REPUBLIKA HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA RAB

UPRAVNO VIJEĆE

PRAVILNIK O REDU U LUKAMA LUČKOG PODRUČJA ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE RAB

Rujan 2015. godine

2

Na temelju članka 84. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09), članka 3. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, ), članka 16. Statuta Županijske lučke uprave Rab te članka 20. Poslovnika o radu Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Rab, Upravno vijeće Županijske lučke uprave Rab na sjednici održanoj dana .2015. godine donijelo je

PRAVILNIK O REDU U LUKAMA LUČKOG PODRUČJA ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE RAB

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se red u lukama te uvjeti korištenja luka na lučkom području kojim upravlja Županijska lučka uprava Rab (u daljnjem tekstu: Lučka uprava), namjena pojedinih dijelova luke, postupak javljanja, način uplovljavanja pristajanja, vezivanja, premještaja sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekta u luci te način kontrole nad obavljanjem tih radnji.

Članak 2. Pojedini izrazi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. Luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe otvorenu za javni promet kojom upravlja, održava je, izgrađuje i njome se koristi Lučka uprava; 2. Lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja Lučka uprava, kako je definirano člankom 4. Pravilnika 3. Brod (osim ratnog broda) označava plovni objekt namijenjen za plovidbu morem čija je duljina veća od 12 metara i bruto tonaža veća od 15 ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika; 4. Brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je dužina veća od 2.5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 Kw 5. Jahta je plovni objekt za razonodu, neovisno dali se koristi za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost, a čija je dužina veće od 12 metara I koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika. 6. Zapovjednik je osoba koja zapovijeda/upravlja brodom, jahtom, brodicom, te plutajućim objektom; 7. Tegljenje je svaka usluga koje plovilo tegljač pruža drugom brodu, jahti ili brodici vučenjem, potiskivanjem, zadržavanjem, pomicanjem, ili premještanjem u luci ili izvan luke; 8. Tijelo koje upravlja lukom jest Lučka uprava; 9. Ovlašteni predstavnik luke je ravnatelj Lučke uprave ili osoba koju on u pojedinom slučaju izričito ovlasti, odnosno osoba imenovana od ovlaštenika koncesije; Ostali izrazi pomorske i pomorsko-pravne terminologije koji se koriste u ovom

Pravilniku imaju značenje isključivo kako su definirani prema odredbama Pomorskog

3

zakonika („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13) te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ br. 158/03, 100/04 i 141/06).

Članak 3. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na sve luke i ostale prostore na lučkom području kojim upravlja Lučka uprava, u daljnjem tekstu ŽLUR ili od ŽLUR ovlaštenik koncesije, osima ako posebnim pravilnikom za pojedinu luku nije što drugo propisano.

LUČKO PODRUČJE LUČKE UPRAVE

Članak 4. Lučko područje kojim upravlja Lučka uprava (u daljnjem tekstu: lučko područje) obuhvaća sve lučke bazene, sidrišta luke i privezišta unutar granica lučkog područja. Lučko područje utvrđeno je Odlukom o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije („Službene novine“ Primorsko-goranske županije 7/99 i 14/11).

Granice lučkog područja iz stavka 1. ovog članka prikazane su u grafičkom dijelu koji čini sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 5. Luke kojim upravlja Lučka upravu su:

1. luke županijskog značaja: luka Mišnjak, Luka Rab, Luka Lopar, Supetarska Draga-Vardaškolj

2. luke lokalnog značaja: luka ,Pudarica,,Goli otok Melna,Goli otok Tetina ,Sv.Grgur, ,Kamporska ,Draga, Barbat, Grci, Janići, Banjol ,Keki , Padova II, Palit, Sv.Eufemija, Dumići, Melak ,San Marino.

Članak 6.

U slučaju promjene granica i proširenja lučkog područja Lučke uprave iz članka 4. ovog Pravilnika, ovaj Pravilnik primijenit će se i na područja proširenja nadležnosti Lučke uprave.

II. NAMJENA LUKE I POJEDINIH DIJELOVA LUKE

Zajedničke odredbe

Članak 6. Lučko područje mogu slobodno koristiti sve fizičke i pravne osobe pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom. Lučko područje može se koristiti ako su ispunjene sljedeće pretpostavke:

da luka nije zakrčena,

da se plaćaju lučke pristojbe i naknade za druge usluge,

da se lučke manipulacije mogu obaviti u roku,

da stoje na raspolaganju potrebni uređaji i mehanizacija,

da se poštuju odredbe ovog Pravilnika i općih akata Lučke uprave. Plovilima koja prevoze opasne i onečišćujuće tvari zabranjen je ulazak u lučko područje Lučke uprave, osim trajektima u luku Mišnjak.

Pod opasnim tvarima i onečišćujućim tvarima smatraju se tvari kako su definirane u Pravilniku o rukovanju opasnim tvarima,uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama („Narodne novine“ br. 51/05,127/10, 34/13).

Članak 7.

4

Lučko područje koristi se u skladu s ovim Pravilnikom prema obuhvatu i namjeni pojedinih dijelova luke radi priveza i odveza brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata; ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijenosa i skladištenja roba i drugih materijala; prihvata i usmjeravanja vozila u svrhu ukrcaja ili iskrcaja vozila s uređenih lučkih površina; ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme; te ostalih gospodarskih djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa i prethodno navedenih djelatnosti (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, tegljenje, servisi lučke mehanizacije i ostale servisne usluge, poslovi zastupanja u carinskom postupku, poslovi kontrole kakvoće robe i dr.).

Članak 8. Lučko područje koristi se prema obuhvatu i namjeni pojedinih dijelova luke. Lučko područje se prema obuhvatu dijeli na lučke bazene, sidrišta luke i privezišta. Lučko područje se prema namjeni pojedinih dijelova luke dijeli na operativni dio luke,

komunalni dio luke i nautički dio luke. Lučko područje svih luka javnog prometa Lučke uprave raspoređena su po zonama

označenim u grafičkom dijelu ovog Pravilnika, za svaku luku posebno.

Operativni dio luke

Članak 9. OPERATIVNI DIO LUKE je dio luke namijenjen za privez i odvez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja.

Članak 10. Plovila u javnom pomorskom prometu imaju prednost u korištenju operativnog dijela luke u odnosu na ostala plovila. Nakon prvenstva plovila iz prethodnog članka, pravo prvenstva u korištenju operativnog dijela luke ostvaruju plovila prema sljedećem rasporedu:

1. brodovi i brodice prilikom ukrcaja i iskrcaja putnika, 2. ostali strani brodovi i brodice, 3. ribarski brodovi, 4. ribarske brodice upisane u očevidnik Lučke kapetanije Rijeka - Ispostave Rab 5. ostale brodice upisane u očevidnik Lučke kapetanije Rijeka - Ispostave Rab, 6. brodovi za ukrcaj odnosno iskrcaj tereta ostale ribarske i druge brodice.

Članak 11. Na operativnom dijelu luke plovila, osim plovila u javnom pomorskom prometu, mogu se zadržavati radi obavljanja djelatnosti ukrcaja i iskrcaja putnika najdulje 30 minuta po operaciji. Iznimno, lučka uprava može produljiti ili skratiti vrijeme zadržavanja plovila na operativnom dijelu luke, vodeći računa o raspoloživim kapacitetima te ometanju javnog pomorskog prijevoza.

Lučka uprava može odobriti privez brodova u četverovezu ako vremenski uvjeti to dopuštaju vodeći računa o sigurnosti plovila.

Članak 12. Ukrcajna i iskrcajna mjesta na operativnom dijelu luka koja se koriste za javni pomorski promet, ukrcajna i iskrcajna mjesta na operativnom dijelu luka koja se koriste za plovila za povremeni prijevoz putnika te jahti s profesionalnom posadom, iskrcajna mjesta na operativnom dijelu luka koja se koriste za ribarska plovila koja obavljaju gospodarsku

5

djelatnost te ukrcajna i iskrcajna mjesta na operativnom dijelu luka koja se koriste za teretna i ostala plovila određena su za svaku luku posebno i prikazana u grafičkom dijelu ovog Pravilnika žutom bojom.

Članak 13. Na operativnom dijelu luke plaća se pristojba za uporabu obale te brodska ležarina, u skladu s Lučkim tarifama Lučke uprave. Plovila javnog pomorskog prometa ne plaćaju brodsku ležarinu kada obavljaju prijevoz na pomorskoj liniji za koju su ishodili koncesiju temeljem natječaja. Komunalni dio luke

Članak 14. KOMUNALNI DIO LUKE je dio luke namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti. Komunalni dio luka Lučke uprave određen je za svaku luku posebno i označen je u grafičkom dijelu ovog Pravilnika zelenom bojom.

Članak 15. U komunalnom dijelu luke za korištenje veza sklapa se ugovor o stalnom vezu. Ugovorom o stalnom vezu uređuju se osnovna prava i obveze korisnika stalnog veza,

a posebice: - mjesto priveza plovila na obilježenom vezu s istaknutim brojem, koji je ugovorom

dodijeljen korisniku; - sve uvjete glede sigurnosti plovidbe u luci i održavanja reda u luci; - iznos naknade za vez, način plaćanja - vrijeme na koje se ugovor zaključuje.

Ugovor o stalnom vezu sklapa se na određeno vrijeme, četiri godine

Članak 16. Ugovor o stalnom vezu Lučka uprava sklapa s Korisnikom na njegov zahtjev. Zahtjev za sklapanjem ugovora o stalnom vezu dostavlja se pisanim putem Lučkoj upravi. Uz zahtjev korisnik je dužan priložiti sljedeće isprave:

- osobnu iskaznicu, odnosno izvod iz sudskog registra za pravne osobe ili obrtnicu, te povlasticu o obavljanju gospodarskog ribolova (za ribarska plovila)

- dokaz o vlasništvu broda, odnosno brodice (valjana plovidbena dozvola nadležne Lučke kapetanije odnosno teritorijalno najbliže njene ispostave, odnosno upisni list).

Članak 17.

Prvenstvo na dobivanje veza imaju: 1. vlasnici plovila koji imaju prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne

samouprave, kada je upisan na području nadležne ispostave lučke kapetanije nadležne za tu luku, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika.

2. vlasnici plovila koja imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, kada je plovilo upisano na području nadležne ispostave lučke kapetanije nadležne za tu luku, u svrhu sporta i razonode.

6

3. vlasnici plovila čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području nadležne ispostave lučke kapetanije nadležne za tu luku.

Članak 18.

Unutar pojedine kategorije reda prvenstva iz članka 17. ovog Pravilnika, stalni vez će se ponuditi korisnicima prema sljedećem rasporedu:

1. fizičkoj osobi s prebivalištem u naselju u kojem se nalazi luka ili na području koje je najbliže luci, ako je vlasnik broda ili brodice upisane u očevidnik nadležne ispostave lučke kapetanije, prema duljini prebivališta;

2. pravnoj osobi sa sjedištem u naselju u kojem se nalazi luka, ako je vlasnik broda ili brodice upisane u očevidnik nadležne ispostave lučke kapetanije;

3. fizičkoj osobi državljaninu Republike Hrvatske, ako je vlasnik kuće ili stana za odmor u naselju u kojem se nalazi luka ili na području koje je najbliže luci i vlasnik broda ili brodice upisane u očevidnik nadležne ispostave lučke kapetanije;

4. ostalim fizičkim i pravnim osobama.

Članak 19. Odredbe članka 19. i 20. ovog Pravilnika ne primjenjuju se u slučaju prijenosa prava korištenja veza u komunalnom dijelu luke nasljeđivanjem ili univerzalnom sukcesijom. 1 Pravo na korištenje veza stječe se nasljeđivanjem, odnosno univerzalnom sukcesijom samo u slučaju ako nasljednik, odnosno sukcesor ispunjavaju uvjete iz članka 17. ovog Pravilnika.

Članak 20. U slučaju da korisnik stalnog veza ne koristi vez dulje od 30 dana, dužan je u roku od 3 dana od dana prestanka korištenja veza zatražiti od Lučke uprave odobrenje za nekorištenje veza, te navesti razloge nekorištenja veza i vremensko razdoblje kroz koje vez neće koristiti. Lučka uprava će podnositelju zahtjeva odobriti nekorištenje veza iz opravdanih razloga (popravak broda, farbanje i sl.) najdulje za šest mjeseci, a iznimno zbog opravdanih okolnosti i daljnjih tri mjeseca.

Ukoliko korisnik stalnog veza ne ishoduje odobrenje za nekorištenje veza, smatrat će se da je napustio korištenje veza.

U slučaju da vlasnik plovila otuđi plovilo, dužan je o istome pisanim putem izvijestiti Lučku Upravu, najkasnije u roku od 8 dana od dana prodaje plovila. Novi vlasnik plovila ne stječe pravo na korištenje veza prijašnjeg vlasnika, već je dužan Lučkoj upravi podnijeti zahtjev za korištenjem stalnog veza sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Članak 21. Korisnik stalnog veza u komunalnom dijelu obvezan je:

svoje plovilo privezati ispravnim vezovima i napravama za privezivanje i sidrenje (prsteni, plutače, sidra, lanci, konopi i sl.),

privezati plovilo na način da ne smeta plovidbi drugih brodova i brodica, kretanju osoba i vozila po obali te kretanju po susjednim plovilima,

zaštiti svoje plovilo na način da ne oštećuje druga plovila, te objekte i uređaje u Luci (bokobranima i sličnim napravama),

prilikom nadolaska nevremena pojačati vezove (ako je potrebno),

privezati za obalu sidrenu oznaku (plutaču, bovu) kada plovilo nije za nju privezana kako ne bi smetala plovidbi ostalih plovila,

vidljivo ispisati broj i registraciju plovila na plutači,

držati plovilo na vezu u čistom, urednom i ispravnom stanju, a naročito u slučaju naplavljivanja oborina izbacivati otpadne nezauljene vode, a zauljene vode

1 Univerzalna sukcesija odnosi se na prijenos prava kod pravnih osoba iz članka 18. točke 2.

7

izbaciti u za to predviđene tankove, te odstranjivati smeće u za to predviđena mjesta,

bez odgode izvješćivati o uočenim nepravilnostima korištenja luke, pojavama koje mogu izazvati oštećenje plovila, oštećenjima i zagađenju Luke,

pružiti pomoć osobama drugih plovila na vezu ili u plovidbi u slučaju nevremena i drugih nepogoda,

uzdržavati se od svih radnji uslijed kojih bi moglo nastati onečišćenje lučkog područja, oštećenje uređaja i naprava za vez i objekata lučke podgradnje i nadgradnje,

obavijestiti Lučku upravu o promjeni adrese svog prebivališta u roku od 15 dana od dana izvršene promjene.

pridržavati se odredbi ovog Pravilnika. Ako korisnik stalnoga veza ne postupa prema odredbi prethodnog stavka, smatrat će

se da ugrožava red i sigurnost u luci te propise o zaštiti morskog okoliša. Predmnjeva iz ovog stavka smatrat će se valjanim razlogom za raskid ugovora o stalnom vezu bez obveze Lučke uprave da posebno pozove korisnika na uklanjanja okolnosti za raskid.

Lučka uprava na zahtjev korisnika veza može odobriti privez drugog plovila do 3 mjeseca uz plaćanje nautičkog veza. Nautički dio luke

Članak 22. NAUTIČKI DIO LUKE je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila.

Nautički dio luke posebno je označen te je na grafičkom dijelu ovog Pravilnika označen plavom bojom.

Članak 23. Na nautičkom dijelu luke plovila se moraju privezivati ili sidriti prema redoslijedu uplovljavanja i obzirom na karakteristike plovila.

Lučka uprava odrediti će vrijeme zadržavanja plovila na nautičkom dijelu luke vodeći računa o intenzitetu prometa u pojedinoj luci.

Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka, lučka uprava može produljiti ili skratiti vrijeme zadržavanja plovila na nautičkom dijelu luke, vodeći računa o raspoloživim kapacitetima te intenzitetu prometa u pojedinoj luci u lučkom području Lučke uprave.

Lučka uprava može odobriti i korištenje veza u nautičkom dijelu luke na dulje vremensko razdoblje. Prava i obveze korisnika i Lučke uprave u tom slučaju uređuju se posebnim ugovorom.

Članak 24. Na nautičkom dijelu luke plaća se pristojba za vez. Na nautičkom dijelu luke mogu se pružati i naplaćivati usluge opskrbe vodom,

energijom, odvoz smeća i ostale usluge radi poboljšanja kvalitete usluge u luci.

Članak 25. Nautički dio luke izvan nautičke sezone koristi se za zimovanje plovila.

Vrijeme zimovanja određuje Lučka uprava posebnim aktom svake kalendarske godine. Ako Lučka uprava ne odredi vrijeme zimovanja za tekuću kalendarsku godinu, primjenjivat će se odluka o vremenu zimovanja prethodne godine. Korištenja luke za zimovanje plovila obavlja se na temelju ugovora o zimovanju koji korisnik sklapa s Lučkom upravom. Lučka uprava može odobriti privez plovila na bovama, oko gatova, na mjestima koja ne smetaju prometu plovila s obalom, unutar lučkog područja.

Članak 26.

8

Odredbe članka 15. stavka 3. i članka 21. ovog Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnike vezova na nautičkom dijelu luke. Privezišta i sidrišta

Članak 27. Privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila. Privezišta su na lučkom području u grafičkom dijelu ovog Pravilnika označena

crvenom bojom.

Članak 28. Na prava i obveze korisnika vezova na privezištu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Pravilnika koji se odnose na nautički dio luke.

Članak 29. Sidrište je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje koje može biti opremljeno napravama za vez ili biti bez naprava. Sidrišta u lučkom području u grafičkom dijelu ovog Pravilnika označena su modrom bojom.

Članak 30. Na prava i obveze korisnika vezova na privezištu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Pravilnika koji se odnose na nautički dio luke.

III. NAMJENA POJEDINIH DIJELOVA LUKE

Članak 31. Luka RAB (φ= 44º 45,2' N ; λ=014º 46,1' E ) Definira se kao luka otvorena za javni promet županijskaog značaaja. Lučko područje definirano je čl.43. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99, 14/11).

Operativna obala sastoji se iz triju kvalitetnih dijelova – «Nova obala» dužine 120 metara, dubine 5,5 metara te se koristi kao putnička obala za privez linijskih brodova ili jednog većeg putničkog broda ili četiri turistička broda. Na tom dijelu obale će se vršiti opskrba brodova gorivom iz auto cisterne. U produžetku Nove rive na plićem dijelu obale u dužine 26 metra ( nedovršeni dio luke) je privezište za dva manja ribarska broda domicilnih ribara.Zatim dijela obale u produžetku do lukobraba u dužini 110 metara i koristi se za privez turističkih brodova jahti i iskrcaj putnika. U produžetku u dužini od 15- 20 metara je mjesto za iskrcaj i ukrcaj putnika koje prevoze domicilni barkarioli. U podužetku do prolaza u grad je mjesto za vezivanje jedne velike jahte 50 metara ili tri manje. U nastavku u dužini od 290 metra obala je predviđena za privez turističkih brodova domicilnog stanovništva i dva mjesta za privez ribarskih brodova. Obale su dubine 4 metra. Operativne obale su masivnog tipa gradnje od kamena i betona. Nautički dio obale u dužini 120+100 koristi se za privez 45 brodica na muringu i mjesto ispred h. Istra u dužini 30 metara za barkariole . Obala za privez brodica na stalnom vezu u dužini 100+ 270 , kapaciteta 320 brodica na 6 gatova. Na kraju je plato s dizalicom 10 tona za dizanje plovila a na platou se izvode radovi na održavanju plovila. Na vrhu platoa se nalazi stanica za opskrbu brodova gorivom, tankovi za otpadna ulja i eko skladišta s branom i sredstvima za čišćenje mora. Operativno zaštitni lukobran purpurela dužine 140 metara i služi za zaštitu akvatorija luke i privez brodica (30 brodica). Luka je opremljena napravama za privez brodica, lučkim svjetlima (2 svjetla), dizalicom za brodice 10 tona, navozom i postajom za opskrbu plovila gorivom. Luka ,također , ima priključak na

9

cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku. U sklopu luke se nalaze na vidljivom mjestu kontejneri za smeće. Smještaj u gradu pruža sve ostale usluge višeg standarda .

Članak 32. Luka PUDARICA (φ= 44º 42,4' N ; λ=014º 50,2' E ) Definira se kao lokalna luka otvorena za javni promet. Lučko područje definirano je čl.41. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99, 14/11).

Luka se sastoji iz operativnog gata i pripadajuće površine. Gat je razvijene operativne dužine 25+18+18=60 metara, dubine uz gat 1 do 2,5 metara te kapaciteta priveza 3 manja broda. Gat je masivne gradnje od betona sa asfaltiranim površinom. Luka je priključena na elektriku. Od 01. listopada do 15.svibnja u luci je moguće vršiti iskrcaj tereta (pijeska,cementa i ostalog tereta)

Članak 33. Luka MIŠNJAK (φ= 44º 42,3' N ; λ=014º 51,9' E ) – Definira se kao županijska luka otvorena za javni promet , trajektna luka i teretna luka. Lučko područje definirano je čl.5. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99). Luka se sastoji iz operativnih trajektnih obala i lučkog platoa. Operativne obale su dužine 48+90+30+15= 183 metra, dubine uz obalu od 2 do 3.5 metara te kapaciteta priveza 6 trajekata. Obale su masivne gradnje od betona a lučki plato asfaltna površina. Luka je opremljena napravama za privez brodica, bokobranima, rampama za trajekte, lučkim svjetlom. Na platou luke označen je čekališni terminal za smještaj 70 vozila prije ukrcaja na trajekt. Luka Mišnjak je i teretna luka za iskrcaj tereta od 01.10-15.05. Mjesta za iskrcaj tereta odrediti će ŽLU Rab prema vremenskim uvjetima i zauzetosti rampi. U luci Mišnjak osigurana su dva mjesta za raspremu trajekata: jugoistočna strana do naplatne kučice sjeveroistočna strana uz pasarelu. U sklopu luke nalaze se na vidljivom mjestu kontejneri za smeće te eko skladište zajedno sa kontejnerom za otpadna ulja. U luci Mišnjak dozvoljeni je ukrcaj iskrcaj vozila koja prevoze opasne tvari prema Pravilniku o određivanju klase i količine opasnih tvari kojima se može rukovati u luci.

Članak 34.

Luka LOPAR (φ= 44º 50,3' N ; λ=014º 43,6' E ) Definira se kao luka županijskog značaja otvorena za javni promet izletničkog I nautičkog turizma i trajektna luka. Lučko područje definirano je čl.28. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99). Luka se sastoji iz operativnog gata sa pripadajućom površinom. Operativni gat je dužine 40+25+51,60+6,50+51,60+20+40 metara , dubine uz gat od 0,5 do 5 metar te kapaciteta priveza jednog broda ili trajekta i dva manja broda. Od 01. listopada do 15. svibnja u luci je moguće iskrcavanje pijeska, cementa i ostalog tereta .Masivnog je tipa gradnje , od kamena i betona, i u dobrom je stanju za uporabu . U korjenu gata je privremeni komunalni vez za 5 brodica

10

Luka je opremljena napravama za privez brodica, bokobranima, lučkim svjetlom i rampom za trajekt, ekokontejnera za prihvat istrošenog ulja i kontejneri za smeće. Luka ima priključak na otočku cestovnu prometnicu, te mogućnost priključka na elektriku.

Članak 35. Luka GOLI OTOK-MELNA (φ= 44º 50,8' N ; λ=014º 48,3' E ) Definira se kao luka lokalnog značaja otvorena za javni promet izletničkog I nautičkog turizma . Lučko područje definirano je čl.19. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99).

Luka se sastoji od Luka se sastoji od operativnih lukobrana-sjevernog i južnog-, operativnih obala- sjeverne i južne-, te dijela neizgrađene obale. Operativni južni lukobrana je dužine 70 metara, dubine 1-3,5 metra te kapaciteta priveza dva manja broda. Operativni sjeverni lukobrana je dužine 45 metara, dubine 3-5 metara te kapaciteta priveza 2 manja broda. Južna operativna obala je dužine 105 metara, dubine 2-3 metra te kapaciteta priveza 4 manja broda. sjeverna operativna obala je dužine 58 metara, dubine 3 metra te kapaciteta priveza 2 manja broda. Lukobrana i obale su masivne gradnje od kamena i betona.Luka je opremljena napravama za privez brodica.

Članak 36. Luka GOLI OTOK- TETINA (φ= 44º 50.4' N ; λ=014º 48,6' E ) Definira se kao luka lokalnog značaja otvorena za javni promet izletničkog i nautičkog turizma. Lučko područje definirano je čl.18. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99).

Luka se sastoji od operativnih obala- sjeverne i južne- te iz dijela prirodne obale. Operativne obale su dužine 40+60=100 metara, dubine uz obalu 3-4 metra te kapaciteta priveza četiri manja broda . Obale su masivne gradnje od kamena i betona. Luka je opremljena napravama za privez brodica.

Članak 37. Luka SV. GRGUR (φ= 44º 52,4' N ; λ=014º 45,0' E ) Definira se kao luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, izletničkog i nautičkog turizma . Lučko područje definirano je čl.49. Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet PGŽ ( “Službene novine” PGŽ br: 7/99).

Luka se sastoji iz operativne obale i obalnog platoa. Operativna obala je dužine 35 metra dubine 3-3,5 metara te kapaciteta priveza 2 manja broda. Operativna obala je masivne gradnje od betona. Luka je opremljena napravama za privez brodica.

Članak 38.

Luka MELAK-Lopar(φ= 44º 50'06.95″ N ; λ=014º 43'28.08″ E) Definira se kao luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, komunalna luka za smještaj 112 brodica. Luka ima dva betonska gata od kojih sjeverni gat je oštećen . Članak 39. Luka SAN MARINO-Lopar(φ= 44º 49'23,66″ N ; λ=014º 44'48,97″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.Luka se sastoji od kamenog nasipa s sjeverne strane i betonske obale s školjerom s južne strane.

11

Sjeverni dio luke je komunalni dio a južni dio nautički. Na vrhu južnog gata i vrhu nutarnjeg betonskog gata je dio operativne obale za privez dva turistička broda. U komunalnom dijelu je smješteno 137 brodice a u nautičkom dijelu 120 brodica u sezoni. Na početku sjeveroistočnog lukobrana je gat za privez jednog manjeg plovila i ukrcaj i iskrcaj putnika . Luka je opremljen napravama za privez brodica, lučkim svjetlom , dizalicom za brodice 5 tona, navozom . Luka ,također , ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku. U sklopu luke se nalaze na vidljivom mjestu kontejneri za smeće i otpadno ulje.

Članak 40. Luka SUPETARSKA DRAGA-VARDAŠKOLJ(φ= 44º 49'17,87″ N ; λ=014º 42'29,13″ E) Luka otvorena za javni promet županijskog značaja,trajektna luka. Zaklonište, moguće sidrenje. Luka nije povezana s cestovnom infrastrukturom. Članak 41. Luka DUMIĆI-Supetarska Draga φ= 44º 48'21,66″ N ; λ=014º 42‘ 24.84″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja ima i dva bazena : luka Dumići na sjeverozapadnoj strani uvale Dumići i luka Supatarska Draga. Luka Dumići ima osam (8) gatova za komunalni privez plovila. Na gatu br. 8 koji je betonske građe s dubinom od tri metra je dio operativne obale za privez brodao do 20 metara. Bazen luke Dumićei-Dumići II ima dva gata za komunalni privez plovila. Bazen luke Dumići- Supetarska Draga ima 25 gata za privez komunalnih brodica koja su privezana većinom u korijenu gata dok je dio prema glavi gata za privez nautičkih plovila. Na gatu br .10 s sjeverne strane je dio operativne obale za privez plovila do 15 metara dubine 2 metra. Na obali označena br. 1 nalazi se 10 tonska dizalica. Gatovi su pretežito rađeni od cijevnih konstrukcija s gazištem od tavalona. Članak 42. Luka KAMPORSKA DRAGA(φ= 44º 47'25,16″ N ; λ=014º 42'20,26″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luka ima dva glavna gata i četiri manja. Najveći gat br.3 u dužini od 157 m je od kamenog nasipa obučen betonom a dio na šinama i na vrhu gata u obliku slova „T“ je dio operativne obale za pristajanje jednog broda. Pri vrhu gata je 10 nautičih vezova. Gat br. 4 je za privez plovila za gospodarske svrhe i nautička plovila. Gat br. 5 je za privez nautičkih plovila. Gat br. 6 je u ruševnom stanju i potrebna je sanacija. Unutar luke je 30 bova za privez plovila . Između gata 3 i gata 2 je 5 tonska dizalica. Članak 43. Luka SVETA EUFEMIJA (φ= 44º 46'03.23″ N ; λ=014º 44'18,85″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Sastoji se od dva dijela, jedan na sjevernoj strani s dva gata od kojih je sjeverni izgrađen od betona i na vrhu gata u obliku „T“ je operativna obala za plovilo do 15 metara, dubine 2 metra. Drugi gat je od cijevne građe za smještaj komunalnih plovila . Drugi dio se sastoji od dva gata od kojih je sjeverni betonske građe a od polovice od cijevne građe kao i južni gat. Gatovi služe za privez komunalnih plovila. Članak 44. Luka PALIT(φ= 44º 45'42.43″ N ; λ=014º 45'07.53″ E)

12

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Sastoji se od 11 gatova pretežito cijevne građe . Na gatu br.1 kojim je napravljen od betona je dio operativne obale za smještaj plovila za prijevoz putnika dok na ostalim gatovima su pretežito smještena komunalna plovila. Članak 45. Luka PADOVA II(φ= 44º 45'09.49″ N ; λ=014º 46'11.39″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.Sastoji se od tri betonska gata za smještaj komunalnih plovila. Članak 46. Luka BANJOL (φ= 44º 44'52.88″ N ; λ=014º 47'00.79″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Sastoji se od šest gata za smještaj komunalnih plovila. Na vrhu šetog gata je operativna obala za vezivanje plovila do 15 metara.Odmah poslije operativne obale su četiri nautička veza a na ostalom dijelu su komunalni vezovi i vezovi za privredne djelatnosti(iznajmljivanje plovila). U luci je smještena dizalica do 5 tona. Članak 47. Luka KEKI (φ= 44º 44'40.87″ N ; λ=014º 47'18.88″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Sastoji se od četiri gata pretežito za smještaj komunalnih plovila. Članak 48. Luka JANIĆI (φ= 44º 44'16.77″ N ; λ=014º 47'44.94″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Sastoji se od dvadeset gata različite vrste gradnje pretežito za vezivanje komunalnih plovila dok su vrhovi gatova za smještaj nautičkih plovila. Članak 49. Luka BARBAT (φ= 44º 43'55.56″ N ; λ=014º 48'29.13″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Sastoji se od 18 gatova pretežito betonski za smještaj komunalnih plovila. Vrhovi gatova su za smještaj nautičkih plovila. Članak 50. Luka GRCI (φ= 44º 43'42.29″ N ; λ=014º 48'31.60″ E) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja,. Sastoji se od 21 gata različitog tipa gradnje. Glavni gat br. 5 je masivne gradnje i s lijeve strane je operativna obala za iskrcaj putnika i vezivanje dva ribarska broda. Ostali gatovi su za komunalna plovila dok su vrhovi gatova za vezivanje nautičkih plovila i plovila za obavljanje privredne djelatosti (iznajmljivanje plovila. Unutar luke tijekom sezone postavi se trideset bova za vezivanje nautičkih plovila.

IV. POSTUPANJE PRILIKOM ULASKA PLOVILA U LUKU

13

Dolazak plovila u luku

Članak 51. Najava dolaska broda u luku mora se obaviti prilikom isplovljavanja iz prethodne luke. Najavu dolaska broda obavljaju zapovjednik ili pomorski agent. Najava dolaska broda podnosi se u pisanom obliku, poštom, telefonom (na broj +38551 725 938, telefaksom (na broj +38551 725 938, mobitelom (+38598 421 262 ili elektroničkom poštom na službenu adresu Lučke uprave : lucka-uprava-rab@inet.hr Nakon primitka najave dolaska broda, Lučka uprava će zapovjednika ili pomorskog agenta obavijestiti o načinu korištenja luke. Odredba iz ovog članka ne odnose se na hrvatske ribarske brodove i brodice, kao ni na plovila namijenjena sezonskom prijevozu putnika koji u luci koriste stalni gospodarski vez, te svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na dijelu luke posebno određenom za ovu namjenu.

Članak 52. Sedam dana prije dolaska broda kojim se obavlja međunarodni pomorski promet ili

slobodna plovidba zapovjednik je dužan ovlaštenom predstavniku luke i Lučkoj kapetaniji dostaviti na uvid Prijavu dolaska broda (Notice Of Arrival)

Najmanje 24 sata prije dolaska broda zapovjednik je dužan Lučkoj upravi i kapetaniji dostaviti na ovjeru slijedeće preslike dokumenata:

Prijavu dolaska 24 sata (24-Hours Advance Notice Of Arrival (ISPS code)

Prijavu općih podataka (IMO General Declaration)

Deklaraciju o sigurnosti broda ( International ship security certificate)

Izvješće o balastnim vodama (Ballast Water Reporting Form)

Popis posade (Crew List)

Popis putnika (Passenger List)

Članak 53. Zapovjednici brodova, jahti ili brodica, prilikom uplovljenja ili isplovljenja dužni su se javiti ŽLUR UKV RTF-radio postaje na kanalu 9 i kapetaniji na kanalu 10.

Pozivni znak kapetanije je „Lučka kapetanija, ispostava Rab“ („Harbour master Rab“).

Članak 54. Brodovi koji uplovljavaju iz inozemstva obavezni su najaviti svoje uplovljenje 6 sati

prije dolaska na poziciju za ukrcaj pilota agenciji CROATIA-PILOT d.o.o.VHV radijskom postajom na kanalu 12

Pozicija ukrcaja pilota za luku Rab φ=44° 44.50' N i λ= 0,14° 44,65' E

Članak 55. Odobrenje za slobodan promet s obalom brodu koji dolazi iz inozemstva izdaje Lučka

kapetanija ili nadležna ispostava lučke kapetanije nakon obavljene sanitarne, granično policijske i carinske provjere.

Osobe na plovilu koje dolazi iz inozemstva ne smiju kontaktirati s ostalim brodovima, organizacijama i građanima prije nego što brod dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.

Članak 56. Odmah po dolasku u luku zapovjednik broda dužan je kapetaniji predati popunjen i ovjeren obrazac Prijava dolaska broda.

Članak 57.

14

Zapovjednik brodice i jahte koja obavlja unutrašnji pomorski prijevoz između luka RH, nije dužan najaviti svoj dolazak ili odlazak lučkim vlastima.

Članak 58. U slučaju vremenskih nepogoda ili drugih opasnosti po život i imovinu u luci ili ako procjeni da je razina sigurnosti broda, luke ili drugih objekata nedovoljna, ovlašteni predstavnik luke, uz suglasnost kapetanije, može zabraniti ili odgoditi ulazak i privez plovila u luci. Lučko peljarenje

Članak 59. Lučko peljarenje obavezno je za brodove od 500 BT ili veće.

Lučko peljarenje obavezno je ako se brod iz stavka 1. ovog članka premješta s jedne obale na drugu ili s obale na sidrište, odnosno sidrišta na obalu, kao i kad se pomiče uzduž obale upotrebom vlastitog porivnog stroja.

Obaveznom lučkom peljarenju ne podliježu hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, hrvatski putnički brodovi i trajekti koji plove u redovitim linijama u javnom prijevozu.

Članak 60. Prilikom dolaska broda peljar se ukrcava na mjestu za ukrcaj peljara koje je odredila

Lučka kapetanija a koje je i označeno na pomorskim kartama (φ=44° 44.50' N i λ= 0,14° 44,65' E) ili na sidrištu.

Peljar se iskrcava na obali nakon što je brod sigurno vezan, a da je brodu izdano odobrenje za slobodan promet sa obalom.

U slučaju da je brod ostane na sidrištu zbog zauzetosti obale, njegov će privez biti obavljen kad se za to steknu uvjet. U tom slučaju brod će ponovo koristiti usluge peljara.

Brod je dužan pri ukrcaju peljara, peljarskoj brodici pružiti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran uspon na brod.

Brod je dužan osigurati siguran pristup peljaru na brod peljarskim ljestvama, sizom ili kombinacijom peljarskih ljestava i siza.

Članak 61. Prilikom odlaska broda peljar se ukrcava na obali dok je brod još vezan, a iskrcava se na mjestu za iskrcaj peljara ili na sidrištu.

Brod je dužan pri iskrcaju peljara peljarskoj brodici pružiti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran silazak s broda korištenjem peljarskih ljestvi, ili kombinacijom ljestava i siza.

Članak 62.

U luci nije osigurano tegljenje i potiskivanje.

V. PRIVEZ BRODA

Članak 63. Vezove u luci dodjeljuje Lučka uprava, shodno plovidbenom redu kojega

donosi Lučka uprava, ili po posebnoj odluci Lučke uprave, uz točnu naznaku sidrišta, pristana, položaja prema susjednim vezovima i vremenu priveza.

Ako najavu dolaska broda obavlja pomorski agent, dužan je izvijestiti zapovjednika broda o dodjeli veza, a Lučkoj upravi potvrditi da brod prihvaća mjesto i vrijeme priveza Lučkoj upravi. Lučka uprava može zatražiti da agent dade potvrdu u pisanom obliku.

Ako zapovjednik broda odbije prihvatiti dodijeljeni vez, agent broda dužan je o tome neposredno izvijestiti Lučku upravu.

15

Članak 64.

Prvenstvo priveza uz obalu u luci imaju brodovi redovnih linija s objavljenim redom plovidbe, odnosno brodice i brodovi koje prevoze putnike samo na za to namijenjenu obalu.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako određeni brod odnosno brodica zbog posebnih razloga mora dobiti prednost (opasni tereti, havarija broda ili brodice, lako pokvarljivi tereti, žive životinje, raspoloživi lučki kapaciteti i sl.) može se odrediti drugačiji red prvenstva priveza brodova i brodica.

Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, Lučka uprava omogućit će brodu odnosno brodici prvenstvo priveza u luci uvijek kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe.

O okolnostima iz stavka 2. i 3. ovog članka obavijestit će se nadležna ispostava lučke kapetanije.

Članak 65.

Brodu, odnosno brodici može se oduzeti dodijeljeni vez, ako se utvrdi da ga nije počeo koristiti u dodijeljeno vrijeme, ako zapovjednik izričito odbije dodijeljeni vez, ako se utvrdi da je brod pogrešno prijavio teret ili broj putnika, te ako se ne priveže uz obalu na način na koji je to propisano.

Dodijeljeni vez može se oduzeti i izvan razloga iz prethodnog stavka ako brod, odnosno brodica krši odredbe općih akata Lučke uprave.

Članak 66. Prijevoznik, vlasnik broda ili agencija koja organizira prijevoz ili izlet, dužni su Lučkoj upravi dostaviti vozni red linije ili itinerer izleta, kako bi se omogućio nesmetani privez, odnosno ukrcaj i iskrcaj putnika.

Članak 67. Smatrat će se da je brod uplovio u luku nakon što se na sidrištu usidrio, istakao

sidrene oznake ili kad je sigurno privezan uz obalu.

Članak 68. Zapovjednik broda ili voditelj brodice namijenjene za gospodarske svrhe, dužni su

odmah po dolasku u luku, a prije početka ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika i tereta nadležnoj ispostavi lučke kapetanije prijaviti dolazak.

VI. ODVEZ I ODLAZAK BRODA

Članak 69. Zapovjednik broda i voditelj brodice namijenjene za gospodarske svrhe, dužni su prije

odlaska broda, odnosno brodice iz luke prijaviti odlazak nadležnoj ispostavi lučke kapetanije. Prijava odlaska podnosi se najkasnije jedan sat prije odlaska broda. Lučka kapetanija na osnovu prijave odlaska iz luke izdaje Dozvolu odlaska broda.

Članak 70.

Smatrat će se da je brod napustio luku:

kad je na sidrištu uvukao sidro u sidreno okno;

ako isplovljava s peljarom u trenutku kada je iskrcao peljara;

ako isplovljava bez peljara u trenutku kad je prošao poziciju koja je određena za ukrcaj i iskrcaj peljara.

VII. RED U LUCI

Članak 71.

16

Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika, moraju, prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta u luci tako postupati da tim radnjama ne ugroze ljudske živote i ne onečiste more, te ne nanesu štetu svom plovnom objektu, kao i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom ili nasukanjem.

Članak 72. Plovni objekti ne smiju u luci ometati javni promet kao i funkcionalnu upotrebu operativnih obala i privezanih mjesta za plovila. Lučka uprava može iz razloga funkcionalne upotrebe operativnih obala i priveznih mjesta za plovila zatražiti od vlasnika plovnog objekta da istog premjesti na drugi vez koji odredi Lučka uprava.

Ako vlasnik, odnosno korisnik plovnog objekta nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu iz prethodnog stavka, Lučka uprava može premjestiti plovni objekt na trošak i rizik vlasnika uz suglasnost nadležne ispostave lučke kapetanije.

Članak 73. Brodice s brodova privezanih ili usidrenih u luci mogu se nalaziti u moru samo uz prethodno odobrenje Lučke uprave. O tome će Lučka uprava obavijestiti nadležnu ispostavu lučke kapetanije.

Članak 74. Mjesto za privez uz operativnu obalu, odnosno mjesto na lučkom sidrištu plovnom

objektu određuje Lučka uprava. Odredba iz prethodnog stavka ne utječe na ovlaštenje lučke kapetanije i njene

nadležne ispostave da naredi da se već privezani i usidreni plovni objekt premjesti na drugi vez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta, te da se djelomično ili potpuno nakrcani plovni objekt ukloni s operativne obale na određenu poziciju, pod uvjetima i u skladu s pozitivnim propisima.

Kada u luci nema slobodnih vezova, dozvoljeno je da se uz bok drugog plovila „alaj“ privežu plovila iste dužine ili kraće od plovila privezanog uz obalu.

Članak 75.

Svi korisnici plovnih objekata u lučkom području Lučke uprave dužni su postupati prema naredbama nadležne ispostave lučke kapetanije. Odredba prethodnog stavka primijenit će se i u slučajevima kada se naredbe nadležne ispostave lučke kapetanije razlikuju od sadržaja ovog Pravilnika. Lučka uprava ne odgovara za štetu nastalu uslijed postupanja po naredbama lučke kapetanije.

Članak 76. Plovni objekt koji se nalazi u luci mora biti privezan odgovarajućim i ispravnim

vezovima na napravama za privezivanje (bitve, plutače za vez, alke i sl.), na način da ne ometa plovidbu drugih plovila.

Članak 77. Vezovi plovnih objekata privezanih u luci ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih

objekata, kretanje osoba i vozila po obali, kao i rad lučkih naprava.

Članak 78.

17

Plovni objekti koji ulaze u luku ne smiju ometati manevriranje brodovima koji izlaze iz luke.

Plovni objekti koji plove lučkim područjem ne smiju se kretati brzinom većom od 3 čvora.

Članak 79. Prilikom nadolaska nevremena (oluja, vjetar, valovi i sl.), plovni objekti privezani ili

usidreni u luci moraju pojačati svoje vezove odnosno povećati broj sidara, a po naređenju kapetanije i isploviti iz luke ili se skloniti u zavjetrinu.

Članak 80. Svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u luku, mora imati

na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom. Plan iz stavka 2. ovog članka mora biti odobren od nadležnih tijela države čiju

zastavu brod vije uzimajući u obzir primjenjive Smjernice Međunarodne pomorske organizacije – IMO.

Članak 81. U luci je zabranjeno:

onemogućiti pristup napravama za privez;

premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta;

vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima;

neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;

oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;

zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovnom objektu i na napravama za privez;

čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;

zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;

držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,

kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;

na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi držati bilo kakav materijal;

obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;

spaljivanje otpada na plovnom objektu;

na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša. Radnje iz točaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog članka zabranjeno je

obavljati i na sidrištu luke. Radnje iz točaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog članka mogu se obavljati u

brodogradilištima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja Lučke uprave uz suglasnost kapetanije.

Članak 82.

18

U lukama i na lučkom području zabranjeno je parkiranje motornih vozila i motocikala, osim službenih vozila Lučke uprave, lučke kapetanije ili policije osim na označenim parkiralištima koje je odredila Lučka uprava. Odredbe prethodnog stavka ne odnose se na luku Mišnjak, Rab, Lopar

Članak 83. Osobe sa broda koji nije dobio odobrenje za slobodan promet s obalom ne smiju prometovati s osobama na obali.

Odredba prethodnog stavka ne odnose se na hrvatske ribarske brodove i brodice, kao ni na plovila namijenjena sezonskom prijevozu putnika koji u luci koriste stalni gospodarski vez, te svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na dijelu luke posebno određenom za ovu namjenu.

Članak 84. O plovnom objektu koji je privezan u luci brine se njegov vlasnik.

Odgovornost za štetu drugim plovilima, uređajima, napravama ili postrojenjima tereti vlasnika plovnog objekta.

Članak 85. Sve obale lučkog područja, kao i svi gatovi za privezivanje sportskih plovila te ostalih brodova, odnosno brodica, moraju biti slobodni od automobila, stvari, ribolovnih alata, mreža i drugog.

Članak 86. Brod koji se opskrbljuje pogonskim gorivom u luci dužan je na vidljivom mjestu danju istaknuti crvenu zastavu, a noću staviti crveno svjetlo vidljivo sa svih strana, te držati zatvorene sve palubne otvore. Snabdjevanje pogonskim gorivom dozvoljeno je u lukama Rab, Mišnjak, Lopar kod ovlaštenog koncesionara a provoz goriva i opasnih tvari dozvoljeno je samo kroz luku Mišnjak.

Članak 87. Privezom broda uz obalu ili uz bok drugog plovila, posada mora postaviti siguran prilaz za ulazak na plovilo i silazak s njega. Ukrcavanje i iskrcavanje putnika i izletnika na zato određenim operativnim obalama i gatovima, mora se obavljati preko propisanih mostova (siz) koje osigurava brod, a za vrijeme

ukrcavanja i iskrcavanja putnika na mostu mora biti prisutan najmanje jedan član posade.

Članak 88. Postavljanje reklama na obalnom prostoru lučkog područja moguće je isključivo uz sklapanje ugovora sa Lučkom upravom. Reklamna tabla može biti maksimalnih dimenzija 200x150cm. Pored reklamne table može se postaviti suncobran bijele boje i jedna stolica za potrebe djelatnika zaduženog za prodaju karata.

Članak 89. Prijevoznik, vlasnik broda ili agencija koja organizira prijevoz ili izlet, dužni su Lučkoj upravi dostaviti vozni red linije ili itinerer izleta, kako bi se omogućio nesmetani privez, odnosno ukrcaj i iskrcaj putnika.

Članak 90. U luci nije dopušteno ostavljanje potonulih plovnih objekata.

19

U slučaju potonuća plovnog objekta, vlasnik potonulog plovnog objekta dužan je o toj okolnosti obavijestiti Lučku upravu i ukloniti potonuli objekt iz luke. Ako vlasnik ne postupi po odredbi ovog stavka, potonuli objekt uklonit će Lučka uprava o trošku vlasnika. Ako plovni ili plutajući objekt u luci izgubi dio opreme ili tereta u luci, osoba koja upravlja plovnim, plutajućim objektom dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Lučku kapetaniju.

Članak 91. Ribolov, športske i druge aktivnosti mogu se obavljati u luci samo na osnovi

odobrenja Lučke uprave i uz suglasnost kapetanije. Zabranjeno je obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka kojima se ometa

odvijanje pomorskog prometa na prilazu luci osim uz odobrenje kapetanije. Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka podnosi se Lučkoj upravi

najmanje osam dana prije dana predviđenog za obavljanje ribolova, športske ili druge aktivnosti u luci.

VIII. ODREDBE O ZAŠTITI MORA I MORSKOG OKOLIŠA

Članak 92. U luci nije dozvoljeno bacati otpatke, ostavljati ostatke tereta i ispuštati tekućine i

druge tvari koje onečišćuju luku već su korisnici luke dužni spomenuto predati ovlaštenim koncesionarima, a manje količine otpadnog ulja, djelatnicima lučke uprave koji će to pohraniti u za to namijenjene eko-bačve.

Lučka uprava i ovlaštenici koncesije naredit će osobi koja onečišćuje more ili taloži otpatke da odmah prekine onečišćavanje ili ukloni otpatke.

Ako osoba koja onečišćuje more ne postupi po naredbi iz stavka 2. ovog članka, Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije sami će očistiti luku na trošak i teret osobe koja onečišćuje more.

Članak 93. Plovni objekti su dužni prikupljati smeće iz kuhinja, stambenih i drugih prostorija i sl. u

posebna spremišta te ih predati ovlaštenim osobama svakodnevno.

Članak 94. Plovni objekt je dužan prije napuštanja luke ovlaštenim osobama

predati prikupljeno smeće te ostatke tereta, ambalaže, zaštitnog materijala i sl;

predati kaljužne vode, otpadne vode i fekalije.(ako luka zadovoljava uvjete) Plovni objekt ne smije napustiti luku prije nego postupi po odredbi iz prethodnog

stavka ovog članka. Lučka uprava može uvjetovati izdavanje dozvole odlaska plovnog objekta

dostavljanjem dokaza da je plovni objekt postupio po odredi stavka 1. ovog članka.

Članak 95. Na području Lučke uprave zabranjen je iskrcaj prljavih balastnih voda. Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka, Lučka kapetanija može odobriti iskrcaj

balasta na lučkom području ako utvrdi da ne postoji opasnost od onečišćenja mora.

Članak 96. U luci je zabranjeno spaljivanje smeća na brodovima.

Članak 97.

Osoba koja koristi obalu dužna je nakon završetka ukrcaja i iskrcaja očistiti korišteni dio obale.

20

Korisnik lučkog područja dužan je održavati sve ostale površine na kojima obavlja svoje djelatnosti.

Članak 98. Otpaci od čišćenja mreža moraju se sakupiti i vratiti u more na udaljenosti ne manjoj

od 1 Nm od obale.

Članak 99. Ukrcaj goriva u obavlja se isključivo na benzinskim postajama.

Tijekom operacije ukrcaja pogonskog goriva moraju biti poduzete zaštitne mjere za sprječavanje onečišćenja mora.

Članak 100. U luci se može obavljati degazacija, fumigacija i deratizacija broda na zahtjev zapovjednika broda ili nadležnog upravnog organa samo uz suglasnost Lučke uprave i odobrenja Lučke kapetanije.

Brod koji je podvrgnut deratizaciji i fumigaciji dužna je čuvati osoba ovlaštena za obavljanje ove djelatnosti sve do povratka posade na brod te je dužna istaći upozorenja o opasnostima i spriječiti pristup na brod neovlaštenim osobama.

IX. MJERE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

Članak 101. Plovni objekt je dužan ukazati prvu pomoć svim osobama povrijeđenim na brodu. Plovni objekt je dužan obavijestiti Lučku upravu s kratkim opisom događaja u slučaju:

teže povrede jedne ili više osoba,

lakše povrede više osoba, ili

smrti osobe na brodu Osoba koja obavlja djelatnost u luci, u slučaju teže povrede jedne osobe, lakše

povrede više osoba ili smrti osobe na području luke na kojem obavlja djelatnost, dužno je obavijestiti Lučku upravu s kratkim opisom događaja.

Članak 102. Na brodu u luci posada broda i sredstva za gašenje požara moraju biti u stanju pripravnosti tijekom cijelog vremena boravka broda u luci.

U slučaju izbijanja požara na brodu, zapovjednik broda dužan je poduzeti mjere za gašenje požara i o tome obavijestiti Lučku upravu.

Članak 103. Sve osobe u luci koje primijete požar u luci dužne su o tome obavijestiti Javnu

vatrogasnu postrojbu i Lučku upravu.

Članak 104. Zapovjednik broda s kojeg je onečišćeno more ili obala uljem ili na drugi način dužan je odmah postaviti zaštitne brane i istovremeno obavijestiti Lučku kapetaniju. O onečišćenju mora ili obale uljem ili na drugi način zapovjednik broda dužan je odmah obavijestili Lučku upravu i nadležnu ispostavu lučke kapetanije.

X. KONCESIJE NA LUČKOM PODRUČJU

Članak 105.

21

Obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti te drugih gospodarskih djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa i osnovnih lučkih djelatnosti može se povjeriti pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost na temelju koncesije. Koncesija se dodjeljuje pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost u skladu sa pozitivnim propisima.

Članak 106. Poslovi pomorske agencije te otpremnički poslovi mogu se u lučkom području obavljati na temelju odobrenja Lučke uprave.

Članak 107. Službene osobe koje obavljaju lučke djelatnosti na temelju koncesije trebaju biti adekvatno obilježene obućom i odjećom.

Članak 108. Odredbe ovog Pravilnika koji uređuju prava, obveze i postupanje Lučke uprave primjenjuju se i na koncesionare kojima je Lučka uprava dodijelila koncesiju .

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 109. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu održavanja reda u luci i uvjetima korištenja lukom na području Županijske lučke uprave Rab, Klasa: 011-01/07-02/21, ur.broj: 530-03-02/03-2007/2 od 23. Travnja 2007.godine.

Članak 110. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Lučke uprave. KLASA: 342-21/15-01 UR.BROJ: 01/23/06/15

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA

Nenad Debelić

Ovaj Pravilnik odobrila je na Lučka kapetanija Rijeka rješenjem KLASA: URBROJ: od . Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Županijske lučke uprave Rab dana i stupio je na snagu dana .

RAVNATELJ Vanja Debelić