidu imaju osobe koje imaju izraženu potrebu za samokontrolom i kontrolom situacije u kojoj se nalaze, kao i osobe koje su odbačene, izolovane tj. nemaju odgovarajuću medicinsku i emocionalnu podršku

Smatra se da je ljekar taj koji treba saopštiti porodici da je bolesnik umro, ne zato što to med. sestre i njegovatelji ne bi mogli učiniti jednako dobro, nego zato što bi članovi porodice mogli pomisliti da ljekar nije bio prisutan kad je bolesnik umro, te da mu se možda još moglo pomoći


www.sec.ba

Kao prvu obavijest treba reći samo osnovne činjenice i dozvoliti im da pokažu svoje emocije, ne insistirati da dužem razgovoru

Kasnije treba pozvati sve članove uže porodice na duži razgovor kako bi im se pružila sva objašnjenja i podrška u suočavanju s ovom teškom i stresnom situacijom


www.sec.ba

Smatra se da ja angažovanje zdravstvenog osoblja oko umirućih bolesnika nedovoljno i da je potrebno uspostaviti neprekinuti stalan kontakt s bolesnikom, uspostaviti odnos povjerenja, kako bi se proces umiranja učinio što manje bolnim i što podnošljivijim

Smatra se da neangažovanost zdravstvenog osoblja zavisi o karakteristikama bolesnikove ličnosti, dobi i socijalnom statusu, kao i stavovima zdravstvenog osoblja prema smrti


www.sec.ba

Osoblje je usmjereno prvenstveno “akciono”, a to ne ostavlja dovoljno vremena za razgovor s bolesnikom. Ovo se odnosi posebno sa bolesnikom kome se ne može više organski pomoći

Veliko emocionalno opterećenje koje izaziva takva komunikacija, koje može biti toliko neugodno, da ih osoblje radije izbjegava


www.sec.ba

Potom nedostatak adekvatnog obrazovanja osoblja. Mnogi i ne znaju kako treba razgovarati sa umirućim bolesnikom

Javlja se konflikt osoblja između “afektivne neutralnosti” i potrebe da se suosjeća sa bolesnikom


www.sec.ba

Uvijek kada bolesnik želi razgovarati, ali je prije toga potrebno uspostaviti odnos povjerenja između osoblja i bolesnika, kako bi se bolesnik bez straha mogao povjeriti. Ako bolesnik ne želi razgovarati ne treba ga siliti, već pričekati da on sam pokaže interes


www.sec.ba

Svi radnici sa svog aspekta

Ljekar je odgovoran za objašnjenje sa medicinskog aspekta, a medicinske sestre i njegovatelji, koji su u trajnijem kontaktu sa bolesnikom, za pružanje suosjećanja i podrške


www.sec.ba

Potreba za ublažavanjem boli- danas se uspješno ostvaruje zahvaljujući

dostignućima savremenih metoda uklanjanja boli

Potreba za očuvanjem samopoštovanja- najviše je ugrožena kod bolesnika koji ne mogu više kontrolisati fiziološke funkcije

Potreba za suosjećanjem i komunikacijom-

ako je osoblje emocionalno hladno prema bolesniku


www.sec.ba

Radi zadovoljenja navedenih potreba potrebno je naći vremena i saslušati bolesnika, jer i samo slušanje može biti emocionalno olakšanje

Da bi dali maksimalnu pomoć umirućem bolesniku, njegovatelj mora preispitati vlastite osjećaje o smrti

Bolesnici se tretiraju na individualizirani način sa poštovanjem, uz očuvanje njihovog dostojanstva


www.sec.ba

Najčešće upravo njegovatelji postaju vrlo važna karika u životu umirućeg bolesnika. Oni promovišu fizički kontakt i emocionalnu podršku

Ljudi koji umiru su pod velikim emocionalnim pritiskom- tu im mogu pomoći njegovatelji svojim prisustvom, bilo da razgovaraju ili samo šute s njima

Uočeno je da baš stariji ljudi žele razgovarati o smrti


www.sec.ba

Umiranje nije samo medicinski već i društveni problem. Zdravsveni radnici se nalaze u pratnji bolesnika na tom poslednjem putu. Oni za to trebaju biti pripremljeni


www.sec.ba

Je proces koji nastaje kod gubitka neke osobe iz našeg života

To je emocija tuge koja nastaje kada izgubimo nešto ili nekog do koga nam je stalo. Što je veći gubitak, emocija je intenzivnija. No osjećaji kojima smo obuzeti nakon gubitka neke osobe, koja nam je bila draga, su posebna kategorija tuga, a nazivamo ih žalovanjem.

Postoje 4 faze žalovanja


www.sec.ba

U ovoj fazi se negira događaj- gubitak ili smrt neke osobe. U svakodnevnom govoru često kažemo da je osoba “u šoku”, dakle da ne prihvaća činjenicu gubitka

Taj gubitak je prestrašan i prevelik da bi čovjek sa svojim emocionalnim i intelektualnim kapacitetima mogao uopšte prihvatiti da se desio

Ova faza traje dosta kratko- od nekoliko sati do nekoliko dana


www.sec.ba

U slučaju gubitka neke osobe javlja se ljutnja jer se ne može ostvariti slika u našoj glavi, a to je zajednički život sa tom nekom osobom koju smo izgubili. Ili se javlja ljutnja na osobu koja nas je napustila ili se javlja pomaknuta ljutnja- pa se ljutimo na nekoga ili nešto što nam je tu prisutno, a pravi objekt ljutnje smo izgubili. Fazu ljutnje je dobro proći kako bi se “očistili” loših emocija, jer lakše je biti ljut nego tužan. Ova faza traje duže od nekoliko dana do nekoliko sedmica.


www.sec.ba

Kada shvatimo da je gubitak nepovratan, ulazimo u stanje i emociju tuge- to je emocija koja nas prati dugo, ponekad i zauvijek.Činjenica je da vrijeme može ublažiti rane i smanjiti tugu, no vrlo često tuga zbog gubitka nekih osoba ostaje zauvijek. Tuga traje duže od prethodne dvije faze, no ova faza može predstavljati “kočnicu” u životima ljudi, jer dok smo u ovoj fazi ne napredujemo i ne nastavljamo sa životom, nego ostajemo u onom istom trenu gubitka.


www.sec.ba

U zadnjoj fazi žalovanja dolazi do navikavanja na situaciju i nastavljanja sa životom bez neke vrlo drage osobe. U ovoj fazi osoba moće osjećati niz složenih osjećaja- od olakšanja do krivnje.Teško je naviknuti se na život bez nekoga ko nam je jako drag, ali isto tako je teško sam sebi priznati da smo se, kroz neko vrijeme, naviknuli na tu situaciju. Ipak ulazak u ovu fazu predstavlja pravo izliječenje i prihvaćanje naše situacije.


www.sec.ba

U svim navedenim fazama žalovanja može se desiti da se osoba zaustavi i da ne nastavlja “obrađivati” svoju tugu prema nekim zakonitostima tugovanja. Loše je kada se to desi , jer je cilj žalovanja doći do posljednje faze- nastavka života bez neke vrlo drage osobe.Tada je potrebno potražiti stručnu pomoć. Emocije su same po sebi vrlo složene, posebno u ovim situacijama kada seosjećamo izuzetno usamljenima i napuštenima od strane osobe koju smo izgubili.


www.sec.ba

Vrijeme liječi neke rane, ponekad je dobro pustiti vremenu da skine intenzitet sa nekih emocija.

Vrijeme ne liječi sve rane- gubitak neke bitne osobe nas prati cijeli život i uvijek ćemo osjećati prazninu u onom dijelu srca koje smo namijenili toj osobi. Bitno je da znamo da i sa takvom prazninom imamo pravo i trebamo nastaviti sa što kvalitetnijim životom.


www.sec.ba

Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra e-mail...

Documents

Transcript of Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra e-mail...