Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra e-mail ...Riječ “etika” potiče od...

Medicinska etika Medicinska tajna

Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra

e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]

Riječ “etika” potiče od grčkih riječi ethos – običaj i ethikos – moralan

• Etika je nauka o moralu ili moralnom fenomenu

• Etika je grana filozofije koja određuje razliku između dobrog i lošeg ponašanja odnosno postupaka

• Medicinska etika – skup načela i pravila prema kojima se ocjenjuju postupci liječnika i drugih zdravstvenih radnika i saradnika

Socijalno-edukativni centar www.sec.ba 2

Šta je moralnost? • Moralnost je jedna od psihičkih f-ja čovjekovog mozga i

posjeduje je svaki čovjek a predstavlja sposobnost čovjeka da sam sebi izriče norme kojih se pridržava i da sam sebe kažnjava za ne pridrđavanje tih normi.

• Moral ili moralni fenomen je skup običaja, navika, normi ili pravila ponašanja kojima se ljudi rukovode u svojim postupcima

• Norme, načela ili pravila ponašanja uvijek podrazumjevaju regulisanje međuljudskih odnosa i to kako odnosa između ljudi tako i odnosa pojedinca prema društvu, što je važna specifičnost moralne norme za razliku od npr. administrativno-tehničkih normi (kao što je recimo zabrana parkiranja)


Pojam moral u praksi

• Cilj moralne norme određuje se pojmom “moralno dobro” (moralna vrijednost, vrijednosni sistem) ili “dobro” (ispravno, vrlinsko), odnosno “zlo” (neispravno, loše)

• Sa aspekta međuljudskih odnosa i odnosa pojedinca prema društvu, pojam moral u praksi definiše šta je dobro a šta zlo, šta je ispravno a šta neispravno Socijalno-edukativni centar

www.sec.ba 4

• Moralna ocjena odnosi se na određeni postupak, ponašanje ili karakter čovjeka i predmet moralne ocjene uvek je samo čovjek. Stoga moral predstavlja aktivno ocjenjivanje sebe i drugih kao dobrih ili loših.


Moralna norma je dvostruko obavezna:

• Heteronomija morala - društveno, spolja (društvo nameće svojim članovima određena pravila ponašanja i za njihovo kršenje primjenjuje određene sankcije)

• Autonomija morala - individualno, unutrašnje (čovjek sam oseća moralnu obavezu, bez nametanja spolja)


Preduslovi za razvoj morala

• Svijest ● Inteligencija ili razum ● Nagon • Emocije ● Volja ● Osjećanje dužnosti


Svijest

sposobnost čovjeka da spozna samog sebe, svoje “Ja” u svijetu koji ga okružuje

● sposobnost da misli i osjeća i da zna da misli i osjeća

● saznanje o svjesnosti sopstvenog ponašanja jedino je prisutno kod čovjeka i preduslov je za moralno ponašanje


Inteligencija

• misaona sposobnost čovjeka ● donosi zaključke (odnos između predmeta i

pojave) ● predviđa mogućnosti ● uspostavlja odnose sa drugim ljudima ● analizira uzroke i posledice svog ponašanja


Nagoni

• Nasljeđeni obrasci ponašanja specifični za cijelu vrstu ● Urođeni, složeni mehanizmi ponašanja (nagon

ishrane, življenja, održavanja vrste, seksualni nagon i dr.)

● Kada se govori o nagonima u vezi sa moralom (socijalni nagoni i nagoni za održavanjem vrste – modelatori moralnog ponašanja)

• Poremećeni seksualni nagoni (inverzija, perverzija, narcizam, homoseksualizam dr.)


Emocije • moral nastaje pod dejstvom dubokih ljudskih emocija ili

osjećanja ● emocije su moćni pokretači ljudske djelatnosti i misli ● odredjene situacije izazivaju odredjene emocije a one pak

izazivaju odredjene misli i postupke ● ponavljanje situacija izaziva uvijek iste emocije te se one

ustaljuju ● iz ustaljenosti se kasnije pojavljuju norme • pojmovi kao što su: simpatija, antipatija, empatija,ljubav,

mržnja... imaju velik značaj za oblikovanje moralnosti


Volja

... akcija ka ispunjenju nekog cilja • proces koji znači usmjereno, namjerno,

motivisano ponašanje čovijeka • ličnost jake volje se odlikuje samostalnošću i

odlučnošću,spremnost da preuzme odgovornost za odluke

● čovijek slabe volje (neodlučan, kolebljiv)


Osjećanje dužnosti

• proističe iz nagona društvenosti, • proističe iz života u organizovanoj društvenoj

zajednici u kojoj svako ima svoje dužnosti i pravila ponašanja

• društvo i pored stručnosti očekuje i nešto više (ljubaznost, utjeha, toplina)


Etika u praksi • definiše norme pravilnog ponašanja u svakodnevnom životu ● definiše pravilno postupanje u određenim profesijama

(zdravstveni radnici, novinari, advokati i dr.) ● da bi se neki postupak ocjenio kao moralno dobar ili rđav

potrebno je imati kriterijum na osnovu kojih se mjeri i sa kojim se upoređuje (načini ponašanja kojih se treba držati)

● formuliše profesionalne obaveze i dužnosti (kodeksi – pisana dokumenta)

● Norme, zapisane u kodeksima vremenom se mjenjaju


Etički kodeks je zbir pravila i načela

• Hipokrat, grčki liječnik, 4.vj.p.n.e.

• Moses Maimonides 12. vj. židovski liječnik i filozof

• Amatus Lusitanus, 16.vj., portugalski liječnik

Danas: • Ustav • Zakon o zdravstvenoj zaštiti • Zakon o zaštiti duševnih

bolesnika • Međunarodne deklaracije • Međunarodni etički kodeksi • Etički kodeksi medicinskih

stručnih i profesionalnih društava


http://www.psihijatrija.com/psihijatrija/ETIKA KALICANIN/Hipokrat.htm

E T I K A U M E D I C I N I ZAKLETVE I KODEKSI MEDICINSKE ETIKE

• Otac savremene medicine – lekar, filozof i prirodnjak, koji je s pravom dobio ime nenadmašni genije

• Oslobađanje od magijskih tumačenja o nastanku bolesti; počinje se sa sistematskim izučavanjem izvesnih oboljenja

• Pristupanje eksperimentalnom radu, izvode se neki ogledi na životinjama

• Dolazi se do dragocenih zapažanja, što podstiče pravu medicinsku misao

• Napušta se magijsko verovanje da su bolesti posledica postojanja zlih duhova i “udaraju se temelji” pravoj naučnoj medicini

H I P O K R A T (460 - 377 god. p.n.e.)


http://www.psihijatrija.com/psihijatrija/ETIKA KALICANIN/Hipokrat.htm

“Ljudski život je kratak, liječničko je umijeće veliko, povoljan trenutak brzo prođe, iskustvo je važno, a

odluka je teška”

Hipokrat

Hipokratova zakletva • Hipokrat je prvi u pisanoj formi ostavio dokument o

obavezama i dužnostima onih koji se posvećuju ljekarskoj vještini (Hipokratova zakletva).

• Zadržala je punu aktuelnost do današnjih dana i jedan je od primera vječitih istina, i to više od onih koje su dolazile od pojedinih religijskih ili filozofskih sistema.

• U svojoj zakletvi ističe obavezu medicinskog radnika da spremno prenosi znanje na svog učenika.

• Odnos učenik-učitelj treba da bude odnos uzajamnog poštovanja a sam obećava da će poštovati svoje učitelje i njihovu djecu i da će ih besplatno učiti (to je zahvalnost nekadašnjeg đaka a sadašnjeg učitelja)

• Neetički je čuvati znanje samo za sebe jer se tako pomaže manjem broju ljudi.

• Zakletva je prožeta obavezom prema bolesniku.


Bolesnik kao objekat i subjekat liječenja

• Često se pacijent oseća bespomoćno pred zdravstvenim radnikom, lišen dostojanstva, odijela i zvanja, primoran da nepoznatom čovjeku iznosi iz sebe i najskrivenije tajne, pa mu zbog svega toga treba pružiti ljudsku ruku saosjećanja i razumjevanja, uputiti mu blag pogled i toplu reč

• Čovjek nema samo tijelo, on ima i dušu, koju u radu sa tijelom bolesnog čoveka nikada ne smijemo zanemariti”


Kakav može biti odnos bolesnika prema bolesti?

• Aktivno-sarađujući • Kapitulirajući • Izbjegavajući stav


• Prvi kontakt tj. susret zdravstvenog radnika i bolesnika često je od presudnog značaja za dalji odnos. Smatra se da je prvi utisak o čovjeku u 80 odsto slučajeva i presudan (prva riječ i postupak, izgled, boja glasa – sve su to detalji koji su izuzetno značajni). Iz blagonaklonog uzajamnog odnosa zdravstveni radnik se ispunjava osjećanjem lične sreće, što je najvrijedniji honorar za rad.

• Arogancija, netaktičnost, žurba i gledanje u sat, bezličan odnos prema pacijentu ubijaju povjerenje u nauku i medicinu. Veoma je neprikladno poistovjećivati čoveka sa njegovom bolešću, npr. reći “onaj dijabetičar, uremičar”. Još manje je etički opravdano reći “coram publico”, odnosno pred bolesnikom da je to “mnogo interesantan slučaj” ili “veoma zanimljiv slučaj”, kao što se često čuje u praksi nekih kliničara.


Empatija • EMPATIJA - Ispravan etički stav zdravstvenog radnika

podrazumjeva zastupanje stava empatije prema svima, bez obzira na subjektivno doživljavanje svakog bolesnika pojedinačno

• To je sposobnost da emocijama razumijemo drugo ljudsko biće (naročito neverbalno), to je sposobnost unošenja sebe u mišljenja, osjećanja druge osobe, sposobnost doživljavanja osjećanja druge osobe

• Stav blagonaklonosti i simpatije prema svima, bez obzira na stvarno unutrašnje doživljavanje u datom trenutku


• Behterev je napisao: “Ako se bolesnik poslije razgovora sa ljekarom ne oseća bolje, onda to nije ljekar”.

• Hipokrat je rekao: “Ako od nekoliko ljekara jedan liječi travama, drugi nožem, a treći riječima, onda se prije svih obrati onom koji liječi riječima”

• ne znaju svi bolesnici za narodnu indijsku mudrost: “Možemo se bojati oca, majke, druga i učitelja, ali ne možemo imati strah pred ljekarom, jer je on za bolesnog i majka, i otac, i drug, i učitelj”)


Transfer i kontratransfer

• Tokom dugotrajne komunikacije zdravstveni radnik – bolesnik uspostavlja se jedan specifičan odnos, koji se, govoreći jezikom psihoanalize, naziva transferna situacija

• Transfer je mehanizam kojim pacijent reaguje na terapeuta kao da je on značajna figura iz pacijentove prošlosti, npr. roditelji, nastavnik, stariji brat

• U toku svjesnih ili nesvjesnih komunikacija pacijent prenosi na terapeuta one emocije koje je imao nekada prema važnim ličnostima iz svoje prošlosti

• Moguć je pozitivan i negativan transfer


• Kontratransfer je termin za mehanizam kojim terapeut reaguje na pacijenta kao da je on ili ona neka ličnost iz terapeutovog intimnog, ličnog života

• Pozitivan kontratransfer znači da smo sa pacijentom uspostavili komunikaciju empatije, što je nesumnjivo dobro za proces lečenja

• Negativan kontratransfer podrazumjeva da nas taj pacijent asocira na nešto neugodno, neprijatno, podsjeća na naše frustracije, neugodne nesvjesne fantazije ili neku ličnost iz naše bliže okoline sa kojom nemamo dobar kontakt, npr. neki zdravstveni radnici imaju gotovo uvek negativne emocije sa alkoholičarima ili narkomanima, što ukazuje na njihove nerazrješene konflikte u vezi sa bolestima zavisnosti


Medicinska tajna • Pod tajnom uopšte smatra se znanje nekih činjenica koje se ne mogu

saopštiti drugim licima a da se time ne povredi ličnost dotične osobe ili interesi pojedinaca

• Tajne se dijele na: privatne, službene i profesionalne • Privatna tajna - tajna između dve osobe u privatnom životu • Službena tajna - potiče iz radnog odnosa i odnosi se na sva zaposlena lica

koja ne smeju da odaju one podatke koje radna organizacija proglasi službenom tajnom

• Profesionalna tajna - takođe proističe iz radnog odnosa ali je intimnije

povezana sa samim procesom rada i direktno proizilazi iz načina obavljanja posla (tajna advokata, lekara, sveštenika i dr.)


Medicinska tajna

• Najstariji medicinski zapisi zabranjivali su ljekaru da odaje tajne “poverene uhu, zatečene očima ili naslućene umom”

• Hipokrat je u svojoj zakletvi napisao “poštovaću tajne onog ko mi se povjeri”

• Svi kasniji kodeksi i zakletve sadrže i odredbu o čuvanju medicinske tajne koja se odnosi na sve zdravstvene radnike, ali je dugo vremena to bila samo etička obaveza

• Francuski krivični zakon iz 1810 godine prvi put predviđa kazne za odavanje tajne i skoro sve zemlje su to prihvatile izuzev Velike Britanije, gde je to još uvijek samo moralna obaveza

• Specifičan značaj medicinske tajne leži u tome što na njoj počiva povjerenje bolesnika u zdravstvenog radnika

• Bez povjerenja u medicinu, koje se samo po sebi podrazumeva, uobičajeni kontakt između bolesnika i zdravstvenog radnika ne bi mogao da se ostvari. Mora uvijek da bude obezbjeđena najveća moguća diskrecija da bi bolesnik mogao da saopšti i najintimnije detalje koji su ponekad značajni za tretman.


Osnovna načela profesionalnog ponašanja njegovatelja

28

1. Odnos prema pacijentu (zaštita interesa i dostojanstva korisnika, održavati profesionalne granice prema korisniku)

2. Odnos prema timu (saradnja u timu, profesionalna komunikacija)

• U timu svako mora biti koristan i ravnopravan član sa svojim ovlaštenjima i odgovornošću u poslu

• Uvažavanjem svih članova tima poboljšavamo međuljudske odnose čime doprinosimo da se korisnici osjećaju sigurni i uvjereni kako će dobiti najveći nivo zdravstvene njege


Komunikacija u timu mora biti:

• konstruktivna • kreativna • usredotočena na rješavanje problema • mora se poštivati sagovornik • moraju se priznavati različitosti • dopustiti nesuglasice • razgovor mora biti otvoren i taktičan


• Trajno usavršavanje (njegovatelj mora posjedovati znanja, vještine i sposobnosti unutar svog djelokruga rada, ako je neka aktivnost izvan djelokruga mora potražiti pomoć stručnih zdrav. radnika, pratiti i raditi po novim smjernicama prema nalogu nadređenih stručnih radnika

• Zaštita pacijenata od rizika (raditi na permanentnom razvoju zdrav. njege, unutar svog djelovanja rada koji pridonosi sigurnom, terapeutskom i etičkom radu)


Poštovanje profesionalne tajne:

• informacije o pacijentu moraju ostati strogo povjerljive

• ne smiju se prenositi unutar i izvan radnog okruženja


Čovjek je čovjeku svetinja...

33

• nema medicine bez

povjerenja • ni povjerenja bez

povjerljivosti • ni povjerljivosti

bez tajne!


Foliennummer 1Riječ “etika” potiče od grčkih riječi ethos – običaj i ethikos – moralan�Šta je moralnost?Pojam moral u praksiFoliennummer 5Moralna norma je dvostruko obavezna:Preduslovi za razvoj moralaSvijestInteligencijaNagoniEmocijeVoljaOsjećanje dužnostiEtika u praksiEtički kodeks je zbir pravila i načelaE T I K A U M E D I C I N I�ZAKLETVE I KODEKSI MEDICINSKE ETIKEFoliennummer 17Hipokratova zakletvaBolesnik kao objekat i subjekat liječenjaKakav može biti odnos bolesnika prema bolesti?Foliennummer 21EmpatijaFoliennummer 23Transfer i kontratransferFoliennummer 25Medicinska tajnaMedicinska tajnaOsnovna načela profesionalnog ponašanja njegovateljaFoliennummer 29Komunikacija u timu mora biti:Foliennummer 31Foliennummer 32Čovjek je čovjeku svetinja... Foliennummer 34

Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra e-mail ...Riječ “etika” potiče od...

Documents

Transcript of Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra e-mail ...Riječ “etika” potiče od...