Pravo u Turizmu i Ugostiteljstvu, 2014.

1

TC

preddiplomski studij TURIZMA ak.god. 2011./2012.

PPRRAAVVOO UU TTUURRIIZZMMUU II UUGGOOSSTTIITTEELLJJSSTTVVUU skripta

Prema: mr.sc.Ivo Mravičić; PREDAVANJA

Prof.dr.sc. Vilim Gorenc i prof.dr.sc. Vjekoslav Šmid; „POSLOVNO PRAVO U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU“

2

SADRZAJ:

1. Izvori prava 2. Subjekti ugovornog odnosa 3. Ugovori 4. Turistički ugovori

I. Ugovori između davatelja usluga i neposrednog korisnika a) Izravni ugovor o hotelskim uslugama b) Ugovor o ugostiteljskoj ostavi c) Ugovor o uslugama prehrane i toćenja pića d) Ugovor o kamiranju e) Ugovor o smještaju u apartmanima

II. Ugovori između putničke agencije i neposrednog korisnika a) Ugovor o paušalnom putovanju b) Posrednički ugovor o putovanju

III. Ugovori između davatelja usluga i putničke agencije a) Agencijski ugovor o hotelskim uslugama b) Ugovor o angažiranju ugostiteljskih kapaciteta (Ugovor o alotmanu) c) Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta

IV. Ugovori između turističkih i drugih subjekata a) Ugovor o prijevozu osoba b) Ugovor o osiguranju c) Ugovor o franšizingu d) Ugovor o davanju turističkog objekta na vremensku uporabu (Timesharing)

3

1. IZVORI PRAVA

Pravni izvori mogu biti i jesu:

1. PROPISI I. USTAV II. ZAKONI III. PODZAKONSKI AKTI

2. OBIČAJI I. KODIFICIRANI POSLOVNI OBIČAJI / UZANCE

3. SUDSKA PRAKSA 4. PRAVNA ZNANOST

AD 1. PROPISI

I. USTAV je prvi, največi i najjači propis u svakoj zemlji koji sadrži opće odredbe (pravo na život, rad, informaciju, slobodu, jednakost tržišta, …) a donosi ga Sabor dvotrećinskom većinom glasova zastupnika

II. ZAKONI su drugi po važnosti propisi (odmah iza Ustava) koje također donosi Sabor i to nadpolovično većinom glasova zastupnika

Dok Ustav samo spominje određeno pravo, Zakon ga detaljno objašnjava (Zakon o nasljeđivanju, Zakon o obveznim odnosima, …) Svi Zakoni se objavljuju u Narodnim Novinama- službenom glasilu RH i počinju se primjenjivati od datuma navedenog u NN DATUM OBJAVE NE ZNAČI I DATUM PRIMJENE. Vrijeme od objave Zakona u NN do početka primjene istoga naziva se VACATIO LEGIS- vrijeme prilagodbe i najčešće iznosi 8 dana, iako je moguće i više ovisno o važnosti dotičnog Zakona. Valja naglasiti kako u periodu prilagodbe vrijede odredbe „starog“ Zakona, obzirom se „novi“ još nije počeo službeno primjenjivati. Svaki Zakon ima svoju PRAVNU NORMU koja može biti:

a) PRISLINA / KOGENTNA b) DISPOZITIVNA

PRISILNA PRAVNA NORMA jest takva pravna norma po kojoj se sudionici u obveznim odnosima MORAJU u potpunosti pridržavati iste i nije im dopušteno bilo kakvo drugačije ugovaranje od onoga koje je navedeno u kogentnoj pravnoj normi, i ako drugačije, ugovor je NIŠTAVAN- kao da se nije ni sklopio. Npr. „…Ugovor o alotmanu se MORA sklopiti u pismenoj formi…“ DISPOZITIVNA PRAVNA NORMA jest takva pravna norma po kojij zakonodavac regulira određeni društveni odnos ali istovremeno daje i MOGUĆNOST strankama da taj odnos reguliraju i drugačije od onoga što je navedeno u dispozitivnoj pravnoj normi. Ukoliko stranke odbiju ugovorni odnos regulirati drugačije, vrijede one odredbe koje je Zakonodavac predvidio. Npr. „…Ugovorom o prodaju automobila, porez U PRAVILI plaća kupac…“ Valja napomenuti da sloboda koju daje dispozitivna pravna norma NE dopušta ponašanje koje je suprotno istoj ili moralnom ponašanju.

4

***

Svaki Zakon djeluje PRO FUTURO, dakle nema retroaktivne primjene Npr. po sadašnjima Zakonima u RH vozačku dizvolu je moguće dobiti sa navršenih 18 godina života, i ukoliko, primjerice, dođe do promjene tog Zakona pa se odluči da je donja granica za dobivanje vozačke dozvole 21 godina života, sve one vozačke dozvole izdane do datuma primjene novog Zakona i dalje vrijede.

III. PODZAKONSKI AKTI jesu različite uredbe, nagodbe i sl. koje donosi Vlada RG i po snazi su odmah ispid Zakona

Postoje situacije u kojima se Uredbe donose sa Zakonskom snagom Npr. u ratno vrjeme nijemoguće sazivanje sjednica Sabora, pa tada odluke donosi Vlada i to sa Zakonskom snagom. AD 2. OBIČAJI Običaju jesu takvi izvori prava koji se koriste kada nema Zakoa za određeni slučaj, a moraju biti u skladu sa moralnim shvaćanjima društva i nikako u suprotnosti sa prisilnim zakonskim normama Npr. u primorskim mjestima lov ribe je reguliran tako da se na određeni dan na određenom mjestu ima pravo nalaziti samo onaj ribar koji je tog jutra izvukao kraću šibicu. Kada govorimo o običajima kao izvorima prava, mislimo ponajprije na KODIFICIRANE POSLOVNE OBIČAJE / UZANCE- običaje koji su skupljeni i objavljeni u nekom glasilu (NN), a koje objavljuej Hrvatska Gospodarska Komora i u tom smislu razlikujemo:

a) OPĆE UZANCE b) POSEBNE UZANCE

Valja napomenuti da je Zakon jači od Običaja jer se potonji primjenjuju kada nema zakonskog rješenja ili kada postoje dispozitivne norme u Zakonu koje dopuštaju i drugačija rješenja. Ukoliko se radi o prisilnim pravnim normama, posebe uzance NEĆE vrijediti i ako su ugovorne strane pristale na primjenu istih, isto tako ukoliko se radi o dispozitivnim pravnim normama, a koje nisu u suprotnoszi sa Uzancama, iste će se primjenjivati SAMO ako su izričito ugovorene. Za pravne osobe primjenjuju se Posebne uzance, bez obzira što su možebitno u suprotnosti sa dispozitivnim odredbama, isto tako, ukoliko se radi o odnosu između pravne i fizičke osobe, primjenjuju se Posebne uzance, i to SAMO onda kade su to stranke posebno ugovorile- u suprotnom vrijede dispozitivne pravne norme. OPĆENITO, Običaju su SUBORDINIRANI I SUPSTITICIONIRANI Zakonima, a da bi se primjenjivali potrebna je gustoća primjene i svijest o tome da se mogu primjenjivati.

5

AD 3. SUDSKA PRAKSA Sudska praksa jest takvi pravni izvor koji snagom svoje argumentacije utječe na stajališta nižeg suda u konkretnim slučajevima Npr. Američka sudska praksa sastoji se od POROTE i SUDCA koji se poziva na PRESEDAN- rješenje nekog slučaja koje je donio Visoki sud za taj konkretni slučaj u prošlosti, a koji odgovara problematici predmetnog slučaja. Npr. Europska sudska praksa se temelji na ARGUMENTACIJI- sudac nižeg suda može se pozvati na neke odluke Visokog suda, ali ne mora ako mi iste ne odgovaraju. AD 4. PRAVNA ZNANOST Pravna znanost jest utjecaj pravnih pisaca i znanstvenika na rješavanje konkretnih slučajeva. NIJE obvezujući izvor prava i ne veže sudca da prilikom donošenja odluke koristi zakonske članke, ali je isto tako sigurno da će se svaki sudac koristiti i ovim izvorm prava ukoliko njime može argumentirano potkrijepiti rješavanje predmetnog slučaja.

6

2. SUBJEKTI UGOVORNOG ODNOSA

Kada govorimo o subjektima ugovornog odnosa razlikujemo:

a) FIZIČKE OSOBE b) PRAVNE OSOBE

FIZIČKA OSOBA jest svaki čovjek, pojedinac i ima:

1. PRAVNU SPOSOBNOST- sposobnost da osoba može biti nositelj prava i obveza, danas je ima svaka fizička osoba (za razliku od, primjerice, robovlasničkog društva)

2. POSLOVNU SPOSOBNOST- sposobnost da se vlastitim očitovanjem volje stječu prava i obveze; može biti:

I. JEDNOSTRANA (oporuka) II. DVOSTRANA (ugovori),

a fizička osoba je stječe sa navršenih 18 godina života- kažemo da tada osoba ima PUNU POSLOVNU SPOSOBNOST i to pod pretpostavkom da je psihofizički zdrava; u suprotnom govorimo o:

I. POSLOVNO NESPOSOBNOJ OSOBI II. OGRANIČENO POSLOVNO SPOSOBNOJ OSOBI koja pak sklapa pravne

poslove uz predhodnu suglasnost svog skrbnika, ali može i sama SAMO za poslove koji su uobičajeni (kupnja u trgovini i sl.)

* ŠEPAVI PRAVNI POSLOVI jesu poslovi koji traže naknadni pristanak osobe koja je skrbnik osobi sa poteškoćama u psihofozičkom razvoju. Važno je napomenuti da se puna poslovna sposobnost može steći i prije navršene 18. godine života i to stupanjem u brak; isto tako sa navršenih 16 godina života moguće je sklapato određene pravne poslove, i tada je osoba potpuno pravno sposobna samo u raspolaganju sredstvima koja proistjeću iz tog radnog odnosa, a za sve druge odnose osoba je pravno nesposobna

3. DELIKTNU SPOSOBNOST- sposobnost fizičkih osoba da odgovaraju za štetne posljedice nastale ponašanjem iste osobe.

ŠTETA je umanjenje nečije imovine ili sprječavanje rasta iste; za nju odgovara ŠTETNIK- počinitelj štete. Fizička osoba je POTPUNO DELIKTNO SPOSOBNA sa na vršenih 14 godina života i odgovarat će za sve štetne posljedice nastale valstitim ponašanjem; za dijete od 7-14 godina odgovaraju roditelji/staratelji solidarno, a za dijete do 7. godine života u cijelosti su odgovorni roditelji/staratelji. PRAVNA OSOBA jest tvorevina kojoj je državni poredak priznao svojstvo osobe kako bi moga nastupati u pravnom prometu, a ima:

1. PRAVNU SPOSOBNOST- stječe je registracijom na Trgovačkom sudu 2. POSLOVNU SPOSOBNOST- stječe je manifestacijom volje od strane organa te

prave osobe

7

Svi ugovori koje je sklopila pravna osoba putem svojim predstavnika su pravno valjani ako ulaze u registriranu djelatnost pravne osobe i ukoliko je ista jasno propisana u Statutu pravne osobe i registrirana na Trgovačkom sudu. *ŠEPAVI PRAVNI POSLOVI jesu i poslovi nastali van redovne djelatnosti pravne osobe.

3. UGOVORI

UGOVOR je dvostrani pravni posao koji sklapaju ugovorne stranke – pravo jedne osobe odgovara obvezi druge i vice versa. Svi pravi poslovi imaju svoje SASTOJKE koji mogu biti:

a) BITNI SASTOJCI- sastojcu nužni za određeni tip ugovora- ukoliko ih nema, nema ni ugovora; određeni su Propisom, i to su: I. PREDMET II. CIJENA

b) PRIRODNI SASTOJCI- sastojci koji se podrazumijevaju i koji proizlaze iz prirode određenog pravnog posla (ugovora); proizlaze iz Propisa i stranke ih moraju posebno isključiti ako ne žele biti s njima vezani- ukoliko se ništa ne ugovori, vrijede prirodni sastojci

Npr. kod kupoprodaje prirodni sastojci ugovora su da predmet ugovora ima ona svojstva koja se od njega očekuju i ona svojstva koja su ugovorena (da kemijska piše, automobil vozi i sl.)

c) NUSGREDNI SASTOJCI- sastojci koje ugovorne stranke dodaju ugovoru kada modificiraju ugovorni odnos na način da ga prilagođavaju svojim posebnim potrebama Npr. Ugovorom o hotelskim uslugama ugovoreno je vrijeme, vrsta i cijena smještaja,ali stranke mogu tražiti i da je hotel obavezan imati posebno mjesto za čuvanje vrijednog automobila gosta- ako hotel na to pristane, za njega isto postaje obveza!

8

3a. SKLAPANJE UGOVORA

Za sklapanje ugovora moraju postojati 2 ugovorne strane od kojih jedna ima prava, a adruga obveze, a sve započinje odnosima između osobe koja se zove PONUDITELJ i osobe koja se zove PONUĐENI i to tako da ponuditelj ponuđenome da PONUDU- akt kojim se inicira sklapanje ugovora, a sadrži sve bitne elemente. Ponudutelj NE može, bez jakih razloga, odustati od ponude. Ponuda obvezuje kako ponuditelja, tako i njegove nasljednike, OSIM u slučaju kada je ponuda strogo osobne naravi. Ukoliko je OPOZIV PONUDE stigao prije ili istovremeno, smatra se da ponuda nije ni dana. Ponuda uvijek prati pravni posao- karakteristike pravnog posla odnose se i na ponudu- forma ponude odgovarati će formi pravnog posla. Npr. ukoliko je ugovor o kupoprodaji zadan u pismenoj formi, tada će i ponuda ali i opoziv ponude morati biti sastavljeni u istoj formi. Valja naglasiti kako ŠUTNJA u pravu ne znači ništa jer nema nikakvog iskaza volje da je osoba pristala na ugovorni odnos.

3b. NEKE VRSTE UGOVORA

1. ADHEZIONI UGOVORI- ugovori po pristupanju- jedna ugovona strana je sklopila

ugovor kako je htjela, a drugoj je ostavljena mogućnost da taj ugovor prihvati u cjelosti ili da ga uopće ne prihvati- ne možemo ništa mijenjati

Npr. Kod Ugovora o osiguranju osoba može potpisati ugovor i time prihvatiti uvjete druge ¸ strane ili to ne u činiti i time ne sklopiti ugovor.

2. OPĆI UVJETI POSLOVANJA- lista ugovornih klauzula koje svaka stranka nastoji unijeti u ugovor- obvezuju ugovorne stranke ako su im bili poznati u trenutku sklapanja ugovora ili ako nisu mogli ostati nepoznati Npr. Pri dolasku gosta u hotel, hotelijer je kao jača strana u taj unos unio svoj KUĆNI RED kojeg se obje ugovorne strane moraju prodržavati nakon sklapanja ugovora.

3. TIPSKI UGOVORI- ugovori koji dopuštaju mogućnost odstupanja od predloženih uvjeta jedne ugovorne strane (za razliku od adhezionih)

4. PREDUGOVOR- ugovor kojim se preuzima obveza da će se sklopiti glavni ugovor, u

njemu moraju biti navedeni svi bitni elementi GLAVNOG UGOVORA koji će se sklopiti na dogovoreni datum i koji će biti preslika predugovora. Ako suprotno, stranke se mogu tužiti zbog neizvršenja predugovora i tada će sudska presuda postati glavni ugovor i temeljem iste jedna će ugovorna stranka morati preuzeti obvezu prema drugoj.

9

4. TURISTICKI UGOVORI

I. UGOVORI IZMEDU DAVATELJA USLUGA I NEPOSREDNOG KORISNIKA

a) IZRAVNI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA

UVODNE NAPOMENE

Izravni ugovor o hotelskim uslugama temeljni je ugovor u hotelijerstvu kojim se jedna stranka (hotelijer) obvezuje drugoj stranci (gost) pružiti privremeni smještaj pod njegovim nadzorom, dok se gost obvezuje platiti naknadu za korištene usluge. Ugovorne stranke su:

1. HOTELIJER- svaka osoba koja se ovlašteno bavi pružanjem usluga smještaja i drugih akcesornih usluga

2. GOST- svaka fizička osoba koja koristi smještaj i druge akcesorne usluge bezo obzira na to je li sama zaključila ugovor ili je to za nju učinila neka druga fizička ili pravnaosoba

Bitni elementi ugovora:

1. PREDMET- pružanje usluge smještaja 2. CIJENA- novčana naknada koju gost duguje hotelijeru za pružene mu usluge;

stranke je utvrđuju sporazumno u trenutku zaključivanja ugovora, a ako njena visina nije posebno ugovorena, smatrat će se da je ugovorena cijena ona koja je vrijedla u dotičnoj hotelskoj kući u trenutku kada je gost počeo s korištenjem usluga, a koja je objavljenja u cjeniku ili kućnom redu hotelijera

3. VRIJEME- vremenski period na koji se ugovor sklopljen; razlikujemo: a) ZAKLJUČIVANJE UGOVORA NA ODREĐENO VRIJEME- ako gost i ugostitelj u

trenutku zaključivanja ugovora odrede njegovo trajanje (do određenog datuma, na deset dana, na dva tjedna, na tri mjeseca i sl.)

b) ZAKLJUČIVANJE UGOVORA NA NEODREĐENO VRIJEME- ako gost i hotelijer u trenutku zaključivanj augovora ne utvrde njegovo trajanje- takav ugovor se smatra zaključenim na jedan dan i prešutno se produžava na slijedeći ukoliko niti jedna ugovorna stranka ne priopći drugoj suprotno, a sve do 12 sati toga (idućeg) dana

Ugovora nema u ZOO- NEIMENOVANI UGOVOR (svaki ugovor koji se ne nalazi u nekom od zakona) i kao takav može biti:

a) MJEŠOVITI- ima nitne elemente drugih imenovanih ugovora b) SUI GENERIS- nema bitne elemente drugih imenovanih ugovora

Ukoliko dođe do spora, pronalaženje bitnih elemenata drugih imenovanih ugovora u predmetnom ugovoru može biti, i jest, od velike važnosti jer se na te iste bitne elemente, tj. ugovore može pozvati.

*** *MEĐUNARODNI HOTELSKI RED predstavlja sve ugovorne kaluzule koje je donijelo Međunarodno udruženje hotelijera u Nepalu 1981. godine i na temelju k ojeg su nastale Hrvatske posebne uzance u ugostiteljstvu 1983. i 1995. godine.

10

PRAVNA NARAV

U ugovoru o hotelskim uslugama pronalazimo bitne elemente: 1. UGOVORA O NAJMU (soba, kupatilo, …) 2. UGOVORA O KUPOPRODAJU (hrana i piće) 3. UGOVORA O DJELU (info o voznom redu, atrakcijama,

buđenje, …) 4. UGOVORA O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI (čuvanje imovine)

SKLAPANJE

Ugovor se može sklopiti pismeno ili usmeno- NEFORMALNI UGOVOR Ugovor se sklapa između:

1. PRISUTNIH OSOBA- odmah se izjašnjava volja o pristanku 2. ODSUTNIH OSOBA- vrijedi Teorija primitka

Ugovor je sklopljen kada se gost i ugostitelj usuglase oko bitnih elemenata ugovora Gost je stranka koja indicira sklapanje ugovora i to tako da podnese ZAHTJEV ZA REZERVACIJU koji može biti:

a) PONUDA GOSTA PREMA HOTELIJERU- samo onda kada su u tom zahtjevu navedeni svi bitni sastojci ugovora

b) POZIV NA STAVLJANJE PONUDE HOTELIJERA PREMA GOSTU- u slučaju kada nema svih bitnih sastojaka ugovora

Hotelijer je dužan u roku od 3 dana od prijema zajtjeva na isti odgovoriti.

*** *KUĆNI RED predstavlja opće uvjete poslovanja hotelijera koje on ugrađuje u svoj Ugovor o hotelskim uslugama i na kojima inzistira, obvezije gosta ako mu je poznat ili ako mu ne može ostat nepoznat (ukoliko su osobe odsutne, kućni red bi valjalo istima dostaviti poštom), ali ukoliko sklopimo Ugovor o hotelskim uslugama sa hotelskom kućom čije odredbe kućnog reda nisu u skladu sa prisilnim zakonskim normama, ugovr se smatra nevažećim Hotel je dužan primiti sve goste, bez obzira na rasu, spol, vjeroispovijest, državljanstvo, itd. a u skladu sa svojim kapacitetima, uz dva izuzetka:

1. GOST JE INSOLVENTAN- nema novca, tj. unaprijed se izjasnio da ne želi platiti usluge koje bi mu bile pružene

2. GOST NIJE U PRIMJERENOM STANJU- vidno alkoholiziran, maltretira druge goste hotela, neprikladno odjeven (određeno iz kućnog reda)

Sklapanje ugovora može si još i uvjetovati plaćanjem:

1. AKONTACIJE- unaprijed plaćeni iznos novca iz kojeg ugostitelj ima pravo naplatiti naknadu štete ukoliko gost na vrijeme ne odustane od rezervacije; ostatak novca koji je nadmašio štetu dužan je vratiti gostu

2. KAPARE- unaprijed plaćeni oznos novca koji se NE vraća gostu ukoliko je ugovor raskinut krivnjom gosta

Ako se nije utvrdilo radi li se o akontaciji ili kapari, pretpostavlja se da se radi o akontaciji.

11

OBVEZE UGOVORNIH STRANA

a) PRUZATELJ USLUGA

STAVLJANJE NA UPORABU PROSTORIJA ZA SMJEŠTAJ Podrazimijeva se stavljanje na uporabu smještajnih kapaciteta ugovorene kvalitete, u suprotnom hotelijer odgovara gostu prema razlici cijena koje postoje za smještajne jedinice unutra istog objekta. Ako nije ugovorena soba sa točno određenim svojtvima (balkon, pogled na more, …) ugostitelj je ispunio svoju obvezi smjestivši gosta u sobu koja odgovara zahtjevima kategorije ugostiteljskog objekta Za svo vrijeme trajanja ugovora, hotelijer je dužan održavati sobu u stanju koje omogćava njezinu mirnu i nesmetanu uporabu- u tu svrhu dužan je provoditi i nužne popravke pazeći pri tom da ne remeti mir gosta U slučaju OVERBOOKINGA / PREBUKIRANJA (jedan te isti smještajni kapacitet hotelijer proda većem broju uporabitelja), a ukoliko je ugovorena primjena posebnih uzanci u ugostiteljstvu, hotelijer je obvezan smjestiti gosta u hotel iste ili više kategorije u istom ugovornom mjestu, te ukoliko dođe do oslobađanja kapaciteta, istog gosta i vratiti u svoj hotel; isto tako, hotelijer je dužan snositi razliku u cijeni i trošak transfera Ukoliko hotelijer ne poštuje ugovornu odredbu o odgovarajućem smještaju, nastaje MATERIJALNI NEDOSTATAK, tj, neuredno ospunjenje obveze hotelijera Npr. ukoliko smještaj nije uporabljiv zbog stanja prostorije u vidu prokišnjavanja, smrada, insekata i sl. i tada gost ima pravo:

1. TRAŽITI UKLANJANJE NEDOSTATKA 2. TRAŽITI ZAMJENU SOBE 3. OSTATI U PRVOTNOJ SOBI I TRPJETI TAJ NEDOSTATAK- tada ima i pravo na

umanjenje cijene 4. RASKINUTU UGOVOR I TRAŽITI NAKNADU ŠTETE- i to SAMO onda ako je hotelijeru

ostavio primjereni rok za uklanjanje nedostatka PRUŽANJE AKCESORNIH USLUGA Misli se ponajprije na:

1. Pružanje informacija hotelijera gostu- o sadržajima hotela, destinaciji i sl. 2. Čuvanje tajnosti boravka gosta u hotelu- te informacije moraju se dati SAMO

tijelima kaznenog progona (sud, tužilaštvo, policija), a gost mora biti informiran o tome traži li ga neka osoba; generalno informacije o osobama koje borave u hotelu mogu se dati svima koji to zatraže, OSIM ako gost nije drugačije zatražio, isto se odnosi i na stvari oje gost donese sa sobom u hotel

3. Buđenje gosta- ukoliko hotelijer ne probudi gosta dužan je nadokanditi nastali štetu gostu u iznosu koji će ovisiti od slučaja do slučaja Npr. ukoliko je gost zakasnio na avion jer ga hotelijer nije na vrijeme probudio, hotelijer je dužan tome gostu platiti novu kartu o vlastitom trošku

4. Pružanje liječničke pomoći gostu- uvijek kada to gost zatraži i to na njegov trošak; u slučaju smrti gosta, hotelijer ima obvezu KOMISIJSKOG POPISA (direktor hotela, šef recepcije i barem još 2 zaposlenika) imovine gosta u hotelu

12

5. Dostavljanje pismene pošiljke gostu ukoliko isti više nijeu hotelu- hotelijer je dužan svom bivšem gostu pošiljku poslati na određenu adresu i to o trošku gosta.

BRIGA O OSOBI GOSTA Načelno, hoteljer je odgovoran za sve povrede koje nastanu gostu u vidu povreda njegovog fizičkog integriteta. Ukoliko do povreda dođe, razlikujemo dvije vrste odgovornosti hotelijera:

1. Odgovornost na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE 2. Odgovornsot na tenmelju OBJEKTIVNE KRIVNJE

Kod odgovornosti na temelju pretpostavljene krivnje hotelijer je za sve povrede gosta uvijek kriv osim ako dokaže da nije kriv- teret dokaza je na hotelijeru, i dokazat će da nije kriv ako je do povrede gosta došlo uslijed:

1. VIŠE SILE- vanjski utjecaj koji se nije mogao predvidjeti, niti otkloniti, a da je postojao u vrijeme sklapanja ugovora, do ugovora nebi ni došlo npr. potres, požar izvan hotela koji se širi u hotel

2. PONAŠANJA SAMOG GOSTA- hotelijer će morati dokazati da je gost svojim ponašanjem doveo do nastanka štete npr. naginjanje preko ograde, trčanje po hotelu, nesmotreni pad do kojeg nije došlo radi sklizaog poda ili nekog objekta na podu već izričito zbog nespretnosti gosta i sl.

3. PONAŠANJA TREĆE OSOBE- ne odgovara hotelijer već ta (treća) osoba.

Generalno, odgovornost na temelju pretpostavljene krivnje postoji uvijek tamo gdje postoji aktivna uloga gosta u nastanku štete. Kod odgovornosti na temelju objektivne krivnje oštećenik (gost) mora dokazati samo urok štete i štetnu posljedicu, a pitanje krivnje štetnika (hotelijera) je pravno irelevantno; vezuje se uz postojanje OPASNE STVARI Npr. požar u kotlovnici hotela, vožnja liftom i sl. Generalno, objektivna odogovrnost postoji uvijek kada gost ima pasivnu ulogu u nastanku štete. ČUVANJE STVARI GOSTA Hotelijer je odgovoran za sve stvari gosta koje je isti sa sobom donio u hotel, pri čemu razlikujemo:

1. DONIJETE STVARI- sve stvari koje je gost unio u hotel/hotelsku sobu, a koje hotelijer nije pregledao niti nad istima izvršio uvid- u tom slučaju govorimo o postojanju objektivne odgovornosti hotelijera za svu štetu koja nastane nad stvarima koje nestanu iz hotela

2. PREDANE STVARI- stvari koje je gost predao hotelijeru na čuvanje; za iste hoteliejr odgovara na temelju pretpostavljene krivnje

Primjerice, automobil se smatra donesenom stvari ako je smješten na površini nad kojom hotelijer ima nadzor i koja je sastavni dio objekta (parkiralište, dvorište i sl.), a ako je isti na čuvanom parkiralištu i(li) garaži, smatrat će se predanom stvari.

13

Hotelijer je obavezan primiti na čuvanje stvari koje je gost unio u objekt i koje želi predati na čuvanje, iznimno hotelijer može opravdano odbiti primanje stvari gosta na čuvanje ukoliko:

1. Nema prikladne prostorije za smještaj i(li) čuvanje vrijednih stvari 2. Čuvanje vrijednih stvari prelazi njegovo mogućnosti

Npr. mali hotel skromne kategorije može odbiti uzimanje na čuvanje zamašne svote novca nekog gosta, veću količinu nakita, dragog kamenja i sl. i to ne zato što nema prikaldne prostorije za čuvanje već zato što su iste od prevelike vrijednosti u usporedbi sa značenjem objekta.

b) GOST

PRIJAVA NA RECEPCIJI Koja mora biti u skladu sa kućnim redom hotela SVRHOVITA UPORABA SMJEŠTAJA I PREDAJA SOBE U STANJU U KOJEM JE PRIMLJENA NA KORIŠTENJE Gost sobu može uporabiti za svoj smještaj i smještaj osoba navedenih u Ugovoru- na noćenje ne može dovesti druge osobe čiji smještaj i noćenje nisu ugovoreni. Gost ne može mijenjati namjenu smještajnog prostora, i tako, primjerice, sobu koristiti kao poslovni prostor. U sobi gost ne smije pripremati hranu i(li) piće ukoliko nije drugačije ugovoreno POŠTIVANJE DRUGIH GOSTIJU Ukoliko gost svojim ponašanjem ometa boravak drugih gostiju, ugostitelj uz zahtjev za naknadu štete, može takvom gostu priopćiti i raskid ugovora PLAĆANJE HOTELSKIH USLUGA Gost je dužan platiti ugovorenu cijenu za usluge koje su konzumirane u hotelu kao i za sve usluge koje su u međuvremenu konzumirane. Npr. ukoliko gost plati uslugu smještaja i noćenja u hotelu i nakon toga konzumira piće u baru koji je dio hotela, dužan je to piće i platiti. Kada je ugovorena uporaba jednog kreveta u dvokrevetnoj sobi, gost duguje povećanu cijenu, ali ne više od 75% cijene dvokrevetne sobe. Kada je ugovorena jednokrevetna soba, a hotelijer gosta smješta u dvokrevetnu ili trokrevetnu sobu, gost duguje cijenu jednokrevetne sobe, s tim da ugostitelj bez pristanka gpsta ne može izdati ostale krevete na korištenje drugio gostima. Stavi li hotelijer u dvokrevetnu sobu, treći-pomoćni ležaj, gost će takav smještaj platiti 20% manje od ugovorenog. Kada je ugovorne pansion, cijena se računa od prvog obroka kojim je gost poslužen nakon dolaska, a obroci kojima gost nije poslužen poslužit će mu se po njegovoj želji na dan odlaska, dok se otkazani i(li) neiskorišteni obroci neće uračunati u konačnu cijenu ako su otkazani pravodobno i za njih u zamjenu nisu uzeti lunch pakate. Ukoliko je ugovoren pansion i gost skrati vrijeme boravka na manje od 3 dana, cijana se uvećava 20%.

14

Ukoliko gost odbije platiti konzumirane usluge, hotelijer ima PRAVO RETENCIJE / ZADRŽAVANJA koje mu daje pravo da pokretne stvari dužnika (gosta) koje su u njegovim rukama, i do kojih je došao na zakonit način, zadrži radi naplate ili osiguranja dospjelog potraživanja. Putem zadržanih stvari gosta hotelijer će namiriti svoje dospjelo a nepodmireno potraživanje, tj. zadržati će stvari do namirenja potraživanja . Uzimanje stavri ne smije biti prisilno, a stavri koje se zadržavaju moraju biti unutar hotelskoga nadzora- ako gost te vrojedne stavri iznese izvan posjeda hotela, hotelijer nema pravo retencije nad njima. Predmet retencije ne smiju biti:

1. OSOBNE ISPRAVE 2. OSOBNA PISMENA (papirologija) 3. PREDMETI KOJI SU NEOPHODNI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSI KOJOM SE GOST

BAVI Npr. novinaru se ne može oduzeti aparat ili službeni automobil novinske kuće. Ako je pravu retencije predhodila usluga noćenja, ono se može aktivirati za bilo koju nepodmirenu uslugu, ista logika vrijedi i za naknadne usluge (koje su uslijedile nakon plaćenog računa noćenja) kada se također može aktivirati isto pravo. PRESTANAK UGOVORA

Ugovor o hostelskim uslugama može preostati kao i svaki obavezni odnos: 1. SPORAZUMOM STRANAKA 2. SMRĆU UGOVORNIKA 3. RASKIDOM

Temeljem ugovora o hotelskim uslugama, gost je dužan koristiti ugovorene usluge za ugovoreno vrijeme po ugovorenoj cijeni, međutim ukoliko to ne učini, duguje hotelijeru naknadu štete, iznimno gost neće dugovati hotelijeru naknadu štete za neiskorištene, a ugovorene usluge samo ako mu pravodobno priopći otkaz ugovora. Otkaz ugovora se smatra pravodobnim ako gost hotelijeru priopći:

1. Do 12h prvog dana kada su ugovorene usluge do 2 dana

2. Dva dana prije početka korištenja ugovorenih usluga ako su ugovorene usluge od 3 do 7 dana

3. Sedam dana prije korištenja ugovorenih usluga ako su iste ugovorene na period duži od 7 dana ili ako je riječ o sezonskom hotelu

Generalno, hotelijer kao profesionalac ne može otkazati ugovor, iznimno, isto može napraviti ako:

1. Gost grubo krši kućni red i(li) uzance

2. Gost svojim ponašanjem ometa i(li) ugrožava boravak drugih gostiju u hotelu

3. Gost ne plati račun za konzumirane usluge nakon 7 dana boravka

4. Gost oboli od infektivne bolesti opasne za druge goste hotela

Gost može, uz pravo na naknadu štete, priopćiti hotelijeru raskid ugovora ako:

1. Ugostitelj ne ispunjava obveze preuzete Ugovorom

2. Ugostitelj grubo krši odredbe kućnog reda i(li) uzance kojima je Ugovor reguliran

Npr. ukoliko ne održava sobu u stanju koje dopušta njezinu nesmetanu uporabu

15

b) UGOVOR O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI

UVODNE NAPOMENE

Ugovor o ugostiteljskoj ostavi je institut kojim je uređena odgovornsot ugostitelja za stvari gosta. Subjekti odgovornosti kod ovog ugovora jesu:

1. UGOSTITELJ (pružaoc usluga smještaja i prehrane) 2. BOLNICE 3. KOLA ZA SPAVANJE U VLAKU

STVARI GOSTA jesu pokretnine koje se nalaze u objektu za vrijeme trajanja smještaja, na vrijeme koje neposredno slijedi prije ili nakon izvršenja usluge i stvari nad kojima hotelijer preuzima nadzor izvan hotela prije početka korištenja ugovorenih usluga. PRAVNA NARAV

Ugovor o ugostiteljskoj ostavi reguliran je : 1. EUROPSKOM KONVENCIJOM O ODGOVORNOSTI ZA STVARI GOSTA (kada je

ratificirana ima prednost nad nacionalnim zakonima, donešena je 1962. godine u Parizu pa se stoga nerijetko naziva u PARIŠKA KONVENCIJA- razlikuje donešene i predane stvari)

2. ZOO (donesen je 2005. godine i također razikuje donešene i predane stvari) 3. POSEBNIM UZANCAMA U UGOSTITELJSTVU (samo kanstatiraju da je hotelijer

odgovoran za stvari gosta prema Zakonu i Uzancama)

SKLAPANJE

Odredbe o ugostiteljskoj ostavi navedene u ZOO primjenjuju se SAMO kada postoji sklopljen Ugovor o hotelskim uslugama.

16

OBVEZE UGOVORNIH STRANA – KRITERIJI ODGOVORNOSTI

Razlikujemo: 1. ODGOVORNOST ZA DONEŠENE STVARI- stvari koje su unešene u objekt, a koje

nisu pregledane od strane ugostitelja; nisu škodljive i podobne da nanesu štetu drugima i(li) ugledu objekta (eksploziv, divlje životinje, stvari neugodna mirisa i sl.)

Za donešene stvari ugostitelj odgovara OBJEKTIVNO- odgovoran je bez obzira na svoju krivnju i OGRANIČENO- do iznosa od 10 000 HRK, iznimno ugostitelj se isključuje odgovornosti ako dokaže da je uzrok za nastanak štete:

1. VIŠA SILA 2. UZROK U SAMOJ STVARI 3. PONAŠANJE GOSTA ILI OSOBA U NJEGOVOJ PRATNJI

Stvari gosta koje ugostitelj preuzme na zrakoplovnom pristaništu, luci, autobusnom ili željezničkom kolodvoru, dakle prije nego su unešene u u.o. imaju svojstvo donešenih stvari ukolikoje prethodno zaključen Ugovor o hotelskim uslugama. Nakon što donešene stvari gosta budu uništene/otuđene/oštećene, gost je dužan odmah po saznanju prijaviti štetu hotelijeru jer u protivnom gubi pravo na naknadu štete sa osnova objektivne ograničene odgovornosti; ukoliko gost ne prijavi štetu odmah po saznanju, imat će pravo na naknadu štete ako dokaže krivnju hotelijera- teret dokaza je na gostu i ukoliko dokaže da je hotelijer uistinu odgovoran za nastalu štetu, isti više ne odgovara objektivno ograničeno, već NEOGRANIČENO do punog iznosa vrijednosti stvari. Ak gost nije odmah saznao za nastalu štetu, može tražiti naknadu iste u roku do 3 godine od dana nastale štete. Važno je napomenuti da hotelijer i gost mogu opostići sporazum o isključivanju odgovornosti za stvari gosta na temelju Pariške konvencije (jer u ZOO nema odgovora) i to samo onda kada se rado o OBIČNOJ NEPAŽNJI HOTELIJERA i ako je sporazum napravljen u pismenoj formi.

2. ODGOVORNOST ZA PREDANE STVARI- sve pokretnine koje je gost donio sa sobom u hotel i predao hotelijeru na čuvanje, a koje je potonji vidio i nad kojima preuzima nadzor u trenutku prijema istih

Za predane stvari hotelijer je odgovoran na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE DO PUNOG IZNOSA VRIJEDNOSTI STVARI. Ukoliko hotelijer odbije primiti stvari gosta na čuvanje razlikujemo:

1. OPRAVDANI ODBITAK- ukoliko hotelijer ne raspolaže sa prikladnim prostorom za čuvanje ili je vriojednost stvari u usporedbi sa značenjem objekta prevelika- hotelijer je odgovoran OBJEKTIVNO OGRANIČENO

2. NEOPRAVDANI ODBITAK- ukoliko hotelijer raspolaže prostorom prikladnim za čuvanje, ali iz bilo kojih razloga osbije primiti stvari gosta na čuvanje- hotelijer tada odgovara OBJEKTIVNO NEOGRANIČENO do punog iznosa vrijednosti stvari

Hotelijer se može osloboditi svoje odgovornosti na temelju:

1. VIŠE SILE 2. UZROKA U SAMOJ STVARI

17

***

ODGOVORNOST HOTELIJERA ZA AUTOMOBIL GOSTA Pravne izvore nalazimo u:

1. PARIŠKOJ KONVENCIJI- hotelijer ne snosi odgovornost za automobil gosta niti za žive životinje ostavljene u njemu

2. ZOO- odredbe o odgovornosti za donešene stvari gosta neće se primjenjivati na vozila, stvari u njima i žive životinje, osim ako nije drugačije ugovoreno

3. POSEBNIM UZANCAMA U GOSTITELJSTVU- hotelijer odgovara za automobil gosta ukoliko je isti ostavljen u garaži ili na čuvanom parkingu

Generalno, automobil gosta kao i svako drugo motorno vozilo donešena je stvar ako je smješten na površini nad kojom hotelijer ima kontrolu i koja je integralni dio u.o. (dvorište, parkiralište i sl. PRESTANAK UGOVORA

Prestankom Ugovora o hotelskim uslugama, prestaje i Ugovor o ugostiteljskoj ostavi Važno je razlikovati:

1. ODUSTANAK- uvijek prije početka izvršenja ugovora, a može biti: I. PRAVODOBAN- gost je blagovremeno* obavijestio hotelijera o tome da

odustaje od već sklopljenog ugovora i tada nije dužan nadoknaditi štetu hoelijeru

II. NEPRAVODOBAN- gost nije blagovremeno* obavijestio hotelijera o tome da odustaje od već sklopljenog ugovora i tada je dužan nadoknaditi štetu u visini 2/3 ugovorenih usluga

*BLAGOVREMENO znači: 1. za boravak od 2 dana do 12h tekućeg dana 2. za boravak od 3-7 dana, dva dana prije početka korištenja 3. za boravak dulji od 7 dana, 7 dana prije početka korištenja Gost se može osloboditi naknade štete ukoliko dokaže:

2. VIŠU SILU- vanjski utjecaj koji se nije mogao predvidjeti, niti otkloniti, a da je postojao u vrijeme sklapanja ugovora, do ugovora nebi ni došlo

3. PROMJENJENE OKOLNOSTI- okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, a koje da su postojale tada, do ugovora nebi ni došlo

Npr. gubitak posla, obiteljski problemi i sl.- potrebno je pismeno obrazloženje i dokumentacija kako bi se oslobodilo obveze naknade štete

4. OTKAZ- jedna ugovorna strana (gost) osudtaje od ugovora koji je sklopljen na neodređeno vrijeme s tim da svoju odluku o otkazu mora priopćiti drugoj ugovornoj strani (hotelijer) do 12h tekućeg dana

5. RASKID- jedini slučaj kada hotelijer može odustati od ugovora, označava prestanak ugovora koji se već počeo izvršavati, a nastaje kad jedna strana (gost ili hotelijer):

I. NEIZVRŠAVA SVOJE UGOVORNE OBVEZE II. NEUREDNO IZVRŠAVA SVOJE UGOVORNE OBVEZE

18

c) UGOVOR O USLUGAMA PREHRANE I TOCENJA PICA

UVODNE NAPOMENE

Ugovor o uslugama prehrane i toćenja pića sklapa se između ugostitelja koji se obvezuje pružiti usluge prehrane i toćenja pića u za to predviđenom objektu, i gosta koji se obvezuje platiti novčani naknadu za konzumirane usluge. PRAVNA NARAV

Ugovor o uslugama prehrane i toćenja pića je: 1. NEOMENOVANI ugovorne pronalazimo ga u ZOO, 2. MJEŠOVITI je ugovor, u njemu nalazimo bitne elemente: I. UGOVORA O PRODAJI- pružanje pripremljenog jela i(li) pića II. UGOVORA O DJELU- usluživanje gosta III. UGOVORA O ZAKUPU- uporaba u.o., namještaja, pribora i drugih akcesornih

usluga) IV. UGOVORA O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI- čuvanje stvari gosta

3. NEFORMALAN je ugovor- za njegovu primjenu i pravnu valjanost nije potrebna

pismena forma

SKLAPANJE

Za sklapanje ugovora potrebne su: 1. PONUDA 2. PRIHVAT PONUDE

Bitne odrednice ovog ugovora jesu i: 1. JELOVNIK- sadrži vrstu jela i piča te cijenu istih- kada se nalazi na stolu predstvlja

POZIV (jer nije navedena količina već samo predmet i cijena) restauratera prema gostu da potonji napravi PONUDU prema restaurateru

2. VINSKA KARTA- vrijedi isto kao i za jelovnik Jelovnik i vinska karta biti će PONUDA restauratera prema gostu kada se radi o tzv. DNEVNOM MENIJU gdje je navedena vrsta hrane, cijena i količina iste Prema hrvatskim uzancamau ugostiteljstvu, ugovor je sklopljen:

1. MEĐU PRISUTNIM OSOBAMA- kada je restaurater primio NARUDŽBI (PONUDU) gosta

2. MEĐU ODSUTNIM OSOBAMA- kada je gost primio prihvaćenu narudžbu od strane restauratera- najčešće kada ugovor sklapa putnička agencija za svoj račun, na svoje ime a u korist gosta koji tada ima ulogu BENIFICIJATORA- osobe koja je ovlaštena tražiti ispunjenje ugovora od strane restauratera

Restaurater je obavezan sklopiti ugovor sa svakom osobom (pravnom ili fizičkom) koja isto od njega zatraži osim ako je riječ o osobama koje su:

1. INSOLVENTNE 2. NEPROPISNO ODJEVENE (iz kućnog reda),

Isto tako, restaurater ne smije praviti razliku između gostiju obzirom na to koliko isti konzumiraju- sve goste treba usluživati jednako.

19


a) PRUZATELJ USLUGA

PRUŽANJE USLUGA PREHRANE I TOĆENJA PIĆA Restaurater je dužan gostima pružiti sve usluge koje su navedene u jelovniku, kao i one usluge koje su posebno ugovorene npr.vegetarijanski obrok, pola porcije i sl. Restaurater je dužan servirati hranu i piće u za to određenom vremenu koje se procjenjuje prema vrsti hrane i(li) pića koje se poslužuje i prema uobičajenom vremenu potrebnom za pripremu istih. Restaurater je dužan pružiti jelo i piće u skladu sa normativima, tj. u skaldu sa posebnom narudžbom gosta, a isto mora biti određene kvalitete jer u protivnom postoji MATERIJALNI NEDOSTATAK i tada gost ima pravo na:

1. Uklanjanje nedostatka 2. Smanjenje cijene 3. Raskid ugovora i naknadu štete

PRUŽANJE AKCESORNIH USLUGA Osim osnovnih ugovorenih usluga, restaurater je dužan gostu pružiti i eventualne akcesorne uslučge čiji broj i kvaliteta ovise o vrsti i rangu u.o. u tom slislu možemo govoriti o korištenju usluga telefona, sanitarnog čvora, posebnog zabavnog programa i sl. Restaurater je dužan za svo vrijeme trajanja ugovora posluživati gosta i zadovoljavati njegove želje. BRIGA O OSOBI GOSTA Odgovrnost ugostitelja za fizički integritet gosta ovisi o tome ima li gost:

1. AKTIVNU ULOGU U NASTANKU ŠTETE- polazi se od pretpostavljene krivnje i restaurater je kriv osim ako ne dokaže da je do povrede gosta došlo radi:

I. KRIVNJE SAMOG GOSTA II. KRIVNJE TREĆE OSOBE

2. PASIVNU ULOGU U NASTANKU ŠTETE- polazi se od objektivne odgovornosti jer se u RH smatra da je pripremanje hrane i(li) pića opasna radnja pa stoga nije bitno tko je kriv nego da je do porede došlo- gost treba dokazati samo štetnu posljedicu

Npr. trovanje hranom ČUVANJE STVARI GOSTA Za PREDANE STVARI restaurater odgovara NEOGRANIČENO DO PUNE VRIJEDNOSTI STVARI, izuzev za dragocijenosti, zlatnine i novac koji se nalazi u odjevnim predmetima; vrijedi odredba kako je restaurater dužan primiti stvari gosta na čuvanje ukoliko gost to zatraži i ukoliko ima za to prikladan prostor. Za DONEŠENE STVARI restaurater odgovara na temelju OBJEKTIVNO OGRANIČENO do iznosa od 10 000 HRK i može se osloboditi odgovornosti ako dokaže:

1. VIŠU SILU 2. UZROK U SAMOJ STVARI 3. PONAŠANJE GOSTA ILI OSOBE U NJEGOVOJ PRATNJI

20

b) GOST

POZORNO PONAŠANJE Gost je obvezan koristiti se prostorijama, namještajem i priborom ugostitelja sa pažnjom, jer za svaku nanesenu štetu inventaru, namještaju, opremi i sl. odgovara gost. Isto tako, svojim ponašanjem gost ne smije remetiti tišinu ili na bilo koji način ometati druge goste u normalnoj i uobičajenoj uporabi ugostiteljskih usluga. Ukoliko se gost nakon konzumacije u objektu zadržao neprimjereno dugo, ugostitelj će ga najprije ponuditi novom uslugom, a ukoliko gost to odbije, ugostitelj ima pravo zatražiti da gost napusti objekt. PLAĆANJE CIJENE Za konzumirane usluge gost je restaurateru dužan platiti novčanu naknadu, ali važno je napomenuti da ukoliko gost to ne napravi, ugostitelj NEMA PRAVA RETENCIJE za donešene stvari gosta ukoliko već je dozvoljeno samo neprisilno uzimanje podataka o gostu i tužba. PRESTANAK UGOVORA

Ugovor o uslugama prehrane i toćenja pića može preostati kao i svaki obavezni odnos: 1. SPORAZUMOM STRANAKA 2. SMRĆU UGOVORNIKA 3. RASKIDOM

Gost ili naručitelj usluga za skupinu gostiju mogu otkazati rezervaciju usluga prehrane i pića bez obveze naknade štete ugostitelju ako mu priopće otkaz do 12h prije roka predviđenog za početak korištenja usluga i pri tome nije potrebno obrazloženje za otkaz ugovora. Ukoliko gost ne ispoštuje navedeni rok od 12h, dužan je ugostitelju nadoknaditi štetu u visini 50% cijene ugovorene usluge.

21

d) UGOVOR O KAMPIRANJU

UVODNE NAPOMENE

Ugovor o kampiranju je dvostrani pravni posao kojim se vlasnik kampa obvezuje pružiti usluge smještaja i korištenja sadržaja kampa za određeno vrijeme i po određenoj cijeni dok se gost obvezuje platiti korištene usluge. PRAVNA NARAV

Ugovor o kampiranju je: 1. NEIMENOVANI- ne načazi se u ZOO 2. MJEŠOVIT- u njemu nalazimo bitne elemente:

I. UGOVORA O NAJMU- priostor za kampiranje, već postavljena kamp kućica i sl.

II. UGOVORA O DJELU- pružanje informacija, buđenje i sl. III. UGOVORA O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI- čuvanje stvari gosta

3. NEFORMALAN- za pravnu valjanost nije potrebna pismena forma SKLAPANJE

Ugovor može biti sklopljen između: 1. PRISUTNIH OSOBA- ugovor je sklopljen kada su se stranke sporazumjele o bitnim

elementima ugovora- prostoru za kampiranje, vremenu i cijeni pružanja usluga 2. ODSUTNIH OSOBA- kada gost primi pismenu potvrdu rezervacije od strane

vlasnika kampa- TEORIJA PRIMITKA Sklapanje ugovora se može vezati i uz plaćanje akontacije kako bi se vlasnik kampa mogao naplatiti u slučaju da:

1. GOST NE DOĐE 2. GOST NAPRAVI ŠTETU U KAMPU 3. GOST ODE PRIJE VREMENA

22


a) PRUZATELJ USLUGA

STAVITI NA RASPOLAGANJE PROSTOR ZA KAMPIRANJE Prostor za kampiranje mora odgovarati svim uvjetima navedenim u zahtjevu za rezervaciju ili ponudi gosta, a ukoliko ništa nije posebno ugovoreno, vlasnik kampa je dužan pružiti usluge u skaldu sa slobodnim kapacitetima. PRUŽANJE AKCESORNIH USLUGA Akcesorne usluge ovise o kategoriji kampa, pa u tom smislu možemo govoriti o izvođenju zabavnog programa, buđenju gosta, davanju različitih tirističkih informacija i sl. BRIGA O OSOBI GOSTA Vlasnik kampa odgovara za sigurnost gostiju u kampu na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE kada se radi o aktivnoj ulozi gosta, dok u suprotnom (konzumacija hrane i pića, pad grane, napad životinja i sl.) odgovara na temelju OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI ČUVANJE STVARI GOSTA Zakonske odredbe o čuvanju stvari gosta se protežu i na kampove, vlansik kampa odgovara kao i svaki drugi ugostitelj- za DONEŠENE stvari OBJEKTIVNO OGRANIČENO, a za PREDANE stvari OBJEKTIVNO NEOGRANIČENO. Ukoliko se dogodi krađa u kampu, odgovara vlasnik kampa, osim ako dokaže:

1. VIŠU SILU (oružana pljačka) 2. UZROK U SAMOJ STVARI 3. PONAŠANJE GOSTA (šator ostavljen otvoren)

b) GOST

KORISTITI SE PRUŽENIM USLUGAMA SA PAŽNJOM Gost, bez dozvole vlasnika kampa, ne može dovoditi druge osobe u prostor kampa, isto tako, prostor za kampiranje, kamp-kućicu ili drugu opremu gost ne može dati u podnajam drugom gostu kampa kao što ne može ni mijenjati namjenu prostora za kampiranje i pretvoriti ga u poslovni prostor. Prestankom ugovora, gost je obavezan vratiti prostor za kampiranje, kamp-kućicu ili opremu u stanju u kojem je iste i primio na korištenje, i nije odgovoran za pogoršanja koja su poslejdica redovite uporabe. Za svaku drugu štetu gost je odgovoran vlasniku kampa. KORISTITI SE AKCESORNIM USLUGAMA U SKLADU SA KUĆNIM REDOM Svojim ponašanjem gost ne smije remetiti tišinu, red ili na bilo koji način omatati druge goste kampa u normalnom uživanju ugovorenih usluga. Hranu gost može pripremati samo u za to predviđenim prostorijama. Životinje su generalno dopštene u kampovima, i drže se u za to predviđenim prostorima; za svu štetu koju u kampu napravi životinja odgovoran je gost vlasnik iste. PLATITI CIJENU Gost je dužan po prestanku ugovora platiti cijenu za korištene usluge, ukoliko isto ne napravi vlasnik kampa ima pravo retencije nad pokretninama koje je gost donio u kamp do potpunog namirenja svojih potraživanja. Vlasnik kampa nema pravo retencije osobnih isprava, pismena

23

i sličnih stvari osobnog karaktera, kao i stvari koje nemaju imovinsku vrijednost i ne mogu bti izložene prodaji. Ako se zadržavanje pokaže bezuspješnim, oštećenik (vlasnik kampa) ima pravo naplatiti svoje potraživanje iz zadržanih stvari gosta, a prije naplate dužaj je pravodobno obavjestiti gosta o svojoj namjeri (15 dana prije prodaje za europske zemlje, 30 dana za izvaneuropske zemlje)

PRESTANAK UGOVORA

24

e) UGOVOR O SMJEŠTAJU U APARTMANIMA

UVODNE NAPOMENE

Ugovor o smještaju u apartmanima je dvostrani pravni posao koji se sklapa između gosta i vlasnika apartmana i kojim se vlasnik apartmana obvezuje gostu pružiti ugovorene usluge smještaja kao i druge akcesorne usluge za ugovoreno vrijeme (min 7 dana, max 3 mejseca) i po ugovorenoj cijeni, dok se gost obvezuje za konzumirane usluge platiti cijenu. PRAVNA NARAV

Ugovor o smještaju u apartmanima je: 1. NEIMENOVANI UGOVOR-nema ga u ZOO 2. MJEŠOVITI UGOVOR- u njemu nalazimo bitne sastojke;

I. UGOVORA O NAJMU (uporaba apartmana) II. UGOVORA O DJELU (akcesorne usluge) III. UGOVORA O PRODAJI( akcesorne usluge) IV. UGOVORA O UGOSTITELJSKOJ OSTAVI (čuvanje stvari gosta)

3. FORMALNI UGOVOR- sklapa se u posebnoj pismenoj formi kao PREDUGOVOR kojim se stranke obvezuju da će u određenom vremenu sklopiti glavni ugovor, a sve iz rasloga što se sklapa na min 7 dana pa se uvijek plaća i akontacija koja ovisi o broju dana

SKLAPANJE

Ugovor o smještaju u apartmanima se sklapa između gosta i vlasnika apartmana na vremenski period od min 7 dana, a max 3 mjeseca po kriterijima zajedničkim svim turističkim ugovorima:

1. IZMEĐU PRISUTNIH OSOBA- kada se obje ugovorne strane usuglase oko bitnih sastojaka ugovora

2. IZMEĐU ODSUTNIH OSOBA- kada gost primi pismeni prihvat rezervacije od strane vlasnika apartmana

25


a) PRUZATELJ USLUGA

PREDAJA NA UPORABU APARTMANA Vlasnik apartmana je sužan gostu predati na uporabu apartman ugovorenih karakteristika, ukoliko drugačije govorimo o MATERIJALNOM NEDOSTATKU kod kojeg gost ima pravo na:

1. Uklanjanje nedostatka 2. Smanjenje cijene 3. Raskid ugovora i naknada štete

PRUŽANJE AKCESORNIH USLUGA Vrsta, kvaliteta i količina akcesornih usluga ovise o kvaliteti apartmana, pa u tom smislu govorimo o pružanju usluga:

1. PARKIRALIŠTA ZA AUTOMOBIL 2. PREHRANE I PIĆA U ZA TO PREDVIĐENIM OBJEKTIMA 3. ŽIVEŽNIH NAMIRNICA I OSTALIH POTREPŠTINA U ZA TO PREDVIĐENIM TRGOVINAMA 4. ŠPORTSKE TERENE, IGRALIŠTA ZA DJECU, BAZENE I SL.

BRIGA O OSOBI GOSTA Ovisit će o istim kriterijim kao i kod svih ostalih turističkih ugovora, dakle o tome radi li se o:

1. AKTIVNOJ ULOZI GOSTA- pretpostavljena krivnja- vlasnik apartmana je kriv osim ako ne dokaže: I. VIŠU SILU II. PONAŠANJE SAMOG GOSTA III. PONAŠANJE TREĆE OSOBE

2. PASIVNOJ ULOZI GOSTA- objektivna odgovornost- vlasnik apartmana je kriv, a na gostu je samo da dokaže štetnu posljedicu

ČUVANJE STVARI GOSTA Zakonske odredbe o čuvanju stvari gosta se protežu i na apartmane, vlansik apartmana odgovara kao i svaki drugi ugostitelj- za DONEŠENE stvari OBJEKTIVNO OGRANIČENO, a za PREDANE stvari OBJEKTIVNO NEOGRANIČENO.

26

b) GOST

KORIŠTENJE APARTMANA SA PAŽNJOM Gostu nije dozvoljeno unošenje i poduzimanje preinaka apartmana ili namještaja ili opreme u njemu bez izričite pismene suglasnosti vlasnika apartmana. Isto tako, prenamjena smještajne svrhe apartmana u poslovnu nije dozvoljena. Svojim ponašanjem gost ne smije remetiti tišinu ili na bilo koji način onemogućavati ostalim gostima nesmetano korištenje ugovorenih usluga. U apartmanima gost može pripremati hranu, ali za unošenje dodatnih aparate koji bi osjetno povećali potrošnju struje, vode ili goriva potrebnaje pismena siglasnost vlasnika apartmana. VRAĆANJE APARTMANA Za svo vrijeme trajanja ugovora gost je dužan čuvati apartman, uređaje i inventar u njemu. Prstankom ugovora dužan je isti vratiti vlasniku u stanju u kojem ga je i primio na korištenje, pri čemu gost ne odgovara za promjene koje su posljedica normalne uporabe. Za svu ostalu nastalu šetetu gost je odgovoran vlasniku apartmana, pa se stoga često prije korištenja usluga gostu naplaćuje JAMČEVINA koja mu se po završetu ugovora vraća, tj. iz koje se po nastaloj šteti vlasnik kampa naplaćuje, a iznosi 25% ugovorene cijene smještaja. PLAĆANJE CIJENE Gost je obavezan platiti konzumirane usluge, u suprotnom vlasnik ima pravo retencije. PRESTANAK UGOVORA

Ugovor o smještaju u apartmanima može prestati zbog: 1. VIŠE SILE- vanjski utjecaj na koji se nije moglo utjecati, niti ga se izbjeći, a koji, da

se dogodio u trenutku sklapanja ugovora, do ugovora nebi ni došlo 2. PROMJENJENIH OKOLNOSTI- okolnosti na koje se nije moglo utjecati, niti ih se

izbjeći, a da su bile poznate u trenutku sklapanja ugovora, do ugovora nebi ni došlo

3. SPORAZUMA UGOVORNIH STRANA 4. PONIŠTENJEM 5. RASKIDOM

I vlasnik apartmana i gost imaju pravo na jednokratni raskid ugovora ako druga strana neuredno ispunjava svoje obveze. Ugovor o smještaju u apartmanima se sklapa na ODREĐENO VRIJEME i prešutnog produljavanja ugovora nema- gost je dužan napustiti apartman na ugovoreni datum do 15h.

27

II. UGOVORI IZMEDU PUTNICKE AGENCIJE I NEPOSREDNOG KORISNIKA

a) UGOVOR O PAUŠALNOM PUTOVANJU

UVODNE NAPOMENE

Prema ZOO, Ugovor o paušalnom putovanju sklapa se između organizatora putovanja- putničke agencije i putnika i to je svaki ugovor kojim se organizator putovanja obvezuje pribaviti putniku skup usluga koji se sastoji od prijevoza, boravka i drugih usluga koje su sa njima vezane, a putnik se obvezuje platiti organizatoru paušalnu cijenu- cijenu za skup usluga. Organizator putovanja prilikom izrade svog paušlnog/organiziranog putovanja tuđim uslugama dodaje i svoje- vještinu slaganja, povezivanja, koordiniranja i kombiniranja usluga i tako stvara novo, jedinstveno organizirano putovanje. Da bi govorili o Ugovoru o paušalnom putovanju od strane putničke agencije moraju biti predviđeni:

1. PRIJEVOZ 2. SMJEŠTAJ 3. DRUGE USLUGE KOJE ZAJEDNO ČINE ORGANSKU CJELINU i koje se pružaju u

vremenu duljem od 24h ili, ako je putovanje kraće od 24h, da jedna od tih usluga bude noćenje

Bitno je da kod Ugovora o paušalnom putovanju skupu usluga shvaćenih kao nedjeljiva cjelina odgovara samo jedan ugovorni odnos sklopljen između organizatora putovanja koji prodaje i putnika koji za paušalnu cijenu kupuje putovanje, a ne pojedine dijelove istoga. Subjekti ugovornog odnosa su:

1. PUTNIK- svaka poslovno sposobna fizička osoba, tj. osoba koja može vlastitim očitovanjem volje sklapati pravne poslove

2. PUTNIČKA AGENCIJA- trgovačko društvo ili trgovac pojedinac koji ispunjaju uvjete određene posebnim propisima za obavljanje djelatnosti pružanja usluga putničke agencije organizator aputovanja

PRAVNA NARAV

Ugovor o paušalnom putovanju je: 1. IMENOVANI UGOVOR- nalazimo ga u ZOO 2. KONSENZUALNI UGOVOR- sklopljen je u trenutku kada se ugovorne stranke

usuglase o bitnim sastojcima ugovora (PROGRAM PUTOVANJA I CIJENA) 3. FORMALNI UGOVOR- za njegovu pravnu valjanost potrebna je pismena forma

koja ima KONSTITUTIVAN ZNAČAJ jer bez nje nema ni ugovora Važno je napomenuti da kod Ugovora o paušalnom putovanju POSEBNE UZANCE NE VRIJEDE jer se isti ne nalazi u običajima već u zakonu pa se primjenjuju odredbe:

1. BRUISELLESKE KONFERENCIJE iz 1970.godine- ratificirano od strane RH 2. DIREKTIVE EU O PAUŠALNOM/ORGANIZIRANOM PUTOVANJU iz 1990.godine 3. ZOO iz 2005.godine 4. ZAKON O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI iz 2008.godine

28

SKLAPANJE

Za sklapanje Ugovora o paušalnom putovanju vrijede opća pravila ZOO o tome da se ugovori mogu sklapati među prisutnim ili odsutnim osobama- ukoliko je ugovor sklopljen među odsutnim osobama vrijedi teorija primitka, a među prisutnim osobama ugovor je sklopljen kada su stranke u direktnoj komunikacijskoj vezi dogovorile i usuglasile se oko bitnih sastojaka ugovora. Ugovor o paušalnom putovanju mora biti sklopljen u pismenoj formi. KATALOG PUTOVANJA- dokument koji sadrži sve informacije potrebene za određeno putovanje, ne smije sadržavati informacije koje ne daju pravu sliku putovanja koje opisuje, tj. informacije ne smiju biti takve da dovedu putnika u zabludu; isto tako, u katalogu moraju biti sadržani:

1. CIJENA PUTOVANJA 2. KATEGORIJA PRIJEVOZNOG SREDSTVA (ne nužno i naziv) 3. KATEGORIJA I NAZIV HOTELA (prema kategorizaciji, tj. pravu zemlje u koju se

putuje) Agencija ne može mijenjati sadržaj kataloga nakon što je putnik upoznat sa istim, osim ako je sa putnikom prethodno sklopila pismeni sporazum o izmjeni kataloga. Katalog ima pravni značaj reklame, tj. POZIVA NA STAVLJANJE PONUDE koju bi putnik uputio organizatoru putovanja i na temelju koje potonji potvrđuje ponudu PRIJAVOM ZA PUTOVANJE. Kada putnik primi potvrdu od strane organizatora putovanja, smatra se da je sklopljen ugovor o paušalnom putovanju. PONUDA od strane putnika mora sadržavati:

1. OZNAKU PUTOVANJA 2. IZJAVU O UPOZNAVANJU SA OPĆIM UVJETIMA POSLOVANJA OTGANIZATORA

PUTOVANJA a prije sklapanja samog ugovora, organizator putovanja šalje putniku, u pismenom obliku, prethodne obavijesti kojima ga obavještava o graničnom režimu (osobna karta ili putovnica), viznom režimu, zdravstvenom režimu (cijepljenje) i carinskom režimu. Nakon sklapanja ugovora, putnička agencija izdaje putniku POTVRDU O PUTOVANJU u kojoj nalazimo sve najdetaljnije informacije koje se nalaze u Ugovoru o paušalnom putovanju, a ista služi organizatoru putovanja da u njoj navede sve ono što mu nije bilo poznato u Ugovoru o putovanju:

1. NAZIV PRIJEVOZNOG SREDSTVA 2. VRIJEME POLASKA/DOLASKA 3. VRIJEME STAJANJA 4. IME PREDSTAVNIKA U DESTINACIJI 5. TRANSFERI PO DESTINACIJI

Potvrda ima DEKLARATIVNI ZNAČAJ- služi kao dokaz da je Ugovor o paušalnom putovanju sklopljen i da podatci u potvrsi odgovaraju podatcima u Ugovoru ukoliko se ne dokaže suprotno.

29

Zamjena putnika je moguća o organizator putovanja će istu dopustiti ako ta druga osoba zadovoljava posebne zahtjeve koje je zadovoljavala i osoba koja izlazi iz Ugovora, i da osoba koja izlazi iz Ugovora o toj zamjeni pravovremeno obavijesti organizatora putovanja. Ukoliko je putnik putovanje platio i od njega odustao, a u Ugovor ušao novu putnik, plaćanje cijene putovanje interni je odnos putika koji je izašao iz Ugovor ai novog putnika. Sve dodatne troškove nadoknađuju solidarno* stari i novi putnik organizatoru putovanja. *SOLIDARNO u ovom slučaju znači da organizator istovremeno tuži obje stranke (starog i novog putnika) za PUNI IZNOS naknade štete i kada dobije taj iznos od jednog (bilo kojeg) putnika, organizator putovanj aje namiren i odustaje od postupka za naknadu štete prema drugome putniku (jer je već namiren od prvoga putnika), a putnici međusobno, putem REGRESA, dijele tu štetu na jednake dijelove. OBVEZE UGOVORNIH STRANA

a) PRUZATELJ USLUGA

ORGANIZIRANJE PUTOVANJA Sastoji se od:

1. ORGANIZIRANJA PREMA OBJAVLJENOM PROGRAMU I. Sklapanje Ugovora sa davateljima usluga II. Sastavljanje programa putovanja III. Izdavanje putniku sve potrebne dokumentacije (vaucher, putne karte i

sl.) IV. Izdavanje putniku programa putovanja V. Izdavanje potvrde o putovanju

VOĐENJE BRIGE O PRAVIMA I INTRESIMA PUTNIKA Sastoji se od.

1. pružanje svih bitnih informacija za dotično putovanje 2. izbor vodića koji će voditi brigu o putnicima 3. upozorenje putnicima na ugovaranje UGOVORA O OSIGURANJU za slučaj:

I. ODUSTANKA O PUTOVANJU II. NASTUPA PROMJENJENIH OKOLNOSTI

4. Čuvanje tajne o osobi putnika- putem prisilne zakonske norme, organizator putovanja mora čuvati tajnim sve podatke koje je dobio o putniku, a iste može dati trećim osobama SAMO uz odobrenje putnika ili pak ako se radi o državnim organima vezanim za sudski postupak neovisno o odobrenju putnika

PRUŽANJE USLUGA NAVEDENIH U PROGRAMU PUTOVANJA/UGOVORU Koje po broju, vrsti i vremenu trebaju biti ispunjene kako je ugovoreno, u suprotnom , putnik je ovlašten tražiti POPRAVAK ŠTETE u roku od 8 dana od dana završetka putovanja ulaganjem PRIGOVORA agenciji koja isti MORA rješiti. Nakon isteka 8 dana, putnik više NE može podnijeti zahtjev za nakandu štete, OSIM ako se radi o KRAJNJOJ NEPAŽNJI organizatora putovanja u kojem slučaju je teret dokaza na gostu.

30

*** Prema Bruiselleskoj konferenciji, Direktivi EU i ZOO, organizator putovanja odgovara za svu štetu koja je nastala tijekom putovanja, a zbog:

1. NEISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE (putem agencije dođemo u hotel koji je popunjen)

2. DJELOMIČNOG ISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE (putem agencije dođemo u hotel u kojem imamo gdje spavati ali ne i jesti)

3. NEUREDNOG ISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE (putem agencije dođemo u hotel koji nam ne pruža usluge ugovorne kvalitete)

I razlikujemo: 1. JE LI DAVATELJ USLUGA UJEDNO I IZVRŠITELJ USLUGA- za vse obveze agencija

sama odgovara (ako je ista ujedno i hotelijer) prema propisima koji vrijede za DAVATELJE USLUGA

2. JE LI DAVATELJ USLUGA IZVRŠENJE USLUGA DAO DRUGIMA- postoje dva rješenja: I. Ako davatelj usluga nije u potpunisti izvršio obvezu pružanja usluga ili

je pak djelomično izvršio istu uslugu, odgovara organizator putovanja prema propisima koji se odnose na pružanje tih usluga- organizator putovanja je odgovoran OBJEKTIVNO

II. Ako se usluge izvršene u skladu sa ugovorom, ali su izvršene neuredno, organizator putovanja tada odgovara za štetu koja je nastala putniku OSIM ako dokaže da se ponašao kao pažljiv pri izboru davatelja usluga- organizator putovanje je odgovoran po PRETPOSTAVLJENOJ KRIVNJI, kriv je dok ne dokaže da je bio pažljiv pri izboru davatelja usluga

b) GOST

PLAĆANJE CIJENE Osnovna je obveza putnika da plati ugovorenu cijenu koja je uvijek određena unaprijed i po pravilu paušalna. Uobičajeno je da organizator putovanja predvidi plaćanje predujma prilikom zaključivanja ugovora, najčešće u iznosu 20-50% paušalne cijene. Preostali se dio plaća u ugovorenom roku (15-20 dana prije početka putovanja), a ako nije određeno, najkasnije na dan uručenja putnih dokumenata. Jednom ugovorena paušalna ciejna MOŽE biti izmjenjena radi deviznih tečajeva, prijevoničkih tarifa, cijena ugostiteljskih usluga i sl. Ukoliko do povećanja paušalne cijene dođe, organizator je dužan o istome obavijetsiti putnikau razumnome vremenu prije početka putovanja (vrijeme ćo ovisiti o vrsti i iznosu povećanja cijene). Isto tako putnik može, ukoliko je povećanje cijene veće od 10% iznosa paušalne cijene, raskinuti ugovor i zahtjevati vraćanje uplaćenog iznosa. PODUZIMANJ EMJERA NEOPHODNIH ZA PRUŽANJE ORGANIZIRANOG PUTOVANJA Putnik je dužan poduzeti radnje koje su neophodne za nastanak i nesmetano odvijanje putovanja, što hoće reći da je na traženje organizatora dužan dostaviti sve istinite i potreben podatke za organiziranje putovanja jer u suprotnom dužan je snostit štetu koju organizator pritrpi krivnjom putnika.

31

PRESTANAK UGOVORA

Ugovor se može raskinuti od strane: 1. PUTNIKA i to zbog:

I. Promjenjenih okolnosti II. Povećanja cijene većeg od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu- tada je

organizator putovanja dužan vratiti putniku uplaćeni iznos, isto tako, organizator putovanje Nemože tražiti povećanje cijene putovanja 20 dana prije početka istoga

III. Bitne izmjene programa putovanja- tada je putnik ovlašten raskinuti ugovor ili prihvatiti drugo zamijensko putovanje koje je organizirao organizator p utovanja

IV. Nerazumnog kašnjenja polaska 2. ORGANIZATORA PUTOVANJA i to zbog:

I. Više sile II. Malog broja prijavljenih putnika- 15 do 40 osoba ovisi o kalkulaciji

organizatora putovanja i to SAMO ako je minimalni broj putnika naveden u Ugovoru o paušalnom putovanju, u suprotnom organizator putovanja NEMA razlog za prestanak Ugovora

32

b) POSREDNICKI UGOVOR O PUTOVANJU

UVODNE NAPOMENE

Putnik se obraća putničkoj agenciji koja za njega može: 1. PRIBAVITI PAKET ARANŽMAN 2. PRIBAVITI POJEDINAČNE USLUGE

Agencija uvijek mora navesti da je ona samo posrednik, u suprotnome snosi svu štetu koja eventualno nastane tijekom putovanja jednako kao što bi odgovarao i organizator putovanja. Posrednik sklapa ugovor(e) u ime, za račun i u korist putnika- između agencije i ostalih davatelja usluga (hotelijer, prijevoznik i sl.) NEMA ugovora Odgovornost posrednika:

1. Putnik daje agenciji posredniku izričiti nalog kojima joj nalaže da mu pribavi točno određenu uslugu od točno određenog davatelja iste- tada agencija kao posrednik nije odgovorna za štetu koja nastaje putniku i to SAMO onda kada je istoga izvjestila da njegov izričiti zahtjev za njega može biti štetan- kao posrednik i profesionalac, agencija je dužna obavjestiti putnika o štetnosti njegovih naloga

Npr. putnik izričito traži da mu agencija kao posrednik pribavi uslugu prijevoznika koji je već poznat kao loš prijevoznik, da kasni tijekom prijevoza, da ima nesigurne i stare autobuse, da dugo staje itd. i agancija ga je dužna na to upozoriti.

Ukoliko putnik i nakon upozorenja inzistira na istome davatelju usluga, agencija posrednik tada više neće biti odgovorna za nastalu štetu.

2. Ako je putnik ovlastio posrednika, i to na temelju općenitog naloga, da mu pronađe najboljeg, najbržeg, najkvalitetnijeg, najudobnijeg prijevoznika, tada agencija posrednik mora izabrati davatelja usluge koji odgovara nalogu putnika. Ukoliko se tada dogodi kakva šteta tijekom putovanja, odgovara agencija posrednik osim ako dokaže da je kao profesionalac i posrednik bila savjestna pri izboru davatelja usluga- teret dokaza je na posredniku i odgovara na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE- krivje dok ne dokaže suprotno.

PRAVNA NARAV

Posrednički ugovor o putovanju je: 1. IMENOVANI UGOVOR- nalazimo ga u ZOO 2. NEFORMALNI UGOVOR- nalog koji putnik daje posredniku može biti pismeni ili

usmeni

SKLAPANJE

Posrednički ugovor o putovanju je sklopljen kada su se stekli njegov NALOG i njegov PRIHVAT i kada su se strane sporazumjele koji ugovor treba zaključiti posrednik putovanja u ime i za račun putnika te pod kojim uvjetima.

33


a) PRUZATELJ USLUGA

SKRB O PRAVIMA I INTERESIMA PUTNIKA ISPUNJENJE PRAVNOG POSLA Posrednik je dužan pridržavati se dobivenih uputa putnika koje se obično odnose na modalitete smještaja ili prijevoza, vrijeme i mjesto korištenja usluga i sl. POLAGANJE RAČUNA Posrednik putovanja dužab je obavijestiti putnika o tijeku provedbe ugovora samoinicijativno ili na zahtjev putnika.

b) GOST

SURADNJA S POSREDNIKOM PUTOVANJA Na zahtjev posrednika, putnik je dužan dostaviti istinite i potrebne podatke potrebene za pribavljanje traženih usluga. Ako putnik ne pruži istinite podatke snosi rizik neispunjenja obveza posrednika i duguje posredniku naknadu štete koju potonji pretrpi njegovom krivnjom. SNOŠENJE TROŠKOVA POSREDNIKA PUTOVANJA Putnik je dužan ponajprije predati posredniku novac potreban za zaključenje povjerenog posla, čiji je predmet tražena usluga. ISPLATA NAGRADE Putnik je dužan posredniku isplatiti naknadu/nagradu za obavljene poslove/usluge posredstva za tražene usluge. PRESTANAK UGOVORA

34

III. UGOVORI IZMEDU DAVATELJA USLUGA I PUTNICKE AGENCIJE

a) AGENCIJSKI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA

UVODNE NAPOMENE

Agencijski ugovor o hotelskim uslugama je svaki ugovor kojim se ugostitelj obvezuje naručiocu usluga da će pružiti gostu, njegovu klijentu, smještaj i njemu akcesorne usluge za naknadu i isplatiti ugovorenu proviziju. Razlikujemo:

1. AGENCIJSKI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA U KORIST INDIVIDUALNOG GOSTA 2. AGENCIJSKI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA U KORIST SKUPINE GOSTIJU

a 1) AGENCIJSKI UGOVOR O HOTELSKIM USLIUGAMA U KORIST INDIVIDUALNOG GOSTA

Ugovor kojim se ugostitelj obvezuje naručiocu usluga da će gostu, njegovu klijenutu, pružiti uslugu smještaja i druge akcesorne usluge za nakdanu BEZ povlastica predviđenih za goste u skupini i paltiti proviziju SKLAPANJE

Sklapanju prethodi ZAHTJEV ZA REZERVACIJU što ga ugostitelju upućuje naručitelj usluga- to je ponuda naručitelja usluge i obično sadrži naznake o opsegu željenih ugostiteljskih usluga, vremenu početka i trajanju usluga te adresu gosta. POTVRDA REZERVACIJE mora biti u pismenom obliku i sadržavati cijenu zatraženih usluga. Ugostitelj može tražiti i plaćanje predujma- ugovo je sklopljen kada je isti uplaćen na ugostteljev račun od strane naručitelja usluga. OBVEZE UGOVORNIH STRANA

a) PRUZATELJ USLUGA

DAVANJE NARUČITELJU TOČNIH OBAVIJESTI O LOKACIJI I KATEGORIJI U.O. PRIDRŽAVANJE CIJENA UTVRĐENIH VAŽEĆIM CJENIKOM CJELOVITO ISPUNJANJE OBVEZA PREUZETIH UGOVOROM ISPLATA PROVIZIJE NARUČITELJU Visina provizije se određuje kao postotak utvrđen ugovorom , a najčešće je to 5-8% pruženih usluga SUZDRŽAVANJE OD IZJAVE KOJA BI POBUDILA KOD GOSTA SUMNJU U KVALITETU USLUGA NARUČITELJA

35

b) NARUČITELJ

PRIBAVJANJE I OMOGUĆAVANJE KORIŠTENJA REZERVIRANIH USLUGA ZA GOSTA ISPLATA CIJENA PRUŽENIH USLUGA Naručitelj ne smije naplatiti veću cijenu ugostiteljskuh usluga od one koju mu je ugostitelj naznačio u potvrdi rezervacije PLAĆANJE UGOSTITELJU CIJENE USLUGA PRUŽENIH GOSTU Kad god nije ugovorio da rezervirane usluge gost plaća izravno ugostelju, naručitelj je dužan izdati svom klijenu- gostu vaucher RAZMATRANJE PRIGOVORA BEZ ODLAGANJA a 2) AGENCIJSKI UGOVOR O HOTELSKIM USLUGAMA U KORIST SKUPINE GOSTIJU

Ugovor kojim se ugostitelj obvezuje naručitelje da će skupini gostiju (min 15), njegovim klijentima, pružiti ugostiteljske usluge po POSEBNIM TARIFAMA I UVJETIMA SKLAPANJE

Zakljućivanju ovog ugovora prethodi ZAHTJEV ZA REZERVACIJU koji naručitelj upućuje ugostitelju. Ugovor je NEFORMALAN i zaključen je kada naručitelj primi od ugostitelja PRIHVAT REZERVACIJE. Jednom ugovorenu i utvrđenu cijenu ugostitelj ne može više mijenjati sve i kad bi u međuvremenu došlo do promjene cijena pojedinih usluga. OBVEZE UGOVORNIH STRANA

a) PRUZATELJ USLUGA

PRUŽITI SKUPINI GOSTIJU, KLIJENTIMA NARUČITELJA, REZERVIRANE USLUGE PREMA UVJETIMA UGOVORA ODOBRITI BESPLATAN BPRAVAK PREDSTAVNIKU NARUČITELJA SMJESTITI PRISPJELE ČLANOVE SKUPINE PO SOBAMA PREMA PRAVOVREMENO PRIMLJENOJ ROOMING LISTI PRIMLJENE PRIGOVORE ODMAH RAZMOTRITI

b) NARUČITELJ

DATI UGOSTITELJU ROOMING LISTU Rooming lista se šalje min 14 dana prije dolaska skupine, odnosno 7 dana ako se radi o sezonskom hotelu PLATITI UGOSTITELJU UGOVORENU CIJENU ZA USLUGE PRUŽENE UPUĆENOJ SKUPINI GOSTIJU PRESTANAK UGOVORA

36

b) UGOVOR O ANGAZIRANJU UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU)

UVODNE NAPOMENE

Ugovor o alotmanu je ugovor kojim se ugostitelj (hotelijer) obvezuje u određenome razdoblju staviti na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja, odnosno smještajnih jedinica, pružiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agancija, a potonja se obvezuje popunjavati te kapacitete, odnosno obavijetsiti ugostitelja (hotelijera) u ugovorenin rokovima da isto nemože učiniti, te platiti cijenu usluga ako se koristila ugovorenim smještajnim kapaciteteima. Bitni elementi:

1. Ugovorena CIJENA koju postiže agancija sa hotelijerom 2. PREDMET- vrsta ugostiteljske usluge/a (noćenje s doručkom, polupansion, pansion,

puni pansion, all inclusive) i KATEGORIJA OBJEKTA (prema pravu zemlje u koju se putuje)

3. VRIJEME- rok korištenja (1 sezona ili 1 godina u onim hotelima koji nisu sezonski) Vrste alotmana:

1. ALOTMAN SA PRAVOM OTKAZA- agencija može odustati od već sklopljenog ugovora bez obveze naknade štete ako o tome blagovremeno obavijetsi ugostitelja prije početka ugovorene usluge (7-15 dana)

2. ALOTMAN SA PRAVOM OPCIJE- agencija nema obvezu obavještavati ugostitelja o nekorištenju kapaciteta nego samo obvezu do određenoga roka poslati obavijest DA ĆE KORISTITI dio kapaciteta ugostitelja (7-14 dana)

3. ALOTMAN SA GARANCIJOM PUNJENJA- hotelijer je dužan staviti na raspolaganje agenciji smještajne kapacitete, a agencija je dužna kroz CIJELO VRIJEME trajanja ugovora garantirati punjenje njegovih kapaciteta, tj. agencija MORA popuniti ugovorene smještajne kapacitete

4. ALOTMAN S KOMBINIRANIM SADRŽAJEM- kroz cijelo vrijeme trajanja ugovora postoji obveza agencije da popunjava smještajne kapacitete hotelijera s mogućnosti otkaza u ugovorenim rokovima, ali u tom intervalu se agencija obvezuje GARANTIRATI PUNJENJE određenog broja kapaciteta u točno određenome vremenskom terminu- prije i poslije garancije punjenja imamo alotman s pravom otkaza.

PRAVNA NARAV

IMENOVANI UGOVOR- nalazimo ga u ZOO FORMALAN UGOVOR- za pravnu valjanost potrebna je pismena forma DVOSTRANO OBVEZAN UGOVOR- pravo jedne ugovorne strane odgovara obvezi druge i obrnuto UGOVOR SA SUKCESIVNIM PRESTACIJAMA- ugovor je valjan i ispunjava se onda kada dužnik (agencija) svoju obvezu prema vjerovniku (hotelijer) izvršava u ugovorenim djelovima i rokovima

37

SKLAPANJE

Alotman je tipski ugovor i ugovor o pristupanju gdje hotelijer u pravilu i bez pogovora u potpunosti prihvaća opće uvjete ugovora koji su navedeni od strane agencije kao sastavni dio ugovora o alotmanu. Alotman se UVIJEK mora sklopiti u pismenoj formi jer samo ona ima konstitutivan značaj- alotman je važeći i pravno valjan samo onda ako je sklopljenu pismenoj formi. Utvrđivanje sudske nadležnosti:

1. MJESNA NADLEŽNOST- utvrđuje se prema prebivalištu osobe, odnosno mjestu u kojemu se nalazi nekretnina, u kojemu se sklapa ugovor ili u kojemu se isti izvršava

2. STRANA NADLEŽNOST- utvrđuje se prema visini odštete Važno je napomenuti da se općenito tuži prema mjestu prebivališta tuženika, a kod alotmana tamo gdje se ugovor izvršava. *AGENCIJSKU UGOVOR O HOTELSKIH USLUGAMA VS. ALOTMAN

1. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama se sklapa od slučaja do slučaja- prema potrebi , dok se altoman sklapa za veći broj grupa ili u kontihentu za 1 sezonu ili 1 godinu

2. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama hotelijera obvezuje da pruži smještaj točno određenoj grupi u točno određeno virjeme,a kod alotmana se hotelijer obvezuje staviti svoje kapacitete na raspolaganje za cijelo vrijeme trajanja ugovora

3. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama se sklapa na kraće vrijeme, a alotman za duže razdoblje (sezona ili godina)

4. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama plaća u pravilu agencija,a može i gost ako je to navedeno u vaucher, dok kod alotmana usluge plaća UVIJEK agencija na temelju faktura koje joj pošalje hotelijer

38


a) AGENCIJA

POPUNJAVANJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA OBAVJEŠTAVANJE HOTELIJERA O TIJEKU POPUNJAVANJA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA Ukoliko se drugačije ne ugovori, između agencije i hotelijera postoji obveza agancije da obavijesti hotelijera o stanju bookinga 2 mjeseca prije početka ispunjavanja ugovora, a nakon toga svakih 30 dana- hotel može tražiti i kraće, 10-15 dana IZNIMNO:

1. hotelijer može otkazati inače neotkaziv alotman ako ga agencija ne obaviještava u ugovorenim rokovima, ali i hotelijer ima pravo otkaza ugovora prema agenciji i to samo pod jednim uvjetom, a to je da je takva mogućnost izričito navedena u samome ugovoru- CLAUSULA IRITATORIA

2. ako agencija putem alotmana uzme na korištenje više od 30% soba, tada je hotelijer ovlašten tražiti od agencije da mu u roku od 30-60 dana prije dolaska gostiju stavi na raspolaganje JAMSTVO PLAĆANJA, au ukoliko agancija isto ne napravi, hotelijer ima pravo otkazati smještajne kapacitete za koje NIJE dobio garanciju plaćanja

*ROOMING LISTA- lista koju agencija dostavlja hotelijeru sa točnim navođenjem imena osoba koje dolaze u hotel i to u roku od 7-14 dana prije početka korištenja usluga, što se u potpunosti poklapa i sa otkaznim rokovima od strane agencije. Agencija je vezana za rooming listu- ne može mijenjati istu bez dogovora sa hotelijerom- ako agencija preskoči rok za dostavu potonje, hotelijer će primiti gosta SAMO u slučaju da ima slobodnih kapaciteta; ukoliko pak agencija uopće ne dostavi rooming listu, a gosti dođu u hotel, agencija je tada dužna platiti hotelijeru naknadu štete u iznosu 2/3 ugovorenih usluga. *ODUSTANAK OD PUTOVANJA- ako je odustanak zbog više sile ili promjenjenih okolnosti, tada obavijest agencije prema hotelijeru koja je došla u roku od nekoliko dana prije početka korištenja, tada ta obavijest oslobađa agenciju od naknade štete prema hotelijeru neovisno o terminu kada je obavijest stigla. IZDAVANJE VAUCHERA Agencija izdaje putniku vaucher u kojemu se obvezuje da će hotelijer u platiti sve usluge koje isti pruži putniku kao klijentu putničke agencije. Vaucher je legitimacijski papir koji izdaje putnička agencija, a kojim se putnik legitimira kod hotelijera kao osoba ovlaštena na traženje izvršenja usluga navedenih u vaucheru. Vaucher uvijek treba glasiti na ime osobe i prati određeni pravni posao- gubitak vauchera NE znači gubitak prava navedenih u istome jer gost ta svoja prava vuče iz ugovora o paušalnom putovanju Vaucher je obračunsko sredstvo između agencije i hotelijera, i ima deklarativan značaj- dokaz je da je sklopljen ugovor o paušalnom putovanju.

39

b) HOTELIJER

STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA *STOP BOOKING- ponašanje hotelijera prema sganciji da potonja zaustavi svaku daljnju predaju njegovih kapaciteta zbog činjenice da je hotel već zauzet- PRAVNO JE NIŠTAVNA jer je suprotna prislinoj pravnoj normi JEDNAKO POSTUPANJE Ugostitelj je obavezan dati gostu smještaj i pružiti onakve usluge kakve su opisane u vaucheru, a koje trebaju biti u skladu sa alotmanom. Ako iste nisu u skladu sa alotmanom, ugostitelj je obavezan pružiti usluge u granicama raspoloživih kapaciteta. Ugostitelj je isto tako obavezan osobama koje pošalje putnička agencija pružiti usluge u istim uvjetima kao i osobama s kojima je izravno sklopio ugovor o ugostiteljskim uslugama. PRIDRŽAVANJE CIJENA Ugostitelj nakon sklopljenog ugovora o alotmanu NE može kratko vrijeme prije početka korištenja njegovoh kapaciteta cijene bezrazložno povisiti, iznimno to može napraviti:

1. Najmanje 6 mjeseci prije početka korištenja usluga 2. U slučaju promjene u tečaju koja utječe na ugovorenu cijenu,

Isto tako nove cijene se NEĆE primjenjivati: 1. Na usluge za koje je već dostavljena rooming lista 2. Na usluge koje seodnose na rezervacije koje je ugostitelj već potvrdio

PLAĆANJE PROVIIZJE Visina provizije se određuje kao postotak utvrđen ugovorom , a najčešće je to 5-8% pruženih usluga IZVJEŠĆIVANJE AGENCIJE O PROMJENAMA Ugostitelj je obvezan bez odgode izvijestiti putničku agenciju o promjeni u objektu ili uslugama nastalim nakon sklapanja alotmana. PRESTANAK UGOVORA

Pravo na odustanak od ugovora ima putnička agancija i u tom smislu razlikujemo: 1. PRIVREMENI ODUSTANAK- agencija samo izvještava hotelijera da u određenome

vremenuneće koristiti ugovorene kapacitete i time mu pruža mogućnost da slobodno raspolaže svojim kapacitetima u tom razdoblju; protekom tog razdoblja agencija opet raspolaže sa ugovorenim kapacitetima kako je ugovoreno

Privremenim odustankom agencija NEMA obvezu naknade štete ugostitelju ako je pravovremeno istoga o toj nakani izvjestila

2. KONAČAN ODUSTANAK- agencija izvještava hotelijera da u cijelosti odiustaje od ugovora, agencija NIJE obavezna nadoknaditi štetu koju zbog odustanka pretrpi ugostitelj niti mu je obavezna dati razloge odustanka.

40

c) UGOVOR O ZAKUPU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA

UVODNE NAPOMENE

Ugovorom o zakupu ugostiteljskog objekta ugostitelj se obvezuje staviti na raspolaganje putničkoj agenciji na duže vrijeme na uporabu određeni ugostiteljski objekt (u cjelini ili djelomično) sa osobljem, radi pružanja smještaja i drugih ugostiteljskih usluga klijentima agencije, dok se putnička agencija obvezuje platiti ugovorenu naknadu. Sav rizik u svezi s gubitkom u poslovanju objekta snosi putnička agencija, ali stječe i svu dobit od dobrog punjenja istoga. PRAVNA NARAV

Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta je: NEIMENOVANI UGOVOR-zakonodavstvo ga posebno ne uređuje MJEŠOVITI UGOVOR- ugovor o djelu, ugovor o kupoprodaji, ugovor o ostavi KONSENZUALAN UGOVOR- za njegovu valjanost dovoljan je sporazum ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora DVOSTRANO OBVEZAN- pravo jedne ugovorne strane odgovara obvezi druge, i obrnuto NAPLATAN FORMALAN- za pravnu valjanost potrebna je pismena forma SKLAPANJE


a) PRUZATELJ USLUGA

PRUŽITI ZAKUPLJENI OBJEKT NA UPORABU PUTNIČKOJ AGENCIJI U ISPRAVNOM STANJU ZA GOSPODARSKO ISKORIŠTAVANJE ZAKUPLJENIH KAPACITETA Hotelijer odgovara za materijalne nedostatke zakupljenog objekta koji smetaju njegovoj ugovorenoj i(li) redovitoj uporabi, a odgovara i za pravne nedostatke, tj. odgovoran je ako nekome trećem pripada neko pravo na ugostiteljski objekt kojim isključuje ili ograničuje prava putničke agencije u korištenju objekta.

b) PUTNIČKA AGENCIJA

PLATITI NAKNADU HOTELIJERU ZA ZAKUPLJENI OBJEKT ZAKUPLJENI OBJEKT KORISTITI ONAKO KAKO JE ODREĐENO UGOVOROM ILI NAMJENOM OBJEKTA Zbog štete koja može nastati hotelijeru radi uporabe objekta po uputama putničke agencije, ako su one protivne ugovoru ili namjeni objekta, odgovara agencija bez obzira je li šteta nastala zbog osoba koje rade po njezinom nalogu (osoblje agencije i hotelijera) ili zbog korisnika usluga (gostiju) kojima je agencija omogućila korištenje objekta. ODRŽAVATI OBJEKT U ISPRAVNOM STANJU Obavljanje potrebnih popravaka. ČUVATI OBJEKT I NAKON PRESTANKA UGOVORA VRATITI GA NEOŠTEĆENOG Agencija ne odgovara za istrošenost objekta koja natsaje njegovom redovnom uporabom, kao ni za oštećenja koja potjeću od dotrajalosti ostoga.

41

IV. UGOVORI IZMEDU TURISTIČKIH I DRUGIH SUBJEKATA KOJIMA SE OMOGUĆUJE I(LI)

OLAKŠAVA OSTVARENJE TEMELJNE USLUGE

a) UGOVOR O PPRIJEVOZU

UVODNE NAPOMENE

Prijevoz je osnovna pretpostavka za privremenu i dobrovoljnu odsutnost neke osobe iz njena mjesta stalnog boravišta i putovanje u neke druge krajeve radi razonode, odmora i sl. Ugovorom o prijevozu putnika obvezuje se prijevoznik prevesti putnika od mjesta polaska do određenog mjesta, a putnik se obvezuje platiti odgovarajuću prevozninu. Strane ugovora o prijevozu jesu:

1. PRIJEVOZNIK- fizička ili pravna osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim poslovanjem, kao i svaka druga osoba koja se ugovorom o prijevozu obveže obaviti prijevoz za naknadu- osoba koja besplatno prevozi neku osobu ne smatra se prijevoznikom niti odgovara za štetu kao prijevoznik iz predmetnog ugovora

2. PUTNIK- osoba koja se prevozi prijevoznim sredstvom i koja na temelju ugovora ima pravo na prijevoz- naručitelj prijevoza može biti i treća osoba, putnička agencija

PRAVNA NARAV

Usluga prijevoza sastavni je dio Ugovora o paušalnom putovanju. Karakteristike ugovora:

1. NEFORMALAN 2. IMENOVAN 3. NAPLATAN- prijevoznik prima prevozninu od strane putnika za obaljene usluge

prijevoza 4. DVOSTRANO OBVEZAN 5. KONSENZUALAN

SKLAPANJE

Ugovor je sklopljen izdavanjem PUTNE KARTE koja je pak samo dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu; ona je također i legitimacijski papir i može glasiti na ime osobe koja prijevoz koristi ili na ime osobe- prijevoz može koristit svaka osoba koja u sebe ima putnu kartu koja je već poimenično određena.

42


a) PRUZATELJ USLUGA

PRIJEVOZ PUTNIKA Prijevoz treba obaviti onim prijevoznim sredstvom koje je utvrđeno ugovorom o prijevozu uz tri minimalna uvjeta: prijevoz se mora obaviti sigurno, udobno i uz higijenu koja se prema vrsti prijevoznog sredstva i udaljenosti smatra nužnom DAVANJE MJESTA PUTNIKU Prijevoznik je obavezan dati putniku mjesto i u onom prijevoznom sredstvu kako je ugovoreno, prema udaljenosti prednost imaju oniputnici koji putuju na dulje relacije. ODGOVORNOST ZA KAŠNJENJE Za eventualnu štete nastalu putniku kao posljedica kašnjenja prijevoznika, isti odgovara na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE- može se iste osloboditi ako dokaže da nije kriv za nastalo kašnjenje, tj. da je do kašnjenja došlo iz uzroka koji se nije m ogao otkloniti ni pozornošću stručnjaka. ODGOVORNOST ZA SIGURNOST PUTNIKA Prijevoznik odgovara za sigurnost putnika od početka do završetka prijevoza i obvezan je nadoknaditi štetu putniku nastalu oštećenjem zdravlja, ozljedom ili smrću bez obzira radi li se o prijevozu uz naknadu ili nenaplatno. Nema ugovora o prijevozu ako se prijevoz obavlja bez naknade, iznimno, prijevoznik se može osloboditi odgovornosti za štetu ako dokaže da je ista nastala radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći lili otkloniti- viša sila. ODGOVORNOST ZA PRTLJAGU Razlikujemo:

1. REGISTRIRANU (VELIKU) PRTLAJGU- ona koju putnik predaje prijevozniku radi odvojenog prijevoza; odogornost na temelju OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI

2. RUČNU PRTLJAGU-ona koju putnik sam unosi u prijevozno sredstvo, smješta kod sebe i čuva; odgovornost na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE

b) GOST

PLAĆANJE PREVOZNINE Putnik je dužan čuvati kartu do završetka putovanja POŠTIVANJE PRAVILA SIGURNSOTI I OSTALIH PRAVILA KOJE PROPISUJE PRIJEVOZNIK Putnik odgovara za svu štetu koju svojom krivnjom nanese prijevozniku zbog nepridravanja propisanih pravila od strane prijevoznika PRIDRŽAVANJE CARINKIH I DRUGIH UPRAVNIH ORGANA PRESTANAK UGOVORA

43

b) UGOVOR O OSIGURANJU

UVODNE NAPOMENE

Osiguranje je uklajnjanje posljedica prouzročenih šteta, a ugovor o osiguranju je takav ugovor kojim se ugovaratelj obezuje platiti premiju osiguranja osiguravatelju za što će mu potonji isplatiti naknadu ili ugovorenu svotu u slučaju nastanka osiguranog slučaja. Subjekti ugovora o osiguranju su:

1. OSIGURATELJ- strana koja preuzima obvezu isplatiti određenu svotu novca ako i kada se dogodi osigurani slučaj

2. UGOVARATELJ OSIGURANJA- osoba koja sklapa ugovor o osiguranju sa osiguravateljem i preuzima obvezu plaćanja premije za stranu koja se pojavljuje prema osiguravatelju

3. OSIGURANIK- osoba čiji je život osiguran ugovorom o osiguranju u korist treće osobe uz koju je vezan nastavak osiguranog slučaja

4. KORISNIK OSIGURANJA- treća osoba ili odrediva osoba koja ima pravo iz ugovora o osiguranju koji je zan njezin račun sklopio ugovoritelj osiguranja

*SVOTA OSIGURANJA je najveća svota utvrđena ugovorom ili zakonom koju je osiguravatelj obavezan platiti osiguraniku ako nastupi osigurani slučaj. Valja razlikovati: *PODOSIGURANJE koje postoji kada je svota osiguranja manja od stvarne brijednosti osigurane stvari, pa u slučaju potpune ili djelomične propasti stvari osiguravatelj plaća osiguraniku osiguranu, ali ne stvarnu ili umanjenu vrijednost oštećene stvari *NADOSIGURANJE koje nastaje kada je svota osiguranja veća od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. Da bi neki štetni događaj bio podoban za osiguranje, mora isuniti sljedeće uvjete:

1. MOARA BITI MOGUĆ 2. MORA BITI NEOVISAN O VOLJI OSIGURANIKA ILI TREĆE OSOBE 3. MORA BITI NEIZVJESTAN 4. MORA DOVODITI DO ŠTETNIH POSLJEDICA U SMISLU IMANJENJA IMOVINE,

NARUŠAVANJA ZDRAVLJA ILI OZLJEDE OSIGURANIKA 5. MORA BITI DOPUŠTEN ZAKONOM

*REOSIGURANJE je ugovor osiguratelja s reosigurateljem na temelju kojega reosiguratelj prima na sebe obvezu da će u slučaju nastupa osiguranog slučaja za koji je preuzeo reosiguranje preuzeti dio ili cjelokupan rizik, a osiguratelj se obevzuje ustupiti reosiguratelju dio premije osiguranja razmjerno dijelu preuzetog rizika *SUOSIGURANJE je ugovor o osiguranju koji o istom predmetu osiguranja sklapa osiguranik s više osiguratelja koji su se sporazumjeli o zajedničkom snošenju i raspodjeli rizika. Odgovornost je solidarna- osiguranik ne mora tužiti sve suosiguravatelje već samo jednoga, a oni će međusobno podijeliti nakandu koja je isplaćena osiguraniku putem regresa

44

Temeljna razlika između reosiguranja i suosiguranja je u tome što se kod prvog čini vertikalna raspodjela rizika između društva osiguravatelja i reosiguravatelja, a kod drugog horizontalna. PRAVNA NARAV

Ugovor o osiguranju je: IMENOVANI KONSENZUALNI NAPLATNI DVOSTRANO OBVEZUJUĆI ADHEZIONI – osiguranik kao ugovorna strana u potpunosti prihvaća sve opće uvjete koji su navedeni od strane osiguratelja i nema mogućnost promjene istih FORMALNI SKLAPANJE

Ugovor o osiguranje je sklopljen u trenutku potpisivanja police osiguranja ili lista pokrića između osiguratelja i osiguranika. *POLICA OSIGURANJA je posebna isprava o ugovoru o osiguranju čijim se potpisivanjem isti i smatra sklopljenim, potpisuje se od strane osiguratelja i osiguranika, a smatra se legitimacijskim papirom jer se njome osiguranik legitimira kao nositelj prava osiguranja *LIST POKRIĆA je pisana isprava o ugovoru o soiguranju koja zamjenjuje policu, dovoljno je da je potpisana od strane osiguratelja koji ju dostavlja na ugovaratelju osiguranja koji pak svoju suglasnost izražavaodvojenom izjavom u pismenom obliku- to je privremena isprava koja gubi svako značenje nakon što je uspostavljena polica. Valja napomenuti da ugovor o osiguranju MOŽE biti skopljen i prešutno i to:

1. Ako je osoba zainteresirana za sklapanje ugovora uputila osiguratelju ponudu u pismenom obliku

2. Pisana ponuda upućena osiguratelju ne odstupa od uvjeta pod kojima on sklapa predloženo osiguranje

3. Ako osiguratelj u predviđenom roku nije odbio ponudu (8 dana)

45


a) OSIGURANIK

PRIJAVLJIVANJE OKOLNOSTI OD ZNAČENJA ZA OCIJENU RIZIKA PLAĆANJE PRVE I OSTALIH PREMIJA OSIGURANJA Osiguratelj je obvezan platiti prvu premiju u trenutku ili neposredno nakon sklapanja ugovora, a ostale premije u ugovorneik rokovima IZVJEŠTAVANJE OSIGURATELJA O PROMJENAMA RIZIKA Ako je povećanje rizika toliko da ugovaratelj nebi sklopio ugovor da je isto postojalo u trenutku sklapanja, može raskinuti ugovor SPRJEČAVANJE NASTUPANJA OSIGURANOG SLUČAJA IZVJEŠTAVANJE OSIGURAVATELJA O NASTUPU OSIGURANOG SLUČAJA Ako osiguranik isto ne učini na vrijeme (3 dana), obavezan je nadoknaditi štetu osiguratelju koju bi on zbog toga pretrpio UKLANJANJE I SMANJENJE NASTALE ŠTETE

b) OSIGURATELJ

PREDAJA UVJETA OSIGURANJA OSIGURANIKU PRIHVAT PONUDE OSIGURANIKA Šutnja se ne smatra odbijanjem, već suprotno, prihvatom ponude!! ISPLATA NAKNADE NAKNADA TROŠKOVA, SPRIJEČAVANJE U SPAŠAVANJE

*OSIGURANJE U TURIZMU Ne postoji zakonska obveza da se takvo osiguranje napravi, međutim, jedina prisilna obveza osiguranja u turizmu je OBVEZA OSIGURANJA JAMČEVINE KOD UGOVORA O PAUŠALNOM PUTOVANJU gdje se agencija osigurava od svoje vlastite odgovornosti, ali i od naknade štete koja može nastati uslijed krađe u hotelu, štete na automobilu, padu gosta u hotelu, (…) Turisti u ponudi imaju još i:

1. OSIGURANJE PUTNE PRTLJAGE 2. OSIGURANJE OD NESRETNOG SLUČAJA NA PUTOVANJU 3. OSIGURANJE U SLUČAJU BOLESTI NA PUTOVANJU

(…) PRESTANAK UGOVORA

46

c) UGOVOR O FRANŠIZINGU

UVODNE NAPOMENE

Ugovorom o franšizingu obvezuju se davatelj franšize dati određenu robu i(li) pružiti određenu uslugu uz uporabu imena, robnog znaka, opreme ili drugih zaštićenih prava, kao i tehničko i organizacijsko znanjei iskustvo, davati savjete i obuku, a primatelj franšize se obvezuje za to isplaćivati naknadu i u svom poslovanju prodržavati se preuzetih obveza, ako što su uporaba materijala, opreme i know-howa. Razlikujemo:

1. ROBNI FRANŠIZING- preuzimanje prodajne koncepcije i strandardizacije robe davatelja franšizinga

2. POSLOVNI FRANŠIZING- preuzimanje standardiziranog načina poslovanja i pružanja usluga

Specifičnosti i prednosti ugovora o franšizingu u turizmu:

1. Izravna uporaba već uvedene hotelske ili neke druge ugostiteljske tvrtke 2. Pomoć u poslovanju, računovodtsvu, info službi 3. Uvođenje novih i suvremenih tehnika i metoda u organizaciji i poslovanju 4. Izbjegavanje početničkih pogrešaka 5. Standardizacija izgradnje i opreme objekta, poslovanja i usluga

PRAVNA NARAV

Ugovor o franšizingu je: NEIMENOVAN- ne nalazimo ga u ZOO NEFORMALAN- za pravnu valjanost nije potrebna pismena forma DVOSKURUKO OBVEZUJUĆI- obveza jedne ugovorne strane odgovara pravu druge i obrnuto NAPLATNI KONSENZUALAN- ugovor je sklopljen kada je postignut dogovor o bitnim sastojcima ugovora UGOVOR SUI GENERIS- nema bitne elemente drugih ugovora

47

SKLAPANJE


a) DAVATELJ FRANŠIZINGA

UGOVORNOM PARTNERU DATI SVE POTREBEN LICENCE I OZNAKE ROBE PRIMATELJU FRANŠIZINGA I NJEGOVOM OSOBLJU PRENJETI ZNANJA I ISKUSTVA DAVATI SVE POTREBEN UPUTE I SAVJETE PRI PROVOĐENJU JEDINSTVENE PRODAJNE KONCEPCIJE ISPORUKA POTREBEN ROBE I ZAŠTITE UGOVORNOG PODRUČJA UGOVORNOG PARTNERA

b) PRIMATELJ FRANŠIZINGA

SLIJEDITI UPUTE DAVATELJA FRANŠIZE PRI PROVOĐENU KONCEPCIJE RABITI RAZNE OZNAKE PRIMITI OBUKU I NAKANDNU IZOBRAZBU PREMA UPUTAMA UGOVORNOG PARTNERA PRIDRŽAVATI SE UGOVORNIH CIJENA PREMA TREĆIMA ZASTUPATI INTERESE DAVATELJA FRANŠIZE

48

d) TIMESHARING- UGOVOR O DAVANJU TURISTIČKOG OBJEKTA NA VREMENSKU

UPORABU

UVODNE NAPOMENE

Ugovorom o davanju ugostiteljskog objekta na vremensku uporabu davatelj se obvezuje predati na korištenje turistički objekt i održavati ga, a korisnik je ovlašten isti objekt rabiti u skladu sa njegovom namjenom određeni broj godina, vratiti ga i cijelu svotu zakupnine platiti unaprijed. TIMESHARE je vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek u tjednima, rezervirana u nekom ljetovalištu stalno ili za razdoblje od nekoliko godina, a može se sklopiti na 30, 50 ili 99 godina, a moguće je i na neograničeno vrijeme. PRAVNA NARAV

Timesharing je: NEIMENOVAN- nema ga u ZOO KONSENZUALAN- ugovor je sklopljen kada je postignut dogovor o bitnim sastojcima ugovora DVOSTRUKO OBVEZUJUĆI- obveza jedne ugovorne strane odgovara pravu druge i obrnuto NAPLATAN FORMALAN- za pravnu valjanost potrebna je pismena forma SKLAPANJE


a) DAVATELJ TOBJEKTA NA UPORABU

PREDAJA OBJEKTA U naznačenom roku i ispravnom stanju sa svim pripadnicima- objekt mora biti u takvom stanju da može poslužiti za uporabu radi koje je ugovor i sklopljen ODRŽAVANJE OBJEKTA Za čitavo vrijeme trajanja ugovora. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE Davatelj je odgovoran za sve materijalne i nematerijalne nedostatke koji smetaju ugovorenu i(li) redovitu uporabu objekta, bez obzira je li davatelj za njih znao. Strane ipak mogu odgovornost za materijalne nedostatke ugovorom ograničiti ili čak isključiti, osim ako je:

1. Davatelj znao za nedostatke i o istima s nakanom propustio obavijestiti nositelja 2. Nedostatak takav da onemogućuje korištenje objekta 3. Odgovornost davatelju nametnuta koristeći se monopolnim položajem

49

b) KORISNIK OBJEKTA

UPORABA OBJEKTA PREMA UGOVORU, TJ. NAMJENI Objekt se može koristiti samo kako je navedeno ugovrom ili najenom istoga i pri tome se ponašati kao dobar gospodarstvenik- ne kao vlasnik stvari. Za štetu koja nsatane davatelju zbog uporabe objekta protivno ugovoru ili namjeni istoga odgovara nostitelj, bez obzira je li objekt koristio osobno, osoba koja radi po njegovu nalogu ili bilo koja druga osoba kojoj je nostitelj omogućio uporabu objekta. PLAĆANJE NAKNADE ZA TIMESHARING Bez plaćanje naknade nema ni ugovora. Nositelj je obvezan platiti i troškove tekućeg održavanja i rada objekta. To znači da mora za svaku vremensku jedinicu uporabe platiti i navdene troškove , a konačna svota stvarnih troškova obračunava se istekom poslovne godine. VRAĆENJE OBJEKTA Bez vraćanja objekta nema ni ugovora jer bi tako otpala kvalifikacija tog ugovora kao ugovrora o uporabi tuđe stvari. Pod vraćanjem se podrazumijeva vraćanje neoštećenog objekta, iznimno, nositelj ne odgovara za istrošenost istoga kao i oštećenja nastala redovnom uporabom ili zbog dotrajalosti. PRESTANAK UGOVORA

Ugovor o timesharingu prestaje: 1. Istekom vremena 2. Ako objekt propadne zbog više sile jedne ili druge strane, a koje mogu dovesti do

prestanka ugovora (npr. ako se sruši zbog potresa)

Pravo u Turizmu i Ugostiteljstvu, 2014.

Documents

Transcript of Pravo u Turizmu i Ugostiteljstvu, 2014.