VODIČ ZA UPRAVLJANJE OPASNIM OTPADOM · Vodič za upravljanje opasnim otpadom Klasifikacija...
Transcript of VODIČ ZA UPRAVLJANJE OPASNIM OTPADOM · Vodič za upravljanje opasnim otpadom Klasifikacija...
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 1
VODIČ ZA UPRAVLJANJE OPASNIM
OTPADOM
za eksperte iz jedinica lokalne samouprave
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
2 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Partneri na projektu:
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd
Republika Srbija
Agencija za životnu sredinu Austrije
Spittelauer Lände 5
1090 Beč
Austrija
i Federalno ministarvo za životnu sredinu, zaštitu prirode, izgradnju i nuklearnu bezbednost Köthener Str. 2-3 10963 Berlin Nemačka
Odricanje od odgovornosti:
Ova publikacije je izrađena uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ove
publikacije isključiva je odgovornost tvining partnera, Ministarstva poljoprivrede i
zaštite životne sredine i Agencije za životnu sredinu Austrije, i ni u kom slučaju ne može
se smatrati odrazom stava Evropske unije.
Fotografije naslovnice: ©iStockphoto.com/olafherschbach, © Thomas Reimer – Fotolia.com, © patrkslezak – Fotolia.com
Odobrenja
Ime Datum Potpis
Pripremili
Andreas Moser
Hubert Reisinger
Magda Gosk
Antonia Bernhardt
Odobrio vođa projekta iz države
članice
Brigitte Karigl
Odobrio vođa projekta iz države
korisnice
Radmila Šerović
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 3
Tvining projekat
Naziv projekta Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici
Srbiji
Broj projekta SR 13 IB EN 02
Trajanje projekta maj 2015 – maj 2017
Budžet projekta 1,000,000 €
Država korisnica Republika Srbija
Finansira Evropska komisija kroz instrument za pretpristupnu pomoć (IPA)
Evropske unije
Partneri na projektu
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
Umweltbundesamt – Agencija za životnu sredinu Austrije
i
Federalno ministarstvo za životnu sredinu, očuvanje prirode,
izgradnju i nuklearnu bezbednost Nemačke
Vođa projekta iz DK Radmila Šerović
Tvining savetnik iz DK Jelena Tesla
Vođa projekta iz DČ Brigitte Karigl
Opšti cilj projekta
Pomoći Srbiji u ispunjavanju zahteva pravnih tekovina EU u oblasti
zaštite životne sredine kroz institucionalnu izgradnju i unapređenje
infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine
Svrha projekta
Razvoj i unapređenje sistema upravljanja otpadom
upotpunjavanjem propisa i straškim planiranjem i okvirom za
realizaciju za upravljanje posebnim tokovima opasnog otpada u
procesu zakonodavnog usaglašavanja standrada Republike Srbije sa
standardima EU
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Sadržaj
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 1
SADRŽAJ
1 UVOD ........................................................................................ 3
2 VODIČ ZA LOKALNE IZDAVAOCE DOZVOLA I INSPEKCIJU ............................................................................. 4
2.1 Specifikacija opasnog otpada ............................................................. 4
2.1.1 Klasifikacija opasnog otpada u skladu sa Evropskom listom otpada ........................................................................................... 4
2.1.2 Kriterijumi za određivanje opasnih osobina ............................................ 5
2.1.3 Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta ........................................................................... 8
2.1.4 Kako u praksi razlikovati opasni od neopasnog otpada ........................ 17 2.1.4.1 Otpad iz auto servisa 17 2.1.4.2 Otpadi iz građevinarstva i rušenja 18 2.1.4.3 Otpadi na dvorištima za stari gvožđe 19
2.2 Postupak izdavanja dozvole za upravljanje opasnim otpadom ............................................................................................... 21
2.3 Inspekcijski nadzor u oblasti upravljanja opasnim otpadom ............................................................................................... 21
2.4 Pravila izveštavanja o opasnom otpadu ........................................... 25
2.5 Praksa upravljanja posebnim tokovima opasnog otpada .................................................................................................. 26
2.5.1 Šta uraditi u vanrednoj situaciji u kojom imamo i opasan otpad ........................................................................................ 26
2.5.2 Radni plan kompanije za upravljanje otpadom ..................................... 27
2.5.3 Zadaci lica kvalifikovanog i odgovornog za aktivnosti upravljanja otpadom .............................................................................. 28
2.5.4 Zadaci/dužnosti lica kvalifikovanog i odgovornog za transport otpada .................................................................................... 29
2.6 Rešavanje konkretnih problema ........................................................ 31
2.6.1 Ilegalno odlaganje (odbacivanje) opasnog građevinskog i otpada od rušenja (građevinski i otpad od rušenja) ............................................................................................ 31
2.6.2 Ukidanje prakse rasklapanja otpadnih vozila bez dozvole .................................................................................................. 34
2.7 Kontakti, izvori informacija, mogućnosti usavršavanja ....................................................................................... 38
3 VODIČ ZA EKSPERTE IZ JAVNIH KOMUNALNIH PREDUZEĆA O ODVOJENOM SAKUPLJANJU OPASNOG OTPADA IZ DOMAĆINSTAVA .................................................................... 39
3.1 Opcije za odvojeno sakupljanje opasnih frakcija otpada iz domaćinstava ..................................................................... 39
3.2 Zahtevi koji se odnose na opasni otpad, a koje treba da ispunjava centar za sakupljanje otpada ............................ 39
3.2.1 Izbor lokacije i infrastrukture ................................................................. 39
3.2.2 Tehnički uslovi ....................................................................................... 40 3.2.2.1 Prostorije za sakupljanje 40
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Sadržaj
2 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
3.2.2.2 Sakupljanje u kontejnerima 41 3.2.2.3 Oprema 42
3.3 Zahtevi za ponovnu upotrebu koje mora da ispunjava centar za sakupljanje otpada ........................................... 43
3.3.1 Pravni zahtevi ........................................................................................ 43
3.3.2 Ponovno upotrebljivi predmeti i oprema................................................ 43
3.3.3 Maloprodaja .......................................................................................... 44
3.4 Kako uspostaviti centar za sakupljanje otpada ............................... 44
3.4.1 Zakonski uslovi ...................................................................................... 44
3.4.2 Primeri planiranja centara za sakupljanje otpada ................................. 45
3.4.3 Izbor lokacije i infrastruktura ................................................................. 46
3.5 Kako centar za sakupljanje otpada treba da radi ............................ 47
3.5.1 Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava ...................................... 47
3.5.2 Skladištenje opasnog otpada iz domaćinstava ..................................... 48
3.5.3 Edukacija zaposlenih ............................................................................ 49
3.5.4 Informisanje javnosti i prevencija .............................................................. 49
3.6 Tehnički uslovi koje treba uključiti u javne nabavke za uspostavljanje javnog centra za sakupljanje otpada (centra za odlaganje kabastog orpada, reciklabila i opasnog otpada iz domaćinstava) ............................... 49
3.6.1 Prostorni uslovi ...................................................................................... 49
3.6.2 Tehnički uslovi ....................................................................................... 50 3.6.2.1 Pokriveni delovi pod ključem 50 3.6.2.2 Kancelarijski prostor i sanitarni čvorovi 51 3.6.2.3 Prostorije za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava 51 3.6.2.4 Prostor za kontejnere 51 3.6.2.5 Manevarski prostor 52 3.6.2.6 Nepokriveni prostor pod ključem 52
3.6.3 Lista opreme ......................................................................................... 53
3.6.4 Organizacija .......................................................................................... 54 3.6.4.1 Radno vreme 54 3.6.4.2 Aktivnosti zaposlenih 54 3.6.4.3 Uređenje postrojenja 55
4 REFERENCE ........................................................................... 56
5 SPISAK TABELA .................................................................... 57
6 SPISAK ILUSTRACIJA ........................................................... 58
7 ANEKS A: PREZENTACIJE .................................................... 59
7.1 Prezentacije: Klasifikacija otpada ..................................................... 59
7.2 Prezentacija: Vanredne situacije ....................................................... 59
7.3 Prezentacija: Plan upravljanja otpadom u kompaniji ...................... 59
7.4 Prezentacija: Zadaci i dužnosti odgovornog lica ............................ 59
7.5 Prezenacija: Sakupljališta otpada ..................................................... 59
7.6 Prezenacija: Ilegalno odlaganje građevinskog i otpada od rušenja ............................................................................... 59
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Sadržaj
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 3
7.7 Prezentacija: Ilegalno rasklapanje otpadnih vozila ......................... 59
7.8 Prezentacija: Izdavanje dozvola postrojenjima za tretman otpada .................................................................................... 59
7.9 Prezentacija: Pravila izveštavanja za postrojenja za upravljanje opasnim otpadom ........................................................... 59
7.10 Prezentacija: Inspekcija za zaštitu životne sredine ......................... 59
7.11 Prezentacija: Nove obaveze izveštavanja ........................................ 59
8 ANEKS B: KONTROLNE LISTE ............................................. 60
8.1 Priprema inspekcije ............................................................................ 60
8.2 Izveštavanje ......................................................................................... 60
8.3 Kontrolna lista ..................................................................................... 60
8.3.1 Kontrolna lista za postrojenja za tretman/skladištenje otpada ................................................................................................... 60
8.3.2 Kontrolna lista za servise za automobile............................................... 65
9 ANEKS C: KONTROLNE LISTE ZA POSTROJENJA ZA SAKUPLJANJE OTPADA IZ DOMAĆINSTAVA .................................................................... 70
9.1 Izbor lokacije ....................................................................................... 70
9.2 Vrsta sakupljanja................................................................................. 70
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Skraćenice
2 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
SKRAĆENICE
ADR Evropski sporazum o međunarodnom transportu opasnih tereta u drumskom
saobraćaju
BCS Sekretarijat Bazelske konvencije
GHS Globalno harmonizovani sistem za klasifikaciju i obeležavanje hemikalija
IPPC Integrisano sprečavanje i kontrola zagađenja
ISWA Međunarodna asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom
PCB/PCT Polihlorovani bifenili i polohlorovani terpenili
SEPA UN-ECE Ekonomska komisija UN za Evropu
UN-RTDG Preporuke UN o transportu opasnih tereta
UN-T&C UN-RTDG Priručnik za testiranje i kriterijumi
Uvod Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 3
1 UVOD
U skladu sa zakonskim propisima, lokalne vlasti obavljaju poslove izdavanja dozvola,
inspekcijskog nadzora i monitoringa isključivo za neopasni otpad. U njihovom praktičnom radu,
oni se međutim često sreću sa tokovima opasnog otpada, kao i sa otpadom nepoznate prirode
u smislu opasnosti. Stručnjaci iz lokalnih organa koji vrše poslove izdavanja dozvola,
inspekcijskog nadzora nad postrojenjima za upravljanje neopasnim otpadom i monitoringa
sistema za upravljanje otpadom iz domaćinstava, treba da znaju da prepoznaju opasni otpad i
kako da primene pravila za uparaljanje opasnim otpadom. Ovaj vodič će pomoći stručnjacima iz
lokalnih organa uprave da postupaju pravilno kada se nađu u situaciji sa opasnim otpadom ili
kada se suoče sa problemima koje je opasni otpad izazvao.
Javna komunalna preduzeća sakupljaju neopasan otpad iz domaćinstava. Međutim, običan
otpad iz domaćinstava često sadrži rizične komponente. Srbija želi da u budućnosti unapredi
sistem sakupljanja otpada iz domaćinstava uz mogućnost odvojenog sakupljanja opasnih
komponenti iz ovog toka otpada (kao što su komponente otpadne električne i elektronske
opreme, rastvarači ili farmaceutski proizvodi). Takođe će se realizovati mogućnost pripreme
izdvojenog opasnog za ponovnu upotrebu. Ovaj vodič sadrži informacija za opštine i javna
komunalna preduzeća o načinu realizacije centara za sakupljanje otpada.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Klasifikacija opasnog otpada
4 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
2 VODIČ ZA LOKALNE IZDAVAOCE DOZVOLA I INSPEKCIJU
2.1 Specifikacija opasnog otpada
U skladu sa članom 5/18 Zakona o upravljanju otpadom (Službeni glasnik Republike Srbije, br.
36/09 sa izmenama i dopunama), opasni otpad jeste otpad koji po svom poreklu, sastavu ili
koncentraciji opasnih materija može prouzrokovati opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi i
ima najmanje jednu od opasnih karakteristika utvrđenih posebnim propisima.
Otpad se klasifikuje u skladu sa Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada
(Službeni glasnik Republike Srbije, br. 56/10). Pravilnikom se između ostalog implementira
evropska lista otpada (EWL – Odluka Komisije br. 2000/532/EC sa izmenama i dopunama),
jedinstvena klasifikacija otpada koju koriste države članice EU i druge zemlje (npr. Švajcarska,
Novi Zeland1).
Aneks 1 Uredbe o kategorijama sadrži listu otpada, pri čemu je opasni otpad u označen
zvezdicom (*).
Aneks 3 (Y-lista) sadrži podatke o poreklu, odnosno supstancama koje su mogle uzrokovati da
otpad postane opasan (npr. Y1 – otpad iz bolnica, Y8 – mineralna ulja i zauljeni otpad).
Aneks 4 (C-lista) sadrži listu komponenti otpada koje ga čine opasnim (npr. C25 – azbest).
Opasne osobine navedene su u Aneksu 5 uredbe (H1 do H15). Pored toga, član 4 uredbe
propisuje granične vrednosti za opasne materije (koje nose R-oznake), odnosno fizičke osobine
(npr. tačka paljenja), koje mogu da dovedu do opasnih karakteristika H3 do H8, H10, H11 i H15.
Aneks 7 uredbe takođe sadrži granične vrednosti (koncentracije koje predstavljaju okidač). Ovaj
aneks je međutim trenutno prazan.
Za ostale opasne karakteristike koje su prepoznate u domaćim i međunarodnim standardima,
koristi se klasifikacija u skladu sa propisima o prevozu opasnih tereta (UN-RTDG; ADR)2.
Opasna osobina H15 odnosi se na (opasnu) materiju koja se emituje posle odlaganja, odnosno
na procednu vodu. Stoga se za određivanje da li otpad može da izazove opasnost po životnu
sredinu ili ljudsko zdravlje mogu iskoristiti granične vrednosti za deponiju za opasni otpad
(Aneks 8 uredbe).
2.1.1 Klasifikacija opasnog otpada u skladu sa Evropskom listom otpada
Evropska lista otpada (implementirana u zakonodavstvo Srbije Pravilnikom o kategorijama,
isptivanju i klasifikaciji otpada (Službeni glasnik Republike Srbije, br. 56/10) predstavlja
sveobuhvatnu listu opasnog i neopasnog otpada. Opasni otpadi su u ovoj listi označeni
1Videti: http://www.mfe.govt.nz/waste/guidance-and-resources/waste-list
2UN-RTDG (Preporuke UN za prevoz opasnih tereta) predstavljaju regulatorni model kojeg je pripremilo ekspertsko telo
Ekonomskog i socijalnog saveta UN (ECOSOC). Osnovu predstavlja „Narandžasta knjiga“ koja sadrži listu opasnih
tereta (klasifikovanih u 9 klasa opasnosti i identifikovanih četvorocifrenim UN brojem). Narandžasta knjiga dopunjena
je „Priručnikom za ispitivanje i kriterijume“ (UN-T&C), koji sadrži metode ispitivanja za klasifikaciju supstanci i smeša
koje nisu poimenice navedene. UN-RTDG se sprovodi u Evropi u oblasti drumskog saobraćaja kroz ADR sporazum,
za železnički kroz RDI, za unutrašnji vodni saobraćaj preko AND, za vazdušni saobraćaj preko IATA uredbe o
opasnim teretima (DGR), i za pomorski saobraćaj preko IMO međunarodnog kodeksa za opasne robe.
Klasifikacija opasnog otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 5
zvezdicom „*“. Pretpostavlja se da opasni otpad pokazuje jednu ili više opasnih osobina iz
aneksa 3 Direktive 2008/98/EC.
Kako ima srodnih stavki (specifični indeksni brojevi za slične otpade koji sadrže – ne sadrže
opasne supstance u tolikoj meri da otpad pokazuje opasne osobine), potrebno primeniti metode
ispitivanja i granične vrednosti kako bi se otpad klasifikovao kao opasan ili neopasan otpad.
2.1.2 Kriterijumi za određivanje opasnih osobina
U sledećoj tabeli nalaze se reference H-liste (opasne osobine) sa graničnim vrednostima i
metodama ispitivanja iz člana 4, Priloga 5 i Priloga 8 Pravilnika o kategorijama, ispitivanju i
klasifikaciji otpada i o metodama ispitivanja i u skladu sa sporazumom ADR, odnosno UN-
RTDG (UN-T&C).3
H lista
Osobine otpada koje ga čine opasnim
Granične vrednosti i metode ispitivanja
(član 4 i druge reference)
H1 "Eksplozivan": supstance i preparati koji mogu
eksplodirati pod dejstvom plamena ili koji su više
osetljivi na udare ili trenje od dinitrobenzena.
Ispitivanje: UN-T&C I (klasa 1 ADR)
klasifikacija4 R1, R2, R3
H2 "Oksidirajući": supstance i preparati koji
izazivaju visoko egzotermne reakcije u kontaktu sa
drugim supstancama, posebno sa zapaljivim
supstancama.
Ispitivanje: UN-T&C III/34 (klasa 5.1 ADR)
UN-T&C II (klasa 5.2 ADR)
H3-A "Visoko zapaljiv" Član 4:
- tečne supstance i preparati koji imaju tačku paljenja ispod 21°C uključujući veoma zapaljive tečnosti, ili
tačka paljenja ≤ 55 ° C
Ispitivanje: UN-T&C III/32 (klasa 3 ADR)
klasifikacija R11, R12
- supstance i preparati koji se mogu zagrevati i konačno zapaliti u kontaktu sa vazduhom na temperaturi okoline bez bilo kakvog izvora en-ergije, ili
Ispitivanje: UN-T&C III/33.3 (klasa 4.2 ADR)
- čvrste supstance i preparati koji se mogu lako zapaliti posle kratkog kontakta sa izvorom paljenja i koji nastavljaju da gore ili budu istrošeni nakon uklanjanja izvora paljenja, ili
Ispitivanje: UN-T&C III/33.2 (klasa 4.1 ADR)
klasifikacija R11
- gasovite supstance i preparati koji su zapaljivi na vazduhu pri normalnom pritisku, ili
Klasa 2 ADR, F, TF, TFC
- supstance i preparati koji u kontaktu sa vodom ili vlažnim vazduhom, razvijaju visoko zapaljive gasove u opasnim količinama
Ispitivanje: UN-T&C III/33.4 (klasifikacija 4.3 ADR)
klasifikacija R14/15
H3-B "Zapaljiv": tečne supstance i preparati koji
imaju tačku paljenja jednaku ili veću od 21°C i
manju ili jednaku 55°C
Član 4:
tačka paljenja ≤ 55 ° C
ispitivanje: UN-T&C III/32 (class 3 ADR)
klasifikacija R10
H4 "Nadražujući (iritantan)": supstance i preparati
koji nisu korozivni i koji kroz neposredan, odložen
ili ponovljen kontakt sa kožom ili sluzokožom, mogu
prouzrokovati zapaljenje
Član 4:
otpad sadrži jednu ili više iritantnih supstanci
klasifikovanih kao R41 (rizik od ozbiljnog oštećenja
očiju) pri ukupnoj koncentraciji ≥10%, ili
otpad sadrži jednu ili više iritantnih supstanci
3http://www.unece.org/fileadmin/DAM/trans/danger/publi/manual/Rev.6/1520832_E_ST_SG_AC.10_11_Rev6_WE
B_-With_corrections_from_Corr.1.pdf
4Klasifikacija R oznakama u skladu sa propisima o hemikalijama (Napomena: R oznake su u EU zamenjene H oz-
nakama u skladu sa globalno harmonizovanim sistemom za klasifikaciju I obeležavanje hemikalija)
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Klasifikacija opasnog otpada
6 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
H lista
Osobine otpada koje ga čine opasnim
Granične vrednosti i metode ispitivanja
(član 4 i druge reference)
klasifikovanih kao R36, R37, R38 (nadražuje oči,
respiratorni sistem i kožu) pri ukupnoj koncentraciji
≥20%
H5 "Štetan (opasan)": supstance i preparati koji,
ako se udišu ili gutaju ili ako prodiru kroz kožu,
mogu uključiti ograničene rizike po zdravlje
Član 4:
otpad sadrži jednu ili više supstanci klasifikovanih
kao štetne pri ukupnoj koncentraciji ≥ 25%
H6 "Otrovan": supstance i preparati (uključujući
veoma toksične supstance i preparate) koji, ako se
udišu ili gutaju ili ako prodiru kroz kožu, mogu
uključiti ozbiljne, akutne ili hronične rizike po
zdravlje, i čak smrt
Član 4:
Otpad sadrži jednu ili više supstanci klasifikovanih
kao veoma toksične pri ukupnoj koncentraciji ≥
0,1% ili
otpad sadrži jednu ili više supstanci klasifikovanih
kao toksične pri ukupnoj koncentraciji ≥ 3%
H7 "Karcinogen": supstance i preparati koji, ako se
udišu ili gutaju ili ako prodiru kroz kožu, mogu
izazvati rak ili njegov porast
Član 4:
otpad sadrži jednu supstancu za koju se zna da je
karcinogena kategorija 1 ili 2 pri koncentraciji ≥0.1%
ili
otpad sadrži jednu supstancu je karcinogena
kategorija 3 pri koncentraciji ≥1%
H8 "Korozivan": supstance i preparati koji mogu
uništiti živo tkivo pri kontaktu
Član 4:
otpad sadrži jednu ili više korozivnih supstanci
klasifikovanih kao R35 (izaziva ozbiljne opekotine)
pri ukupnoj koncentraciji ≥ 1% ili
otpad sadrži jednu ili više korozivnih supstanci
klasifikovanih kao R34 (izaziva opekotine) pri
ukupnoj koncentraciji ≥ 5%
H9 "Infektivan": supstance i preparati koje sadrže
mikroorganizme ili njihove toksine, koji su poznati
ili se sumnja da izazivaju oboljenje kod čoveka ili
drugih živih organizama
ADR klasa 6.2
H10 "Toksičan za reprodukciju (teratogen)":
supstance i preparati koji, ako se udišu ili gutaju ili
ako prodiru kroz kožu, mogu izazvati nenasledne
urođene nepravilnosti ili njihov porast
Član 4:5
otpad sadrži jednu supstancu toksičnu za
reprodukciju kategorije 1 ili 2 klasifikovanu kao R60,
R61 (može smanjiti plodnost, može prouzrokovati
oštećenje fetusa) pri koncentraciji ≥5% ili
otpad sadrži jednu supstancu toksičnu za
reprodukciju kategorije 3 klasifikovanu kao R62,
R63 (rizik od smanjenja plodnosti, mogući rizik od
oštećenja fetusa) pri koncentraciji ≥5%
H11 "Mutagen": supstance i preparati koji, ako se
udišu ili gutaju ili ako prodiru kroz kožu, mogu
izazvati nasledne genetske nedostatke ili njihov
porast
Član 4:
otpad sadrži jednu ili više mutagenih supstanci
kategorije 1 ili 2 klasifikovanih kao R46 (može
prouzrokovati nasledno genetsko oštećenje) pri
koncentraciji ≥0.1% ili
otpad sadrži jednu ili više mutagenih supstanci
kategorije 3 klasifikovanih kao R40 (ograničeno
prisustvo karcinogenog efekta) pri koncentraciji
≥1%
H12 Otpad koji oslobađa toksične ili veoma
toksične gasove u kontaktu sa vodom, vazduhom ili Proizvodnja gasa može se ispitivati na način sličan
UN-T&C III/33.4 – mora se izvršiti identifikacija
5Napomena: granične vrednosti za teratogene supstance kategorija 1 i 2 u EU iznose 0,3%, a za kategoriju 3 granična
vrednost je 3%.
Klasifikacija opasnog otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 7
H lista
Osobine otpada koje ga čine opasnim
Granične vrednosti i metode ispitivanja
(član 4 i druge reference)
kiselinom gasa koji se oslobađa (As3H, PH3, Cl2, CO, H2S,
HCN, NH3, itd.)
H13 "Izaziva preosetljivost":6 supstance i preparati
koji, ako se udišu ili ako prodiru kroz kožu, imaju
sposobnost izazivanja reakcije preosetljivosti, tako
da se daljim izlaganjem proizvode karakteristični
negativni efekti (Upotreba zavisi od dostupnih
metoda ispitivanja)
H14 "Ekotoksičan": otpad koji predstavlja ili može
predstavljati neposredne ili odložene rizike za jedan
ili više sektora životne sredine
Klasifikovan R50, R51/53
ADR klasa 9 UN 3082, 3077
H15 Otpad koji ima svojstvo da na bilo koji način,
nakon odlaganja, proizvodi druge supstance, npr.
izluževine, koje poseduju bilo koju navedenu
karakteristiku (H1-H14)
Referentne vrednosti za opasan otpad mogu se
izvesti iz Priloga 8 pravilnika (granične vrednosti za
deponije za opasni otpad)
(izluževine l:s is 10:1
Sb: 5 mg/kg, As: 25 mg/kg, Cu: 100 mg/kg, Ba: 300
mg/kg, Hg: 2 mg/kg, Cd: 5 mg/kg, Mo: 30 mg/kg,
Ni: 40 mg/kg, Pb: 50 mg/kg, Se: 7 mg/kg, Cr: 70
mg/kg, Zn: 200 mg/kg, Sulfate (SO4-2
): 50.000
mg/kg, F: 500 mg/kg, Cl: 25.000 mg/kg)
6Metoda ispitivanja još nije definisana. Napomena: H13 se u EU pripisuje za koncentraciju od 10% supstance klasifiko-
vane kao H317 – Može da izazove alergijsku reakciju na koži ili H334 – Može da izazove alergijsku reakciju ili astmu
ili otežano disanje ukoliko se udahne.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta
8 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
2.1.3 Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta
Klasifikacija opasnog otpada, kao i uređivanje prevoza opasnih tereta (UN-RTDG, ADR) u
osnovi je podudarna sa propisima o hemikalijama. Međutim, glavni fokus ADR je na rizicima koji
se mogu javiti u prevozu (i kratkotrajnom skladištenju), dok je fokus propisa o otpadu na zaštiti
zdravlja ljudi i životne sredine, uključujući i dugoročnu perspektivu.
Razlika se najbolje može objasniti preko H8 „Korozivan“. U propisima o otpadu, H8 se definiše
sa aspekta uticaja korozivnih supstanci na tkiva živih bića, dok se u ADR definiše sa aspekta
korozivnosti za aluminijum i čelik (najčešći materijali cisterni). Zbog toga se živa u ADR
klasifikuje kao „korozivna“ (jer aluminijum sa živom gradi amalgam), dok je živa u propisima o
otpadu klasifikovana kao toksična (R26, R48/23), teratogena (R61) i ekotoksična (R50/53).
Osim toga, kako najveći rizik u prevozu predstavlja eventualno curenje cisterne/ambalaže, živa
se klasifikuje u klasu 8 (korozivna), dok se toksičnost (klasa 6.1) navodi samo kako dodatna
opasnost.
U principu, „dugotrajne opasnosti“ kao što je teratogenost, mutagenost, karcinogenost i
„niskorizične opasnosti“, kao što je štetnost, nisu uobičajene u propisima o prevozu. Međutim, u
određenim slučajevima, te supstance se klasifikuju u klasu 9 ADR (npr. PCB UN-3432 ili UN-
2315).
Usled manjeg obima ADR, neke vrste opasnog opada ne predstavljaju opasnu robu u propisima
o prevozu. S druge strane, neke vrste neopasnog otpada jasno su navedene na listama
opasnih tereta u prevozu. Značajniji primeri su Li baterije i Li akumulatori. U evropskom
katalogu otpada, samo se živa, kadmijum i olovne baterije definišu kao opasne (na osnovu EU
Direktive o baterijama i Bazelske A i B liste). Kada je lista sastavljana, 1999. godine, litijumske
baterije nisu bile toliko često u upotrebi, tako da za litijumske baterije ne postoji posebna stavka
na listi. One se klasifikuju kao neopasne ostale baterije 16 06 05. One međutim, predstavljaju
visok rizik od samozapaljivanja (skoro svake nedelje prijavljuje se po jedan udes u Evropi). One
se zbog toga u ADR sporazumu klasifikuju kao opasni teret (3090 za litijumsko-metalne baterije,
3480 za litijumsko-polimerne akumulatore, 3091/3481 za iste baterije u opremi).
U sledećoj tabeli nalaze se reference za poređenje nekoliko (najčešćih) indeksnih brojeva i ADR
oznaka. Nije uvek izvodljivo dati jedinstvenu referencu jer ADR ima veliki broj klasa supstanci
(npr. pesticida) koje imaju više indeksnih brojeva. Napomena: ova tabela predstavlja isključivo
uputstvo i ne ograničava ni u kom smislu odgovornost pakera, punioca, utovarioca, pošiljaoca ili
prevoznika koja proističe iz propisa o prevozu.
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
02 02 08* agrohemijski otpad koji sadrži opasne supstance
đubriva (amonijum nitrat)
T5.1 2067
(2071)
pesticidi T6.1 22 specifične stavke
30217
herbicidi T6.1 T9
videti SDS8
3082, 3077
dezinficijensi T8, 3 videti SDS
7“najopasniji“ UN-broj (klasa 3 + 6.1)
8“SDS”- BL – Bezbednosni list – sadrži relevantne podatke i informacija o sasatvu I klasifikaciji – videti I obeležavanje I
pakovanje (u nastavku teksta SDS, prim.prev.)
Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 9
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
08 01 11*
otpadna boja i lak koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
T3
T4.1
1263, 1993
3175
08 01 13*
muljevi od boje ili laka koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
T3
T4.1
1263,1993
3175
08 01 17*
otpadi od uklanjanja boje ili laka koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
može da sadrži
rastvarače ili
lužinu
T8
T3
T4.1
videti i
ostale
stavke
1759, 1760,
2801, 2920,
2921
08 01 21* otpad od tečnosti za uklanjanje boje ili laka
rastvarači ili lužina
T8
T6.1
T3
1719, 1760
1992
1993
08 03 12* otpadno mastilo koje sadrži opasne supstance
može da sadrži
rastvarače
T3
T4.1
T8
za
klasifikaciju
koristiti
SDS
08 03 14* muljevi od mastila koje sadrži opasne supstance
može da sadrži
rastvarače
T4.1
T8
08 03 16* otpadni rastvori za ecovanje
8
videti i
stavke za
kiseline
1760, 2922
08 03 17* otpadni toner za štampanje koje sadrži opasne supstance
N
08 03 19* dispergovana ulja N
08 04 09*
otpadni lepkovi i zaptivači koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
T3
T4.1
1133
3175
08 04 11*
muljevi od lepkova i zaptivača koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
T3
T4.1
1133
3175
08 04 13*
muljevi od lepkova i zaptivača koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
T4.1 3175
08 04 15*
tečni otpad na bazi vode koji sadrži lepkove ili zaptivače koji sadrže organske rastvarače ili druge opasne supstance
T3 1133
08 04 17* ulje od destilacije smola T3 1286
09 01 01* rastvori razvijača i aktivatora na bazi vode
T8
T9 videti SDS
1719, 1760
3082
09 01 02* rastvori razvijača za offset ploče na bazi vode
mogu da sadrže
metalne jone
T8
T9
1719, 1760
3082
09 01 03* rastvori razvijača na bazi rastvarača
T3 videti SDS 1992, 1993
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta
10 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
09 01 04* rastvori sredstava za fiksiranje
T8
T9
u zavisnosti od sadržaja Ag
1760
3082
09 01 05* rastvori za izbeljivanje i rastvori sredstava za fiksiranje izbeljenosti
T videti SDS
09 01 06*
otpadi koji sadrže srebro od tretmana fotografskog otpada na mestu nastajanja
N
13 02 04*
otpadi koji sadrže srebro od tretmana fotografskog otpada na mestu nastajanja
T9 videti SDS 3082
13 02 05* mineralna nehlorovana motorna ulja, ulja za menjače i podmazivanje
T9 videti SDS 3082
13 02 06* sintetička motorna ulja, ulja za menjače i podmazivanje
T9 videti SDS 3082
13 02 07* odmah biorazgradiva motorna ulja, ulja za menjače i podmazivanje
T9 videti SDS 3082
13 02 08* ostala motorna ulja, ulja za menjače i podmazivanje
T9 videti SDS 3082
13 05 01* čvrste materije iz peskolova i separatora ulje/voda
T4.1 3175
13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda
T3 1993
13 05 03* muljevi od hvatača ulja T3 1993
13 05 06* ulja iz separatora ulje/voda
T3 9
1993 3082
13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda
T3 9
1993 3082
13 05 08* mešavine otpada iz komore za otpad i separatora ulje/voda
T3 9
1993 3081
13 07 01* pogonsko gorivo i dizel 3 1202
13 07 02* benzin 3 1203
13 07 03* ostala goriva (uključujući mešavine)
T3 9
1993 3082
14 06 01* Hlorofluorougljovodonici, HCFC, HFC
T2 T3
gasovi
1078,3161 1993
14 06 02* ostali halogenovani rastvarači i smeše rastvarača
tačka ključanja < 40°C
T2 2810
T3 1992
3 1,2-dihloro-etan
1184
Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 11
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
6.1 tetrahloroetan
1702
6.1 trihlorometan
1888
14 06 02* ostali halogenovani rastvarači i smeše rastvarača
6.1 dihlorometan
1593
6.1 tetrahloroetilen
1897
6.1 tetrahloroetan
1846
6.1 1,1,1 trihloroetan
2831
6.1 trihloroetilen
1710
14 06 03* ostali rastvarači i smeše rastvarača
Fp< 55°: 3 krezol: 6.1 amin: 8
T3 T6.1 T8
1992, 1993 2810, 2929
2429
14 06 04* muljevi ili čvrsti otpadi koje sadrže halogenovane rastvarače
T4.1 T6.1 T8
14 06 05* muljevi ili čvrsti otpadi koje sadrže ostale rastvarače
15 01 10*
ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci ili je kontaminirana opasnim supstancama
P
2
videti SDS aerosoli
1950
15 01 11*
metalna ambalaža koja sadrži opasan čvrst porozni matriks (npr. azbest), uključujući i prazne boce pod pritiskom
2 1001
15 02 02*
apsorbenti, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu drugačije specificirani), krpe za brisanje, zaštitna odeća, koji su kontaminirani opasnim supstancama
kao i mešani otpad iz radionica
T4.1
3175
16 01 04* otpadna vozila N
16 01 07* filteri za ulje N9
16 01 10* eksplozivne komponente (npr. vazdušni jastuci)
9
1.4
3268 0432,0431
16 01 11* kočione obloge koje sadrže azbest
vlakna 9 2590, 2212
16 01 13* kočione tečnosti izbegavati mešanje sa benzinom
N
16 01 14* antifriz koji sadrži opasne supstance
T3 1170, 1993
9Osim ako nije kontaminiran benzinom
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta
12 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
16 01 21*
opasne komponente dru-
gačije od onih navedenih
u 16 01 07 do 16 01 11 i
16 01 13 i 16 01
14
N
16 02 09* transformatori i kondenzatori koji sadrže PCB
9 3151, 2315
16 02 10*
odbačena oprema koja sadrži ili je kontaminirana sa PCB, drugačija od one navedene u 16 02 09
9 3151, 2315
16 02 11*
odbačena oprema koja sadrži hlorofluorougljovodonike, HCFC, HFC
N
16 02 12* discarded equipment containing free asbestos
fibers 9 2212, 2590
16 02 13*
odbačena oprema koja sadrži opasne komponente drugačija od one navedene u 16 02 09 do 16 02 12
Li-baterije, fluo cevi sa prekidačima sa živom, rendgen monitori
9 8 N N
3090, 3091 2809
16 02 15* opasne komponente uklonjene iz odbačene opreme
Li-baterije, fluo cevi sa prekidačima sa živom, rendgen monitori
9 8 N N
3090, 3091 2809
16 04 01* otpadna municija 1
16 04 02* otpadi od vatrometa 1.4
16 04 03* ostali otpadni eksplozi-vi
1
16 05 04*
gasovi u bocama pod pritiskom (uključujući halone) koji sadrže opasne supstance
2 T, TF, TFC
16 05 05
gasovi u bocama pod pritiskom drugačiji od onih navedenih u 16 05 04
2
16 05 06*
laboratorijske hemikali-je koje se sastoje ili sadrže opasne sup-stance, uključujući smeše laboratorijskih hemikalija
T see SDS
16 05 07*
odbačene neorganske hemikalije koje se sastoje ili sadrže opasne supstance
T see SDS
16 05 08*
odbačene organske hemikalije koje se sastoje ili sadrže opasne supstance
T see SDS
16 06 01* olovne baterije 8 2794
Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 13
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
16 06 02* baterije od nikl-kadmijuma
8 3028
16 06 03*
baterije koje sadrže živu
osim ako nisu zaštićene od kratkog spoja
8 3028
16 06 04
alkalne baterije (izuzev 16 06 03)
osim ako nisu zaštićene od kratkog spoja
8 3028
16 06 05 druge baterije i akumu-latori
Li-baterije 9 3090, 3091
16 06 06* posebno sakupljen el-ektrolit iz baterija i akumulatora
8 2796, 2797
16 07 08* otpadi koji sadrže ulje T9 3082, 3077
16 07 09* otpadi koji sadrže ostale opasne sup-stance
T
17 01 06*
mešavine ili pojedine frakcije betona, cigle, pločice i keramika koji sadrže opasne supstance
(N) azbest klasa 9
17 02 04*
staklo, plastika i drvo koji sadrže opasne supstance ili su kontaminirani opasnim supstancama
N
17 03 01* bituminozne mešavine koje sadrže katran od uglja
N
17 03 03* katran od uglja i katranski proizvodi
N
17 04 09* otpad od metala kon-taminiran opasnim supstancama
(N)10
17 04 10* kablovi koji sadrže ulje, katran od uglja i druge opasne supstance
N
17 05 03* zemlja i kamen koji sadrže opasne supstance
N (T4.1)
zemljište veoma kontaminiriano benzinom 4.1 ?
17 06 01* izolacioni materijali koji sadrže azbest
9 2212,2590
17 06 03* ostali izolacioni materijali koji se sastoje od ili sadrže opasne supstance
N
17 06 05* građevinski materijali koji sadrže azbest
azbestni cement T9 zavisi od uslova
2212, 2590
17 08 01* građevinski materijal na bazi gipsa kontaminirani opasnim supstancama
N
10
Neke zagađujuće materije mogu da se klasifikuju po ADR (npr. azbestna vlakna, PCB)
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta
14 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
17 09 01* otpadi od građenja i rušenja koji sadrže živu
odvojeno sakupljena
slobodna živa UN 2809, klasa 8
N
17 09 02* otpadi od građenja i rušenja koji sadrže PCB
T9 2315, 3151
17 09 03*
ostali otpadi od građenja i rušenja (uključujući mešane otpade) koji sadrže opasne supstance
T
18 01 03*
otpadi čije sakupljanje i odlaganje podleže posebnim zahtevima zbog sprečavanja infekcije
6.2 3291, 2814
(3373)
18 01 06* hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne supstance
T videti SDS
18 01 08* citotoksični i citostatični lekovi
(N) (koncentracija 6.1)
(2810)
18 01 09 lekovi drugačiji od onih navedenih u 18 01 08
videti ADR SP 601
T (3248)
18 02 02*
otpadi čije sakupljanje i odlaganje podleže posebnim zahtevima zbog sprečavanja infekcije
6.2 3291, 2900
(3373)
18 02 06* hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne supstance
T videti SDS
18 02 07* citotoksični i citostatični lekovi
(N) (koncentracija 6.1)
(2810)
18 02 08 lekovi drugačiji od onih navedenih u 18 02 07
videti ADR SP 601
T (3248)
19 02 04*
prethodno izmešani ot-padi koji se sastoje od najmanje jednog opas-nog otpada
T
19 02 05*
muljevi iz fizičko/hemijskog tret-mana koji sadrže opasne supstance
T4.1 T9
3175 3077
19 02 07 ulja i koncentrati od separacije
9 3082
19 02 08* tečni sagorljivi otpadi koji sadrže opasne supstance
T3
T6.1
1993 1992
19 02 09* čvrsti sagorljivi otpadi koji sadrže opasne supstance
T4.1 3175
19 02 11* ostali otpadi koji sadrže opasne supstance
T
19 03 04 otpadi označeni kao opasni, delimično stabilizovani
N
Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 15
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
19 03 06* otpadi označeni kao opasni, solidifikovani
N
19 07 02* procedne vode iz sanitarnih deponija koje sadrže opasne supstance
N
19 10 03* laka frakcija i prašina koje sadrže opasne supstance
T4.2 3088
19 10 05* ostale frakcije koje sadrže opasne supstance
T
19 12 06* drvo koje sadrži opasne supstance
N
19 12 11*
drugi otpadi (uključujući mešavine materijala) od mehaničkog tretmana otpada koji sadrže opasne supstance
T4.1 T4.2
20 01 13* rastvarači 3 1992
20 01 14*
11
kiseline 8 3264 ili
posebna stavka
20 01 15*
12
baze 8 3266 ili
posebna stavka
20 01 17* foto-hemikalije13
8
razvijač za sredstvo
za fiksiranje
1760 1760
20 01 19* pesticidi 3, 6.1
6.1
3021, 2903
2588
20 01 21* fluorescentne cevi i drugi
otpad koji sadrži živu fluorescentne cevi N
20 01 21* fluorescentne cevi i drugi
otpad koji sadrži živu termometri,
manometri, itd. 8 3506
20 01 23*
14
odbačena oprema koja sadrži hlorofluorougljovodonike
(2) ADR
1.1.3.1 b
20 01 26* ulja i masti drugačiji od onih navedenih u 20 01 25
9 (T3)15
3082 (3295)
11
Ne smeju se mešati razičite kiseline; naročito treba imati na umu da sumporna kiselina u kontaktu sa hlorovodončnom
kiselinom ili azotnom kiselinom razvija opasne gasove (HCl, NOx)
12Ne smeju se mešati različite baze. Rastvor amonijaka u kontaktu sa drugim bazama razvija toksične i zapaljive gas-
ove; rastvor amonijaka u kontaktu sa baznim rastvorima natrijum hipohlorita razvija eksplozivna jedinjenja azota.
13Ako se sredstvo za fiksiranje sakuplja odvojeno, lako se može sakupiti i sadržaj srebra iz sredstva.
14Mada otpad sadrži gas pod pritiskom, prevoz ovog otpada nije predmet ADR u poglavlju 1.1.3.1 b (oprema)
15Prilikom sakupljanja otpadnog mineralnog ulja iz domaćinstava/servisa, uvek postoji rizik od mešanja sa benzinom ili
rastvaračem. Ako dođe do oslobađanja mirisa benzina ili rastvarača, treba ispitati tačku paljenja ili klasifikovati otpad-
no ulje u klasu 3.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Međusobna povezanost propisa o opasnom otpadu i o prevozu opasnih tereta
16 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Indeksni broj
Opis otpada Primeri Opasnost (T)
UN-broj
20 01 27 paint, inks, adhesives and resins containing dangerous substances
3
(4.1)
1263 (1325)
20 01 29* deterdženti koji sadrže opasne supstance
klasifikovati prema etiketi
T3, T8 1993
2920, 1760
20 01 31* citotoksični i citostatični lekovi
samo koncentrati 6.1 2811
20 01 32 lekovi drugačiji od onih navedenih u 20 01 31
videti ADR SP 601
(3)16
(3248)
20 01 33*
baterije i akumulatori uključeni u 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže ove baterije
8
olovo-kiselinske baterije
nikl-
kadmijumske baterije
baterije sa
živom
2794
3028
3028
20 01 34
baterije i akumulatori drugačiji od onih navedenih u 20 01 33
osim ako nisu zaštićene od kratkog spoja
litijumske baterije
8
9
3028
3090, 3480
20 01 35*
17
odbačena električna i el-ektronska oprema dru-gačija od one navedene u 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponen-te
(N) ADR
1.1.3.1 b
20 10 37* drvo koje sadrži opasne supstance
N
Objašnjenje: Lista sadrži samo one vrste otpada koje se proizvode svakodnevno (bez industrijskog i
specifično proizvodnog otpada).
N znači da ta vrsta optada nije predmet ADR sporazuma
(N) znači da mogu postojati veoma specifični slučajevi;
T znači da se otpad mora ispitati (mogu se dodavati klase npr. T4.1 znači da se otpad ispituje za klasu
4.1).
U specifičnim slučajevima postoje specifični uslovi u ADR sporazumu (npr. ADR 1.1.3.1 b – za uređaje sa
CFC: uređaj se može posmatrati kao odgovarajuća ambalaža).
16
U skladu sa ADR, specijalnom odredbom 601, farmaceutski proizvodi (lekovi) koji se prodaju kao gotovi lekovi, I koji
su proizvedeni i upakovani za maloprodaju ili distribuciju za široku upotrebu nisu predmet ADR.
17Videti ADR, poglavlje 1.1.3 b
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 17
2.1.4 Kako u praksi razlikovati opasni od neopasnog otpada
Klasifikacija otpada vrši se u skladu sa Listom otpada. Opasni otpad označava se zvezdicom
„*“. Klasifikacija se primarno zasniva na poreklu, pri čemu „poreklo“ može da znači specifičnu
aktivnost (npr. grupa 01 za otpad iz rudarstva, grupa 02 za otpad iz poljoprivrede, šumarstva i
prehrambene industrije), zatim može da znači industrijski proces (npr. grupa 07 je za otpad iz
procesa organske hemije), specifičan način tretmana (npr. grupa 16 01 je za otpad od
rasklapanja automobila), ili specifičnu vrstu supstance (npr. 14 06 je grupa za rastvarače koji
nisu navedeni na drugom mestu). Ako se otpad upisuje u listu kao opasan na osnovu porekla ili
vrste, situacija je sasvim jednostavna.
Međutim, postoje i stavke sa apsolutno opasnim otpadom (npr. kiseline iz grupe 16 01), ali i
stavke sa apsolutno neopasnim otpadom (npr. nekontaminirana ambalaža iz grupe 15 01, 15 01
01 do 15 01 19), zatim srodni unosi (npr. 19 12 06* drvo koje sadrži opasne supstance i 19 12
06 drvo koji nije navedeno u 19 12 06*), kao i pozicije za opasni otpad specifičnog porekla (npr.
17 02 04*, staklo, plastika i drvo koje sadrži ili je kontaminirano opasnim supstancama). U tim
slučajevima, procena opasnosti otpada zasniva se na fizičkim (npr. tačka paljenja) i hemijskim
(hemijski sastav, sadržaj specifične supstance, pH vrednost, itd.) osobinama otpada. Potpuna
procena opasnih osobina otpada vrši se u skladu sa Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i
klasifikaciji otpada (Službeni glasnik RS, br. 56/10) na osnovu opsežnog ispitivanja.
Klasifikacija se u nekim slučajevima može vršiti i u svakodnevnom poslovanju bez hemijske
analize na osnovu iskustva i znanja o procesu proizvodnje otpada.
2.1.4.1 Otpad iz auto servisa
Kao primeri proizvedenog i sakupljenog otpada iz auto garaža i servisa, mogu se diskutovati
sledeće vrste otpada:
Tipično proizveden otpad u garaži uključuje:
Tečni otpad od održavanja, npr. mineralno ulje iz menjača i motora (13 02 05*), kočione
tečnosti (16 01 13*), i antifriz (postoje srodni unosi za 16 01 14* i 16 01 15). U principu,
antifriz se može klasifikovati na osnovu bezbednosnog lista (SDS). U garažama obično
nije poznato koja je vrsta antifriza korišćena ranije. Međutim, skoro sve vrste antifriza za
automobile sadrže etan-1,2-diol, pa ih to klasifikuje u „štetne“. Dakle, može se
pretpostaviti da antiriz ide pod indeksni broj 16 01 14*. (Glavna upotreba neopasnog
antifriza nije u automobilskoj industriji, već se on mnogo više koristi kao sredstvo za
sprečavanje zaleđivanja aviona. Kako je ovo otvorena primena, nije dozvoljeno
korišćenje opasnog antifriza.)
Čvrsti opasni otpadi kao što su filteri za ulje (16 01 07*), eksplozivi iz vazdušnih dušeka
(16 01 10*), i slično. Kako je PCB zabranjen od devedesetih godina prošlog veka, mala
je verovatnoća da se u automobilima nađu komponente sa PCB (16 01 09*). Azbest se
koristio u kočionim oblogama za kamione do 2014. godine u Srbiji, pa se zbog toga
kočionim oblogama iz kamiona rukuje kao sa opasnim otpadom (što znači: izbegavati
proizvodnju prašine prilikom čišćenja kočnica i obezbediti adekvatno pakovanje za
kočione obloge). U garažama se redovno kao otpad proizvode i olovo-kiselinske
baterije (16 06 01*). One su opasan otpad (indeksni broj 16 06 01*), a u isto vreme su
uređene propisima o prevozu opasnih tereta. One se čuvaju odvojeno (u kontejnerima
koji ne propuštaju kiselinu, zaštićene od kratkog spoja i obeležene UN brojem 2794 i
etiketom za korozivne supstance iz klase 8).
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Kako u praksi razlikovati opasni od neopasnog otpada
18 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Tipični poslovi održavanja generišu i krpe kontaminirane uljem, praznu i polupraznu ambalažu
od boje, mineralnih ulja i rastvarača, male metalne i plastične delove, i slično. Ovoj vrsti otpada
mogu se pripisati različiti indeksni brojevi (najčešće su to opasni otpadi, ali nekada su i
neopasni), ako se sakupljaju odvojeno. Međutim, kako se generiše relativno mala količina
opasnog otpada, ovi otpadi se često sakupljaju zajedno kao „garažni otpad“, koji se raspoređuje
u grupu 15 02. Postoje srodne stavke 15 02 02* i 15 02 03. Ako se ove vrste otpada sakupljaju
odvojeno, tada
Kontejner sa neopasnim otpadom 15 02 03 ne sme da sadrži slobodne tečnosti ili
netretirane boje. Takođe, ne sme se osećati miris rastvarača. U suprotnom, otpad se
mora kao minimum smatrati zapaljivim (zbog sadržaja rastvarača) i ekotoksičnim (zbog
sadržaja mineralnog ulja).
Ako ima samo jedan kontejner za „garažni otpad“, njemu se uvek može pripisati
indeksni broj 15 02 02*.
Prilikom pregleda garaže/servisa, inspektor treba da se suredsredi na sledeće:
Da li se odvojeno sakupljaju opasni otpadi koji se tipično generišu u garaži/servisu (npr.
boje, rastvarači, mineralna ulja, itd.)?
Ako ne, može se pretpostaviti da mešani otpad (čak i ako se sakuplja kao otpad iz
domaćinstava u kanti za đubre javnog komunalnog preduzeća) mora da bude
klasifikovan kao opasan otpad 15 02 02*.
Da li se otpadno ulje (13 02 05*) drži odvojeno od drugih tečnih otpada (npr. kočione
tečnosti)?
U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, mešanje različitih vrsta opasnog otpada
dozvoljeno je samo pod posebnim uslovima i uz dozvolu za takav tretman. Mineralna
ulja (koja su klasifikovana u grupu 13 na listi otpada) i opasni telni otpadi (iz grupe 16
01) moraju se držati odvojeno. Odvojeno sakupljeno otpadno ulje može se reciklirati u
postupku R9 u novi proizvod od mineralnog ulja, dok se mešanje sa drugim tečnostima i
otpadima (na bazi vode) može koristiti samo kao sekundarno gorivo u postrojenjima sa
koinsineraciju (npr. u cementnim pećima). Čak i u ovom slučaju, mešavina je
problematična jer voda umanjuje kaloričnu vrednost, a smeša se može i razdvojiti u
tanku, pa odgovarajuće spaljivanje nije izvodljivo.
2.1.4.2 Otpadi iz građevinarstva i rušenja
Drugi primer je klasifikacija građevinskoh i otpada od rušenja zgrada. Građevinski i otpad od
rušenja nalazi se u poglavlju 17 liste. U zgradama se može naći veliki broj opasnih supstanci,
delom u samoj strukturi, a delom u ostacima od korišćenja zgrade. Pre rušenja objekata,
potrebno je ukloniti opasne komponente.
Najčešća zagađujuća materija u postojećim objektima je azbest koji se javlja u slobodnom ili
slabo vezanom azbestu u izolaciji, kao slabo vezani azbest u PVC podnim oblogama i kao
vezan u cementu u npr. fasadama i krovovima. Azbestni cement koji je intenzivno bio izložen
vremenskim prilikama vremenom počne da emituje slobodna vlakna nevezanog azbesta.
Uklanjanje azbesta ne treba vršiti bez obaveštavanja radne inspekcije. Uklanjanje slobodnog i
slabo vezanog azbesta (kao i azbestnog cementa koji je izložen vremenskim prilikama) zahteva
posebne mere predostrožnosti (npr. zatvaranje radnog područja uz filtriranje vazduha). Azbestni
cement mora se ručno uklanjati, uz izbegavanje bilo kakvog mehaničkog udara u ploče.
Slobodna vlakna moraju se uklanjati pre korišćenja industrijskog usisivača (filter klase za
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 19
kategoriju H u skladu sa EN 1822-1:2011). Radnici moraju da nose ličnu zaštitnu opremu (kao
minimum masku FFP3 u skladu sa SRPS EN 149:2013)
Sav azbest uklonjen sa gradilišta (kao i kontaminirana zaštitna odeća) mora se propisno
upakovati u obeleženu ambalažu (npr. veliki džakovi obeleženi sa a – azbest i UN 2590 (ili
2212).
Sav otpad koji sadrži azbest (kontaminirana zaštitna odeća, kontaminirana platika, azbestna
izolacija, azbestni cement) klasifikuje se kao opasan otpad.
Ostale tipično opasne komponente su npr. fluo cevi (indeksni broj 20 10 21*), eventualno
kondenzatori sa PDB koji su povezani sa uređajima za rasvetu sa fluo cevima (indeksni broj 17
09 02*). Fluerescentne cevi ne klasifikuju se kao opasni teret u prevozu. Međutim, potrebno je
obezbediti odgovarajuće pakovanje da bi se izbeglo lomljenje u prevozu (svaka cev sadrži
nekoliko miligrama žive i može da izazove relevantno zagađenje/opasnost). Kondenzatori sa
PCB moraju se upakovati i obeležiti kao opasni u prevozu ((UN 2315 ili 3151, klasa 9; npr.
upakovani u burad od 200 l testiranu po UN standardima).
Ostali opasni otpadi koji se mogu očekivati uključuju tankove za mineralna ulja (uključujući i uljni
talog) iz uređaja za centralno grejanje (tank može biti podveden pod indeksni broj 15 01 10*).
Talog/mulj se klasifikuje kao opasni otpad u grupu 16 07 08* (otpad od čišćenja tanka, koji
sadrži ulje) – UN 3082 klasa 9.
U poglavlju 17 postoji referenca za opasno drvo, indeksni broj 17 02 04*. Ovaj indeksni broj je
samo referenca za sve pozicije za opasan drvni otpad, staklo, plastiku i metale. U najvećem
broju slučajeva, odnosi se baš na drvo, bilo da se radi o drvetu impregniranom kreozotom (koje
se može naći u starijim fasadama ili krovnim konstrukcijama) ili o bojenom drvetu sa prozora i
vrata (obojenom olovnom farbom, najčešće belom).
Ostali opasni otpadi (npr. otpad sa živom, indeksni broj 17 09 01*) mogu se naći u veoma
specifičnim slučajevima (npr. kanalizacione cevi mogu da sadrže živu ako su u prošlosti kroz te
cevi proticale otpadne vode iz zubarske ili ordinacije za oralnu hirurgiju).
Prilikom inspekcije terena na kojem je obaljeno rušenje objekata, poseban fokus treba da bude
na bezbednom uklanjanju tih opasnih komponenti bili pre samog rušenja, ili u slučaju opasnog
drveta, odvajanje se može obavitinakon rušenja objekta.
Na gradilištu se mogu pojaviti i drugi opasni otpadi. Azbest i PCB više nisu u upotrebi, a s druge
strane, danas se u građevinarstvu koristi veliki broj hemikalija, tako da na gradilištu ima dosta
posuda pod pritiskom za pur penu, boje, zaptivke i slično. Ovi otpadi mogu se identifikovati kao
opasni preko etikete ili još češće iz bezbednosnog lista. Ovim otpadima mogu se pripisati
specifični indeksni brojevi iz npr. poglavlja 8 i 15 (15 01 10*). Na gradilištu se otpad umnogome
sakuplja pomešano, i tako sakupljenom otpadu treba pripisati indeksni broj 17 09 03*. Ovaj
indeksni broj je srodan broju 17 09 04 – ostali pomešani materijali, npr. neopasni izolacioni
materijali, plastika itd. Ako se opasna ambalaža (sa ostacima), hemikalije i slično ne odvajaju,
veoma je velika verovatnoća da će se ta „mešavina“ nemineralnih ostataka klasifikovati kao
opasan otpad 17 09 03* zbog mešanja sa opasnim otpadom.
Prilikom inspekcijskog nadzora, treba ispitati koji materijali su korišćeni. Ako se ostaci
klasifikovanih suptanci (boja, zaptivki, ulja, rastvarača, kiselina, itd.) ne sakupljaju odvojeno,
velika je verovatnoća da se mešavina mora klasifikovati kao opasan otpad.
2.1.4.3 Otpadi na dvorištima za stari gvožđe
Veći deo starog gvožđa kategoriše se u listi otpada kao neopasan otpad. Zbog toga neki
sakupljači starog gvožđa podnose zahtev za izdavanje dozvole samo za neopasni otpad.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Kako u praksi razlikovati opasni od neopasnog otpada
20 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Međutim, postoji nekoliko vrsta opasnog otpada koji se često sakupljaju (i tretiraju) na
dvorištima za staro gvožđe.
Ti otpadi su:
Otpadna vozila (16 01 04*)
Automobilske baterije (16 06 01*)
Opasna električna oprema (npr. transformatori sa uljem i uljni radijatori 16 02 13* ili 16
02 10*; oprema sa CFC 16 02 11*; električna oprema sa azbestom, npr. bojleri i slično
16 02 12*)
Cevi i prirubnice sa azbestnom izolacijom (17 06 01*)
Kablovi sa izolacijom (17 04 10*)
Osim otpadnih vozila, druge vrste mogu da se pojave i pomešane sa drugim starim gvožđem.
Ako se prilikom prijema na dvorištu ne sprovodi odgovarajuća kontrola, operater može tek
kasnije da otkrije prisustvo tih otpada. Ako nema dozvolu za sakupljanje i tretman takvog
otpada, u obavezi je da ga odvoji od ostalog, i da ga preda ovlašćenom operateru za
sakupljanje ili odlaganje. Međutim, kada se takav otpad tretira (npr. stara vozila se rasklapaju ili
se seče i odvaja staro gvožđe), mogu se generisati sledeći tokovi opasnog otpada:
Opasni delovi iz rasklapanja starih vozila (eksplozivne materije 16 01 10*; delovi sa
azbestom kao što su kočione obloge 16 01 11*; ostali opasni delovi 16 01 21*, auto
baterije 16 06 01*)
Opasni tečni otpadi (otpadna ulja 13 20 05*, benzin i dizel 13 07 01*; ulje sa PCB 13 03
01*; kočione tečnosti 16 01 13*; antifriz 16 01 14*)
Slobodni azbest i otpad koji sadrži azbest (17 06 01*)
Ostaci sa katranom (npr. papir) od odvajanja opasnih kablova (19 12 11*)
U slučaju ilegalnog tretmana, različiti opasni otpadi se najverovatnije ne sakupljaju odvojeno,
već se mešaju na nedozvoljen način. Takve mešavine mogu se najčešće vizuelno ili
organoleptički (miris) prepoznati. Čvrsti otpad kontaminiran uljem (tamnom svetlucavom
tečnošću), ili koji miriše na benzin, može se klasifikovati kao opasan otpad 19 02 04*.
Azbestni izolacioni materijal često ima sivi karton ili vlakna. Oni međutim nisu zapaljivi.
Kombinovani tečni otpadi smatraju se opasnim u svakom slučaju. Njima se pripisuju indeksni
brojevi 19 02 04* ili 19 02 08* (ako sadržaj vode nije veoma visok).
Ako se obavlja ilegalno rasklapanje ili odvajanje gvožđa, velika je verovatnoća da će se obaviti i
ilegalno odlaganje (naročito tečnih otpada). U tim slučajevima treba ispitati da li se tečnosti
odlažu u kanalizaciju (npr. pregledom šahtova; pažljivo, treba imati na umu da šahtovi mogu
sadržati toksične gasove ili manjak kiseonika. Svaki pregled treba obavljati uz korišćenje
zaštitne opreme (minimum bezbednosno uže) i tek posle ventilacije šahta) ili curi iz opreme.
Zato je potrebno izvršiti vizuelni pregled zaptivki. Zemljište u području u kojem je došlo do
curenja tečnog otpada može se klasifikovati kao 17 05 03* (dok se hemijskom analizom ne
dokaže da zemljište ne pokazuje opasne osobine).
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 21
2.2 Postupak izdavanja dozvole za upravljanje opasnim otpadom
Dozvole su obavezne za vršenje jedne ili više aktivnosti u oblasti upravljanja otpadom, u skladu
sa članom 59 Zakona o upravljanju otpadom za:
sakupljanje otpada;
transport otpada;
za sledeće vrste tretmana otpada:
skladištenje;
ponovno iskorišćenje;
odlaganje.
Integrisana dozvola može se izdati operateru za obavljanje nekoliko aktivnosti.
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine nadležno je za izdavanje dozvola za:
sakupljanje, transport, tretman, skladištenje, ponovno iskorišćenje i odlaganje opasnog
otpada,
tretman inertnog otpada i neopasnog otpada insineracijom,
tretman otpada u mobilnom postrojenju.
Lokalnoj samoupravi je povereno izdavanje dozvola za sakupljanje, transport, tretman,
skladištenje, ponovno iskorišćenje i odlaganje inertnog i neopasnog otpada u području njene
nadležnosti.
Gradu Beogradu je povereno izdavanje dozvola za sakupljanje, transport, tretman, skladištenje,
ponovno iskorišćenje i odlaganje otpada za sve aktivnosti na teritoriji Belgrada i za sva
postrojenja za koja građevinsku dozvolu izdaje Grad Beograd.
Dozvole za sakupljanje, transport, tretman, skladištenje, ponovno iskorišćenje i odlaganje
inertnog i neopasnog otpada na teritoriji više lokalnih samouprava izdaje Ministarstvo
poljoprivrede i zaštite životne sredine, a na teritoriji autonomne pokrajine, nadležni organ
autonomne pokrajine.
Autonomnoj pokrajini povereni su poslovi izdavanja dozvola za sakupljanje, transport, tretman,
skladištenje, ponovno iskorišćenje i odlaganje otpada za sve aktivnosti na teritoriji autonomne
pokrajine i za sva postrojenja za koja građevinsku dozvolu izdaje nadležni organ autonomne
pokrajine.
2.3 Inspekcijski nadzor u oblasti upravljanja opasnim otpadom
Inspekcija za zaštitu životne sredine ima specifične nadležnosti za kontrolu i nadzor nad
primenom propisa u oblasti upravljanja otpadom u Srbiji.
U skladu sa članom 85 Zakona o upravljanju otpadom, inspektor u vršenju inspekcijskog
nadzora ima sledeća prava i obaveze:
sprovođenje i ažuriranje planova upravljanja otpadom i programa prevencije stvaranja
otpada (npr. u IPPC postrojenjima);
sprovođenje i ažuriranje radnog plana postrojenja za upravljanje otpadom;
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
22 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
upotrebu i korišćenje odgovarajućih tehnologija i efikasnog korišćenja sirovina i
energije;
upravljanje otpadom u postrojenjima koja stvaraju otpad, primenu mera i postupaka za
smanjenje njegovih količina ili opasnih svojstava, klasifikaciju, sakupljanje, transport,
tretman, odnosno skladištenje, ponovno iskorišćenje i odlaganje;
tehničke karakteristike i kapacitete, organizaciju i rad postrojenja za upravljanje
otpadom, uključujući monitoring, metode tretmana i mere predostrožnosti u skladu sa
uslovima utvrđenim u dozvoli;
ispunjenost uslova za izgradnju i rad postrojenja za tretman, odnosno skladištenje,
ponovno iskorišćenje i odlaganje otpada;
postupanje sa otpadom u toku njegovog sakupljanja i transporta, odnosno u toku
njegovog kretanja;
postupanje sa otpadom u prekograničnom kretanju na poziv carinskih službenika;
ispunjenost uslova za rad, posebno nadzor lokacije pre otpočinjanja operacija
odlaganja radi utvrđivanja ispunjenosti uslova iz dozvole, kao i zatvaranje i rekultivaciju
postojećih deponija otpada i nadzor nad deponijom posle njenog zatvaranja u periodu
od najmanje 30 godina;
postupak klasifikacije, skladištenja, pakovanja, obeležavanja i transporta opasnog
otpada, u skladu sa ovim i drugim zakonom;
postupanje sa otpadom u skladu sa propisanim obavezama upravljanja posebnim
tokovima otpada;
primenu propisanih mera i postupaka za sprečavanje udesa i u slučaju udesa;
propisane zabrane i ograničenja;
rad lica odgovornog za upravljanje otpadom i kvalifikovanog lica odgovornog za stručni
rad u postrojenju za upravljanje otpadom;
vođenje i čuvanje propisane evidencije sa podacima o poreklu, odredištu, tretmanu,
vrsti i količini otpada;
sprovođenje drugih propisanih mera i postupaka upravljanja otpadom.
U skladu sa članom 86 Zakona o upravljanju otpadom, inspektor je ovlašćen da:
naredi sprovođenje plana upravljanja otpadom i programa prevencije stvaranja otpada
i njihovo ažuriranje, odnosno revidiranje;
naredi zajedničko obezbeđivanje i sprovođenje upravljanja otpadom na teritoriji
jedinica lokalne samouprave;
naredi sprovođenje radnog plana postrojenja za upravljanje otpadom i njegovo
ažuriranje;
zabrani korišćenje tehnologije i rad postrojenja koja ne ispunjavaju uslove za
smanjenje nastajanja otpada i efikasno korišćenje sirovina;
naredi proizvođaču proizvoda koji posle upotrebe postaje opasan otpad da taj otpad
preuzme bez naknade ili da tu obavezu prenese na lice ovlašćeno za upravljanje
opasnim otpadom, u skladu sa ovim zakonom;
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 23
naredi proizvođaču otpada da izvrši klasifikaciju otpada i pribavi dokaze o
karakterizaciji otpada, odnosno upotrebnoj vrednosti reciklabilnog materijala;
naredi proizvođaču, odnosno vlasniku i/ili drugom držaocu otpada, odvojeno
sakupljanje otpada u skladu sa potrebama budućeg tretmana;
naredi proizvođaču otpada da preda otpad pravnom licu ili preduzetniku koje je
ovlašćeno za upravljanje otpadom, ako nije u mogućnosti da organizuje postupanje sa
otpadom u skladu sa ovim zakonom;
naredi proizvođaču otpada da vodi i čuva propisane evidencije, licu koje vrši promet da
dostavlja podatke o vrsti i količini otpada, uključujući i sekundarne sirovine koje su
stavljene u promet;
naredi proizvođaču otpada da odredi lice odgovorno za upravljanje otpadom;
zabrani svako kretanje otpada suprotno uslovima u dozvoli izdatoj u skladu sa ovim
zakonom;
zabrani obavljanje poslova posredovanja u upravljanju otpadom, odnosno trgovine
otpadom licu koje nije upisano u registar posrednika u upravljanju otpadom, odnosno
registar trgovaca otpadom, odnosno naredi obavljanje poslova u skladu sa ovim
zakonom;
zabrani tretman otpada suprotno uslovima iz dozvole;
zabrani rad postrojenja i upotrebu opreme za tretman otpada koja se ne koristi u
skladu sa tehničkim uputstvom;
zabrani tretman otpada ako otpad nije obezbeđen i zaštićen od rasipanja i
procurivanja;
zabrani prijem i odlaganje otpada na deponiji suprotno uslovima u izdatoj dozvoli;
naredi sprovođenje mera kojima se obezbeđuje zaštita životne sredine na deponiji u
skladu sa zakonom;
naredi sprovođenje rekultivacije deponije posle njenog zatvaranja i nadzor nad
deponijom u periodu od najmanje 30 godina, u cilju smanjenja rizika po zdravlje ljudi i
životnu sredinu;
naredi pravnom licu i preduzetniku koje obavlja poslove upravljanja otpadom u skladu
sa ovim zakonom, određivanje kvalifikovanog lica odgovornog za stručni rad u
postrojenju za upravljanje otpadom;
naredi pravnom licu i preduzetniku koje obavlja poslove upravljanja otpadom u skladu
sa ovim zakonom vođenje i čuvanje propisanih evidencija;
zabrani izgradnju i rad postrojenja za upravljanje otpadom koje ne ispunjava tehničke i
druge uslove propisane ovim i drugim zakonom;
zabrani tretman, odnosno skladištenje, ponovno iskorišćenje ili odlaganje otpada van
postrojenja za upravljanje otpadom koje ima dozvolu;
naredi licu koje vrši sakupljanje, odnosno transport otpada da otpad sakuplja od
proizvođača ili vlasnika i/ili drugog držaoca i da ga transportuje do postrojenja koje ima
dozvolu za upravljanje otpadom, odnosno do centra za sakupljanje, transfer stanice ili
postrojenja za tretman odnosno ponovno iskorišćenje ili odlaganje;
naredi licu koje vrši sakupljanje i/ili transport otpada da obezbedi odvojen prevoz
različitih vrsta otpada, naročito opasnog otpada;
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
24 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
zabrani sakupljanje i/ili transport opasnog otpada sa drugim otpadom;
zabrani utovar i transport otpada ako se ne obavlja u zatvorenom vozilu, kontejneru ili
na drugi odgovarajući način koji onemogućava rasipanje ili ispadanje otpada prilikom
transporta, utovara ili istovara;
naredi prevozniku otpada da, u slučaju zagađenja nastalog tokom transporta, izvrši
čišćenje i dovođenje zagađenog područja u zadovoljavajuće stanje;
zabrani transport opasnog otpada bez propisane dokumentacije;
zabrani skladištenje otpada na mestima koja nisu tehnički opremljena za privremeno
čuvanje otpada i/ili nemaju dozvolu za skladištenje, kao i ako je istekao propisani
period skladištenja;
naredi licu da ukloni uskladišteni otpad kada otpad skladišti na mestu za koje ne
poseduje dozvolu za skladištenje otpada, kao i ako je istekao propisani period
skladištenja, odnosno period na koji je dozvola za skladištenje izdata;
zabrani tretman otpada suprotno uslovima u izdatoj dozvoli;
zabrani rad postrojenja i korišćenje opreme za tretman otpada za koje nije dobijena
dozvola;
zabrani rad mobilnog postrojenja za tretman otpada koje nema dozvolu;
naredi odvojeno sakupljanje, skladištenje i tretman sekundarnih sirovina;
zabrani fizičko-hemijski i hemijski tretman otpada koji se vrši suprotno odredbama
ovog zakona;
zabrani biološki tretman otpada suprotno uslovima u izdatoj dozvoli;
zabrani termički tretman otpada suprotno uslovima u izdatoj dozvoli;
zabrani rad deponije koja ne ispunjava propisane tehničke, tehnološke i druge uslove i
zahteve;
zabrani odlaganje otpada koji nije prethodno podvrgnut tretmanu i odlaganje opasnog
otpada sa drugim vrstama otpada na istoj lokaciji, odnosno deponiji;
zabrani mešanje komunalnog otpada sa opasnim otpadom;
zabrani odlaganje komunalnog otpada suprotno zakonu i uslovima u izdatoj dozvoli;
naredi selekciju radi reciklaže i sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava;
zabrani sakupljanje, transport, tretman, odnosno skladištenje, ponovno iskorišćenje i
odlaganje opasnog otpada koji nije obeležen i upakovan na način kojim se obezbeđuje
minimalan uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu;
zabrani mešanje različitih vrsta opasnog otpada, osim pod nadzorom kvalifikovanog
lica i u postupku tretmana opasnog otpada;
zabrani odlaganje opasnog otpada bez prethodnog tretmana kojim se značajno
smanjuju opasne komponente i njihova svojstva, masa i zapremina;
zabrani razblaživanje opasnog otpada radi ispuštanja u životnu sredinu;
zabrani kretanje otpada bez Dokumenta o kretanju otpada, odnosno Dokumenta o
kretanju opasnog otpada;
zabrani svaku radnju ili akt kojim se upravlja posebnim tokovima otpada suprotno
ovom zakonu;
Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 25
naredi proizvođaču i uvozniku, odnosno vlasniku i/ili drugom držaocu otpada primenu
ili izvršenje posebnih mera upravljanja tokovima otpada propisanih ovim zakonom;
zabrani sakupljanje i transport otpada izvan teritorije za koju je izdata dozvola;
zabrani uvoz, izvoz i tranzit otpada koji se obavlja suprotno odredbama ovog i drugog
zakona;
naredi licu koje ima dozvolu za upravljanje otpadom primenu i sprovođenje mera
propisanih za slučaj udesa;
naredi licu koje ima dozvolu za upravljanje otpadom dostavljanje odgovarajućih
podataka i izveštaja u skladu sa ovim zakonom;
naloži proizvođaču i uvozniku proizvoda koji posle upotrebe postaju posebni tokovi
otpada da vodi i čuva dnevnu evidenciju i dostavi godišnji izveštaj;
zabrani svaku radnju ili akt protivan odredbama ovog zakona;
naredi izvršenje drugih propisanih obaveza u određenom roku.
2.4 Pravila izveštavanja o opasnom otpadu
Proizvođač, vlasnik ili drugi držalavc otpada u obavezi je da vodi dnevnu evidenciju o otpadu i
da podnosi redovne godišnje izveštaje Agenciji za zaštitu životne sredine.
Pravna lica, odnosno preduzetnici koji učestvuju u prometu otpadom u obavezi su da Agenciji
dostavljaju podatke o vrsti i količini otpada, uključujući i sekundarne sirovine koje se stavljaju na
tržište, na propisan način.
Proizvođač i uvoznik proizvoda koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada u obavezi je
da vodi dnevnu evidenciju o količinama i vrstama proizvedenih i uvezenih proizvoda, odnosno,
u obavezi je da podnosi redovne godišnje izveštaje Agenciji za zaštitu životne sredine.
Izveštam mora da sadrži podatke o:
vrsti, količini, poreklu, karakterizaciji i klasifikaciji, sastavu, skladištenju, transportu,
uvozu, izvozu, tretmanu, ponovnom iskorišćenju i odlaganju proizvedenog otpada, kao i
o otpadu kojeg je prihvatilo postrojenje za upravljanje otpadom.
Proizvođač, vlasnik i/ili drugi držalac otpada, uključujući proizvođača i uvoznika proizvoda koji
nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada i operatera na deponiji čuvaju osnovna
dokumenta (evidencije, izveštaje i dr.) najmanje pet godina, osim ukoliko nije drugačije
propisano ovim zakonom i posebnim propisom.
Agencija čuva originale izveštaja o otpadu najmanje 25 godina za potrebe statistike Republike
Srbije o proizvodnji otpada.
Agencija jednom godišnje, najkasnije do 31. maja tekuće godine, kao i, po potrebi, odnosno na
zahtev, dostavlja podatke ministarstvu.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Praksa upravljanja posebnim tokovima opasnog otpada
26 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
2.5 Praksa upravljanja posebnim tokovima opasnog otpada
2.5.1 Šta uraditi u vanrednoj situaciji u kojom imamo i opasan otpad
Upravljanje opasnim otpadom, uključujući i skladištenje na mestu nastanka, i transport opasnog
otpada uvek nose određeni rizik. Ti rizici uključuju povređivanje lica (toksični ili korozivni otpadi),
zagađenje životne sredine (zemljište i voda, uključujući i podzemne vode), požar i oslobađanje
toksičnih gasova u požaru. Vreme za reagovanje na udes i smanjenje curenja (opasnog) otpada
može da bude veoma ograničeno. Stoga osnovni princip predstavlja adekvatna priprema pre
nego što do nesreće dođe.
Velika postrojenja su pokrivena propisima kojima se u Srbiji implementira SEVESO III
Direktiva18
. Međutim, kada je reč o manjim postrojenjima, ovo pitanje može se rešiti tako
izradom specifičnih koncepata upravljanja otpadom koje izrađuje kompanija za svoje aktivnosti,
a ti koncepti mogu da uključe i procedure za reagovanje u slučaju vanredne situacije.
Organi vlasti takođe treba da budu spremni za reagovanje u slučaju vanredne situacije.
Priprema pre nego što do udesa dođe uključuje između ostalog sledeće
Listu relevantnih telefonskih brojeva/kontakt podataka (npr. Ministarstva poljoprivrede i
zaštite životne sredine – tačnije Sektora za inspekcijski nadzor, naročito Odeljenja za
velike hemijske udese i hemikalije i biocidne proizvode, Odeljenja za kontrolu
upravljanja otpadom, Odeljenja za zaštitu zemljišta, podzemnih i površinskih voda i
Odeljenja za zaštitu životne sredine u oblasti ribljeg fonda, zatim vatrogasne službe,
hitne pomoći, građevinskih firmi koje obezbeđuju kontejnere, kopače i drugu tehničku
opremu, sakupljača opasnog otpada koji mogu da obezbede skladišni prostor, vlasti iz
okolnih područja, i slično).
Informacije o relevantnim kompanijama/postrojenjima koji proizvode/postupaju sa
opasnim otpadom (listu komapnija na teritoriji pod nadležnošću relevantnog organa
uprave može da posluži u vanrednim situacijama, kao i za potrebe redovnog
inspekcijskog nadzora).
Plan zaštite od udesa za različite situacije (izlivanje opasnih supstanci, požar, područje
koje treba obezbediti, npr. u slučaju poplave kako bi se izbeglo zagađenje životne
sredine). Lokalne vlasti treba da nastoje da sarađuju u pripremi plana reagovanja u
slučaju udesa i da redovno razmenjuju informacije.
Mapu područja sa referencama naročito osetljivih lokacija (npr. površinskih voda,
naselja) u kojem može da dođe do udesa, i gde se jasno vidi mogući uticaj na osetljive
lokacije.
Samozaštitu tima u odgovoru na vanrednu situaciju, što predstavlja visok prioritet. Pod
tim se podrazumeva dostupnost obavezne zaštitne opreme na lageru (odeće, šlemova,
naočara, filter maski).
Ukoliko dođe do vanredne situacije, potrebno je prikupiti što je više moguće informacija (o kojoj
vrsti udesa je reč – izlivanje požar, rizik od požara, itd; koje vrste otpada i hemikalija učestvuju u
udesu; već nanesene povrede; okolna postrojenja ili naselja koja mogu da pretrpe uticaj udesa).
Na osnovu prikupljanih informacija, treba gde god je izvodljivo raditi u skladu sa planom akcije.
Osnovni prioritet he sprečavanje izlivanja.
18
Relevantne informacija o SEVESO III Direktivi i njenoj implementaciji u Srbiji, mogu se naći na
http://ippcserbia.org/srp/simp/dokumenta.html
Vanredne situacije Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 27
Posle vanredne situacije (čak i bez nanesene štete životnoj sredini ili zdravlju ljudi), potrebno je
izvršiti analizu događaja i odgovora na udes.
Koji je bio razlog? Kako se može izbeći ponavljanje događaja?
Da li postoji druga kompanija/lokacija sličnog rizika? Šta se može uraditi da se smanji
rizik od udesa?
Da li je odgovor bio adekvatan? Koje procedure treba prilagoditi ili poboljšati?
Nalaze treba razmeniti sa drugim lokalnim organima kako bi im se pomoglo u poboljšanju
pripreme za odgovor na udes.
2.5.2 Radni plan kompanije za upravljanje otpadom
Na osnovu člana 15 Zakona o upravljanju otpadom, svako IPPC postrojenje treba da pripremi i
donese plan upravljanja otpadom. Taj plan treba između ostalog da sadrži dokumentaciju o
proizvedenom otpadu, merama za smanjenje proizvodnje otpada i za smanjenje opasnih
osobina proizvedenog otpada, načinu razdvajanja, skladištenja i prerade otpada radi ponovnog
iskorišćenja, merama koje treba usvojiti u cilju sprečavanja požara, eksplozija i zaštite ljudskog
zdravlja i životne sredine. Ovaj plan za IPPC postrojenja predstavlja deo obavezne
dokumentacije koja se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole. Ovaj plan ažurira se na svake
tri godine.
U skladu sa članom 16 Zakona o upravljanju otpadom, postrojenja za tretman otpada u obavezi
su da pripreme radni plan umesto plana upravljanja otpadom koji se izrađuje u skladu sa
članom 15. Taj radni plan sadrži opis lokacije, opreme i postupaka koji se primenjuju u
poslovima upravljanja otpadom. Pored toga, radni plan pokriva i kontrolu emisija/zagađenja,
minimizaciju proizvodnje otpada u radnom procesu i propisuje evidenciju koju treba uredno
voditi. U slučaju deponija, radni plan takođe uključuje i fazu sanacije posle zatvaranja deponije.
Kako samo veća postrojenja imaju obavezu pribavljanja integrisane dozvole, ti planovi
upravljanja otpadom, odnosno radni planovi se obično izrađuju u saradnji sa izvršnom
kancelarijom za tehničke poslove koja priprema plan izgradnje postrojenja.
Međutim, na osnovu člana 26 Zakona o upravljanju otpadom, proizvođači otpada koji proizvedu
više od 100 t neopasnog ili više od 200 kg opasnog otpada gosišnje u obavezi su da pripreme
plan upravljanja otpadom (plan kompanije u skladu sa članom 15). Minimalna količina od 200 kg
godišnje znači obavezu primene člana 26.
Na primer, auto servisi/garaže redovno proizvode sledeće vrste opasnog otpada:
otpadno ulje 13 02 05*, filteri za ulje 16 01 07*, tečnost iz kočnica 16 03 01*, ambalaža sa
opasnim ostacima 15 01 10* (boje, zaptivke, itd.), olovo-kiselinske baterije 16 08 01*, itd.
Male radionice mogu još da proizvedu i opasne otpade 12 01 06*, 12 01 14*, 12 01 20* kao i 15
01 10* (boje, zaptivke, itd.).
U slučaju malih kompanija često nedostaju resursi za izradu pouzdanog radnog plana za
upravljanje otpadom. Zbog toga se izrada ovog plana može doživeti kao ništa drugo do
administrativno opterećenje. Međutim, dobar radni plan može da dovede do ne samo smanjenja
proizvodnje (opasnog otpada), već i do smanjenja troškova i boljeg iskorišćenja resursa, ili
može da rezultira dragocenom ponovnom upotrebom proizvedenih ostataka. Dakle, kompanije
treba da ulože u obrazovanje lica odgovornih za upravljanje otpadom i da sarađuju sa drugim
kompanijama i reciklerima kako bi se našla rešenja koja najbolje odgovaraju njihovoj kompaniji.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Radni plan za upravljanje otpadom u preduzećima
28 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Radni plan kompanije treba da započne analizom sirovina i pomoćnih materija koje se koriste u
proizvodnji. Takođe treba analizirati i sam radni proces.
Koji materijali se mogu zameniti ili manje opasnim ili bolje reciklabilnim materijalima?
Koje materijale treba držati odvojeno da bi se obezbedila reciklaža?
Kojom promenom radnog procesa bi se smanjila proizvodnja (opasnog otpada), kroz
npr. poboljšanje vremena upotrebe supstanci/alata?
Na primer, ako se u proizvodnji koristi strug, da li se strugotina može odvojiti od ulja
(gravitacionom separacijom) i učinit idostupnom za reciklažu?
Da li se vreme zamene mašinskog ulja može produžiti filtracijom i skladištenjem u
zatvorenom uređaju preko noći (u kontaktu sa vazduhom, mašinsko ulje oksidira, čime
se umanjuje njegov kvalitet. Skladištenje u zatvorenom uređaju preko noći može da
produži vreme upotrebe za više od 50% u mnogim slučajevima)?
Da li se vrši odvajanje papira, plastike itd. (iz kancelarija)?
Da li se odvojenim sakupljanjem različitih vrsta otpadnog metala poboljšava kvalitet
materijala za reciklažu?
…….
Ponovna upotreba sakupljenih materijala takođe zavisi od sakupljača/reciklera u lancu. Zbog
toga je potrebno kontaktirati različite sakupljače otpada da bi se saznalo za koju vrstu (posebno
sakupljenog) materijala postoji potražnja na tržištu sekundarnih sirovina. Treba napomenuti da
se situacija na tržištu može promeniti i da je zato potrebno vršiti redovno ažuriranje radnog
plana kompanije da bi se našle najbolje opcije dostupne u tom trenutku.
Radni plan kompanije treba da se bavi i aspektima bezbednosti. To se može odnositi na
specifične procese i hemikalije koje se koriste. Na primer, odmašćivanje se može vršiti
rastvaračima (zapaljivi, delimično toksični) ili parom. Radni plan treba takođe da pokrije i
skladištenje (opasnog) materijala, protivpožarnu zaštitu, zdravlje i bezbednost na radu, kao i
plan zaštite od udesa. Na primer, treba izvršiti procenu skladišta zapaljivog materijala.
Postavljaju se pitanja: Da li postoji potencijalni izvor paljenja? Da li se može smaniti rizik od
požara (zatvoreno skladište iza vatrootpornih vrata, sistem za detekciju požara, obezbeđivanje
odgovarajućih protivpožarnih aparata itd.)? Da li je neophodno/izvodljivo ograničiti količinu
materijala u skladištu (da se ograniči požarno opterećenje)?
Sveobuhvatni radni plan kompanije treba da bude „živi dokument“ i treba ga redovno pregledati
i po potrebi prilagođavati.
2.5.3 Zadaci lica kvalifikovanog i odgovornog za aktivnosti upravljanja otpadom
U skladu sa članom 26 Zakona o upravljanju otpadom, svaki proizvođač otpada u obavezi je da
imenuje lice odgovorno za upravljanje otpadom. To lice odgovorno je za
izradi nacrt plana upravljanja otpadom i organizuje njegovo sprovođenje;
predlaže mere prevencije, smanjenja, ponovnog iskorišćenja i reciklaže otpada (npr.
preko plana upravljanja otpadom u kompaniji);
prati sprovođenje zakona i drugih propisa o upravljanju otpadom;
izveštava organe upravljanja.
Zadaci i dužnosti stručnog lica Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 29
Licu odgovornom za upravljanje otpadom se u vršenju ovih poslova preporučuje da pripremi
valjanu dokumentaciju za sve aktivnosti (dakle, ako se promenilo lice odgovorno za upravljanje
otpadom, njegovom nasledniku je potrebno preneti sve relevantne informacije).
U skladu sa članom 88 Zakona o upravljanju otpadom, odgovornom licu se može izreći znatna
novčana kazna (100.000 do 200.000 dinara) za kršenje relevantnih odredbi Zakona o
upravljanju otpadom.
Kako je i opisano u odeljku 2.5.3, priprema i sprovođenje plana upravljanja otpadom u kompaniji
je tekuća aktivnost koja pre svega iziskuje opsežno znanje o aktivnostima koje se realizuju u
kompaniji. Kompanija bi trebalo da omogući redovne obuke i specijalizaciju odgovornog lica u
oblasti upravljanja otpadom. Odgovorno lice treba da održava neprestani kontakt sa nadležnim
organima i operaterima za odlaganje otpada u lancu upravljanja, kako bi bilo u toku sa
izmenama zakona i aktuelnim kretanjima u oblasti reciklaže otpada.
Veliki broj institucija objavljuje na internetu materijal za obuku (vebinari, smernice, itd.),
uključujući i internet materijale Sekretarijata Bazelske konvencije i ISWA (Međunarodno
udruženje za upravljanje čvrstim otpadom).
http://www.basel.int/Implementation/TechnicalAssistance/WebinarsLibrary/tabid/4211/Default.aspx
http://www.iswa.org/media/publications/knowledge-base/
2.5.4 Zadaci/dužnosti lica kvalifikovanog i odgovornog za transport otpada
U skladu sa članom 45 Zakona o upravljanju otpadom, svaki prevoz otpada (osim otpada iz
domaćinstava) mora da bude praćen dokumentom o kretanju otpada (koji sadrži podatke o
količini i vrsti otpada koji se prevozi). Proizvođač, vlasnik ili drugi držalac otpada klasifikuje
otpad pre početka njegovog kretanja. Prevoznik mora da ima dozvolu za prevoz otpada u
skladu sa članom 59 Zakona o upravljanju otpadom.
Osim toga, u skladu sa članom 28 Zakona o upravljanju otpadom, transport otpada vrši se ne
samo u skladu sa dozvolom za prevoz otpada (izdate u skladu sa članom 59 Zakona o
upravljanju otpadom), već i u skladu sa relevantnim propisima za prevoz opasnih tereta
(ADR/RID/ADN itd.). Sporazum ADR je u Srbiji implementiran Zakonom o prevozu opasnog
tereta (Službeni glasnik RS, br. 88/10).
U skladu sa ADR, postoji podeljena odgovornost pošiljalaca (kompanije ili lica koje vrši prevoz u
svoje ime ili u ime i za račun trećih lica), pakera (kompanije ili lica koje vrši pakovanje i
obeležavanje opasnog tereta), punilaca (lica koje puni opasni teret u mobilni tank ili kontejner),
utovarivača (lica koje opasni teret utovara u prevozno sredstvo), vozača ili prevoznika (lica ili
kompanije koja pruža usluge prevoza). Kompanija koja pruža usluge prevoza opasnih tereta
mora da imenuje odgovorno lice u skladu sa zakonom u primeni.
Kvalifikovano lice odgovorno za prevoz otpada može da deluje u skladu sa oba propisa
(Zakonom o upravljanju otpadom i ADR). Odgovorno lic u obavezi je da ispravno klasifikuje
otpad u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji i ispitivanju otpada (odnosno, da otpadu dodeli
odgovarajući indeksni broj u skladu sa Aneksom 1 Pravilnika). Ako je za pravilnu klasifikaciju
potrebno izvršiti ispitivanje, otpad se šalje na analizu ovlašćenoj instituciji u skladu sa
Pravilnikom o klasifikaciji i ispitivanju otpada. Kada su dostupne nepotpune informacije, a
ispitivanje otpada nije opcija, otpad se mora klasifikovati po principu najgoreg mogućeg
scenarija, što znači da se otpad klasifikuje u srodnu stavku ali kao opasni otpad (sve dok se
analizom ili drugim podatkom ne dokaže da otpad ne pokazuje opasne osobine).
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Zadaci i dužnosti stručnog lica
30 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
U slučaju opasnog tereta, i u skladu sa ADR, bira se odgovarajući UN broj (Aneks A ADR), a
otpad se mora upakovati u ambalažu ispitanu prema UN standardima, i obeležiti u skladu sa
Aneksom A ADR sporazuma (ili na drugi prikladan način u skladu sa specijalnim odredbama).
Kako se ADR ažurira svake dve godine, odgovorno lice je u obavezi da pomno prati promene
propisa. Nadležni organ za propise of prevozu opasnih tereta je Ministarstvo saobraćaja,
građevinarstva i infrastrukture. Aktuelne informacije o ADR sporazumu dostupne su preko linka
na naslovnoj stranici ovog ministarstva19
.
U većini slučajeva, otpad koji se klasifikuje kao opasan teret u skladu sa ADR je i opasni otpad
(litijumske baterije su izuzetak jer se klasifikuju kao neopasni otpad u grupu 16 06 05 ostale
batrije i akumulatori). S druge strane, opasni otpad nije uvek i opasni teret u skladu sa
propisima o transportu. Naime, otpad koji pokazuje osobine samo H4 i H5 nije uvek predmet
ADR. Otpad koji pokazuje H7, H10 ili H11 najčešće nije pokriven (izuzeci su azbest i PCB, oba
klasifikovana u klasu 9 ADR). Toksične supstance (opasne osobine H6) su u principu pokrivene
klasom 6.1 ADR. Međutim, kako se primenjuju različiti načini ispitivanja i granične vrednosti,
nisu svi otpadi klasifikovani kao toksični pokriveni ADR sporazumom.
19
Referenca za prevoz opasnih tereta: http://www.utot.gov.rs/
Ilegalno odlaganje opasnog građevinskog i otpada od rušenja Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 31
2.6 Rešavanje konkretnih problema
2.6.1 Ilegalno odlaganje (odbacivanje) opasnog građevinskog i otpada od rušenja (građevinski i otpad od rušenja)
Građevinski i otpad od rušenja nastaje u aktivnostima izgradnje zgrada i drugih infrastrukturnih
objekata, prilikom potpunog ili delimičnog rušenja zgrada i drugih infrastrukturnih objekata, u
planiranju i održavanju puteva. Ako se ne razdvaja na mestu nastanka, građevinski i otpad od
rušenja može da sadrži određene količine opasnog otpada čije mešanje predstavlja rizik za
životnu sredinu i ometa reciklažu.
Teško je definisati specifični procentualni sastav građevinskog i otpada od rušenja jer on varira
od gradilišta do gradilišta. Sasvim je izvesno da postoje znatne razlike između sastava
građevinskog i otpada od rušenja.
Glavne opasne komponente u građevinskom i otpadu od rušenja su:
azbest – nalazi se u izolaciji, krovovima i pločicama, kao i u vatrootpronim zaptivkama;
boje na bazi olova – nalaze se u krovnim konstrukcijama, pločicama i električnim
kablovima;
fenoli – nalaze se u premazima na bazi smole, lepkovima i drugim materijalima;
polihlorovani bifenili (PCBs) – nalaze se često u zaptivkama spojeva i
bojama/premazima inhibitorima plamena, kao i u električnim instalacijama;
policiklični aromatizovani ugljovodonici (PAHs) – često se nalaze u krovnom felcu i u
podovima, između ostalog (nalaze se u velikom broju proizvoda)
živa – može se naći u rasveti.
Postoje zakonske obaveze na nacionalnom nivou koje su od izuzetnog značaja za upravljanje
opasnim građevinskim i otpadom od rušenja:
Član 5 Zakona o definiše opasan otpad kao otpad koji po svom poreklu, sastavu ili koncentraciji
opasnih materija može prouzrokovati opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi i ima najmanje
jednu od opasnih karakteristika utvrđenih posebnim propisima, uključujući i ambalažu u koju je
opasan otpad bio ili jeste upakovan.
Istim članom definisa je građevinski i otpad od rušenja kao otpad koji nastaje u toku obavljanja
građevinskih radova na gradilištima ili pripremnih radova koji prethode građenju objekata, kao i
otpad nastao usled rušenja ili rekonstrukcije objekata, a obuhvata neopasan i opasan otpad od
građenja i rušenja, i to:
neopasan otpad od građenja i rušenja koji ne sadrži opasne materije, a koji je po svom
sastavu sličan komunalnom otpadu (reciklabilan, inertan i dr.),
opasan otpad od građenja i rušenja koji zahteva posebno postupanje, odnosno koji
ima jednu ili više opasnih karakteristika koje ga čine opasnim otpadom (otpad koji
sadrži azbest, otpad sa visokim sadržajem teških metala i dr.) na koje se primenjuju
posebni propisi.
Centar za sakupljanje je mesto određeno odlukom opštine, grada, odnosno grada Beograda
(jedinica lokalne samouprave), na koje građani donose otpad i kabasti otpad (nameštaj i bela
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Ilegalno odlaganje opasnog građevinskog i otpada od rušenja
32 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
tehnika, baštenski otpad, materijal pogodan za reciklažu, uključujući i opasan otpad iz
domaćinstva, koji može da podrazumeva i opasan otpad kojeg proizvode pojedinci u poslovima
izgradnje ili rušenja u svojim domaćinstvima).
U članu 6 data je hijerarhija upravljanja otpadom:
prevencija;
priprema za ponovnu upotrebu;
reciklaža;
ostale operacije ponovnog iskorišćenja (ponovno iskorišćenje u cilju dobijanja energije
i dr.);
odlaganje.
Međutim, u ovom članu takođe se kaže da kada je reč o opasnom otpadu, odstupanje od
hijerarhije može se zahtevati kada je takva radnja opravdana životnim ciklusom, uzevši u obzir
opšti uticaj na proizvodnju i upravljanje tim otpadom. Takođe se mora imati na umu da je za
neke tokove otpada jedini predviđeni način zbrinjavanja odlaganje (odlaganje azbesta na
deponije, insineracija otpada koji sadrži PCB u za to pogodnim pećima, itd.).
Može se zaključiti da postoji obaveza da se građevinski i otpad od rušenja kojeg proizvedu u
poslovima izgradnje, obnove, renoviranja i rušenja u svojim domaćinstvima prebacuje u centre
za sakupljanje u skladu sa članom 43 Zakona o upravljanju otpadom, čime se od domaćinstava
zahteva da svoj opasni otpad (npr. boje, lakove, itd.) predaju centrima za sakupljanje otpada iz
domaćinstava ili licu ovlašćenom za sakupljanje opasnog otpada.
Građevinski i otpad od rušenja kojeg proizvedu kompanije zbrinjava proizvođač. Otpad se
odvaja na mestu nastanka, a svaki tok se predaje operaterima ovlašćenim za upravljanje
otpadom na dalji tretman u skladu sa hijerarhijom otpada. Ruševine se mogu lako reciklirati ako
nisu kontaminirane opasnim supstancama. Opasni otpad, uključujući i ambalažu opasnih
hemikalija, zahteva rukovanje s posebnom pažnjom kao i specijalizovani tretman.
Ako građevinski i otpad od rušenja sadrži ili je kontaminiran azbestom, takav otpad se mora
sakupljati, pakovati i skladištiti odvojeno i odlagati na deponiju u jasno označeno polje
namenjeno za odlaganje otpada koji sadrži azbest (član 54 Zakona o upravljanju otpadom).
Član 26 Zakona predviđa da je proizvođač više od 200kg opasnog otpada u obavezi da izradi
plan upravljanja otpadom, što važi u slučaju velikih građevinskih radova ili poslova rušenja.
Glavne prepreke za održivo upravljanje građevinskim i otpadom od rušenja (dovode do
ilegalnog odbacivanja).
Nije prioritet za građevinske firme:
kompanije ne planiraju odaganje ove vrste otpada pre početka projekata, i budžet
za upravljanje ovom vrsto otpada često nije uključen u investiciju;
kompanije vide građevinski i otpad od rušenja kao visok izdatak i radije će
upravljati otpadom uz najniže moguće troškove;
ne prati se finalno odredište ove vrste otpada.
Nizak nivo svesti u građevinskom sektoru za pitanja upravljanja građevinskim i
otpadom od rušenja;
Regulatorne obaveze:
Ilegalno odlaganje opasnog građevinskog i otpada od rušenja Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 33
ne postoji jasna obaveza za investitore/građevinske firme za reciklažu ove vrste
otpada;
ne postoji obaveza upotrebe recikliranih materijala;
Kontrola primene propisa i monitoring:
nedovoljna kontrola;
nedovoljno novčanih kazni za nepoštovanje propisa;
nedostatak informacija o centrima za sakupljanje opasnog građevinskog i otpada od
rušenja iz domaćinstava.
Odgovornost za upravljanje otpadom
Proizvođač otpada koji nastaje u poslovima izgradnje, rušenja i renoviranja objekata, čišćenja
rezervoara i opreme, kao i čišćenja, održavanja i popravki, jeste lice koje pruđa te usluge (osim
ako nije drugačije uređeno ugovorom).
Vlasnik otpada jeste proizvođač otpada ili fizičko ili pravno lice ili organizacija bez pravnog lica u
posedu otpada. Podrazumeva se da je vlasnik zemljišta vlasnik otpada na toj parceli.
Princip proizvođač plaća znači da je proizvođač otpada odgovoran za upravljanje građevinskim i
otpadom od rušenja. Troškove upravljanja otpadom snosi primarni proizvođač otpada ili
sadašnji, odnosno prethodni drugi držalac otpada. Ako je otpad napušten ili ilegalno odbačen, a
ne može se ni jednom licu pripsati odgovornost za to, vlasnik zemljišta na kojem se otpad nalazi
se smatra odgovornom za tretman otpada, uključujući i sve troškove koji u tom poslu nastanu.
Rešavanje problema ilegalnih odlagališta
Ilegalno odlagalište za građevinski i otpad od rušenja je svaka lokacija koja nema dozvolu za
prihvat otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i na kojoj se ne obavlja upravljanje
građevinskim i otpadom od rušenja na način kojim se ne nanosi šteta životnoj sredini.
Kada se otkrije ilegalno odlagalište opasnog građevinskog i otpada od rušenja, mogu se
preduzeti sledeći koraci:
utvrđivanje proizvođača otpada, a ako to nije moguće, utvrđivanje vlasnika zemljišta,
nametanje obaveze uklanjanja otpada sa ilegalnog odlagališta i predaja ovlašćenom
operateru,
kontrola izvršenja obaveze uklanjanja otpada,
izricanje administrativnih novčanih kazni odgovornom licu na osnovu člana 88 Zakona
o upravljanju otpadom.
Ako proizvođač ili vlasnik zemljišta, uprkos izrečenoj obavezi, ne ukloni otpad, organ vlasti
preuzima tu obavezu, a troškove uklanjanja i tretmana otpada ispostavlja proizvođaču otpada ili
vlasniku zemljišta.
Napomena: da bi se rešio problem odbacivanja ili ielgalnog odlaganja otpada, korisno je
uvođenje opšte odgovornosti vlasnika zemljišta u nacionalno zakonodavstvo.
Mere sprečavanja ilegalnog odlaganja opasnog građevinskog i otpada od rušenja
Edukacija – javne kampanje kojima se opštine obraćaju građanima i kompanijama
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Ilegalno odlaganje opasnog građevinskog i otpada od rušenja
34 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Centri za sakupljanje dostupni pojedincima
Obaveza kompanija koje pružaju usluge izgradnje/rušenja/obnove da zbrinjavaju otpad
koji proizvedu (obaveza proizvođača otpada) – zelene javne nabavke koje uključuju
planove upravljanja otpadom, a naročito tretman opasnog otpada, ugovorne obaveze
Inspekcijski nadzor koji vrše nadležni organi
Novčane i druge kazne za one koji su odgovorni za ilegalno odlaganje – član 88
Zakona o upravljanju otpadom.
2.6.2 Ukidanje prakse rasklapanja otpadnih vozila bez dozvole
Vozila su složen proizvod i sadrže veliki broj materijala opasnih po ljudsko zdravlje i životnu
sredinu. Na kraju korisnog životnog ciklusa, otpadna vozila moraju da idu na dekontaminaciju
pre rasklapanja i sečenja. Vozila koja se zatim šalju na rasklapanje definisana su zakonom
kojim se uređuje upravljanje otpadom.
Otpadna vozila iz kojih nije izvađena tečnost (motorno ulje, kočiono ulje), ili iz kojih nisu uklonjeni opasni delovi (npr. olovo-kiselinski akumulatori, i slično), smatraju se opasnim otpadom.
Otpadna vozila su opasni otpad ako sadrže sledeće:
Gorivo (benzin i dizel)
Otpadno ulje (motorno ulje, ulje iz menjača, hidraulično ulje oil)
Hidraulične tečnosti
Kočione tečnosti
Rashladne tečnosti
Ulje iz amortizera
Filteri za ulje i filteri za vazduh zaprljani uljem i filteri za gorivo, uključujući ulje iz
amortizera
Filteri za gorivo
Antifriz
Rashladni fluidi iz klima uređaja
Baterije
Kondenzatori sa PCB
Lampe sa živom
Sistemi za tečni naftni gas
Potencijalno eksplozivni delovi kao što su vazdušni jastuci i uređaji za pojaseve za
sedišta (koji sadrže eksplozivne supstance)(neutralizuje se umesto da se uklanja)
Opasne supstance moraju da budu jasno obeležene i odvojene pre tretmana starih vozila.
Ilegalno rasklapanje otpadnih vozila Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 35
Legalno rasklapanje starih vozila radnja je koja se obavlja u skladu sa Zakonom o upravljanju
otpadom, odnosno u skladu sa uslovima iz dozvole koju izdaje nadležni organ, a u skladu sa
organizacionim i tehničkim uslovima iz Pravilnika o načinu i postupku upravljanja otpadim
vozilima (Službeni glasnik Republike Srbije br. 98/2010).
Vlasnik otpadnog vozila predaje otpadno vozilo licu koje vrši sakupljanje, transport i/ili tretman
te vrste otpada. Vlasnik otpadnog vozila ne plaća nikakvu nadoknadu licu koje sakuplja,
prevozi, skladišti ili tretira otpadna vozila (član 7 Pravilnika o otpadnim vozilima).
Skladište za otpadna vozila treba da bude sa:
nepropusnim površinama koje su tankvanama obezbeđene od curenja i izlivanja, i
snabdevena sredstvima za čišćenje i odmašćivanje;
opremljena sistemom sa opštom kontrolom prijema zauljenih atmosferskih voda sa
svih površina, sistemom za preliminarni tretman u separatoru masti i ulja pre
ispuštanja u recipijent, koji se redovno prazne, a separator redovno održava;
protivpožarnim sistemom u skladu sa posebnim propisima.
Proizvođač ili uvoznik vozila treba da u skladu sa članom 55 Zakona o upravljanju otpadom
obezbedi informacije o rasklapanju, odnosno o odgovarajućem tretmanu neupotrebljivog vozila,
koje su ujedno smernice za rad pogona za rasklapanje otpadnih vozila.
Lice koje tretira otpadna vozila (postrojenje za tretman) treba da:
vodi evidenciju u svim fazama tretmana, i tu evidenciju dostavlja Agenciji za zaštitu
životne sredine;
obezbedi odvajanje opasnih materijala i delova sa otpadnog vozila kako bi se
omogućio tretman pre odlaganja;
obezbedi tretman otpadnih vozila i odlaganja delova koji se ne mogu prerađivati;
izda potvrdu vlasniku ili licu koje sakuplja otpadna vozila kojim potvršuje prijem vozila;
dostavi potvrdu o rasklapanju otpadnog vozila organu nadležnom za registraciju vozila.
Lagalno postrojenja za tretman otpadnih vozila mora da:
ima lokaciju za rasklapanje vozila sa nepropusnim površinama koje su tankvanama
obezbeđene od curenja i izlivanja, sa separatorom ulja i masti i sredstvima za čišćenje
i odmašćivanje;
ima odgovarajuće zatvoreno skladište za rezervne delove, kao i skladište sa
nepropusnom površinom i kontejnerima koji sa poklopcima za delove kontaminirane
mašću;
ima odgovarajuće kontejnere sa poklopcima za skladištenje akumulatora, filtera i
kondenzatora sa PCB/PCT;
ima odgovarajuće kontejnere ili rezervoare s poklopcima za odvojeno sakupljanje
tečnosti iz otpadnih vozila, na primer: goriva, motornog ulja, ulja iz menjača,
hidrauličnog ulja, rashladnih fluida, antifriza, kočionog ulja, kiseline iz baterija, tečnosti
iz klima uređaja i svih ostalih tečnosti i opasnih materija koje se mogu naći u otpadnom
vozilu;
ima opremu za tretman otpadnih voda, uključujući i kišnu kanalizaciju;
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Ilegalno rasklapanje otpadnih vozila
36 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
je opremljeno sistemom za sprečavanje zagađenja vazduha;
ima odgovarajuće skladište otpadnih guma;
ima mašinu za sečenje metalnog otpada i presu;
je opremljeno protivpožarnim i sistemom zaštite od eksplozija u skladu sa posebnim
propisima.
Pravilnikom o otpadnim vozilima propisana je obaveza odvajanja i odvojenog skladištenja sledećih delova i tečnosti iz otpadnih vozila:
gorivo;
motorno ulje;
ulje iz menjača;
hidraulično ulje;
rashladni fluidi;
kočiono ulje;
ulje iz amotrizera;
fluidi iz klima uređaja;
sve ostale tečnosti i opasni otpad.
Ukoliko postrojenje za tretman otpadnih vozila ne poseduje propisanu dozvolu u skladu sa
članom 59 Zakona o upravljanju otpadom, odnosno ako ne ispunjava standarde upravljanja
ovom vrstom otpada na način koji ne oštećuje životnu sredinu, smatraće se ilegalnim.
Uprkos postojanju propisa, ilegalno sakupljanje i tretman otpadnih vozila koje vrše
neregistrovani operateri putem ilegalnih pošiljki otpadnih vozila i dalje cveta širom Evrope.
Imajući u vidu da su otpadna vozola u najvećem broju slučajeva opasan otpad, kad god se
otkrije lokacija na kojoj se vrši ilegalno rasklapanje otpadnih vozila, potrebno je o tome
obavestiti republičke inspektore koji postupaju u skladu sa njihovim ovlašćenjima.
Rasklapanje otpadnih vozila bez dozvole može se obavljati i u servisima za popravku radi
dobijanja rezervnih delova, ili se može obavljati na lokaciji samo tome namenjoj, ali koja ne
ispunjava gore nabrojane standarde. Obe ove aktivnosti smatraju se ilegalnim.
Lokacije za ilegalno rasklapanje mogu se otkriti na osnovu dojave građana, opažanja lokalnih
vlasti i pretraživanja popularnih internet stranica (prodavci polovnih rezervnih delova, prodavci
veoma jeftinih polovnih vozila ili čal i otpadnih vozila radi rezervnih delova ili polovine vozila,
itd.).
Ilegalno rasklapanje otpadnih vozila uvek je vođeno finansijskom dobiti, pa zaštita životne
sredine nije priroitet onima koji se time bave. Dakle, jedini odvraćajući efekat može se dobiti
odlučnim delovanjem inspektora i visokim kaznama.
Inspektori bi trebalo da znaju da je ilegalno rasklapanje otpadnih vozila nekada povezano sa
kriminalnim aktivnostima, na primer sa krađom automobila od strane organizoavnih kriminalnih
grupa. Ako postoji sumnja da se radi o tome, slučaj treba odmah prijaviti kriminalističkoj policiji,
koja preuzma slučaj. Bilo bi veoma opasno po inspektore da se umešaju u takve slučajeve
beskrupuloznih kriminalaca (rizik od pretnji, čak i nečeg goreg).
Ilegalno rasklapanje otpadnih vozila Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 37
Preventivne mere
Finansijski podsticaji, npr. povezivanjem sa obaveznim osiguranjem vozila i sistemom
za deregistraciju vozila – samo za legalna postrojenja za rasklapanje otpadnih vozila.
Postrojenje za rasklapanje dostavlja potvrdu o uništenju vozila direktno organu nadležnom za
deregistraciju zajedno sa tablicama vozila (član 55 Zakona o upravljanju otpadom). Ovu
odredbu treba dopuniti obavezom plaćanja propisanog osiguranja sve do potvrde o
deregistraciji koju izdaje postrojenje za rasklapanje otpadnih vozila.
Odvraćajuće administrativne novčane kazne – član 88 Zakona o upravljanju otpadom
(sada su 1.500.000 – 3.000.000 dinara)
Inspekcijski nadzor uz prateće aktivnosti (administrativne novčane kazne)
Saradnja sa policijom (kriminalne aktivnosti često su u kombinaciji sa ilegalnim
rasklapanjem vozila)
Napomena: odgovarajuća uputstva br. 9 o otpadnim vozilima – praktično uputstvo o toma kako razlikovati
polovno od otpadnog vozila i kako ih klasifikovati.
http://ec.europa.eu/environment/waste/shipments/guidance.htm
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Usavršavanje i izvori informacija
38 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
2.7 Kontakti, izvori informacija, mogućnosti usavršavanja
Postoji veliki broj dostupnih izvora informacija:
Srbija, na nacionalnom nivou:
- Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine:
http://www.eko.minpolj.gov.rs/?lang=lat
- Projekat “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“:
http://www.hazardouswaste-serbia.info/ms/hw/hw_sr/
- Ministarstvo saobraćaja, građevine i infrastrukture, Uprava za transport opasnih tereta
http://www.utot.gov.rs/
Nivo Evropske unije:
- Opšte informacije
http://ec.europa.eu/environment/waste/index.htm
- Odgovarajuća uputstva, uključujući uputstva o otpadnim vozilima
http://ec.europa.eu/environment/waste/shipments/guidance.htm
Nivo IMPEL TFS:
http://www.impel.eu/tools/waste-sites-manual/
Bazelska konvencija:
ᅳ Tehničko uputstvo:
www.basel.int→ implementacija → tema
ᅳ Vebinari (budući i dsotupni):
http://synergies.pops.int/Implementation/TechnicalAssistance/WebinarsLibrary/ta
bid/3583/language/en-US/Default.aspx
ᅳ Radionice:
http://synergies.pops.int/Implementation/TechnicalAssistance/Workshops/tabid/3498/lan
guage/en-US/Default.aspx
ISWA:
ᅳ Materijal za obuku i publikacije:
http://www.iswa.org/media/publications/knowledge-base/
Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 39
3 VODIČ ZA EKSPERTE IZ JAVNIH KOMUNALNIH PREDUZEĆA O ODVOJENOM SAKUPLJANJU OPASNOG OTPADA IZ DOMAĆINSTAVA
3.1 Opcije za odvojeno sakupljanje opasnih frakcija otpada iz domaćinstava
Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava organizuje se u skladu sa Programom sakupljanja
opasnog otpada iz domaćinstava koji je uključen u plan upravljanja otpadom u skladu sa
članom 14 Zakona o upravljanju otpadom.
Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava treba da bude u okviru organizovane mreže
centara za sakupljanje otpada u opštinama. Centri za sakupljanje treba da budu pristupačni za
javnost i besplatni kako bi se građani podstakli na odlaganje otpada u centrima. Treba
uspostaviti jasna pravila o tome ko može da koristi centar i koje vrste otpada centar može da
prihvati. Treba organizovati informativne kampanje za javnost, a adresu centra treba široko
reklamirati (preko opštinske internet stranice, na kontejnerima za otpad, itd.).
Centri za sakupljanje definisani su Zakonom o upravljanju otpadom (u članu 2) kao lokacija
određena na osnovu opštinske odluke, odluke Grada Beograda (jedinice lokalne samouprave),
na koju građani odlažu kabasti otpad (nameštaj, električne uređaje, baštenski otpad, materijal
koji se može reciklirati, kao i opasni otpad iz domaćinstava).
Određeni tokovi opasnog otpada iz domaćinstava mogu se odvojeno sakupljati sistemom javnih
kontejnera za otpad (npr. mali električni i elektronski uređaji, baterije), ako je tako opština
predvidela. Kontejneri treba da budu zatvoreni i jasno obeleženi. Treba naglasiti da ne mogu svi
tokovi opasnog otpada biti pokriveni sistemom kontejnera, na primer kada je reč o opasnim
hemikalijama.
Druga opcija za neke tokove opasnog otpada iz domaćinstava jesu mobilni centri za
sakupljanje, koje može da organizuje opština ili postrojenje za tretman otpada (npr. za otpadnu
električnu i elektronsku opremu, baterije).
3.2 Zahtevi koji se odnose na opasni otpad, a koje treba da ispunjava centar za sakupljanje otpada
3.2.1 Izbor lokacije i infrastrukture
Opasni otpad iz domaćinstava može se sakupljati stacionarno ili mobilno (videti odeljak 3.1).
Lokacija za sakupljanje opasnog otpada treba da bude deo centra za sakupljanje otpada. Taj
deo treba da bude natkriven, zatvoren, sa više od 10m2 (radnog) prostora i najmanje 2,6m
visine, sa vratima koja se zaključavaju. U tom delu treba da postoje odvojeni boksovi za
sakupljanje i skladištenje opasnog otpada iz domaćinstava.
Tabela 1: Potrebna površina
Lokacija u centru za sakupljanje Broj stanovnika Površina
Mala manje od 2.000 10-15 m²
Srednja 2.000-5.000 15-20 m²
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava
40 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Velika više od 5.000 30-50 m²
Izvor: FEDERALNA VLADA DONJE AUSTRIJE (2009)
3.2.2 Tehnički uslovi
3.2.2.1 Prostorije za sakupljanje
Trajne prostorije za sakupljanje moraju da budu ekskluzivne. Nije dozvoljeno sskladištenje
drugih vrsta otpada. Zapaljivi materijali moraju se skladištiti na 4 metra udaljenosti. Vrata i zidovi
moraju da budu otporni na vatru. Pod mora da bude takav da se lako čisti, nepropusan, otporan
na mineralno ulje, hemikalije i kiselinu. Prostorija treba da bude opremljena podlogom za prijem
i rešetkom. Instalira se veštačka ventilacija, a električna oprema treba da bude otporna na
eksploziju. Minimalna širina vrata treba da bude 1m, otvaranje prema napolje. Mora da bude
obeležena znakovima upozorenja i bezbednosti ((SENGSEIS, B.2009)
Na sledećoj ilustraciji prikazan je primer plana prostorije za skladištenje opasnog otpada iz
domaćinstava u okviru centra za sakupljanje otpada:
Ilustracija 1: Plan prostorije za skladštenje opasnog otpada iz domaćinstava
Izvor: FEDERALNA VLADA POKRAJINE STIRIJA (2009)
Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 41
3.2.2.2 Sakupljanje u kontejnerima
U manjim opštinama opasni otpad iz domaćinstava može se skladištiti u specijalno osmišljenim i
opremljenim kontejnerima. Kontejneri zauzimaju površinu od oko 15m² i visoki su oko 2.50m.
Kontejner se postavlja na ravnu popločanu površinu. Za njih nije potrebno mnogo mesta, pa je
moguće smestiti ih u gusto naseljenim područjima. Kontejner mora da ispunjava sledeće
tehničke uslove:
Metalni kontejneri nalaze se unutra, u prostoru odvojenom za sakupljanje i
skladištenje, i zaštićen je vratima
Pod u skladištu je nepropusan, otporan na hemikalije (od nerđajućeg čelika) sa
kapacitetom prijema od najmanje 10% uskladištene tečnosti, ali ne manjeg od
zapremine najvećeg montiranog kontejnera (200l)
Kontejner mora da bude termo izolovan i uzemljen
Električna oprema i uređaji moraju biti otporni na eksploziju
Mora se obezbediti efektivna prirodna ventilacija od najmanje 600 cm² u prizemnom
delu i ispod tavanice
Ako se centar za skupljanje koristi stalno, potrebno je obezbediti ventilacioni sistem
kroz skladišni prostor (stopa razmene vazduha najmanje 5) sa izduvnim otvorom.
Sveži vazduh se mora zagrevati do 18° C, ako je potrebno.
Vrata (piroka najmanje 1m) kontejnera moraju da se otvaraju ka spolja (SENGSEIS, B.
2009)
Ilustracija 2: Skladište opasnog otpada iz domaćinstava u kontejnerima
Izvor: Opština Vinklern, Karintija
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava
42 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
3.2.2.3 Oprema
U sledećoj tabeli prikazana je lista potrebne opreme za centre za sakupljanje opasnog otpada.
Tabela 2: Oprema za centar za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava
Oprema za centre za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava
Kontejneri za sakupljanje koji su jasno identifikovani i obeleženi
Alat za rukovanje neadekvatno upakovanog opasnog otpada koji može da nanese povrede
(npr. špricevi) ili poklopci za otvorene kontejnere
Perionica
Sigurnosna oprema (prva pomoć)
Oprema za ličnu zaštitu
Univerzalna traka za pakovanje
Ručni aparat za gašenje požara
Telefonski broj spasilačke ekipe, vatrogasaca, policije
Informacije o prvoj pomoćii i specifičnoj opasnosti otpada
Plan uzbunjivanja
Izvor: SENGSEIS, B.2009
U sledećoj tabeli prikazana je lična zaštitna oprema.
Tabela 3: Lična zaštitna oprema
Lična zaštitna oprema
Bočica sa sredstvom za ispiranje očiju (uvek sveže napunjena, sterilna bočica), tuš za oči
Maska za lice, naočare
Respirator, maska za (celo) lice, rok trajanja – ne sme biti starija od 5 godna
Cipele (dodatno i provodljive čizme otporne na kiselinu)
Rukavice otporne na hemikalije (otprone na kiselinu, ako je moguće do laktova)
Kecelja otprona na hemikalije (otprona na kiselinu, ako je moguće do laktova)
Kabanica otprona na hemikalije (kao rezerva)
Alat za oštre predmete (rizik od povrede)
Komplet za prvu pomoć
Izvor: SENGSEIS, B.2009
Ponovna upotreba Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 43
3.3 Zahtevi za ponovnu upotrebu koje mora da ispunjava centar za sakupljanje otpada
3.3.1 Pravni zahtevi
U članu 5, tački 21a Zakona o upravljanju otpadom, ponovna upotreba „jeste svaka operacija
kojom se proizvodi ili njihovi delovi koji nisu otpad, ponovo koriste za istu svrhu za koju su
namenjeni; u tački 24b data je definicija pripreme za ponovnu upotrebu, odnosno, to su
„operacije ponovnog iskorišćenja otpada koje se odnose na proveru, čišćenje ili popravku
kojima se proizvodi ili delovi tih proizvoda koji su postali otpad, pripremaju tako da mogu biti
ponovno upotrebljeni, bez bilo kakve druge prethodne obrade“.
U skladu sa članom 2, tačka 3, potrebno je obezbediti i osigurati ponovnu upotrebu otpada.
Shodno članu 38 „nadležni organ za upravljanje otpadom preduzima odgovarajuće mere za
podsticanje ponovne upotrebe i pripreme za ponovnu upotrebu proizvoda, gde je to moguće, a
naročito razvojem sistema za reparaciju i ponovnu upotrebu proizvoda, primenom ekonomskih
instrumenata, kriterijuma pri sprovođenju postupka javnih nabavki, kao i utvrđivanjem drugih
ciljeva i mera“.
3.3.2 Ponovno upotrebljivi predmeti i oprema
Sledeći proizvodi pogodni su za sakupljanje radi ponovne upotrebe:
Električna i elektronska oprema
Oprema za sport i rekreaciju, naročito za decu
Predmeti iz domaćinstva (lampe, slike i posuđe)
Baštenska oprema, alati, baštenski nameštaj
Nameštaj
Odeća i tekstil
Bicikli
Cipele, knjige, igračke, muzički proizvodi
Ostali proizvodi
Upotrebljeni predmeti mogu se sakupiti, očistiti, uskladištiti, prepraviti i popraviti. Na primer,
električni i elektronski uređaji se mogu rasklopiti, kertridži i patrone sa mastilom mogu se
razvrstati za ponovno punjenje, gume se mogu skinuti, drvo se može usitniti. U zavisnosti od
aktivnosti, moraju se poštovati standardi bezbednosti i kvaliteta. U svakom slučaju, zaposleni
moraju da budu dobro obučeni za rukovanje predmetima koji se mogu ponovo upotrebiti.
Za skladištenje predmeta koji se mogu ponovo upotrebiti treba obezbediti zatvoreni i natkriveno
skladište. Ono mora da ima police i boksove kako bi se izbeglo oštećenje ili lomljenje predmeta i
kako bi se očuvala upotrebljivost. Ako je potrebno popravljati predmete, obezbeđuje se i dodatni
radni prostor i alati.
Vodič za upravljanje opasnog otpada Centar za sakupljanje otpada
44 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Ilustracija 3: Primer centra za sakupljanje i prodaju ponovo upotrebljivih predmeta
Izvor: REGIONALNA ASOCIJACIJA KOMPANIJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM, GORNJA AUSTRIJA (2016)
3.3.3 Maloprodaja
Ponovo upotrebljivi predmeti mogu se direktno prodavati u centru za sakupljanje otpada. Za tu
svrhu osnovaju se buvlje pijace, pijace za razmenu robe ili se centar periodično bavi prodajom.
Zadatak zaposlenih je da omogućše monitoring i da koordiniraju aktivnostima na lokaciji i buvljoj
pijaci. Drugi maloprodajni kanali uključuju specijalne radnje, internet prodaju, platforme za
razmenu.
Za više informacija, posetite stranicu CERREC – “Central Europe Repair & Re-use Centers and
Networks” http://cerrec.eu/.
3.4 Kako uspostaviti centar za sakupljanje otpada
3.4.1 Zakonski uslovi
Centri za sakupljanje otpada definisani su u članu 5, tački 3 Zakona o upravljanju otpadom,
„Centar za sakupljanje otpada jeste mesto određeno odlukom opštine, grada, odnosno grada
Beograda (u daljem tekstu: jedinica lokalne samouprave), na koje građani donose otpad i
kabasti otpad (nameštaj i bela tehnika, baštenski otpad, materijal pogodan za reciklažu,
uključujući i opasan otpad iz domaćinstva)“.
U skladu sa članom 20 Zakona o upravljanju otpadom, jedinica lokalne samouprave je u
obavezi da:
1) donosi lokalni plan upravljanja otpadom, obezbeđuje uslove i stara se o njegovom
sprovođenju;
2) uređuje, obezbeđuje, organizuje i sprovodi upravljanje komunalnim, odnosno inertnim i
neopasnim otpadom na svojoj teritoriji, u skladu sa zakonom;
3) uređuje postupak naplate usluga u oblasti upravljanja komunalnim, odnosno inertnim i
neopasnim otpadom, u skladu sa zakonom;
Centar za sakupljanje otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 45
4) izdaje dozvole, odobrenja i druge akte u skladu sa ovim zakonom, vodi evidenciju i
podatke dostavlja ministarstvu;
5) na zahtev ministarstva ili nadležnog organa autonomne pokrajine daje mišljenje u
postupku izdavanja dozvola u skladu sa ovim zakonom;
6) vrši nadzor i kontrolu mera postupanja sa otpadom u skladu sa ovim zakonom;
7) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.
Ako se planira izgradnja centra za sakupljanje otpada, treba uzeti u obzir zahteve i propisi koji
se odnose na planiranje i namenu zemljišta, zaštitu priroda, građevinarstvo, zaštitu na radu, i
drugi.
3.4.2 Primeri planiranja centara za sakupljanje otpada
Predstavljena su dva primera iz Austriije, i to za Beč, i za pokrajinu Gornja Austrija, koja je
predominantno ruralno područje sa gradom od oko 200.000 stanovnika.
Tabela 4: Broj centara za sakupljanje u zavisnosti od broja stanovnika u različitim regionima
Primer Grada Beča
Broj stanovnika 1,7 miliona
Površina 414,6 km²
Centri za sakupljanje otpada 22
Mobilni centri za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava 93
Primer pokrajine Gornja Austrija
Broj stanovnika 1,5 miliona
Površina 12.000 km²
Centri za sakupljanje otpada 185
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Centar za sakupljanje otpada
46 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Ilustracija 4: Centri za sakupljanje otpada u Gornjoj Austriji
Izvor: http://www.lavu.at/upload/downloads/LB_08.pdf LAVU
3.4.3 Izbor lokacije i infrastruktura
Lokacija centra za sakupljanje otpada treba da bude pristupačna za građane da bi je prihvatili i
intenzivno koristili. Ona mora biti pristupačna sredstvima javnog prevoza i putničkim vozilima.
Takođe je potrebno obezbediti dovoljno veliki parking i dobar pristupni put sa dovoljno prostora
za pristup kamionima za sakupljanje otpada i za kontejnere.
Pogodna mesta uglavnom se nalaze u industrijskim ili poslovnim zonama gde u najvećem broju
slučajeva nema neposrednih suseda i ima dovoljno pristupačnih površina. Da bi se optimizovala
izgradnja i operativni troškovi, centre za sakupljanje otpada treba kombinovati sa drugim
komunalnim objektima, kao što su postrojenja za tretman otpadnih voda, deponije za iskopano
zemljište, postrojenja za kompostiranje, komunalna skladišta, itd. Centre za sakupljanje takođe
treba koristiti u saradnji sa drugim opštinama.
Takođe treba obezbediti priključke na električnu mrežu, telefonsku liniju, vodovod i kanalizaciju.
Takođe treba predvideti potencijalno širenje centra za sakupljanje u budućnosti, u slučaju
povećanja obima dopremljenog otpada. U principu, poželjno je obezbediti mogućnost
modularne strukture. Zaštićena područja i plavna polja smatraju se potpuno nepogodnim
lokacijama (VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009).
Tehnički uslovi objašnjeni su u odeljku 3.6.
Centar za sakupljanje otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 47
3.5 Kako centar za sakupljanje otpada treba da radi
3.5.1 Sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava
Ulaz u skladište za opasni otpad u okviru centra je zabranjen. Preuzimanje opasnog otpada
dozvoljeno je samo pod nadzorom. Otpad koji se preuzima je iz domaćinstava ili od pravnih lica
koja proizvode slične količine otpada kao prosečno domaćinstvo. Preuzeti opasni otpad iz
domaćinstava vlasništvo je opštine. Nije dozvoljeno predavati ga trećim licima (SENGSEIS, B.
2009).
Se grupe opasnog otpada iz domaćinstava moraju se odvojeno sakupljati. Za svaku grupu
koristi se poseban kontejner. Izbor kontejnera treba prilagoditi zahtevaima svake grupe otpada ii
to zajedno sa sakupljačem otpada (SENGSEIS, B. 2009).
U zavisnosti od lokacije, sakupljaju se sledeće grupe opasnog otpada iz domaćinstava:
Baterije i akumulatori (odvojeno skladištenje auto baterija i baterija koje se koriste u
domaćinstvu)
Rastvarači i otpad koji sadrži rastvarače
Otpadne boje i lakovi
Otpadni lekovi i farmaceutski otpad
Otpadno ulje
Pesticidi, herbicidi i đubriva
Aerosoli
Kiseline
Baze
Laboratorijske hemikalije
Otpadna živa
Identifikacija otpada mora se izvršiti odmah po preuzimanju opasnog otpada, nakon vizuelnog
pregleda otpada ili postavljanjem pitanja isporučiocu. Ukoliko se otpad ne može identifikovati,
konsultuje se isporučilac. Ukoliko se i dalje otpad ne može okarakterisati kao opasan ili
neopasan, odlaže se na posebnu policu radi hemijske analize (SENGSEIS, B. 2009).
Smatra se da je i ambalaža u koju je bila upakovana opasna supstanca takođe opasni materijal,
i da sa njom treba postupati kao sa opasnom supstancom (SENGSEIS, B. 2009).
Kada se vrši izbor odgovarajućih kontejnera za sakupljanje, treba imati u vidu zahteve koji se
odnose na transport opasnih tereta. Sakupljanje se ako je moguće vrši u kontejnerima koji su
ispitani prema UN standardima (npr. plastična burad), koji se obeležavaju indeksnim brojem i
UN brojem/UN klasom opasnosti.
Takođe treba obezbediti odvojeno sakupljanje azbesta iz domaćinstava (male količine
azbestnog cementa, toplotna izolacija sa azbestom, itd.). Azbestni otpad treba sakupljati
direktno u adekvatno obeleženim (u skladu sa propisima o otpadu i propisima o transportu) UN
džambo džakovima. Džambo džakovi moraju biti opremljeni trakama za kačenje i podizanje.
Posebne mere predostrožnosti treba preduzeti u slučaju (velikih) litijumskih baterija, iz npr.
električnih alata, iz laptopova i slične opreme. Te baterije (naročito ako su oštećene) pod velikim
su rizikom od samozapaljenja. Njih treba skladištiti tako da budu zaštićene od kratkog spoja u
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Centar za sakupljanje otpada
48 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
(metalnim) UN sanducima izolovanim vermikulitom. Maksimalna količina po sanduku ne sme biti
veća od 30 kg.
3.5.2 Skladištenje opasnog otpada iz domaćinstava
Opasni otpad iz domaćinstava skladišti se u jasno obeleženim kontejnerima. I u ovom slučaju
primenjuje se zabrana mešanja opasnih materija. Ovaj otpad sakuplja se odvojeno u zasebnim
kontejnerima u kojima se i skladišti i predaje dalje. Kontejneri moraju da budu takvi da ne mogu
da iskliznu, nagnu se ili ispadnu. Svaki kontejner treba skladištiti na način kojim se sprečava
opasna hemijska reakcija ili izlaganje direktnom plamenu. Za vrste otpada na koje se primenjuju
propisi o transportu opasnih tereta koriste se UN kontejneri koji moraju bidi adekvatno
obeleženi, kako bi se izbegla dodatna manipulacija (prepakivanje) pre transporta. Za reference
videti odeljak 2.1.3.
Stoga ne bi trebalo skladištiti sledeće materijale neposredno jedan pored drugog:
Kiseline pored baza (napomena: mešanje različitih kiselina takođe može da dovede do
hemijske reakcije, naročito reaguje sumporna kiselina u kontaktu sa hlorovodoničnom
ili azotnom kiselinom; različite vrste baza mogu da izazovu opasne reakcije ako se
izmešaju)
Toksični otpad pored zapaljivih materijala (na primer lakovi, boje, ulje, rastvarači)
Baterije i auto baterije pored zapaljivih materijala (napomena: posebne mere
predostrožnosti treba primeniti u slučaju velikih litijumskih baterija iz npr. alata)
Aerosole pored zapaljivih tečnosti i otrova
Tabela 5: Specijalni zahtevi za skladištenje određenih grupa otpada
Otpad Zahtev
Starter baterije (olovokiselinski akumulatori) Posuda ili kontejner otporan na kiselinu
(ispitano po UN standardu, obeleženo UN
2794)
Baterije za domaćinstvo i dugmaste baterije Preporučuje se plastični kontejner, metalni
kontejneri se oštećuju kiselinom
Fluorescentne cevi Kontejneri otporni na lom
Stari lekovi Nepropusni kontejneri
Otpadna ulja Kontejneri sa duplim zidom i detekcijom
curenja ili kontejneri sa jednim zidom koji se
stavljaju u odgovarajuću nepropusnu
tankvanu
Otpad koji sadrži haleogene ugljovodonike
(CFCs, HCFCs )
Skladištiti u originalnim kontejnerima
odgovarajućih dimenzija i nepropusnoj
tankvani od čeličnog lima
Stari absorbenti i vezivni materijali Skladištiti u nepropusnim, na hemikalije
otpornim, nezapaljivim kontejnerima sa
dobrim poklopcima i odlagati što je pre
moguće
Izvor: (SENGSEIS, B. 2009)
Centar za sakupljanje otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 49
3.5.3 Edukacija zaposlenih
Za sakupljanje i rukovanje opasnim otpadom iz domaćinstava potrebno je angažovati jedno
primarno odgovorno lice koje poseduje sledeće kvalifikacije:
Znanje o vrstama i rizicima od opasnog otpada
Osnovno znanje o hemikalijama
Osnovno znanje o propisima u oblasti upravljanja otpadom
Znanje o postrojenjima za tretman otpada
Znanje o prvoj pomoći
Znanje o bezbednosnim instalacijama
Znanje o protivpožarnoj zaštiti
Takođe je potrebno uspostaviti jasne standardne operativne procedure (SOP) definisane za
različite vrste opasnog otpada (kako klasifikovati, kako skladištiti (u kakvom kontejneru), koji su
potencijalni rizici i mere bezbednosti).
Zaposleni takođe treba da bud uobučeni za pružanje osnovnih informacija građanima o
upravljanju otpadom, smanjenju otpada, itd.
3.5.4 Informisanje javnosti i prevencija
Veoma vađan segment predstavlja i informisanje javnosti i prevencija proizvodnje opasnog
otpada. Opštine bi trebalo da informišu svoje stanovništvo putem letaka ili digitalnim putem.
Stanovništvo bi trebalo da koristi ekonomična sredstva za čišćenje i da ih pravilno dozira, kao i
da pokuša da koristi alternativna stredstva. Opasne supstance u domaćinstvu treba pravilno
skladištiti, nikako ih ne presipati u druge boce. Ako se više neće koristiti, treba ih odvojeno
sakupljati i transportovati do centra za sakupljanje.
3.6 Tehnički uslovi koje treba uključiti u javne nabavke za uspostavljanje javnog centra za sakupljanje otpada (centra za odlaganje kabastog orpada, reciklabila i opasnog otpada iz domaćinstava)
3.6.1 Prostorni uslovi
U zavisnosti od broja stanovnika u opštini definiše se i broj korisnika i veličina centra za
sakupljanje otpada. Takođe treba uzeti u obzir i dodatne faktore kao što su turizam, trgovina,
poljoprivreda ili sekundarna naselja. U sledećoj tabeli dat je grub prikaz prosečnih prostornih
potreba podeljenih u tri klase veličina.
Tabela 6: Prostorne potrebe centara za sakupljanje
Centar za sakupljanje Broj stanovnika Površina
Mali manje od 2.000 400 m² - 600 m²
Srednji 2.000 - 5.000 600 m² - 1.200 m²
Veliki više od 5.000 više od 1.200 m²
Izvor: VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Centar za sakupljanje otpada
50 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Ilustracija 5: Primeri centara za sakupljanje otpada
Izvor: Opština Iršen Karintija, Opština Hicendorf Stirija
3.6.2 Tehnički uslovi
Ukoliko se planira izgradnja centra za sakupljanje, potrebno je razmotriti sledeće:
Ogradu sa vratima sa bravom
Dovoljno parking prostora za korisnike i zaposlene
Širok prilazni put za kamione i jednosmeran pravac
Manevarski prostor od najmanje 15 m sa okretnicom za transport kontejnera
Odgovarajuću rasvetu, naročito u zimskom periodu (imati u vidu priključak na mrežu)
Drenažu zatvorenih prostora
Dovoljno radne visine, za pun kontejner potrebna je visina od 6,5 metara, ili ga treba
izvlačiti
Priključak na vodovodnu mrežu za potrebe pranja
Ploče sa informacijama o radnom vremenu i uslovima za primopredaju otpada treba
istaknuti na ulazu (Vlada pokrajine Donja Austrija 2009)
Glavni delovi centara za sakupljanje otpada moraju biti pokriveni i pod ključem, a pored toga
postoje delovi bez krova, ali pod ključem i zelene površine za eventualno proširenje.
3.6.2.1 Pokriveni delovi pod ključem
Pokriveni delovi pod ključem uključuju kancelarijski i sanitarni deo, prostoriju za opasni otpad iz
domaćinstva, lokaciju za kontejnere i manevarski prostor. Takođe na lokaciji može da bude i
garaža, radionica i mesto za ponovo upotrebljive predmete.
Centar za sakupljanje otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 51
Tabela 7: Prostori pod krovom i ključem
Prostori pod krovom i ključem Mali Srednji Veliki
Ukupno 40-80 m² 100-200 m² 200-400 m²
Kancelarije, garderoba, sanitarni čvorovi
po potrebi 13-15 m² 15-25 m²
Prostorija za opasni otpad iz domaćinstava
10-15 m² 15-20 m² 30-50 m²
Lokacija za kontejnere 25-50 m² 50-100 m² 100-200 m²
Manevarski prostor x 20-50 m² 50-100 m²
Izvor: VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009
3.6.2.2 Kancelarijski prostor i sanitarni čvorovi
Potrebno je obezbediti kancelariju sa grejanjem, prostoriju za zaposlene, garderobu i sanitarni
čvor. U zavisnosti od radnog vremena i intenziteta rada centra, može se koristiti zgrada ili
kontejner. U oba slučaja treba imati u vidu sledeće:
Zgrada treba da bude prilagođena potrebama
Kancelarija treba da ima dobar pogled na ulaz, na kontejnere i druge tačke isporuke
Treba da postoji prostor za ponovo upotrebljive predmete kao što je „Prostor za
razmenu“, „Buvlja pijaca“ (više detalja u odeljku 3.3)
Struktura mora da bude u skladu sa zakonom, propisima o vodama, protivpožarnoj
zaštiti, propisima o radnom pravu (VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009)
3.6.2.3 Prostorije za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava
Tehnički i uslovi projektovanja prostorije za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava dati su
odeljku 3.2.
3.6.2.4 Prostor za kontejnere
Na tom prostoru, koji je natkriven i pod ključem, sakupljaju se one vrste otpada koji je osetljiv na
vlagu, kao što je npr. ambalažni otpad, papir, stara odeća, otpadna električna i elektronska
oprema.
U sledećoj tabeli prikazana je približna površina potrebna za različite vrste kontejnera za
sakupljanje. Detaljne mere za pojedinačne vrste kontejnera treba izvesti iz specifikacija
proizvođača.
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Centar za sakupljanje otpada
52 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Tabela 8: Približne površine potrebne za kontejnere za sakupljanje otpada
Vrsta kontejnera Orijentacione vrednosti
Kontejner od 240 l 0.58 x 0.71 m
Kontejner od 770 l 1.37 x 0.75 m
Kontejner od 1.000 l 1.37 x 0.95 m
Kontejner od 10 m³ (za građevinski i otpad od rušenja) 4.10 x 1.70 m
Kontejner od 12 m³ (za građevinski i otpad od rušenja) 5.25 x 2.30 m
Transportni kontejner od 30-40 m³ 7.00 x 2.30 m
Kontejner sa presom od 20 m³ 6.25 x 2.55 m
Izvor: VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009
3.6.2.5 Manevarski prostor
Na ovom prostoru može se razvrstavati npr. kabasti otpad, mogu se vršiti popravke, i može se
držati oprema i alat.
3.6.2.6 Nepokriveni prostor pod ključem
Nepokriveni prostor pod ključem koristi se za držanje kontejnera za građevinski i otpad od
rušenja, transportnih i kontejnera sa presama. Na ovom prostoru sakuplja se npr. kabasti
metalni, građevinski i otpad od rušenja, točkovi, posečeno granje, drvni otpad itd. Trebalo bi da
postoji i prostor sa nepropusnom površinom (na ulje i tečnost) za automobile.
Tabela 9: Potrebna površina za nepokriveni deo pod ključem
Prostor pod ključem Mali Srednji Veliki
Ukupno 350-500 m² 500-1.000 m² 1.000-2.000 m²
Kontejneri za građevinski i otpad od rušenja, transportne i kontejnere sa presom
100 m² 80-150 m² 150-300 m²
Prostor za skladištenje posečenog granja i drveća
x 100-200 m² 200-300 m²
Prostor za skladištenje točkova x 10-20 m² 20-30 m²
Prostor za skladištenje drveta x 20-50 m² 50-100 m²
Nepropusna površina za automobile x 20-80 m² 50-150 m²
Manevarski i prostor za saobraćaj 250-400 m² 250-500 m² 500-1.000 m²
Zelena površina za eventualno proširenje u budućnosti
zavisi od mogućnosti
Izvor: VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009
Trebalo bi ostaviti dovoljno zelene površine za eventualno proširenje centra za sakupljanje u
budućnosti.
Centar za sakupljanje otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 53
Ilustracija 6: Plan centra za sakupljanje otpada
Izvor: www.nussdorf.salzburg.at
3.6.3 Lista opreme
U zavisnosti od toga da li se radi o malom, srednjem ili velikom centru za sakupljanje otpada,
potrebna je sledeća oprema:
Kontejneri, kontejneri za građevinski i otpad od rušenja, transportni i kontejneri sa
presom različitih veličina
Vaga 0-100 kg
Za velike centre za sakupljanje treba obezbediti još i:
Presu za karton, plastiku, itd.
Viljuškar
Transportnu opremu kao što je utovarivač, traktor, utovarivač sa dizalicom (VLADA
POKRAJINE GORNJA AUSTRIJA 2009)
Sigurnosna oprema
a) Lična zaštitna oprema:
Zaštitne naočare
Rukavice otporne na kiselinu
Maska za prašinu FFP-3 (SRPS EN 149)
Aparat za gašenje požara tipa A, B, C (SRPS EN 3) 12 kg ili dva po 6 kg
Komplet za prvu pomoć (minimum: zavoji, 2 x trougli zavoj, sterilna gaza, makaze za
zavoj, maska za lice, latex rukavice, ćebe)
Bočica sa sredstvom za ispiranje očiju (sterilna)
Tekuća voda ili ako nema tekuće, plastični kanister od najmanje 15 l
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Centar za sakupljanje otpada
54 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
3.6.4 Organizacija
3.6.4.1 Radno vreme
Radno vreme treba da bude prilagođeno korisniku. Ljudi koji rade moraju da imaju mogućnost
da koriste usluge centra. Stoga je neophodno da centar bude otvoren petkom popodne i
vikendom. U sledećoj tabeli nalazi se obavezno radno vreme.
Tabela 10: Obavezno radno vreme
Centri za sakupljanje
Borj stanovnika Sati nedeljno Pauze u redovnom radnom vremenu
Mali under 2.000 2-4 1-2
Srednji 2.000-5.000 4-8 2-4
Veliki more than 5.000 8-0 4
Izvor: VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009, S. 26
3.6.4.2 Aktivnosti zaposlenih
Zaposleni treba da budu dobro obučeni. Trebalo bi da svi prođu osnovni kurs i posle toga da
imaju edukaciju na godišnjem nivou. Potrebne veštine za upravljanje otpadom uključuju
osnovno znanje o propisima u oblasti upravljanja otpadom i zakonu o upravljanju otpadom,
znanje o sakupljanju otpada i potencijalu opasnosti, ponovnoj upotrebi, znanje o različitim
opcijama reciklaže i znanje o savetovanju i informisanju građana. Pored toga, trebalo bi da
poznaju rad opreme, kao što je na primer presa, utovarivač, i slično, kao i mere za prvu pomoć,
rukovanje protivpožarnim aparatima, ponašanje materijala u požaru i agenasa koji se koriste za
gašenje različitih vrsta požara (VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009).
Zaposleni moraju da registruju isporučioca i dopremljeni otpad. Oni moraju da sakupe podatke i
naplaćuju takse sa posebne grupe otpada. Da bi se omogućilo efikasno i ekonomično
odlaganje, zaposleni moraju da osiguraju da je otpad kontaminiran malo, da nije pomešan i da
se odlaže u odgovarajuće kontejnere. Moraju takođe da savetuju građane da proizvode što
manje otpada i da ga odvojeno sakupljaju. Takođe se može deliti i informativni materijal (u
fasciklama npr.), kao i manji kontejneri ili kese za kućni otpad.
Sledeći zadatak jeste upravljanje logistikom, transportom kontejnera i deponovanjem otpada.
Koordinaciju vremena i intervala dopreme otpada između centara za sakupljanje i dopremalaca
otpada takođe obavljaju zaposleni.
Da bi poslužili kao primer odgovarajućeg upravljanja otpadom, centri bi trebalo da se održavaju
čistim i primerenim. Stoga je važno da se u samom centru ili odmah izvan ograde nepravilno
deponuju nikakvne zagađujuće materije ili otpad (VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009).
Centri mogu da pružaju i sledeće usluge:
Sečenje zelenog otpada i odsečenog granja i drveća
Buvlje pijace
Prodaje komposta
Centar za sakupljanje otpada Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 55
3.6.4.3 Uređenje postrojenja
Da bi se garantovao nesmetan rad centra za upravljanje otpadom, potrebno je sprovoditi
eksterna i interna pravila. Eksterna pravila mogu se istaknuti na ulazu. Sledeće tabele sadrže
primere eksternih i internih pravila.
Tabela 11: Eksterna pravila na postrojenju
Eksterna pravila na postrojenju
Radno vreme
Lista tokova otpada koji se preuzimaju, uključujući i opasni otpad iz
domaćinstava, takse
Kako koristiti usluge centra za sakupljanje
Kontrola saobraćaja
Raspodela prisutnih tokova otpada po kontejnerima (može i mapa)
Kvalitativni uslovi za otpad
Zabrana donošenja otpada izvan radnog vremena i odlaganja izvan
operativnog područja
Kućni red
Bezbednosna i protipožarna pravila
Tabela 12: Interna pravila na postrojenju
Interna pravila na postrojenju
Opšte odredbe o radu (radna površina, aktivnost)
Obaveza vođenja evidencije i računovodstva
Obavezno održavanje separatora ulja i protivpožarnih aparata
Bezbednosni propisi za rad presa i druge opreme
Opšta bezbednosna i protivpožarna pravila
Odnosi sa javnošću i podrška zaposlenih
Plasiranje informativnih materijala
Obezbeđivanje stručnog osoblja (kao i privremenih i radnika na zameni u
vreme odmora)
Izvor: VLADA POKRAJINE DONJA AUSTRIJA 2009
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Reference
56 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
4 REFERENCE
BLAŽEVIĆ, B. (2011): Domaći izvori finansiranja sektora upravljanja otpadom u Srbiji.
Prezentacija pripremljena u okviru tehničke pomoći za izradu Nacionalne strategije
aproksimacije u oblasti zaštite životne sredine
VLADA POKRAJINE DONJA ASUTRIJA (2009): Smernice za usposatvljanje i rad javnih centara za
sakupljanje otpada, St. Pölten
VLADA POKRAJINE STIRIJA (2009): Radni listovi za tehničko osoblje u opštinskim centrima sa
sakupljanje opasnog komunalnog otpada, Grac
SENGSEIS, B. (2009): Smernice za rad centara za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava,
Klagenfurt
REGIONALNA ASOCIJACIJA KOMPANIJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM U POKRAJINI GORNJA AUSTRIJA
(2016): Poslednje vesti iz Gornje Austrije, Linc
Spisak tabela Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 57
5 SPISAK TABELA
Tabela 1: Potrebna površina ....................................................................................................... 39
Tabela 2: Oprema u prostoriji za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava ........................ 42
Tabela 3: Lična zaštitna oprema ................................................................................................. 42
Tabela 4: Broj centara za sakupljanje u zavisnosti od broja stanovnika u različitim regionima .. 45
Tabela 5: Posebni uslovi za skladištenje određenih grupa otpada ............................................. 48
Tabela 6: Površine prostorija za sakupljanje u okviru centara .................................................... 49
Tabela 7: Pokrivene i površine pod ključem ................................................................................ 51
Tabela 8: Približno potrebna površina za kontejnere za sakupljanje otpada .............................. 52
Tabela 9: Nepokrivena površina pod ključem ............................................................................. 52
Tabela 10: Obavezno radno vreme ............................................................................................. 54
Tabela 11: Eksterna pravila na postrojenju ................................................................................. 55
Tabela 12: Interna pravila na postrojenju .................................................................................... 55
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Spisak ilustracija
58 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
6 SPISAK ILUSTRACIJA
Ilustracija 1: Plan prostorije za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava ........................... 40
Ilustracija 2: Skladištenje opasnog otpada iz domaćinstava u kontejnerima .............................. 41
Ilustracija 3: Primer sakupljanje i prodaje ponovo upotrebljivih predmeta .................................. 44
Ilustracija 4: Centri za sakupljanje u Gornjoj Austriji ................................................................... 46
Ilustracija 5: Primeri centara za sakupljanje otpada .................................................................... 50
Ilustracija 6: Plan centra za sakupljanje otpada .......................................................................... 53
Aneks A: Prezentacije Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 59
7 ANEKS A: PREZENTACIJE (http://www.hazardouswaste-serbia.info/ms/hazardouswaste-serbia/hw_sr/haz_events_sb/hws_trainings_sr/ )
7.1 Prezentacije: Klasifikacija otpada
7.2 Prezentacija: Vanredne situacije
7.3 Prezentacija: Plan upravljanja otpadom u kompaniji
7.4 Prezentacija: Zadaci i dužnosti odgovornog lica
7.5 Prezenacija: Sakupljališta otpada
7.6 Prezenacija: Ilegalno odlaganje građevinskog i otpada od rušenja
7.7 Prezentacija: Ilegalno rasklapanje otpadnih vozila
7.8 Prezentacija: Izdavanje dozvola postrojenjima za tretman otpada
7.9 Prezentacija: Pravila izveštavanja za postrojenja za upravljanje opasnim otpadom
7.10 Prezentacija: Inspekcija za zaštitu životne sredine
7.11 Prezentacija: Nove obaveze izveštavanja
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Aneks C: Kontrolne liste
60 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
8 ANEKS B: KONTROLNE LISTE
8.1 Priprema inspekcije
Za pripremu inspekcije u kompaniji/kod proizvođača otpada/postrojenja za odlaganje otpada,
potrebno je pregledati sledeće:
Podatke o kompaniji (ime, adresu, telefon, e-mail, generalnog direktora, lice odgovorno
za upravljanje otpadom, itd.)
Aktivnosti kompanije (brza internet pretraga)
Dozvole (videti bazu Agencije za zaštitu životne sredine)
Izveštaj o prethodnim inspekcijam (ako je dostupan)
Nalazi se mogu preliminarno zavesti u kontrolnoj listi za inspekciju.
Definisati svrhu inspekcije (redovna inspekcija, ranije prijave; itd.)
Ako je izvodljivo:
Pripremiti odgovarajuću ličnu opremu za zaštitu na mestu inspekcije (rukavice, naočare,
zaštitnu obuću, zaštitno odelo, itd.)
Pripremiti adekvatnu opremu za dokumentovanje (laptop, foto aparat)
8.2 Izveštavanje
Posle inspekcije izrađuje se kraći izveštaj o nalazima. Potrebno je dokumentovati prateće
aktivnosti:
Uočene nedostatke: Da li je potrebna naknadna inspekcija?
Preduzete radnje (vreme u kojem kompanija treba da otkloni nedostatke, itd.)
Da li je potrebno podneti izveštaj republičkoj inspekciji?
Specifične tačke za narednu inspekciju?
8.3 Kontrolna lista
Kontrolna lista inspekcije služi za dve osnovne svrhe:
Obezbeđivanje sveobuhvatne inspekcije
Predaja rezultata inspekcije drugim inspektorima (standardizovana dokumentacija)
Na osnovu pve svrhe, jasno je da inspekciju treba prilagoditi postrojenju na kojem se vrši. Na
sledećim stranicama data su dva primera.
8.3.1 Kontrolna lista za postrojenja za tretman/skladištenje otpada
Napomene: Eksperti sa lokalnog nivoa vrše nadzor u postrojenjima za sakupljanje/skladištenje
neopasnog otpada. Čak i neopasni otpad može da izazove određene rizike (npr. požar,
potencijal vazdušnog prenosa zagađenja itd.). Pored toga, može se desiti da se male količine
opasnog otpada pomešaju sa neopasnim. Za vreme tretmana (sortiranja) npr. ambalažnog
otpada, taj opasni otpad treba ukloniti i skladištiti posebno (jasno ga označiti i klasifikovati kao
opasni otpad)
Aneks B: Kontrolne liste Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 61
Broj zapisnika iz inspekcije:
Datum Počet. Završ.
Kompanija:
Adresa:
Tel: E-Mail:
Lokacija (ako nije ista kao adresa kompanije):
Inspektor:
Ostali: Ime Funkcija Kontakt
Razlog za inspekciju
Redovna ☐
Po prijavi ☐
Ostalo ☐
Evid. o otpadu
Potpuna ☐
Nepotpuna ☐ Opis nedostataka
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Aneks C: Kontrolne liste
62 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Plan upravljanja otpadom kompanije postoji ☐ ne postoji ☐
Inspekcija na mestu: skladišta otpada ☐ otpada u tretmanu ☐
potpuno pregledano ☐ na osnovu slučajnog uzorka ☐
Vrsta otpada Količina Napomena (npr. procena)
Postupa po dozvoli
Potpuno: ☐ Delimično: ☐ Odstupanja:
Sklad.: ☐ Treatman: ☐ izvan dozvole
Vrsta otpada Količina Napomena
Aneks B: Kontrolne liste Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 63
Provera opreme
Protivpožarni
aparat
☐ Vezivo za
ulje
☐ Komplet za
prvu pomoć
☐
Ostalo
Električne instalacije:
Kanalizacija:
Zapažanja (buka, mirisi, kretanje otpada, itd.):
Zaključak
☐ Pronađeni su sledeći nedostaci koji će biti otklonjeni do ……………………..
☐ Usled nađenih nepravilnosti, izriče se sledeći nalog
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Aneks C: Kontrolne liste
64 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Prilozi zapisniku:
Potpis Inspektor: Ostali:
Primerak ovog zapisnika primio kao predstavnik
kompanije Potpis
Aneks B: Kontrolne liste Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 65
8.3.2 Kontrolna lista za servise za automobile
Broj zapisnika iz inspekcije:
Datum Počet. Završ.
Kompanija:
Adresa:
Tel: e-mail
Lokacija (ako nije ista kao adresa kompanije):
Inspektor:
Ostali: Ime: Funkcija: Kontakt:
Razlog za inspekciju
Redovna ☐
Po prijavi ☐
Ostalo ☐
Evid. o otpadu (proizveden opasni – neopasni otpad/sakupljeni otpad)
Potpuna ☐
Nepotpuna ☐ Opis nedostataka
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Aneks C: Kontrolne liste
66 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Plan upravljanja otpadom kompanije postoji ☐ ne postoji ☐ nije relevantno 20
☐
Inspekcija na lokaciji:
Rasklapanja vozila da ☐ ne ☐ da, ali na osnovu dozvole ☐
Skladištenje neopasnog otpada
Vrsta otpada količina Napomene
gume 16 01 01
staro gvožđe 16 01 17
ostalo gvožđe16 01 18
staklo 16 01 20
plastika 16 01 19
neop.delovi 16 01 22
otpad iz garaže 15 02 03
Skladištenje opasnog otpada
Vrsta otpada količina Napomene
ulje 13 02 05*
fileri za ulje 16 01 07*
benzin 13 01 07*
kočiona teč. 16 01 13*
baterije 16 06 01*
opas. delovi 16 01 21*
eksplozivi 16 01 10*
20
Manje od 200 kg opasnog otpada (manje od 100 t neopasnog) proizvedenog godišnje
Aneks B: Kontrolne liste Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 67
Skladištenje opasnog otpada
Vrsta otpada količina Napomene
otpad iz garaže 15 02 02*
Posebna pitanja
Frakcija 15 02 03 bez opasnih komponenti da ☐ ne ☐ nije
relevantno 21
☐
Odvojeno skladištenje opasnog otpada da ☐ ne ☐
Skladištenje baterija u kontejnerima nepropusnim
za kiselinu
da ☐ ne ☐
Odvojeno skladištenje zapaljivog otpada da ☐ ne ☐
Provera opreme
Protivpož. aparat ☐ Vezivo za
ulje
☐ Komplet za
prvu pomoć
☐
Ostalo
Električne instalacije:
Kanalizacija sa separatorom
za ulje
da ☐ ne ☐ nije relevantno22
☐
21
Otpad iz servisa sakuplja se kao opasni otpad 15 02 02* isključivo
22Još nije propisano dozvolom
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Aneks C: Kontrolne liste
68 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
Ako je odg. da, datum
poslednjeg servisiranja
Pod nepropusan za ulje da ☐ ne ☐ nije relevantno23
☐
Ako je da: vidljiva oštećenja da ☐ ne ☐
Zapažanja (buka, mirisi, ilegalno skladištenje, itd.):
Zaključak
☐ Pronađeni su sledeći nedostaci koji će biti otklonjeni do ……………………..
☐ Usled nađenih nepravilnosti, izriče se sledeći nalog
Prilozi zapisniku:
Potpis Inspektor: Ostali:
23
Još nije propisano dozvolom
Aneks B: Kontrolne liste Vodič za upravljanje opasnim otpadom
“Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“ 69
Primerak ovog zapisnika primio kao predstavnik
kompanije Potpis
Vodič za upravljanje opasnim otpadom Aneks C: Kontrolne liste
70 “Unapređenje sistema upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“
9 ANEKS C: KONTROLNE LISTE ZA POSTROJENJA ZA SAKUPLJANJE OTPADA IZ DOMAĆINSTAVA
Centar za sakupljanje komunalnog otpada treba da bude u skladu sa lokalnim planom
upravljanja otpadom. Postojeći centar može da posluži kao primer okolnim opštinama. Stoga od
početka treba planirati proces saradnje sa okolnim opštinama. Veličina centara zavisi od broja
stanovnika koje opslužuje i vrsta otpada koji se sakupljaju u centru.
9.1 Izbor lokacije
Relevantne tačke
Veličina: zavisi od broja stanovnika koje opslužuje; slobodni prosto za buduće
proširenje (do 600 m²/1.200 m²/više od 1.200 m² - videti tabelu 6)
Pristupačnost
Za građane
Za kamione (sakupljače opasnog otpada)
Usklađenost sa planom namene zemljišta (ako je moguće, lokacija namenjena
industrijskim aktivnostima)
Susedi
Pristup električnoj energiji, vodovodu, kanalizaciji
9.2 Vrsta sakupljanja
Obavezno se sakuplja:
Opasni otpad iz domaćinstava
Električni i elektronski otpad, baterije, auto baterije
Ambalažni otpad
Papir, staklo, metali
Korisno proširenje može da bude za prihvat:
Kabastog otpada (poseban kontejner)
Mineralnog građevinskog i otpada od rušenja (poseban kontejner, samo male količine,
do jednog kamiona)
Zelenog otpada (poseban kontejner)
Otpadnog jestivog ulja
Ponovo upotrebljivog materijala (tekstila, električne opreme, igračaka itd.)