Pratite evangelizacijska predavanja Geoffa Youldena u ...upravo vrijeme nesigurnosti pogodno jer æe...

2 • ADVENTISTI»KI PREGLED

ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE

ADVENTISTI»KE CRKVE

“AdventistiËki pregled” je dvomjeseËnik Ja-dranske unije konferencija KrπÊanske ad-ventistiËke crkve. Cilj mu je prenositi vijestiiz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i na-pise duhovne prirode koji su u skladu suËenjem Biblije i kojima je cilj pridonijetiËitateljevoj duhovnoj obnovi.

ISSN 1331-9272

Godina XVII. (LXI)Broj 1 — 2009.

NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkvaJadranska unija konferencija

RakovËeva 26, 10000 Zagreb

Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ

Izvrπni urednikNeven KlaËmer

[email protected]

UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ,Neven KlaËmer, SreÊko KuburiÊ,

Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ

Lektura i korekturaMarijan MalaπiÊ, prof.

Telefon: 01/3764-533Telefaks: 01/2361-901

Cijena ovog broja: 15 kn

Za potpisane Ëlanke odgovaraju autori,za nepotpisane uredniπtvo.

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakTIPOMAT, 2009.

Cijenjeni suradnici!Molimo vas da vijesti iz svojih crkava piπete

po novinarskim pravilima i πaljete nam ih do 15. u mjesecupotpisane imenom i prezimenom.

Slike trebaju biti visoke kakvoÊe u digitalnom obliku.Obavijesti o smrti i obljetnicama braka trebaju biti saæete,

a dostavljajte nam ih preko svojega pastora.S izvrπnim urednikom moæete dogovarati suradnju za Ëlanke

i slati ih na adresu:Neven KlaËmer, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77,

10000 Zagreb, tel. 01/3764-533([email protected])

Pratite evangelizacijskapredavanja Geoffa Youldenau Hotelu Sheraton u Zagrebuod 16. do 31. sijeËnja 2009.

11 veËeri, u 19 satiili uæivo na internetu

www.viseodzivota.info


HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:412

ADVENTISTI»KI PREGLED • 3

Poπtovani Ëitatelji,

Prvi ovogodiπnji broj AdventistiËkog pregleda

govori o evangelizaciji i osnivanju novih crkava. To je

stvarnost i prednost s kojom se kao Boæji vjernici

susreÊemo u Zagrebu ovog sijeËnja. U svim krajevima

naπe unije raste misijska aktivnost, i sukladno vremenu

u kojem æivimo te æelji za dovrπenjem Boæjeg djela na

ovoj Zemlji, ovaj broj posveÊujemo vaænosti misijskog

djelovanja, posebice kroz osnivanje novih crkava. To i

jest glavni naglasak petogodiπnjeg plana Jadranske unije

KrπÊanske adventistiËke crkve i njezinih konferencija.

Osnivanje novih crkava nije neka novina ili neπto s

Ëime se nikada nismo susretali; nalog za osnivanje novih

RIJE» IZVR©NOG UREDNIKA

“Zato idite i uËinite svenarode uËenicimamojim! Krstite ih u imeOca i Sina i DuhaSvetoga! UËite ih davrπe sve πto sam vamzapovijedio! Ja sam svama u sve vrijeme dosvrπetka svijeta.”

(Matej 28,19.20)

Svaki propovjednik i svaki vjernik okrenut misiji treba se na

neki od naËina ukljuËiti u djelo osnivanja novih crkava. Bog poziva

svakog vjernika Crkve u Hrvatskoj, Sloveniji i Albaniji da se prema

darovima koje je dobio ukljuËi u ovo vaæno poslanje. Ovakav rad

neÊe unazaditi postojeÊe crkve; dapaËe, uËinit Êe da prkose

starenju, opadanju i duhovnoj smrti — ponovno Êe ih oæivjeti.

Iskuπajmo se kao crkve i pojedinci u tome i doæivjet Êemo

nevjerojatne Boæje blagoslove!

Osnivanje novih crkava ukljuËuje mnoge vjerne ljude s

primljenim duhovnim darovima. Ono ne znaËi odbacivanje

dosadaπnjih metoda koje smo rabili dugi niz godina i koje su

donosile bogat rod u vidu novih uËenika Isusa Krista. Osnivanje

crkava ukljuËuje rad putem javne evangelizacije, rad u malim

skupinama, osobni rad i rad s literaturom. Izvjeπtaji u ovom broju

prenijet Êe vam dio slike kako se te metode koriste u radu u

Hrvatskoj i svijetu, i neπto ideja koje moæete koristiti i u vaπim

crkvama. PraktiËki, proces osnivanja novih crkava objedinjuje sve

metode i koristi ih prema danim prilikama i moguÊnostima. Tamo

gdje se radi na osnivanju novih crkava, potiËe se rast i pronalaze

se i spaπavaju ljudi izgubljeni u grijehu.

Ovim brojem AdventistiËkog pregleda æelimo kod Ëitatelja

pobuditi novi misijski æar i potaknuti nas da svoje sposobnosti i

darove od Boga uporabimo na osivanju crkava πirom naπe Unije.

Æelimo da nas u novoj 2009. godini — godini propovijedanja

Radosne vijesti i evangeliziranja cijelog svijeta — Bog sve obilno

blagoslovi i podari nam zdravlje i mir. Pred nama kao vjernicima i

Boæjim suradnicima je odgovornost i prednost, jer je Isus u Mateju

28,19.20 rekao: “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!

Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve

πto sam vam zapovijedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka

svijeta.”

Pastor Neven KlaËmer

crkava dao je sâm Isus Krist kao Glava Crkve koju je osnovao na ovoj Zemlji. Ono

πto je sâm radio, ostavio je i svojim uËenicima u zadaÊu. Tako su djelovali pioniri

AdventistiËke crkve, a to trebamo Ëiniti i mi danas. To je ne samo najdjelotvorniji

naËin da dopremo do onih koji ne poznaju Boga ili joπ uvijek nemaju svoju crkvu,

veÊ to podrazumijeva i svjeæ pristup bogosluæju i evaneoskom radu te oæivljuje

dugogodiπnje vjernike crkve.

Neven KlaËmer

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:413


RIJE» PREDSJEDNIKA UNIJE

Na poËetku smo godine

koja sa sobom nosi puno

nepoznanica. Mnogi su

zabrinuti zbog

nagovjeπtaja gospodarske

recesije i financijske krize, najave

gubitaka radnih mjesta i nezaposlenosti,

a uz to svakodnevno sluπamo vijesti o

nasilju i nemirima po svijetu. Mnoge

pojave izmiËu kontroli, a kad stvari ne

moæemo kontrolirati, javlja se strah.

I Kristovi uËenici, okupljeni u

gornjoj sobi u Jeruzalemu veËer uoËi

Kristovog raspeÊa, osjeÊaju sliËnu

nesigurnost i strepnju jer Isus najavljuje

svoju smrt i odlazak. Ruπe se sva

njihova oËekivanja. Njima, i svim

svojim zabrinutim uËenicima danas,

Isus savjetuje: “Neka se ne uznemiruje

vaπe srce! Vjerujte u Boga i mene

vjerujte!” (Ivan 14,1) Imajmo

povjerenja u Boga koji upravlja svim

zbivanjima na ovome svijetu, koliko

god nam se nekada Ëinilo da vlada

kaos.

Umjesto zabrinutosti za prolazne

vrijednosti ovoga svijeta, preuzmimo

Boæji pogled na buduÊnost i Njegovu

viziju. On nam je u svojoj milosti dao

joπ vremena da uËinimo neπto dobro

ljudima na ovom planetu. Stoga vas

pozivam da za sebe osobno ovu godinu

uËinite godinom osobnog svjedoËenja i

dobroËinstva bliænjima. Moæda je

upravo vrijeme nesigurnosti pogodno

jer Êe se ljudi manje oslanjati na svoju

mudrost, a viπe pitati o Boæjoj

egzistenciji i nakanama.

Postoji Ëitav niz moguÊnosti za

aktivno ukljuËenje u Boæji posao

objavljivanja Radosne vijesti ovome

svijetu. Postoje inicijative, projekti i

programi koje moæeπ poduprijeti.

1. Jednu osobu dovesti Kristu.Moæeπ si postaviti cilj koji su sebi

postavili milijuni adventista po svijetu —

da ove godine samo jednu osobu

upoznaπ s Isusom Kristom. Pronai

jednu osobu, moli se Bogu za nju,

gradi mostove, Ëini dobro, razgovaraj,

podupiri, budi dobar primjer i Bog Êe

uËiniti da postaneπ most prema Isusu

Kristu. Ova je inicijativa izazov za

svakoga: samo jednu osobu upoznati s

Isusom.

blagoslova za druge ljude, a ne

zatvorena i sterilna sredina.

3. Osnivanje novih crkava. U

nekim mjestima, koja za to imaju

uvjete, osnivat Êe se i ove godine nove

crkve. Potrebni su ljudi koji Êe se

moliti, pomoÊi svojim sredstvima ili

osobno biti ukljuËeni u projekt

osnivanja nove crkve. OsvrÊem se samo

godinu ili dvije unazad i vidim da se

sve viπe radi na osnivanju novih crkava

i da ima i lijepih iskustava. U Krπkome

je osnovana nova crkva, a u Kranju se

polako raa. U Tirani se πiri presaena

centralna crkva, a u Zagrebu se

okupljaju vjernici, jezgra joπ jedne nove

crkve u Hrvatskoj. Ima i drugih dobrih

planova i vjerujem da Êe Bog

blagosloviti sve nesebiËne vjernike koji

shvaÊaju vaænost ovog posla.

4. Evaneoske propovijediuæivo i preko interneta. Prije

nekoliko tjedana dr. Radiπa AntiÊ

odræao je niz evangelizacijskih

propovijedi u Puli, a istodobno ga je

uæivo pratilo mnoπtvo ljudi preko

interneta. Od 16. sijeËnja 2009. u

Zagrebu Êe tri tjedna biblijske istine

iznositi iskusni govornik iz Australije,

Geoff Youlden. Prijenos Êe biti uæivo

preko web-stranice. Evo moguÊnosti da

se i ti ukljuËiπ. Ako si u Zagrebu,

moæeπ doÊi sa svojim prijateljima u

Hotel Sheraton na predavanja ili ih, ako

si daleko, moæeπ pratiti kod svojega

prijatelja preko interneta.

Mogli bismo nabrajati moguÊnosti

koje se nude, od literarnih evanelista

koji se traæe u Hrvatskoj, evangelizacija

mladih, izviaËa, inovativne

evangelizacije, Dopisne biblijske πkole,

do radijskih emisija i drugih izazova.

Bezbroj moguÊnosti stoji nam na

raspolaganju. Vjerujmo Bogu i

dopustimo Njegovom Duhu da nas

pokrene. Svijet se sasvim sigurno nalazi

u krizi, ali vjernik svoj pogled podiæe

visoko iznad toga. Umjesto krize neka

nam pred oËima bude Kristova vizija:

“Evo, velim vam: podignite svoje oËi i

promotrite njive kako su dovoljno æute

za æetvu!” (Ivan 4,35)

Umjesto krize — vizija

2. Moja obitelj — kuÊna crkva.Svaka obitelj moæe postati jedna kuÊna

crkva po uzoru na novozavjetne

vjernike. Postoji li jedan suvisli razlog

zaπto tvoj dom nije postao mala

evaneoska skupina ili Ëak kuÊna

crkva, utoËiπte usamljenima, rodbini,

prijateljima i znancima? Znam puno

nesuvislih razloga koji nas spreËavaju u

tome, kao, primjerice, prezaposlenost,

osobna udobnost ili lijenost, sebiËnost,

πkrtost ili strah… Bog ti daje novu

priliku da tvoj dom postane mjesto

Branko BistroviÊ

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:414


Staniπa MargariÊ

POZIV NA MOLITVU

Prije nego πto je otiπao sa

Zemlje, Isus je uËenicima dao

veliki nalog i veliku zadaÊu:

“Poite dakle i uËinite mojim

uËenicima sve narode krsteÊi

ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i

uËeÊi ih Ëuvati sve πto sam vam

zapovjedio! I evo, ja sam s vama u sve

dane — do svrπetka svijeta.” (Matej

28,19.20) UËenici su se pitali kao i mi

danas: Kako? To je veliki posao, osjeÊali

su se malima i nezrelima za tako veliku

zadaÊu. Isus ih u njihovoj optereÊenosti i

zbunjenosti hrabri, savjetuje i uËi kako bi

se osposobili. “Dok je jednom s njima

blagovao, zapovjedi im da ne napuπtaju

Jeruzalema, nego neka Ëekaju ObeÊanje

OËevo ‘koje Ëuste od mene: Ivan je krstio

vodom, a vi Êete naskoro nakon ovih

dana biti krπteni Duhom Svetim.’” (Djela

1,4.5) UËenici su ozbiljno prihvatili savjet

koji im je Isus dao. Okupljali su se i

molili jedni za druge, priznavali svoje

slabosti i grijehe jedni drugima, a onda

svi zajedno Bogu i On ih je blagoslovio.

“Poπto se pomoliπe, potrese se

mjesto gdje bijahu sabrani, i svi se

napuniπe Duha Svetoga te stanu

navjeπÊivati rijeË Boæju smjelo.” (Djela

4,31) Dobili su snagu i sposobnost za

izazov koji je bio pred njima.

Osposobljeni mudroπÊu i snagom za

propovijedanje, krenuli su kao nezadræiva

bujica u sili Boæjoj u Kristovo ime.

Draga braÊo i sestre, kao pred

apostolima, tako je danas i pred nama

velika zadaÊa. Pred nama je veliki projekt

osnivanja novih crkava koji su zapoËeli

apostoli Kristovim nalogom. KreÊemo sa

Zagrebom 16. sijeËnja 2009.

Evangelizacija Êe trajati tri tjedna.

Govornik je poznati evanelist Geoff

Youlden. Za ovako velik posao potrebna

je potpora cijelog Boæjeg naroda u molitvi

jer se upuπtamo u borbu “s duhovima

pakosti ispod neba” (Efeæanima 6,12) koji

neÊe mirovati za vrijeme evangelizacije.

Zato “neka svaki naπ dah bude molitva”

(Sluge evanelja, str. 511). “U radu za

duπe potrebna je molitva. Samo Bog

moæe uËiniti da sjeme koje sijemo nikne.”

(TC IV, str. 528,529)

Zato pozivamo pastore, starjeπine,

voe i odbornike: “Trubite u trubu na

Sionu! Sveti post naredite, oglasite zbor

sveËani, narod saberite, posvetite zbor.

Saberite starce, sakupite djecu, Ëak i

nejaË na prsima. … Izmeu trijema i

ærtvenika neka tuæe sveÊenici, sluge

Jahvine. Neka mole: ‘Smiluj se, Jahve,

svojem narodu!’” (Joel 2,15-17)

Bog nas uËi kako moæemo biti

uspjeπniji u propovijedanju Evanelja,

savjetuje nam: “Udruæite se u svojim

molitvama, zajedno vapite pred Bogom.”

Pozivamo Boæji narod u Hrvatskoj na

post 14. sijeËnja 2009. Kakav post? “RijeË

je Jahvina — vratite se k meni svim srcem

svojim posteÊ’, plaËuÊ’ i kukajuÊ’.

Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se

Jahvi, Bogu svome, jer on je njeænost

sama i milosre, spor na ljutnju, a bogat

dobrotom.” (Joel 2,12.13)

U prvom dijelu posta molimo se kao

apostolska crkva u vrijeme Pedesetnice,

traæimo od Boga da ispita naπ æivot,

promijeni naπe srce, ispuni ga ljubavlju,

priznanjem i praπtanjem. Kada sredimo

svoj odnos s bliænjima i s Bogom, u

drugom dijelu posta upuÊujmo æarke

molitve za stanovnike Zagreba, znane i

neznane prijatelje. Molimo se Bogu da On

dovede svojim Svetim Duhom πto viπe

ljudi na predavanja. Molimo se Bogu da

posebno ispuni silom Svetoga Duha one

koji budu sluπali RijeË spasenja. Molimo

se za sve koji nose odgovornost pripreme

i rada, a posebno za jezgru nove crkve i

pastora Nevena KlaËmera.

“S tajnog mjesta molitve doπla je sila

koja je potresla svijet u vrijeme velike

reformacije.” (Ellen G. White, Velika

borba) Bog Êe izazvati reformaciju u

svojoj Crkvi ako ona ostane “duæe

vremena na tajnom mjestu molitve”.

“Nadalje, kaæem vam, ako dvojica od vas

na zemlji jednoduπno zaiπtu πto mu

drago, dat Êe im Otac moj, koji je na

nebesima.” (Matej 18,19) Draga braÊo i

sestre, upravo zbog tog razloga, nakon

posta u kojem Êemo svi sudjelovati vaπa

potpora u molitvama pred Bogom i dalje

nam je potrebna.

Zato molimo da se za svaki dan

predavanja moli jedan okrug, a posebno

tijekom samog predavanja od 19 do 20.30

sati.

Br. Okrug Datum za molitvu

1. Daruvar 16. 1. 2009.2. Virovitica 17. 1. 2009.3. Osijek 18. 1. 2009.4. Varaždin 19. 1. 2009.5. Zagorski 21. 1. 2009.6. Požega 23. 1. 2009.7. Koprivnica 24. 1. 2009.8. Zagreb 1 25. 1. 2009.9. Zagreb 2 26. 1. 2009.

10. Rijeka 28. 1. 2009.11. Zagreb Novi 30. 1. 2009.12. Beli Manastir 31. 1. 2009.13. Vinkovci 2. 2. 2009.14. Sisak 4. 2. 2009.15. Pula 6. 2. 2009.16. Split 7. 2. 2009.17. Karlovac i Bjelovar 11. 2. 2009.

Molitva i opet molitva jedini je put

do cilja i ostvarenja zadaÊe koju nam je

Bog povjerio. Molimo se zajedno,

poveÊajmo duhovni æar naπih molitava.

Samo molitva moæe probuditi naπe

uspavane sposobnosti i uporabiti ih na

slavu Njemu. Samo molitvom moæemo

probuditi ovaj svijet iz mrtvila. Zato

uvijek planirajmo i radimo s molitvom.

SveopÊa zajednica u molitvi neka postane

izvor sile za naπe buenje i misijski

napredak u Boæjem narodu koji nikada

nije rastao bez ozbiljne molitve

posredovanja jednih za druge.

Zajedno u molitvi — poziv napost u Hrvatskoj konferenciji

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:415


SreÊko KuburiÊ

POSLANJE I OSNIVANJE CRKAVA

Izlazak iz osobne zajednice u

svrhu zasnivanja nove uvijek je

povezan s vjerom koja se

ostvaruje u viziji osnivaËa novih

crkava — rijeËi su koje navodim

iz prethodnog Ëlanka i nastavljam

razmiπljanje o osnivanju novih crkava.

Niπta se ne dogaa bez vizije.

Svaki most koji je napravljen, svaka

graevina koja je sazidana, svaki stroj

koji je konstruiran, svaka pjesma koja

je skladana, svaka slika koja je

nacrtana, prije nego πto su nastali,

postojali su u viziji svojeg tvorca. Niπta

na svijetu ne dogaa se bez vizije.

Visoki sluæbenik Medo-Perzijskog

kraljevstva peharnik Nehemija imao je

viziju obnovljenog Jeruzalema prije

nego πto je od kralja traæio dozvolu za

pothvat i sredstva za obnovu i prije

nego πto Êe ugraditi prvi kamen u zid.

U Mudrim izrekama stoji: “Gdje

nema vizije, raspada se narod.” (29,18)

Vizija znaËi vidjeti stvari i moguÊnosti

prije nego πto su ostvarene. To znaËi

imati oËi koje vide ono πto se ne vidi.

Imati viziju na duhovnom podruËju

znaËi biti podloæan poticanju Duha koji

sve vidi, sve zna i koji proniËe misli i

pomisli ljudi cijelog svijeta. Bog je dao

obeÊanje Svetoga Duha onima koji Êe u

posljednje dane biti Boæji narod (Joel

2,28). S tim obeÊanjem zajamËena je i

misao da Êe Boæji narod biti voen

Boæjim Duhom kao πto je bila voena

prva apostolska Crkva.

Oni koji su odluËili biti sudionici

osnivanja novih crkava zasigurno imaju

viziju o autentiËnoj crkvi kao πto je bila

crkva iz Djela 2. To je vizija crkve

kakvu je opisala Ellen G. White u knjizi

Djela apostolska: “Crkva je riznica

bogatstva Kristove milosti i po njoj Êe

se u konaËnici Ëak i poglavarstvima i

vlastima na nebesima objaviti vrhunski i

cjeloviti prikaz Boæje ljubavi.” (str. 7)

nebeskim i zemaljskim svjetovima.

Kakve li uzviπene vizije nove crkve!

Takve crkve postaju magnet za one koji

su gladni prave poboænosti i iskrene

vjernosti.

Kako imati ovakvu vizijuVizija je uvijek povezana s idealom

koji Bog postavlja, a vjernici ga vjerom

prihvate. Jednom su prilikom dva

slijepca iπla za Isusom i traæila od Njega

da ih iscijeli. Isus im je postavio

pitanje: “Vjerujete li da mogu to

uËiniti?” Oni Mu kaæu: “Da,

Gospodine!” Isus je stvarno æelio znati

vjeruju li da je On sposoban to uËiniti i

dodao je: “Neka vam bude po vaπoj

vjeri.” Ovdje vidimo da vizija i vjera idu

zajedno. Isus je provjeravao njihovu

viziju o onome πto oni mogu postati.

Kada se uvjerio da vjeruju u svoju

viziju, bio je voljan djelovati u skladu s

njihovim uvjerenjem. Ovdje je jasno

vidljivo naËelo po kojem Bog djeluje.

Isus je mogao iscijeliti ove slijepce i da

oni nisu vjerovali. Ali On djeluje u

skladu s njihovim uvjerenjima. Biblija

jasno govori da Gospodnje oko prati

cijeli svijet i traæi muπkarce i æene Ëije

je srce iskreno prema Njemu (2.

Ljetopisa 16,9). Vizija je gledanje onoga

πto se ne vidi dok ne postane vidljivo.

Vizija i vjera su provodnici Boæjeg

djelovanja na Zemlji. Bog nije

ograniËen naπom vjerom, ali obiËno

djeluje u suglasju s vjerom koju ljudi

posjeduju i izraæavaju. Stanovnici

Nazareta ograniËili su Isusa u Njegovom

spasenjskom djelovanju u gradu

Nazaretu svojim predrasudama i

nevjerom koju su pokazivali prema

Njemu (Matej 13,58). Ono πto je Bogu

danas najpotrebnije jesu muπkarci i

æene vjere. Kada Bog pronae srce koje

cijeni, On u njega izlije sva bogatstva

Neba da bi ga ojaËao za sluæbu

navijeπtanja i æivljenja Evanelja. Moæda

OSNIVANJE NOVIH CRKAVA —IZAZOV U SVAKOJ GENERACIJI

Ako je takva vizija nove crkve, to

znaËi da Êe ta crkva voljeti kao πto je

voljela prva apostolska Crkva, oboæavati

Boga kao πto Ga je oboæavala prva

apostolska Crkva, da Êe pomagati

drugima kao πto je pomagala prva

apostolska Crkva i imati zajedniπtvo

kakvo je imala prva apostolska Crkva.

To Êe biti mjesto gdje Êe se Bog

oboæavati, æivoti mijenjati, jedan

drugoga voljeti i blagoslivljati. To Êe

biti cjeloviti prikaz Boæje ljubavi

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:416



se varamo kada mislimo da Bog traæi

obrazovane, uglaene i inteligentne

suradnike s ugodnom osobnoπÊu i

velikim darovima. Bog moæe uporabiti

sve ove darove, ali bez vjere oni su

bezvrijedni. Apostol Pavao nas

podsjeÊa: “A sve πto nije iz vjere, grijeh

je.” (Rimljanima 14,23)

Opasnosti u koje zapadacrkva u svim naraπtajima

SljedeÊi citat Duha proroπtva

zorno ilustrira opasnosti koje su vrebale

apostolsku Crkvu u Jeruzalemu. “U tom

je gradu sluæba RijeËi bila uspjeπna pa

je postojala opasnost da se uËenici

predugo zadræe na jednom mjestu

zanemarujuÊi Spasiteljev nalog da idu u

cijeli svijet. ZaboravljajuÊi da se snaga

za odupiranje zlu najbolje stjeËe

energiËnom sluæbom, poËeli su misliti

da niπta nije toliko vaæno koliko braniti

crkvu u Jeruzalemu od neprijateljskih

napada. Umjesto da nove vjernike uËe

da ponesu Radosnu vijest onima koji je

nisu Ëuli, bili su u opasnosti poÊi

putem koji bi sve njih naveo da se

zadovolje onim πto je ostvareno. Kako

bi rasprπio svoje predstavnike tamo

gdje Êe moÊi raditi za druge, Bog je

dopustio da na njih doe progonstvo.

Istjerani iz Jeruzalema, vjernici su

prolazili iz jednog kraja u drugi

propovijedajuÊi Evanelje RijeËi.”

(Djela apostolska, str. 66)

“Kad su se zbog progonstva

rasprπili, poπli su ispunjeni

misionarskom gorljivoπÊu. Shvatili su

odgovornost svoje zadaÊe. Znali su da

u rukama dræe kruh æivota za svijet koji

umire od gladi i bili su nagnani

Kristovom ljubavlju da ga daju svima

potrebitima. Gospodin je djelovao

preko njih. Kamo god su poπli, bolesni

su ozdravljali i siromaπnima je

navijeπtano Evanelje.“ (Isto, str. 67)

U navedenim citatima nalazimo

nekoliko osnovnih smjernica djelovanja

Crkve i opasnosti u koje moæe zapasti.

Prvo, zadovoljstvo postignutim i

Ëuvanjem od napada onog πto je

steËeno. Prema Duhu proroπtva, ovo je

zabluda u koju je vrlo lako upasti. Vrlo

je plemenito saËuvati ono πto je

steËeno, ali u duhovnom je pogledu to

neproduktivno. »uvajuÊi ono πto je

steËeno, troπi se dragocjena energija s

malo rezultata. Snaga oËuvanja onoga

πto je zadobiveno sastoji se u

“poduËavanju novih vjernika da

prenose Radosnu vijest onima koji je

nisu Ëuli”.

Drugo, stvaranje strategije za

obranu od vanjskog i unutarnjeg

neprijatelja. VeÊina politiËkih i drugih

sustava uruπili su se iznutra. Snaga za

obranu od vanjskog neprijatelja i za

odupiranje zlu koje dolazi iznutra nije

u stvaranju strategije za obranu, nego

se “najbolje stjeËe energiËnom

sluæbom”, naglaπava nadahnuto pero.

TreÊe, gubljenje svijesti o

prednostima koje imamo kao Kristova

crkva i o potrebama ljudi. Crkvi je

povjereno najveÊe blago — RijeË æivota.

Ona zadovoljava potrebe svakog

Ëovjeka za spasenjem i vjeËnim

æivotom. To je kruh koji hrani svaku

duπu. Bez tog kruha mnogi Êe

izgladnjeti i umrijeti za vjeËnost. Crkvi

je povjerena vijest spasenja i ona je

dobila nalog da tu vijest πiri Kristovim

autoritetom. Kada crkva poËne uæivati

u prednosti spasenja a izgubi

odgovornost za sve ljude u Ëijoj sredini

æivi i djeluje, upada u opasnost od

zatvaranja u sebe i iskljuËivost koja

dovodi do izolacionizma i elitizma koji

nikada nije bio blagoslov za crkvu.

Osnivanjem novih crkava ove

opasnosti se smanjuju jer su napravljeni

koraci koji dovode do popravljanja

iskrivljene perspektive djelovanja i

misije crkve. »inom osnivanja novih

crkava sudionici poruËuju da su

zainteresirani za noπenje kruha æivota

onima koji ga trebaju. Isto tako

pokazuju da imaju osjeÊaj odgovornosti

koja je uvijek povezana s prednoπÊu.

Tada crkva postaje zajednica svih,

“dom molitve svim narodima”. Ona

postaje mjesto gdje se uzdiæe i slavi

Bog, gdje se mijenjaju æivoti i gdje se

praktiËno pokazuje ljubav. Crkva

postaje zajednica gdje se Nebo spaja sa

Zemljom, zajednica otkupljenih,

najdraæi predmet Boæje ljubavi i paænje

na Zemlji. Svaka generacija vjernika ima

pred sobom isti izazov — da crkva

takvom i ostane.

Mr. SreÊko KuburiÊ koordinator

je Globalne misije pri JUK-u

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:417


OSNIVANJENOVIH CRKAVA

OSNIVANJENOVIH CRKAVA


Poznati evanelist Peter

Roennfeldt kaæe: “Osnivanje

crkava znaËi otvaranje novih

crkava za neobraÊene

skupine ljudi u joπ

nedosegnutim podruËjima ili

gradovima.” (Peter Roennfeldt, Church

Planting) Ovaj proces zapoËeo je

samim nalogom iz evanelja, a prvi

pionir u tom poslu s punim radnim

vremenom bio je apostol Pavao.

U ranim danima AdventistiËka

crkva je bila pokret osnivanja crkava.

Njezin nagli rast u proπlim desetljeÊima

postojanja moæe se viπe pripisati

stvaranju novih crkava negoli razvijanju

postojeÊih. PlaÊeni pastori morali su,

umjesto da odræavaju bogosluæja u

postojeÊim crkvama, organizirati nove

crkve. James White je pisao novim i

mladim pastorima: “Nijedan se pastor

ne moæe viπe izgraditi negoli kad stupi

u novo polje. ... Ako je uspjeπan u

podizanju crkava i njihovom

organiziranju, da mogu donositi dobre

rodove, on svojoj braÊi daje najbolji

dokaz da je poslan od Gospodina.”

(Evangelism and Church Planting,

Ministry, listopad 1999.)

Predsjednik AdventistiËke crkve u

ono doba, pastor Arthur G. Daniells,

bio je oduπevljen izazovom

organiziranja novih crkava: “Kad

prestanemo raditi na napretku djela i

udobno se smjestimo u svojim

crkvama, bavimo se vjernicima i

mislimo umjesto njih, molimo se i

radimo umjesto njih, naπe Êe crkve

poËeti slabiti i gubiti æivotnost i duh,

postat Êe paralizirane i fosilizirane, a

naπe Êe djelo poËeti propadati.” (Isto)

Tko moæe reÊi da nije bio u

pravu?

Desetina za organiziranjecrkava

Danas se mnogo raspravlja o

uporabi desetine. Mnogi misle da se

jedan njezin dio, pa Ëak i cijela

desetina, treba saËuvati za izgradnju

mjesne crkve i za plaÊanje pastora.

Zaπto onda cijela desetina ide u

konferenciju? Russell Burrill kaæe:

“Propovjednici se ne zapoπljavaju da bi

propovijedali adventistima, veÊ da bi

pronalazili nove vjernike i organizirali

nove crkve. Stoga crkve πalju svoju

desetinu konferenciji da bi podupirale

propovjednike koji organiziraju nove

crkve, a ne da bi uzdræavale mjesne

propovjednike.” AdventistiËki pioniri

smatrali su kako pastoralnu ulogu treba

imati vjernik mjesne crkve, dakle laik, a

ne propovjednik; stoga i nije nikakvo

Ëudo πto se desetina koristila na taj

naËin.

Prema tome, naπa sadaπnja

raspodjela desetine ima svoj korijen u

pokretu za organiziranje crkava, a ne u

sustavu za odræavanje mjesnih crkava

koji je danas toliko ustaljen. Mi teπko

moæemo zamisliti suvremenu

adventistiËku crkvu bez plaÊenog

pastora. Ali moæda je vrijeme da se,

barem u nekom smislu, vratimo

prvotnom planu i uloæimo veÊi dio

svojih sredstava u novu, ambicioznu

inicijativu za organiziranje crkava.

Potreba za novim crkvama danas je

veÊa nego ikada.

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:418



Potreba za novim kÊerimaU mnogim zemljama ima na

stotine gradova i mjesta u kojima nema

adventistiËke crkve. Danaπnjem svijetu

potrebne su razliËite crkve za razliËite

ljude. Ali postoje i drugi razlozi zbog

kojih trebamo ozbiljno razmisliti o ovoj

moguÊnosti. Istraæivanje o organiziranju

crkava pokazalo je da je to najuspjeπniji

oblik evangelizacije i da donosi novi

æivot i vitalnost pojedincima i matiËnoj

crkvi. Crkva se ne treba bojati odlaska

nekih svojih darovitih voa kako bi

organizirala novu crkvu; meu

preostalim vjernicima odmah Êe se

pojaviti novi voe i donijeti novi

smisao æivotu postojeÊe crkve; tako Êe

crkva postati vizionarska. Ona Êe

ohrabrivati nove i stvaralaËke pristupe

sluæbi jer novoorganizirane crkve

nemaju tradiciju koja ih sputava. To Êe

sve podsjeÊati crkvu na pravi razlog

njezinog postojanja.

Moramo pronaÊi naËine da

darovite pastore i vjernike-laike

oslobodimo njihovih sadaπnjih crkvenih

obveza i ohrabriti ih da se pripreme,

organiziraju i zapoËnu hitno djelo

organiziranja novih i drugaËijih crkava.

Neke moguÊnostiPozvani smo sluæiti drugaËijim

ljudima, a takvima su potrebne

drugaËije crkve. Potrebne su nam crkve

za etniËke manjine, suvremene crkve i

tradicionalne crkve, da spomenemo

samo te tri velike kategorije. Ali u

ovom vijeku razliËitosti i individualnosti

ima mjesta za mnogo raznolikosti

unutar svake skupine. Dakako da je

potreban oprez, ali viπe od svega javlja

se potreba za kreativnoπÊu. MoguÊe je

uæivati u kreativnosti i raznolikosti u

naπim crkvama, a pritom ne izgubiti

nijedan bitan dio adventistiËke poruke

ili naËina æivljenja.

Mnogo prije poËetka naπeg

postmodernog doba Ellen G. White je

pozivala na takvu kreativnost u

evangelizaciji i organiziranju crkava,

upozoravajuÊi one koji su to kritizirali:

“Neke metode koje rabimo u ovom

poslu razlikovat Êe se od metoda koje

su se rabile u proπlosti, ali neka nitko

zbog toga ne zatvara put svojim

prigovaranjem. Nema mjesta

neljubaznoj kritici niti ikakvom

uniπtavanju tueg rada.” (7T, 25)

Pogledajmo nekoliko uzbudljivih

primjera raanja novih crkava. Jasno,

organiziranje novih crkava u novim

podruËjima treba provoditi gdje god je

to praktiËno, ali postoje i drugi naËini

za rast, kao πto otkriva sve veÊi broj

crkava.

AdventistiËka crkva u Brisbaneu u

Australiji organizirala je prije nekoliko

godina malu jezgru vjernika koji su

poËeli traæiti naËine kako poboljπati

kakvoÊu æivljenja u svojem dijelu grada.

Bili su toliko uspjeπni u prepoznavanju

i ispunjavanju odreenih potreba da je

nova crkva bila potpuno prihvaÊena od

graanstva. Ljudi su je smatrali svojom

crkvom — iako nisu bili njezini vjernici!

Danas ona ima nekoliko stotina

vjernika, a doslovno tisuÊe ljudi pohaa

tjedne seminare ili se koriste njezinim

druπtvenim sluæbama. Pod utjecajem

odgovarajuÊih crkvenih programa

znatno je opao postotak zloporabe

droga i uliËnog kriminala u gradu.

Crkva je naËinila takve promjene u

druπtvu da je susjedni grad zahtijevao

da adventisti organiziraju sliËnu crkvu i

u njihovom gradu!

Kafe-crkva u Kopenhagenu joπ je

jedna zanimljiva inicijativa za

organiziranje crkava. Osmiπljena od

strane mladih za mlade, otpoËela je s

radom prije nekoliko godina u

podrumu srediπnje adventistiËke crkve

u gradu. Zove se kafe-crkva jer upravo

to i jest. Prostorija za bogosluæje

ukraπena je i opremljena kao u kafeu.

Tu je Ëak i hrana koju konobari sluæe

na neformalan naËin. Mladi adventisti

sjede sa svojim prijateljima za

stolovima, sluπaju suvremenu æivu

glazbu, udruæuju se u zajedniËkom

pjevanju, sluπaju poruku koja se

propovijeda i razgovaraju o odreenim

temama.

Kao i veÊina inicijativa, i ovu je

pokrenuo mali broj adventista koji su

pozvali mali broj prijatelja. Danas su

prerasli svoje mjesto sastanka i traæe

alternativni prostor. Jest, neki njihovi

prijatelji su se krstili. Kafe-crkva moæda

nije savrπena zamisao o crkvi, ali

sigurno izlazi ususret mladima i

ispunjava njihove duhovne potrebe.

Ona je zapoËela kao eksperiment;

vodeÊi tim mnogo je nauËio i nastavio

raditi i suoËavati se s izazovima. Nije li

i to svrha uËeniπtva — rast na naπem

putu?

Misija u ljeËiliπtu Lemington nalazi

se u Engleskoj i postala je dom za

mnoge mlade koji su daleko od doma,

a neki od njih Ëak redovito prelaze

velike razdaljine da bi prisustvovali

subotnjem bogosluæju. Organizirana je

1991. godine s osamnaest Ëlanova koji

su se sastajali u bolniËkoj kapeli. Danas

ima viπe od πezdeset Ëlanova, a sastanci

u tjednu nadmaπuju ovaj broj.

PoËetna ciljna skupina za rast bili

su izolirani i neredoviti vjernici. Njihov

Crkva iz snovaOvo je crkva iz mojih snova —Crkva toplog srca,Otvorenog uma,Radoznalog duha;Crkva koja se skrbi za druge,Koja lijeËi povrijeen æivot,Koja tjeπi starce,Koja potiËe mlade;Koja ne poznaje nikakve podjele,

kulturne ili klasne,Ni granice, zemljopisne ili

druπtvene;Crkva koja istraæuje isto onoliko

koliko i utvruje,Koja gleda unaprijed kao i

unatrag;Crkva Gospodara,Crkva ljudi;Visoka kao Isusovi ideali,Ponizna kao najponizniji Ëovjek;Crkva koja radi,Crkva koja proslavlja,Crkva koja osvaja;Crkva koja tumaËi istinu rijeËima

istine;Koja nadahnjuje i hrabri za ovaj

æivotI osvjeæava nadu u æivot koji Êe

doÊi;Crkva odvaænosti;Crkva svih dobrih ljudi —Crkva æivoga Boga.

(Autor nepoznat)

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:419



pastor objaπnjava: “Æeljeli smo znati u

Ëemu ljudi uæivaju, zaπto dolaze, u

Ëemu nalaze najviπe blagoslova, a to je

pomoglo u oblikovanju naËina

bogosluæja koje ispunjava potrebe

domaÊeg stanovniπtva. Neki od nas,

ukljuËujuÊi i mene, izgubili su svoje

korijene jer su dugo bili dio nekih

drugih bogosluæja. Ovo je bilo

zadivljujuÊe putovanje otkrivanja sebe.”

Mnogi adventisti koji æive u

multikulturalnom okruæenju, u ovoj i u

drugim zemljama, mogu se

poistovjetiti s ovim iskustvom,

posebno ako æive daleko od

domovine.

Crkva se sada usmjerava na

oblikovanje bogosluæja za

posjetitelje, a crkveni æivot

usmjeren je na neobraÊene ljude

koji æive u okolici. Nekoliko ljudi

se krstilo, a razvijaju se i planovi

za buduÊu obilnu æetvu. Glavni

razlog zaπto sam spomenuo

misiju u Lemingtonu bio je da

pokaæem πto nova crkva moæe

uËiniti ne samo za druπtvo, veÊ i

za svoje vjernike. Ona je i dalje

crkva za one koji putuju, ona

privlaËi pojedince i obitelji iz

πireg podruËja; mnogi od njih

prije nisu imali nikakve crkve ili

su imali vrlo male veze sa

svojom crkvom.

Od samog poËetka svi su

dobili jednaku priliku da

sudjeluju u procesu donoπenja

odluka na redovnim poslovnim

sastancima, tako da ni sada ne

postoji crkveni odbor. U izgraivanju

meusobnih odnosa pomagao je i

zajedniËki ruËak nakon subotnjeg

bogosluæja i kalendar prepun

druπtvenih sastanaka. Kad se ukazala

prilika za kupnju zgrade, svi su

sudjelovali poærtvovnim davanjem i

pomagali u golemom poslu renoviranja.

Tijekom pet godina dvadeset pet

vjernika radilo je deset do dvanaest sati

svake nedjelje da bi se zgrada mogla

osposobiti. Danas imaju svoju crkvu i

molimo se za njihov daljnji napredak.

Jasno je da adventisti diljem svijeta

dijele viziju organiziranja novih crkava.

Nakon godiπnje konferencije za

organiziranje crkava na SveuËiliπtu

Andrews pod nazivom “Sjeme”, 1996.

godine, pojaËale su se inicijative za

organiziranje crkava — i od strane

plaÊenih pastora i vjernika laika. Jedan

takav braËni par Ëak je organizirao

novu crkvu u svojoj zubarskoj

ordinaciji. Po cijelom svijetu niËu crkve

za etniËke manjine. I u zemljama u

kojima je napredak Crkve desetljeÊima

bio spor, organiziranje crkava donosi

novi smisao æivota. Primjerice, nakon

πto je u GrËkoj organiziranje crkava

postalo prioritet, uskoro je niknulo

dvanaestak novih crkava. Sada to

πto je s pravom nasmijala vremeπnu

Saru buduÊi da su joj proπle godine za

raanje. Ali ostaje pitanje: “Zar je Jahvi

iπta nemoguÊe?” (Izlazak 18,12-14)

Mladim crkvama koje rastu izazov

da gledaju unaprijed i da za dvije-tri

godine uveÊaju svoju obitelj prinovom

moæe biti vrlo teæak, jer trebaju ostati

usredotoËene na vanjπtinu i sprijeËiti

silaznu putanju koja Ëesto nastaje

nakon pet prvih godina novog

crkvenog æivota. A moæda je baπ to

potrebno crkvi koja je veÊ imala

tri ili Ëetiri naraπtaja vjernika,

Ëiji su Ëlanovi ostarjeli i koja je

prestala rasti kao nekad.

Zamislite moguÊnosti koje

bi nastale kad bi svaka naπa

crkva osnovala novu crkvu u

sljedeÊih deset godina, ako

vrijeme toliko potraje! Zamislite

kad bi, uz pomoÊ æivotodavne

sile Svetoga Duha, stara

adventistiËka ideja o

umnoæavanju crkava bila upisana

u naπ duhovni DNK tako da,

Ëim organiziramo neku novu

crkvu, ona poËne razmiπljati o

organiziranju druge nove crkve

koja Êe imati svoj vlastiti znaËaj

i poslanje.

Nije rijeË o umnoæavanju

crkava kao cilju koji sluæi sâm

sebi, veÊ o umnoæavanju crkava

zbog Radosne vijesti. To nije

niπta novo — samo se trebamo

vratiti na svoje novozavjetne

korijene i raditi ono πto je radila

rana Crkva. Ne treba svaka

crkva imati dvije stotine vjernika i

crkveni zbor, crkvenu zgradu i πkolu;

mi trebamo imati razne vrste crkava.

Neke mogu dijeliti istu crkvenu zgradu,

druge mogu iznajmiti uËionicu u πkoli

ili neku drugu javnu dvoranu, a treÊe

se prve dvije godine mogu sastajati u

neËijem domu. A Ëetvrte... tko zna πto

sve moæe biti!

Tko zna kakva Êe zapravo biti

nova crkva-kÊi? Tko zna kakva Êe biti

kad odraste? Pretpostavimo da to nitko

ne zna. Osim πto, naravno, znamo πto

se dogaa kad odrasli mladi sretnu

druge mlade: zaljubljuju se, vjenËavaju,

dobivaju djecu. ©to viπe ljudi! To pak

zaokruæuje krug s kojim smo zapoËeli.

David Cox

misijsko polje poËinje ubirati plodove:

tamo gdje je godiπnji prosjek krπtenja

bio dva-tri nova vjernika, tijekom novog

razdoblja AdventistiËkoj crkvi se

pridruæilo viπe od sedamdeset

obraÊenika. Otvara li Bog put svojoj

Crkvi diljem svijeta? Vjerujem da je

tako.

Crkve koje daju crkveBez obzira na to je li vaπa sadaπnja

crkva nova ili stara, bez obzira na to je

li puna mladenaËke energije i jedva

Ëeka da krene naprijed ili osjeÊa teret

svojih godina i bori se s izazovima

promjena, zaπto ne zapoËeti razgovor o

moguÊnosti osnivanja crkve-kÊeri?

Zamisao moæe nasmijati neke ljude, kao

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4210


RAD S LITERATUROM

Snaga pera. — Pero umoËeno u

izvor Ëiste istine moæe u mraËne

kutove Zemlje poslati zrake svjetla koje

Êe se reflektirati, dobiti novu snagu i

dati joπ jaËe svjetlo koje Êe se svuda

rasprπiti. (Life Sketches, str. 214; 1915.)

Tisak je Boæje orue. — Tisak je

snaæno sredstvo kojim se pokreÊu

umovi i srca ljudi... On je moÊno orue

koje je Bog odredio da se kombinira s

energijom æivog propovjednika kako bi

istinu donio svim narodima, jezicima,

plemenima i pucima. Do mnogih ljudi

nije moguÊe doprijeti na drugi naËin.

(Christian Experience, str. 225—227;

1922.)

Ako naπi literarni evanelisti

vjerno obave svoj dio posla, na osnovi

svjetla koje mi je Bog dao znam da Êe

se znanje o sadaπnjoj istini udvostruËiti

i utrostruËiti. (Life Sketches, str.

446,447; 1915.)

Utjecaj naπe literature. — A kad

su istinu prihvatili u srce i vidjeli

skladan lanac istine, Biblija je za njih

postala nova knjiga; prigrlili su je k

srcu sa zahvalnom radoπÊu, dok su im

lica zraËila sreÊom i svetom radoπÊu.

(Life Sketches, str. 415; 1915.)

Knjige na policama. — Istina je

da Êe neki ljudi kupljene knjige staviti

na policu ili na stol u sobi za primanje

i rijetko ih kada prelistati. Ali Bog se

joπ uvijek brine o svojoj istini i doÊi Êe

vrijeme kad Êe se ove knjige traæiti i

Ëitati. Kad bolest ili æivotna nesreÊa

snau dom, Gospodin putem istine

koja se nalazi u ovim knjigama daje

uznemirenim srcima mir, nadu i

spokojstvo. Ona uviaju Njegovu ljubav

i shvaÊaju koliko je dragocjen ponueni

oprost grijeha. Tako Bog surauje sa

svojim poærtvovnim radnicima.

(Testimonies, sv. 6, str. 313,314;

1900.)

Duπe dovedene Kristu. — Naπa

literatura sada sije evaneosko sjeme;

ona je kao i propovijedana rijeË

sredstvo preko kojeg mnoge duπe

dolaze Kristu. ZahvaljujuÊi njezinom

πirenju, osnivaju se Ëitave crkve.

(Review and Herald, 10. lipnja 1880.)

»ak su i ulomci dragocjeni. —Sa svakim retkom tiskanog teksta koji

sadræi sadaπnju istinu trebamo postupati

kao sa svetim blagom. Svaki djeliÊ

traktata i Ëasopisa trebamo smatrati

vrijednoπÊu. Tko moæe procijeniti

utjecaj jedne istrgnute stranice koja

sadræi istine iz vijesti treÊeg anela na

srce nekoga tko je u potrazi za

istinom?

Kad je Krist Ëudom nahranio

mnoπtvo s nekoliko kruhova i riba,

hrana se umnoæavala dok je od Njega

prelazila onima koji su je primali. Tako

Êe biti i sa πirenjem naπe literature.

Dok je budemo dijelili, Boæja Êe se

istina silno umnoæiti... (Review and

Herald, 27. kolovoza 1903.)

Dalekoseæni utjecajnaπih knjiga

TisuÊe u jedan dan. — Bog Êe za

nas uskoro uËiniti velike stvari ako se

skruπeno i u vjeri spustimo pred

Njegove noge... U jednom danu Êe se

obraÊati viπe od tisuÊu osoba, a veÊina

Êe svoje prvo osvjedoËenje moÊi

zahvaliti Ëitanju naπe literature. (Review

and Herald, 10. studenoga 1885.)

Kad bude dana posljednjaopomena. — Vijest se neÊe toliko πiriti

dokazivanjem koliko dubokim

osvjedoËenjem Boæjeg Duha. Dokazi su

bili predoËeni. Sjeme je bilo posijano, a

sada Êe niknuti i donijeti plod.

Publikacije πto su ih razdijelili

misionarski djelatnici izvrπile su svoj

utjecaj, ali su mnogi, Ëiji su umovi

njima bili impresionirani, dosad

spreËavani da u cijelosti shvate ili

posluπaju istinu. Zrake svjetlosti sada

prodiru posvuda, istina se vidi u svoj

svojoj jasnoÊi... Znatan Êe broj stati na

Gospodnju stranu. (Velika borba, str.

527)

Napisano za literarneevaneliste. — Piπem ovo zato πto

literarni evanelisti i oni koji rade od

kuÊe do kuÊe Ëesto sreÊu muπkarce i

æene koji su na prvi pogled grubi i

odbojni, ali koji Êe, kad prihvate istinu,

biti meu najvjernijim i najodluËnijim

sljedbenicima.

Kad Boæji sluge budu s

posveÊenom gorljivoπÊu suraivali s

boæanskim oruima, stanje kakvo je u

ovom svijetu promijenit Êe se i Zemlja

Êe ubrzo s radoπÊu doËekati svojega

Kralja. A tada Êe “umnici blistati kao

sjajni nebeski svod, i koji su mnoge

uËili pravednosti, kao zvijezde navijeke,

u svu vjeËnost”. (Review and Herald,

17. rujna 1903.)

Ellen G. White

Literarni evanelist, 135—140

Naπa literatura sada sijeevaneosko sjeme; ona je,kao i propovijedana RijeË,sredstvo kojim mnogi ljudidolaze Kristu. ZahvaljujuÊi

njezinom πirenju, osnovane suËitave crkve. ...

U jednom danu Êe se obraÊativiπe od tisuÊe ljudi, a veÊinaÊe svoje prvo osvjedoËenjemoÊi zahvaliti Ëitanju naπe

litarature.(Colporteur Ministry, 150.151)

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4211


PRAKTI»NO KR©∆ANSTVO

Usvakom broju AdventistiËkog

pregleda Ëitamo o

nastojanjima naπih vjernika

da obznanjuju Radosnu

vijest u sredinama gdje æive.

»ineÊi to, ispunjavamo veliki Isusov

nalog: “Zato idite i uËinite sve narode

uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i

Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19)

Ne trebamo svi otiÊi u Afriku poput

misionara Davida Livingstonea, ili u Indiju

poput Majke Tereze, ali se trebamo

radovati ostvarujuÊi djela ljubavi u svojoj

sredini. Kao aktivni vjernici mi ne

Ëekamo prilike i dogaaje i ne kaskamo

za njima: mi ih stvaramo! UkljuËujemo se

u njih i djelujemo kreativno, samostalno i

neovisno. Nipoπto ne æelimo djelovati

poput vjerskih fanatika, veÊ æelimo

izraziti svoju zahvalnost i radost spasenja,

a najvaænije nam je odræavati stalnu

zajednicu s Bogom, slaviti Ga i

napredovati na Njegovom putu. Hvala

Bogu πto u svemu imamo punu slobodu i

mnogo prostora za djelovanje!

Baπ kao πto nas poziva jedna

krπÊanska himna, mi uoËavamo i

zbrajamo Boæje blagoslove koje smo

primili i kao Crkva ih æelimo prenijetisvijetu oko nas. Zato i provodimo mnoge

aktivnosti i akcije na kojima Êemo i

nadalje ustrajati.

* * *

Odræavajmo i osnivajmo male

molitvene skupine i skupine za

zahvaljivanja, redovita zajedniËka

prouËavanja i razgovore; æenske skupine,

skupine starijih, djece i mladeæi kao i

skupove hobista, poslovnih ljudi i sliËno.

Osnivajmo i potiËimo druπtva

prijatelja Biblije, upriliËujmo predavanja o

Boæjoj rijeËi kao jedinoj pouzdanoj i

nepogreπivoj pisanoj objavi, prireujmo

izloæbe Biblija razliËitih izdanja

ukljuËujuÊi slikovite djeËje Biblije.

Moæemo upriliËiti i teËajeve lijepog

Ëitanja Biblije za naπa bogosluæja, kao i

teËajeve propovijedanja i iznoπenja

biblijskih istina. Pritom nikad ne

zanemarujmo molitvu i osobno

prouËavanje Biblije nasamo ili u druπtvu s

prijateljima.

Prireujmo svima ugodne veËeri

duhovne glazbe i poezije, ili veËeri

sluπanja glazbe s CD-a, ili gledanje slika s

biblijskom i zdravstvenom tematikom, ili

filmova s DVD-a uz kratka uvodna

predavanja te razgovor i postavljanje

pitanja.

UpriliËujmo razliËite koncerte

duhovne glazbe, sveËanosti, priredbe i

zbivanja. Sudjelujmo i poduprimo sabore

mladeæi, kongrese, glazbene festivale i

dogaaje na kojima se veliËa Isus Krist,

Spasitelj svijeta.

Pozivajmo djecu i njihove roditelje

na razliËite programe, na sudjelovanje u

pjesmama i Ëitanju Boæje rijeËi. O BoæiÊu

moæemo prikupljati i dijeliti boæiÊne

darove svoj djeci, a osobito potrebitima.

Neumorno razvijajmo i poduprimo

sluæbu podjele traktata koji sadræe Boæju

rijeË. Tu mogu biti i naljepnice, letci,

saæetci predavanja, bookmarkeri, a tako i

razne vrste narudæbenica.

Izraujmo i stalno obogaÊujmo naπe

internetske stranice. One trebaju

sadræavati izobilje priloga, obavijesti o

svim zbivanjima i najave programa.

Trebaju omoguÊavati pristup

najkvalitetnijim sadræajima (Biblija,

knjige, πtiva, glazba, slike, ilustracije,

filmovi, bojanke za djecu) i sadræavati

adrese naπih crkava i institucija, imena

pastora i kontakte te upute na srodne

stranice, takozvane linkove. To neka

bude velik izazov crkvenim odborima,

pastorima i — ponajprije — informatiËkim

kreativcima.

Obiljeæavajmo znaËajne nadnevke

poput Dana vjerske slobode, Dana

reformacije, Svjetskog dana nepuπenja...

UoËi vjerskih blagdana koristimo divnu

prigodu da na svojim bogosluæjima

uputimo kratku misao i biblijsko glediπte.

Izobilje Radosne vijesti!77 prijedloga za svjedoËenje

Jedna od naπih crkava dala je

oglas u mjesne novine u

kojemu nudi na poklon

vrijednu knjigu Ellen G. White

Isusov æivot. Odaziv Ëitatelja

bio je takav da su morali

naruËivati dodatne primjerke

od nakladnika Znaci vremena

iz Zagreba. Boæja rijeË se

“nikad ne vraÊa prazna”. Kad

zaemo u vrijeme svrπetka,

uskliknut Êemo: “Zaπto nismo

joπ viπe raznosili knjige,

Ëasopise i traktate!”

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4212



Pozovimo ljude na tjelovjeæbu ili

fitness u naπe prostore, ponudimo im

izlete u prirodu, planinarenje, sportska

druæenja, kestenijade, susrete i natjecanja.

Organizirajmo izlete i meusobne posjete

sestrinskim crkvama uz prigodan duhovni

program kao i obilazak znamenitih

mjesta. PotiËimo boravke u prirodi,

logorovanja, ljetovanja, zimovanja,

krπÊansko izviaπtvo...

UpriliËujmo zdravstvena predavanja,

teËajeve pripremanja zdrave hrane,

kuhanja i posluæivanja, pozovimo ih na

degustacije, domjenke i druæenja,

posebne teËajeve odvikavanja od puπenja,

alkohola i drugih ovisnosti. Pozovimo

sugraane na besplatno mjerenje krvnog

tlaka i savjetovanje s lijeËnikom, mjerenje

i nadzor tjelesne teæine... Organizirajmo

dobrovoljno davanje krvi i sliËne

druπtveno korisne akcije.

Posjetimo starije, osamljene i

napuπtene. Pomozimo im u domaÊinstvu

ili na zapuπtenom gospodarstvu:

donesimo im namirnice, nacijepajmo im

drva, popravimo im krov. UkljuËimo se u

rad humanitarne organizacije ADRA i u

njezine akcije poput “Lika u fokusu”,

“Zimska pomoÊ”, “Sretna kuÊa”.

Poduprimo plemenit rad Udruge za

vjersku slobodu, rad Dopisne biblijske

πkole i Dopisne zdravstvene πkole, rad

AdventistiËkog uËiliπta u Maruπevcu, rad

AdventistiËkog radija i Glasa nade.

Poduprimo naπe izdavaπtvo: moæemo se

Ëak upustiti u pisanje, prevoenje i

ilustriranje (neki izmeu nas svojim su

prilozima prodrli u javna glasila, Ëak i na

televiziju, a neki su objavili vlastite vrlo

zapaæene knjige). Sudjelujmo na

sajmovima i izloæbama knjiga, odazovimo

se i pomozimo na πtandovima za posudbu

i naruËivanje knjiga i Ëasopisa.

UkljuËimo se, koliko moæemo, u

izgradnju crkava i ustanova od javnog

znaËaja. ObogaÊujmo fondove crkvenih i

javnih knjiænica, fonoteka, fototeka i

dokuteka. Istraæujmo povijest adventnog

pokreta na tlu Hrvatske, zapisujmo

svjedoËenja i iskustva naπih starijih.

Nemojmo zanemariti i teËajeve

krojenja, πivanja, pletenja, svakovrsnih

ruËnih radova, moæda Ëak i autohtonih

proizvoda i izvornih suvenira. Pozovimo

darovite da u naπim prostorijama izloæe

svoje radove — slike, crteæe, fotografije i

drugo.

Moæemo u svojoj sredini pokrenuti

takozvani Biblijski telefon koji emitira

kratku poruku, a u odreeno doba dana

pruæa odgovore na biblijska pitanja. Uz

takozvanu nultu tarifu pojedinih

operatera, moæemo se obilno koristiti

telefoniranjem.

Osposobljavajmo i obrazujmo

zainteresirane za uporabu novih

tehnologija u propovijedanju Radosne

vijesti o skorom Kristovom dolasku. Osim

Na jednom od naπih

internetskih foruma netko je

postavio pitanje: Kako uspjeπno

svjedoËiti o Bogu?

Jedan od sudionika zapoËeo je

svoj odgovor otprilike ovim

lijepim rijeËima: “Prvo se

pomolim Bogu da mi dadne

ljubav prema Ëovjeku kojemu

svjedoËim, kao i da njemu

podari Svetoga Duha da

razumije Radosnu vijest i

odazove se na Boæje spasenje...”

Generalna konferencija

KrπÊanske adventistiËke crkve

osmislila je cjelogodiπnju akciju

dijeljenja prigodne knjige o

skorom Kristovom dolasku.

Knjiga se veÊ tiska na mnogim

jezicima svijeta u velikim

nakladama, opsega je stotinjak

stranica, a autor joj je uspjeπni

juænoameriËki evanelist

Alejandro Bullon. Uskoro Êemo

je imati i na hrvatskom jeziku i

uklopiti se u plan njezinog

dijeljenja u svim zemljama

svijeta. Æelimo da ljudi doznaju

za Boæju ljubav i Njegov plan

izbavljenja greπnog

ËovjeËanstva, odazovu se

Boæjem spasonosnom pozivu,

prihvate Njegov dar vjeËnog

æivota i pripreme se za Njegov

dolazak. Cilj je da svaki

adventistiËki vjernik pokloni

jednu knjigu tjedno. Bit Êemo

zadovoljni ako se pojedinci

odazovu i poklanjanjem jedne

knjige mjeseËno.

“Kad bi milijuni vjernika

AdventistiËke crkve shvatili

kako je lako svjedoËiti pomoÊu

literature, doæivjeli bismo

mnoga Ëuda Boæje milosti. Kad

bi svatko uzeo samo jednu

knjigu mjeseËno i uporabio je

u svjedoËenju za Boga, mi

bismo svakog mjeseca imali

milijune knjiga koje bi

prokrËile sebi put i dospjele u

ruke ljudi koji joπ ne poznaju

Isusa. I kakav bi bio rezultat?

Milijuni duπa koje prihvaÊaju

Isusa i pripremaju se za Njegov

dolazak! Je li to preteπko? Od

nas se ne traæi da govorimo.

Ne, knjiga Êe reÊi sve πto je

potrebno. Sve πto mi trebamo

uËiniti jest kupiti knjigu —

moæda knjiæicu — svakoga

mjeseca i pronaÊi nekoga kome

Êemo je dati. Zaπto ne bismo

poËeli veÊ danas? Pridruæite se

mnogim Ëlanovima Crkve koji

to veÊ Ëine s izvanrednim

rezultatima.” (Abraham J.

Oberholster, »uda Boæje

milosti, str. 133)

pjesama i svirke, na nosaËe zvuka i slike

moæemo snimiti i pohraniti Ëitave knjige,

osnovne istine iz Biblije, tjedne biblijske

pouke, prouËavanja, predavanja,

propovijedi — i sve to ponuditi uz

simboliËnu naknadu po proizvodnoj

cijeni. Za takve se projekte uvijek mogu

oduπeviti i pronaÊi sponzori.

UpriliËujmo u naπim crkvama

teËajeve stranih jezika za poËetnike i

naprednije: engleskog, njemaËkog,

talijanskog, francuskog... Osobito su

traæeni besplatni raËunalni teËajevi svih

vrsta. To mogu biti teËajevi s minimalnim

ulaganjima, u malim skupinama, uz

ukljuËivanje mladeæi i sudjelovanje

volontera.

Trebamo sudjelovati u raznim

druπtvenim dogaanjima i sveËanostima

izraæavajuÊi pritom naπe Ëestitke i radost;

trebamo sudjelovati na promocijama,

susretima s obiËnim ljudima i

uglednicima, od gradonaËelnikâ do

predsjednika dræave. Isto tako trebamo

odlaziti na sprovode i svojim bliænjima

izraæavati krπÊansku suÊut.

Miroslav VukmaniÊ

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4213



Sekularizam je ili aktivna teænja

za materijalnim vrijednostima

u æivotu ili filozofsko glediπte

koje opovrgava Boga. Ukratko

reËeno: sekularnost je

nedostatak bilo kakvog vidljivog,

otvorenog i jasnog zanimanja za Boga,

Bibliju, religiju ili duhovne vrijednosti.

Biblijsko prouËavanje, molitva, odlazak

u crkvu i vjerske aktivnosti sekularnim

su ljudima nevaæni. Novac, moda,

materijalne stvari, alkohol, droga, seks i

sport zamijenili su Boga u æivotu takvih

ljudi. Geslo sekularnih ljudi saæeto je u

sljedeÊim rijeËima: “Budi ovdje i sada!”

— πto, prevedeno, znaËi: “Uæivaj æivot u

potpunosti!”

»etiri vrste sekularnih ljudi:1. Sekularni intelektualac —

πkolski tip koji dovodi u sumnju

nadahnuÊe Biblije, postojanje Boga i

organiziranu religiju.

2. Sekularni graevinski radnik

— tip radnog Ëovjeka ili tvorniËkog

radnika u plavom odijelu koji cijeli

tjedan naporno radi i sve πto æeli jest

odmor, pivo i gledanje utakmica

vikendom.

3. Sekularni vjerski maloljetnik —

tip druπtvenog aktivista Ëiji su roditelji

Ëlanovi crkve, ali koji na crkvu gleda

kao nebitnu kad je rijeË o danaπnjim

potrebama. On je zaokupljen temama

kao πto su siromaπtvo, mir, rasizam i

socijalna pravda, ali za Boga se malo

zanima. Takvi ljudi se Ëesto zanimaju

za krπÊansku moralnost, ali ne i za

Krista u krπÊanstvu.

4. Sekularni materijalist — tip

mladog urbanog struËnjaka Ëiji su

ciljevi predivan dom, posao s visokom

plaÊom, najnoviji model automobila i

uzbudljiva putovanja. Materijalne

vrijednosti su mu vrhunac, a ono πto

posjeduje njegova je glavna strast.

MoguÊi pristupi razmiπljanjusekularnih ljudi

Svako ljudsko biÊe osjetljivo je na

dobrotu. Istinsko prijateljstvo slama

predrasude. Jedno je sigurno: sekularne

ljude neÊemo privuÊi Kristu

pokuπavajuÊi ih nagovoriti. Svako

ljudsko biÊe ima potrebe u svojem

æivotu. Baπ te “osjetljive potrebe” jesu

podruËja gdje pojedinac osjeÊa potrebu

za pomoÊi. To moæe biti potreba za

boljim zdravljem (odvikavanje od

puπenja, niskokaloriËna prehrana,

ublaæavanje stresa, tjelovjeæba itd.),

potreba za sretnijim brakom, potreba

za zadovoljavajuÊim poslom, potreba za

prijateljstvom, potreba za

razumijevanjem ili Ëak i potreba za

oprostom, osloboenjem od krivnje i

unutarnjim mirom.

Tragajmo za takvim podruËjima u

æivotu naπeg sekularnog prijatelja gdje

on osjeÊa potrebu i pokuπava je

zadovoljiti. Gledajmo kako se zidovi

predrasuda ruπe. Otvarajmo vrata i

traæimo priliku da im iznesemo

svjedoËanstvo πto za nas osobno znaËi

Isus.

Tri pristupa sekularnimljudima

1. Iznesimo im plan spasenjajednostavno i ljubazno:

u Bog je stvorio savrπeni svijet

(Postanak 1,28).

u Adam i Eva izgubili su raj zbog

grijeha (Postanak 3,1-5).

u Grijeh nas razdvaja od Boga

(Izaija 59,1.2).

u PlaÊa grijeha je smrt

(Rimljanima 6,23).

u BuduÊi da su svi sagrijeπili, svi

zasluæuju vjeËnu smrt (Rimljanima 3,23;

5,18).

u Po Isusu moæemo primiti dar

vjeËnog æivota (Ivan 3,16; Efeæanima

2,8; 2. KorinÊanima 5,21).

2. Iznesimo im pojedina velikabiblijska proroËanstva kao dokazistinitosti Biblije:

u Daniel 2 — Babilon, Medo-

Perzija, GrËka, Rim, raspad Rima,

Isusov dolazak.

u Isusovo mjesto roenja —

Betlehem (Mihej 5,2).

u Kir najavljen po imenu 150

godina prije njegovog roenja (Izaija

44,28; 45,1.2).

u ProroËanstvo o uniπtenju Tira

(Ezekiel 26,1-4.19-21).

u Opustoπenje Egipta (Ezekiel

29,1-9).

3. TreÊi pristup zapoËnimoprimjedbom da evolucija nijedokazana Ëinjenica, veÊ samohipoteza ili pretpostavka.

Postoje tri znanstvena zakona koji

pobijaju evoluciju:

u Znanost tvrdi da samo æivot

zaËinje æivot. Evolucija tvrdi da Êe u

povoljnim uvjetima i u dovoljno dugom

vremenskom razdoblju neæive tvari

proizvesti æive organizme.

u Znanost tvrdi da sliËan stvara

sliËnog. Evolucija pak govori da kod

æivotinja postoje veze u

meuprostorima izmeu vrsta i rodova.

U prilog takvoj tvrdnji nema Ëvrstog

znanstvenog dokaza.

u Znanost tvrdi da stvari same po

sebi imaju sklonost k razlaganju i

raspadanju (Drugi zakon

termodinamike). Evolucija tvrdi da

stvari same po sebi imaju tendenciju k

izgraivanju.

Samo Biblija!Samo Biblija, koja sadræi Boæju

objavu, moæe dati prave odgovore na

velika æivotna pitanja. Zaπto sam ja

ovdje? Odakle sam doπao? Kakva je

moja sudbina u buduÊnosti? Biblija

otkriva da nas je Krist stvorio iz ljubavi.

On osobno æeli upravljati naπim

æivotom i u Njemu moæemo biti

sigurni. Naπa vjeËna buduÊnost nalazi

se u Njegovim rukama.

Ukaæimo svojem sekularnom

prijatelju na neizbjeæno beznae kad je

Ëovjek bez Boga i na veliku radost kad

je siguran u Njegovim rukama.

Mark Finley

SvjedoËenje sekularnim ljudima


HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4214



Vizija Reci svijetu (Tell the World)

poslanje je πirokih razmjera KrπÊanske

adventistiËke crkve po cijelom svijetu

za razdoblje od 2005. do 2010. godine.

Krajnji cilj tog poslanja jest pruæiti

priliku svakom Ëovjeku na Zemlji da

upozna Isusa Krista. Svaku osobu na

svijetu æelimo pozvati da odgovori na

Radosnu vijest o Isusu i Njegovom

skorom dolasku.

Viπe od obiËnog programa ili

gesla, Reci svijetu je prihvaÊanje

Kristovog naloga da objavimo Radosnu

vijest svakoj osobi koja æivi u ma

kojem kutku Zemlje: “... noseÊi jednu

neprolaznu radosnu vijest koju mu je

trebalo navijestiti stanovnicima zemlje:

svakom narodu i plemenu, jeziku i

puku.” (Otkrivenje 14,6)

U ostvarenju tog cilja vaæan je

svatko od nas. Reci svijetu izazov je za

svakog adventista da prihvati Kristov

poziv pronoπenja Radosne vijesti i

postane osobno ukljuËen u dopiranje

do onih koji je joπ nisu Ëuli.

Reci svijetu je viπe od

sveobuhvatne vizije ili velike ideoloπke

izjave. To je stvaran i opipljiv napor Ëiji

je sastavni dio svatko od nas, a sastoji

se od sedam kljuËnih sastavnica.

1. Duhovni rastSvakodnevni razgovor s Kristom i

Ëitanje Njegove rijeËi bitno je da bi se

Ëuo Njegov “πapat laganog i blagog

lahora”. (1. Kraljevi 19,12) Reci svijetu

poziva adventiste na svakodnevno

osobno prouËavanje. Cilj je da se do

2010. godine postotak onih koji

provode vrijeme u svakodnevnoj

molitvi i prouËavanju poveÊa s 50 na

barem 65 posto. Kvalitetno i

neometano provoenje vremena s

Bogom osnova je svakog daljnjeg

postignuÊa.

2. Sluæba bliænjimaAktivno traæenje i pozivanje

neadventista u naπu Crkvu bît je

poslanja Reci svijetu. Ukazivanjem

istinske brige za ljude oko nas mi im

pokazujemo kako su oni vaæni Isusu i

nama. U pronoπenje Radosne vijesti

drugima i sluæbu bliænjima ukljuËeno je

manje od jedne treÊine vjernika Crkve:

podizanje tog udjela na barem 40 posto

do 2010. godine najvaæniji je cilj Reci

svijetu.

3. Osobno svjedoËenjeReci svijetu æeli postiÊi ono πto

nijedna dosadaπnja adventistiËka

inicijativa nije uspjela: dovesti pet

milijuna ljudi k Isusu u pet godina.

Izazov se zove Zadobij nekoga, πto

znaËi da prosjeËno svaki vjernik Crkve

treba nastojati doprijeti do barem jedne

osobe s nadom u Krista. Taj cilj je

moguÊe dosegnuti i on se veÊ

svakodnevno ostvaruje.

4. Navijeπtanje u gradovimaZbog porasta svjetovnosti i

postmoderne kulture, veliki su gradovi

jedno od najteæih misijskih polja u

danaπnje vrijeme. Viπe od polovice

svjetskog puËanstva æivi u gradovima, a

oko 400 gradova ima viπe od milijun

stanovnika. Ovo je ozbiljan izazov.

Godine 2005. AdventistiËka crkva

pokrenula je inicijativu navijeπtanja

Radosne vijesti u svjetskim

metropolama nazvanu Nada za velike

gradove. Nastavljanje te vizije i sadnja

novih crkava u 66 velikih gradova

svijeta sastavni je dio poslanja Reci

svijetu.

5. Sadnja crkavaNove crkve pune su duhovnog

æivota i radosti. Uzbuenje zbog

upoznavanja Krista, kakvo se Ëesto

susreÊe u novim crkvama, ima

pobjeujuÊi utjecaj na druπtvo. Reci

svijetu je izazov za adventiste da

posade i skrbe se o 20.000 novih

crkvenih zajednica u nedosegnutim

podruËjima do 2010. godine, kao i da

osiguraju potporu za 17.000 veÊ

posaenih crkava od 2000. do 2005.

godine.

6. Evangelizacijski programiZamislite πto bi se dogodilo kad bi

svaka mjesna crkva upriliËila po jedan

niz evangelizacijskih predavanja svake

godine. Poslanje Reci svijetu ohrabruje

adventistiËke crkve da svake godine

provode i ostvaruju svoje

evangelizacijske planove. Dio poslanja

Reci svijetu je i 100.000

evangelizacijskih nizova koje Êe

ostvariti mladi.

7. Medijska sluæbaDanaπnji mediji viπe nego ikad

πirom otvaraju vrata naπemu utjecaju.

Milijarde ljudi svakodnevno gledaju

televiziju, pretraæuju internet, sluπaju

radio i Ëitaju bezbrojne tiskane

publikacije. Reci svijetu naglaπava

vaænost ukljuËivanja medija u

propovijedanje Radosne vijesti o Isusu

Kristu. Mediji su prijeko potrebni da bi

se dosegnula ljudska zajednica koja sve

viπe postaje okrenuta njima.

Poslanje Reci svijetu nije

osmiπljeno samo za pastore i crkvene

voe. Proπla su vremena kad su

adventistiËki vjernici u propovijedanju

Boæje vijesti nade ovisili samo o

pastorima i njihovim evangelizacijama.

Svi vjernici su pozvani na svjedoËenje o

Isusu Kristu! Potrebna je i dobrodoπla

je pomoÊ svakoga od nas. Budimo i

nadalje svakodnevno ukljuËeni u

svjedoËenje i poslanje Reci svijetu.

Diljem svijeta adventisti

namjeravaju podijeliti jednu milijardu

poziva na prouËavanje Biblije —

osobno, u malim skupinama, na

evangelizacijskim izlaganjima, dopisnim

putem ili preko interneta.

»ak dva milijuna adventistiËkih

vjernika-laika po cijelom svijetu aktivno

sudjeluje u prouËavanju gradiva i

usavrπavanju u misijskom djelovanju.

Napredak, jedinstvenost i kakvoÊa

æivljenja smatraju se trima najbitnijim

vrijednostima naπe crkve, a te

vrijednosti predstavljaju bît naπega

poslanja.

Viπe: Adventistmission.org

Reci svijetu

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4215


ADVENTISTI»KA BA©TINA

Kod pospremanja sam

naiπla na stare zapise

moje mame Agate Pleπko

ro. Medvedec-©kovran,

koje æelim prepisati i

dostaviti nekome koga to

zanima. Molim da me ispriËate zbog

loπeg hrvatskog jezika, a i nespretnog

pisanja, jer sam se koliko je bilo

moguÊe dræala izvornika.

Mama je vjerno zapisala πto je

Ëula i znala od tate Franca Pleπka

(1888.—1947.), a i πto je sama

doæivjela. Znam da je moja mama imala

dobro pamÊenje, zato sam 99,9 %

uvjerena, da se to sve tako zbilo,

osobito πto se osoba i datuma tiËe. (Sve

datume imala je povezane s datumima

roenja, vjenËanja

i sliËno.)

* * *

Bilo je to za

vrijeme Prvoga

svjetskog rata.

Janko Pleπko (koji

je u Innsbrucku

postao adventist

oko 1914.) bio je

kao vojnik

premjeπten iz

Austrije u Bjelovar

u vojniËku

obuÊarsku

radionicu godine

1916. Uz put je

posjetio svoga

brata Franca

Pleπka kojemu je

veÊ prije pisao o

suboti i drugim

istinama koje je

upoznao. Franc je bio vojni bolniËar u

Bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu.

Janko mu je sada dao Sveto pismo i

mnoge druge naπe knjige na

njemaËkom i hrvatskom jeziku. U svim

tim knjigama bila su podcrtana sva

mjesta koja govore o suboti. O pravom

danu odmora braÊa su razgovarala i

kada su se sastala u Zagrebu, jer je

Franc (kao i Janko) bio Isusu Kristu

odan krπÊanin otkada zna za sebe. Joπ

kao mala djeca izgubili su roditelje i

bili sami, putovali su po cijeloj Austro-

Ugarskoj pa su se meusobno jako

voljeli i podupirali. I tako je Franc

postao oduπevljeni pristaπa tog pokreta.

Odmah je nudio knjige, broπure i

Ëasopise pacijentima i imao mnogo

uspjeha. To su bile lijepe knjige tiskane

u Hamburgu: Slavni dolazak Krista,

Put Kristu, Muke Kristove, Drugi

dolazak Krista, Nada ovoga svijeta;

traktati Vienje u vjeËnosti, Boj

protiv alkohola, Duhan otrov, Blaæena

nada krπÊanina i drugi, kao i Ëasopis

Vijest mira (sliËan danaπnjim Znacima

vremena).

Tijekom cijelog rata i sluæenja

vojnog roka Franc je bio posluænik

viπem Ëasniku, Ëija je supruga s obitelji

bila u Budimpeπti. »asnik ga je Ëesto

slao svojoj obitelji s paketima. A Franc

je usput donosio iz naπe naklade

literaturu koju je prodavao i poklanjao

u bolnici i kamo god se kretao. S

bratom Jankom je imao stalnu vezu i

tako ga je brat u

mjesecu srpnju

1917. poslao s

pismom u BeË na

krπtenje. Tamo je

bio ispitan i

krπten.

Najmlaa od

braÊe Pleπko bila

je Marija, zvali su

je Micika i bila je

jedina sestra od

petorice braÊe.

Brat Janko je za

nju potraæio

namjeπtenje sa

slobodnom

subotom u

Bjelovaru gdje Êe

biti blizu njega i

gdje Êe moÊi

razgovarati o

vjerskim pitanjima

i biblijskom nauku.

OSNIVANJE PRVECRKVE U ZAGREBU

Janko Pleπko Vilim Pleπko

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4216



Tako je i nju brat Janko pripremio za

krπtenje. A nije je imao tko krstiti. Ali

jednom je Janka u Bjelovaru posjetio

jedan brat s kojim se veÊ upoznao u

Austriji, a sada je putovao iz

Budimpeπte u Milano, kamo ga je

uputio brat Huenergardt, pa ga je

zamolio da krsti njegovu sestru Mariju.

Prezimena i imena tog brata se ne

sjeÊam, znam samo da je krπteniËki

ispit bio preko tumaËa jer Marija

Pleπko nije znala njemaËki, a taj brat

nije znao hrvatski. Brat Janko je

prevodio svaku rijeË s njemaËkog na

hrvatski i s hrvatskog na njemaËki.

Tako je sestra Marija bila krπtena.

Dakle, prvo krπtenje u Hrvatskoj nije

bilo u Zagrebu, nego u Bjelovaru.

PoËetkom 1918. bila su u Bjelovaru veÊ

dva, a u Zagrebu jedan krπteni

adventist.

Prvi svjetski rat pribliæavao se

kraju i tada je Franc pisao bratu

Huenergardtu neka mu poπalje sve

hrvatske i slovenske knjige koje su na

zalihi u nakladi u Budimpeπti. Odande

su mu poslali od svake knjige po

jednu. A Franc je, u strahu da preko

novonastalih granica neÊe moÊi

dopremiti knjige, zamolio svoga Ëasnika

da ga poπalje u Budimpeπtu jer tamo

ima hitni posao. I tako ga je Ëasnik

poslao da njegovoj supruzi odnese

kutiju s morskim svinjama. A u nakladi

je uzeo sve hrvatske knjige kojih je

bilo na zalihi, zatim neπto srpskih i

njemaËkih, koliko je moglo stati na

velika “platonska” kola πpedicije,

otpremio ih vlakom do Zagreba, gdje je

opet uzeo prijevoznika da mu knjige

dopremi u stan koji je napunio

knjigama, kao i drvarnice.

Ujesen 1918. poËeli su se

okupljati prijatelji istine najprije u stanu

braÊe Pleπko na Ksaverskoj cesti. Kada

je prestao rat, vratili su se jedan za

drugim iz vojske i zarobljeniπtva Josip i

Vilim Pleπko i brzo su zavoljeli

adventnu vijest (iako je Vilim imao

problema s cigaretom), a doπao je i

Mirko Kavur iz zarobljeniπtva iz Rusije

veÊ kao krπteni adventist. (On je

stanovao kod obitelji Tobuπek na

Ciglenici.) A 1919. godine doπli su

braÊa Schillinger, Ludewig i Albin

MoËnik da organiziraju Boæje djelo u

novonastaloj kraljevini. Brat

Huenergardt je znao za Janka i Franca

Pleπka i dao je njima njihove adrese. U

Zagrebu je tada veÊ bila mala skupina

vjernika. (Iz Bjelovara su doπli u stan

na Ksaverskoj cesti gdje je Franc

stanovao veÊ neko vrijeme, te Janko i

Marija Pleπko, zatim Josip i Vilim

Pleπko, a tu su se redovito okupljali na

prouËavanje Biblije i bogosluæja Mirko

Kavur, Josip Strmski i Pavle PuËar, a i

sestre KuzmiËki, Kaizer, Doroteja

PeËek, gospoa Budicki i joπ neki

nestalni prijatelji.) Prve vjernice u

Zagrebu bile su sestra KuzmiËki i sestra

Kaizer; one su primile adventnu vijest

preko knjiga koje su kupile od Franca

Pleπka. Njegovo svjedoËenje pomoglo

im je da i same postanu misionari u

svojim obiteljima i susjedstvu. Bile su

veÊ neπto starije, ali talentirane za

misijski rad pa su dovele u crkvu svoju

djecu i unuke. Tako su se okupljali u

stanu braÊe Pleπko, a neπto kasnije kod

Mirka Kavura koji se 1919. oæenio

Marijom Pleπko, pa su se braÊa Pleπko

odselila u drugi stan na Ksaverskoj

cesti. Kada su u Zagreb doπla

spomenuta braÊa (Schilinger, Ludewig i

MoËnik), krajem svibnja brat MoËnik je

uzeo u hotelu sobu i tamo su se

Sabor adventistiËkih vjernika zagrebaËke regije 1924. godine

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4217


okupljali, ali to nije trajalo dugo jer su

troπkovi bili previsoki pa su se opet

vratili na staro mjesto. Neπto kasnije

okupljali su se kod sestre PeËek

(krπtene 1920.) u sobi na tavanu. Kada

sam doπla u crkvu u Novoj vesi 21 u

Zagrebu, prvo smo iznijeli krevete iz

sobe da bude dovoljno prostora za sve

koji su doπli na bogosluæje.

BraÊa su kolportirala, osim Mirka

Kavura koji je naπao posao kao tapetar

u vojarni jer je bio struËnjak za izradu

sedla i druge opreme za konje. Naπao

je posao i Josipu Pleπku u vojarni, a svi

ostali su marljivo kolportirali.

Brat Schillinger je 1919. otkupio

knjige od Franca koje su se nalazile u

stanu i drvarnicama, i s tim je knjigama

otvorio nakladu u Novom Sadu. Kada je

jednom Franc Pleπko, putujuÊi vlakom,

kao obiËno prodavao knjige, sreo je

brata Æivu KrdæaliÊa koji je krijumËario

robu iz Trsta i Rijeke u Beograd. Franc

ga je ohrabrio da se opet primi

kolportiranja, a “πverc” neka ostavi

drugima. I tako je brat Æiva KrdæaliÊ

opet kolportirao i bio dugogodiπnji

voa kolportera.

Godine 1920. u Zagrebu se

odræavao Velesajam na kojem je

gospodin Ferdinand Budicki imao svoju

izloæbu πivaÊih strojeva. Marija

MatkoviÊ je bila vezilja koja je

prikazivala i uËila umjetno vezenje na

tim strojevima. Gospoa Budicki je

Mariji puno svjedoËila, tako da se ova

oduπevila i primila istinu. VeÊ 1923.

nauËila je “πtikati”, a i æivjeti po

Boæjem zakonu Anicu Manestar i

gospou RadanËeviÊ. Ove mlade osobe

nisu zaraivale vezenjem, veÊ su iπle u

kolportiranje. Sestra Anica Manestar

odnijela je vijest u Primorje, gdje je

bila stup istine, dok je sestra

RadanËeviÊ kolportirala u Zagrebu;

imala je malo dijete i s njim je iπla od

kuÊe do kuÊe s naπim knjigama.

Viπeput ju je uhitila policija, a mali

sinËiÊ je bio uz nju. Jednom je

policajac rekao: “Uvijek vuËete tog

malog sa sobom, kao psa.” Bili su

bijesni πto je nisu mogli zatvoriti jer im

je dijete smetalo. Sigurno ste Ëuli za

sestru Anicu Manestar, koliko batina je

ona dobila od svoga oca. Iz tih njezinih

bolova niknuo je lijep broj duπa, meu

kojima je bio i sâm njezin otac.

U to je vrijeme primila istinu i

sestra Marija Tanπek. Napustila je lijepo

namjeπtenje i otiπla svojima u Celje da i

njih upozna sa Svetim pismom i

æivotom po Boæjoj volji. Ona je odnijela

tu vijest i svojoj sestri Tereziji BolkoviË

i njezinom suprugu Blaæu u Rucmance,

u Slovenskim goricama, a mnogo je

radila i u Mariboru gdje je za vrijeme

Austro-Ugarske bila lijepa crkva koja se

1918. rasula jer je bilo najviπe Nijemaca

koji su se odselili u svoju domovinu.

Ostao je samo brat BraËko i njegova

sestra. Njima se pridruæio Tomo Kavur,

koji se poslije oæenio sestrom brata

BraËka. Njihova kÊi (takoer naπa

sestra) bila je majka naπe sestre Milene

Leban koja æivi u Mariboru.


Vjernici AdventistiËke crkve u Zagrebu 1935. godine

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4218


I sestra Mici KesiË (poslije se

udala za brata ©ustera u Liboje u

Sloveniji) doπla je iz Osijeka, gdje je

upoznala istinu. I ona je htjela svoje

najmilije upoznati s Boæjom rijeËju, i

tako su njezine tri sestre AnËi, Rezika i

Kristina primile istinu. Kristina se udala

za brata Gregora Godinu, koji je neko

vrijeme bio voa kolportera, a njihova

djeca i unuËad æive joπ i danas u

Mariboru kao potomci pionira

adventnog pokreta.

BraÊa iz vodstva poslala su 1921.

Vilima Pleπka na teoloπki seminar u

Beograd (poslije je radio u Banatu), a

Franca Pleπka u Sarajevo, gdje je

kolportirao i pomagao bratu

©arËanskom. Godine 1922. vratio se

brat KaleziÊ iz »eπke, gdje je primio

istinu. A Josip Strmski otiπao je s

bratom ©arËanskim kolportirati na istok

Bosne.

U Zagrebu je radio brat Janko

Pleπko. Crkvi su se pridruæile sestre

Rozika i Olga Grobotek te Agica

MartiniÊ, koja se poslije udala za brata

Mihaela Godinu (stanovali su na

Treπnjevki u Brinjskoj 4). U oæujku

1921. godine ja sam se zaposlila u istoj

kuÊi gdje je radila i sestra Agica

MartiniÊ. Ona je na poslu puno i lijepo

pjevala. Meni se to jako svidjelo, a

najviπe pjesma “Galileja, Galileja”, pa

sam je zamolila da mi napiπe tu pjesmu,

a ona mi je rekla: “Doi ti sa mnom pa

Êeπ nauËiti tu i mnoge druge pjesme!”

I tako je bilo. Pjesme su me privukle

istini, Boæjoj ljubavi i Boæjem zakonu.

NauËila sam pjesme napamet, kupila

Pesmaricu koja je tada bila na Êirilici i

slovo po slovo nauËila Êirilicu. Kupila

sam Bibliju i ostale naπe lijepe knjige.

SjeÊam se da je tada u crkvi bilo

dvanaest krπtenih Ëlanova (Janko i Josip

Pleπko, Mirko i Marija Kavur, Josip

Strmski, Pavle PuËar, sestre KuzmiËki i

Kaizer, Doroteja PeËek, Olga i Rozika

Grobotek, Agica MartiniÊ), a i

dvanaest prijatelja koji su se spremali

za krπtenje koje je bilo krajem svibnja

ili u lipnju 1921. Ja tada nisam bila

krπtena jer joπ nisam dobila slobodnu

subotu; zato sam se zaposlila kod

gospoe Budicki gdje sam imala

slobodnu subotu. Bili su krπteni

Katarina FeriÊ, Jelka Laviæati i njezin

suprug, Ignac i Marija Premoæak i

njihov sin Naci, sestra KraπiÊ, Ivan

©poljar, Marija, Ljubica i Slavica

LadoviÊ i Ivka Skender. SljedeÊe

krπtenje bilo je tek 18. svibnja 1922.

Bilo je krπteno nas osamnaestero, od

Ëega sedmero iz Rakovog Potoka, nas

sedmero iz Zagreba, a Ëetvero iz Stare

Bistre. Tako nas je bilo veÊ Ëetrdeset

dvoje. BraÊa iz Rakovog Potoka nisu

dolazila u Zagreb svake subote, imali su

u svojem mjestu ogranak subotnje

πkole.

Brat Janko Pleπko naπao je 1922.

veliki podrum u MatiÊevoj 3, koji je

preuredio u lijepu dvoranu. Prozori su


viπe mjesta, bilo je pet-πest crkava. U to

vrijeme crkva je silno napredovala. A

1926. ili 1927. opet je organizirana

veÊa crkva u dvoriπtu DeæeliÊeve 77;

zatim je sagraena zgrada koja joπ i

danas sluæi toj namjeni.

* * *

Moja mama Agata Pleπko, ro.

Medvedec-©kovran (l904.—1979.) na

kraju je napisala: “Koliko sam se sjetila,

sve sam Ti opisala.” Dakle, pisala je po

neËijoj æelji, na neËiju inicijativu. Ne

znam je li to stiglo do te osobe. Ako

nije (pa je moæda poradi toga doπlo do

neke krive informacije), osjeÊam se

krivom jer je na rubu zapisano njezinim

rukopisom: “Kada sam se vratila iz

bolnice, napisala sam to sa æeljom da

moja kÊi to prepiπe na stroj, ali ona

nikada nema vremena.” Æalosno ali

istinito! A ako je to moju mamu

æalostilo, kajem se i molim da mi moj

Bog i Gospodin to oprosti. On sve vidi

i zna pa vidi moju æalost.

Moæda bih istine radi joπ dopisala:

Danas, kad mi ide veÊ 82. godina

æivota i za ovaj æivot me ne veæu

nikakvi planovi ni æelje, mogu reÊi da u

æivotu nisam srela skromnijih,

marljivijih, nesebiËnijih i Bogu odanijih

ljudi od strica Janka i mojeg oca Franca

Pleπka, koji je bio “niπta i nitko”.

MoguÊe je da je njih Bog i pozvao u

svoje djelo zaradi tih vrlina. Ne znam,

Bog zna. Znam da su obojica umrla

razmjerno mladi i ubrzo nakon πto su

se vratili kuÊi, moj otac iz logora, a

stric Janko iz zatvora. Stric Janko je,

izmeu ostalih, dakle, organizirao

zagrebaËku, mariborsku, jeseniËku

(Slovenski Javornik — Jesenice) i

ljubljansku crkvu, da o hrvatskim

crkvama i ne piπem. Moj otac je bio

prvi vjernik u Zagrebu, kolportirao je

od Gorskog kotara do Makedonije

(najviπe batina je dobio u Crnoj Gori i

bio najËeπÊe zatvaran, a ni u Bosni i

Lici nije bilo puno bolje), kao i

istoËnom i sjeveroistoËnom dijelu

Slovenije, a organizirao je crkve u

Varaædinu, Karlovcu te s bratom

Gregorom Godinom i Blaæem

BolkoviËem crkvu u okolici Ptuja u

SenËaku p. Jurπinci (danas Ptuj).

Marija BolkoviË ro. Pleπko

Ptuj, 28. svibnja 2006.

“Nemamo nikakvograzloga strahovati zabuduÊnost ako nezaboravimo kako nas jeGospodin vodio ipouËavao u proπlosti.”Ellen G. White, 9T 10

gledali na ulicu, a iz dvorane se Ëula

lijepa pjesma. Mnogi prolaznici su

svraÊali misleÊi da tako lijepo pjevaju

pijanice. Neki su ostali i naπli spasenje

u Isusu Kristu. Prema jeseni 1922.

otiπla sam u kolportiranje i rijetko

dolazila u Zagreb. Sa mnom je

kolportirala i sestra Olgica Grobotek,

najviπe u okolici Zagreba, u Posavini,

Podravini i Slavoniji. PoËetkom 1923.

Janko Pleπko je poslan u Maribor, a u

Zagreb je doπao brat Edvard Beits

(Beiks ili sliËno). I Franc Pleπko se

1923. vratio iz Sarajeva, a 1. studenoga

1923. ja sam se udala za njega i onda

smo krenuli na kolportiranje u

Slavoniju, a nakon Nove godine u

Hrvatsko zagorje. Brat Schillinger nas je

zaduæio za Varaædin gdje smo

dogovorili sastanak kod obitelji

Novosad. Njihovu adresu dobili smo od

Janka Pleπka, koji je veÊ prije

kolportirao u Varaædinu i naπao te

prijatelje istine. Oni su nas s radoπÊu

primili i tako smo skupa prouËavali

Bibliju.

Godine 1924. ili 1925. uzeli su

nam crkvu u MatiÊevoj 3 i uselili

tiskaru. Tada su se vjernici okupljali na

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4219


SREDNJA ©KOLA U MARU©EVCU

SveËanost u OpÊini MaruπevecNa sveËanost otvaranja sportske dvorane i novih

πkolskih prostora u Osnovnoj πkoli Gustava Krkleca, koja je

odræana 26. studenoga 2008., naËelnik OpÊine Maruπevec

Ivan ©agi i ravnateljica ©kole Ana Galic pozvali su i

predstavnike adventistiËkih odgojno-obrazovnih ustanova:

dekana dr. Dragutina Mataka i ravnateljicu mr. sc. –uricu

GarvanoviÊ-Porobiju, koji su se odazvali na poziv. Uz

mnogobrojne uvaæene goste, ukljuËujuÊi i æupana

Varaædinske æupanije Zvonimira Sabatija, upuÊeni poziv

pokazuje uvaæavanje druπtvene zajednice prema

adventistiËkim ustanovama. Tom je prigodom æupan pozvao

naπe predstavnike u posjet.

Dan poduzetnikaU nedjelju 23. studenoga 2008. u Srednjoj πkoli u

Maruπevcu odræan je Dan poduzetnika uz slogan

“Poduzetnicama/poduzetnicima u zdravlje!” unutar Globalnog

tjedna poduzetniπtva. Projekt GEW trebao je prenijeti ideje

mladih u svijet poduzetnika. Ideja uËenika Srednje πkole u

Maruπevcu bila je proslijediti poruke o zdravlju i potrebi za

odmorom poslovnim ljudima, odnosno poduzetnicima, te

tako utjeËuÊi na njihov naËin æivota unaprijediti i njihovu

radnu djelotvornost, inovativnost i energiju.

Osim uËenika i ravnateljice, poduzetnicima su se obratili

i Melita MarËeta, Ëlanica Uprave ZagrebaËke burze, i dr.

Irena StipeπeviÊ-RakamariÊ, specijalistica socijalne medicine.

Okupljeni poduzetnici, veÊina adventisti, izrazili su

zahvalnost ©koli te spremnost na sliËna buduÊa okupljanja.

Poduzetnici su takoer sudjelovali u skupu razmjenom

iskustava, postavljanjem pitanja i, uz to, pjevanjem himne

poduzetnika.

InfoMar — Informativna sluæba Maruπevec

Dobrotvorni koncert duhovne glazbeU Maruπevcu je, u organizaciji Srednje πkole, odræan

dobrotvorni koncert “Do ut des” za potporu uËenika romske

pripadnosti. Na koncertu su nastupili kantautor Frederik

Miler, æenska vokalna skupina Wings te pjevaËki sastavi i

crkveni zbor iz Maruπevca. Posjet na koncertu bio je vrlo

dobar, πto svjedoËi da naπe odgojno-obrazovne ustanove

imaju potporu i prijatelje. Hvala svima koji su doπli! Hvala

Bogu za dar pjevanja u naπim crkvama i u πkoli! Jedan od

sudionika-uËenika odgovorio nam je na upit kako se osjeÊa

nakon koncerta: “Sretan sam! Jako sam sretan!“

Humanitarni projekt “Podari osmijehdjetetu”

Odgojna skupina uËenika pod vodstvom odgajateljice

Maje Kriænjak ukljuËila se u humanitarni projekt “Podari

osmijeh djetetu”. UËenici su odluËili namjesto meusobnog

darivanja darivati djecu iz sela Kloc u Albaniji. Dodajmo da je

odgojna skupina odgajateljice Cone StojπiÊ oslikala za svakog

profesora jednu πalicu i darivala im na kraju prvog

polugodiπta kao znak zahvalnosti za trud i strpljenje. Hvala

profesorima i hvala uËenicima na lijepoj suradnji!

“RazliËitosti su naπe bogatstvo”U Zagrebu je u PalaËi Matice hrvatske 17. i 18.

studenoga 2008. odræan struËni skup u povodu Dana

tolerancije uz slogan “RazliËitosti su naπe bogatstvo”. Tom je

prigodom uz jedanaest govornika i predavaËa prezentaciju

pod nazivom “I jednaki i razliËiti” odræala i mr. sc. –urica

GarvanoviÊ-Porobija, ravnateljica Srednje πkole u Maruπevcu s

pravom javnosti i UËeniËkog doma Maruπevec, koja je

govorila o potrazi za praktiËnom metodikom prijenosa

kulture jednakosti i razliËitosti u adventistiËkoj odgojno-

obrazovnoj ustanovi.

Organizatori i sluπatelji su vrlo pozitivno prihvatili

prezentaciju koja je osvjedoËila prisutne da je biblijski

pogled “jedinstva u raznolikosti” superioran u odnosu na

babilonski — unitaristiËki.

SREDNJA ©KOLA U MARU©EVCUS PRAVOM JAVNOSTI

www.adventisti.hr/srednja_skola.html

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4220


MISIJSKI PODUHVATI

“uskaËu” kad vide da neπto treba rijeπiti. ObiËno je

koordinator na evangelizacije dolazio 30 minuta prije

predavanja kako bi otvorio vrata, a ljudi koji su u organizaciji

nekoliko minuta prije poËetka predavanja; a sada koordinator

dolazi 45 minuta prije, a oni koji su u organizaciji sat

vremena i pitaju koordinatora: “Gdje si, je li ti se πto

dogodilo?”; vjernik koji (pre)malo sudjeluje u sluæbama u

crkvi, sada oduπevljen preuzima zahtjevnu sluæbu distribucije

knjiga, video i DVD materijala. I za kraj, moæda najvaænije:

svi se mi molimo, ali ovaj put je bilo drugaËije. Autor ovog

teksta naπao se u nebrojeno mnogo situacija kada nije znao

πto dalje s tehnikom, a onda je problem rijeπen u nekoliko

trenutaka. Tijekom priprema i prijenosa predavanja netko se

molio, a Bog je odgovarao na te molitve.

Nakon evangelizacije slijedi druæenje i prouËavanje

Evanelja po Ivanu koje Êe voditi pastor mjesne crkve Dario

KovaËeviÊ. Molitve na koje Bog odgovara i dalje su nam

prijeko potrebne.

Janko ÆufiÊ

Internetska evangelizacija u PuliU sveËanoj dvorani SveuËiliπta Jurja Dobrile u Puli

odræan je niz javnih predavanja pod naslovom “Isus — Put,

Istina i Æivot”. Govornik je bio dr. Radiπa AntiÊ iz Velike

Britanije. Nekoliko tjedana prije toga formirano je nekoliko

timova koji Êe se brinuti o razliËitim aspektima organizacije:

za molitvu, druæenje, organizaciju, podjelu pozivnica, tim

redara, tim za ureenje interijera i tim za organizaciju.

Predavanjima je prisustvovalo od 90 do 120 posjetitelja u

dvorani, a na stotinjak raËunala predavanja su praÊena uæivo

putem interneta. Izvjeπtaji koje smo dobili govore da su se

na prijenose predavanja odazivali prijatelji i susjedi, a u

nekoliko sluËajeva prijenos je organiziran i u mjesnim

crkvama. Predavanja su praÊena na svim kontinentima: u

Europi (Hrvatska, NjemaËka, Austrija, Italija, »eπka, Srbija,

Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Nizozemska,

Velika Britanija, ©vicarska, ©vedska, Danska, Bugarska,

Francuska, Norveπka i Maarska), Sjevernoj Americi (SAD i

Kanada), Juænoj Americi (Brazil), Aziji (Kina, Japan), Africi

(Sudan), Australiji i u nekim dræavama koje raËunalo nije

uspjelo prepoznati. TehniËka sluæba primila je gotovo

stotinjak poruka u kojima se izraæava zadovoljstvo i

zahvalnost πto su mogli pratiti ova predavanja uæivo preko

interneta. Primljeno je na stotine narudæbi za dostavu

snimljenog video materijala na DVD-ima.

Ono πto nas je posebno iznenadilo jest pristup koji su

pokazali prijatelji i vjernici: prijatelj koji je joπ ovisan o

opojnim sredstvima dolazi pola sata ranije i nudi pomoÊ oko

slaganja stolica; vjernici koji su prije vodili kampanju protiv

snimanja u crkvi i koji su zahtijevali da se njih ne snima dok

su na predavanjima, sada sjedaju u prve redove i traæe da ih

se snima; Ëlanovi crkvenog odbora koji nisu bili za

organizaciju evangelizacije mijenjaju svoje miπljenje i dolaze

na predavanja; pojedini vjernici i pojedina neaktivna djeca

koju se prije nije moglo nagovoriti da “maknu prstom” —

sada prilaze i pitaju: “Mogu li kako pomoÊi?” ili sami

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4221


ADVENTISTI»KI TEOLO©KI FAKULTET

Dræavno priznanje AdventistiËkogteoloπkog fakulteta

Tijekom protekle godine vrπene su pripreme za dræavno

priznanje AdventistiËkog teoloπkog fakulteta. Valjalo je

ispitati uvjete za priznanje koje propisuje Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske, te

planirati kako ih πto prije i bolje ispuniti. Odmah se

pristupilo podizanju razine akademske izvrsnosti predavaËa

na Fakultetu i izradbi nastavnog plana prema Bolonjskom

programu obrazovanja. Posebna je pozornost posveÊena

nakladniËkoj djelatnosti, πto je jedan od bitnih uvjeta za

ostvarivanje nastavnih zvanja predavaËa, dakle za dræavno

priznanje Fakulteta. Otvoren je novi obrazovni smjer,

izvanredni studij teologije i religije. U svim redovnim i

izvanrednim smjerovima na AdventistiËkom teoloπkom

fakultetu studira oko 60 studentica i studenata.

Dræavno priznanje Fakulteta omoguÊuje, po zavrπetku

naπih programa, nastavak studija na nekoj od visokih

obrazovnih ustanova u zemlji. Osim toga naπe studentice i

studenti ostvaruju sva prava i pogodnosti za studij kao i svi

studenti u zemlji. Vaæno je istaknuti da se ni u Ëemu ne

odstupa od temeljnih naËela vjerskoga obrazovanja u

adventistiËkim πkolama. Dræavno priznanje pomaæe Fakultetu

da, izmeu ostalog, podigne standarde procesa obrazovanja,

πto podruËje krπÊanske spoznaje svakako i zasluæuje.

PouËeni primjerom sestrinskih adventistiËkih visokih

πkola, kao πto je Newbold College u Velikoj Britaniji, odluËili

smo se za posredno ostvarenje ovih ciljeva. U ostvarenju

dræavnog priznanja programa koje nudi Newbold College

posreduje University of Wales, Lampeter, dok Êe u naπem

sluËaju administrativni posrednik biti Evaneoski teoloπki

fakultet u Osijeku. Svi dosadaπnji posjeti Osijeku bili su

obiljeæeni plodonosnim razmjenama akademskih iskustava,

kao i duhovnim poticajima u ostvarenju uvjeta za bolji

krπÊanski odgoj na naπemu Fakultetu. Do poËetka nove

akademske 2009./2010. godine, kada vjerujemo da Êemo

ispuniti sve uvjete za dræavno priznanje, ostaje nam obaviti

zahtjevan, ali izvediv posao. U ovim nastojanjima sjeÊamo se

proroËkog savjeta: “Nikada ne mislite da ste dovoljno nauËili

i da se sada moæete opustiti. Kultiviran um mjerilo je

ËovjeËnosti. Vaπe obrazovanje treba trajati koliko i æivot;

svakog dana valja uËiti i svoje spoznaje primjenjivati u

praksi.” (Ministry of Healing, 499)

Dr. Dragutin Matak

drugim adventistiËkim obrazovnim institucijama. Prigodom

ovog posjeta iz tiska je iziπla i knjiga Æivot i vizije proroka

Daniela, udæbenik koji je napisao i preveo Æeljko Gregor.

Posebno zahvaljujemo za besplatno autorsko i izdavaËko

pravo na ovo djelo, koje Êe znaËajno pridonijeti dubljem

razumijevanju ove vaæne starozavjetne knjige. Sadaπnji i

buduÊi studenti ATF-a zasigurno Êe znati cijeniti ovaj

doprinos svojeg profesora.

U ime ATF-a zahvaljujemo dr. Æeljku Gregoru za njegov

trud i æelimo mu obilje Boæjih blagoslova u odgojno-

obrazovnom radu mlaih naraπtaja.

Mr. Darko Pirija

Pretisak prvog hrvatskog Novog zavjetaiz 1563.

Prvu Bibliju Novoga zavjeta na hrvatski jezik preveli su

Stjepan Konzul i Antun Dalmatin, a djelo je bilo otisnuto na

glagoljiËkom i ÊiriliËkom pismu 1562./63. izvan Hrvatske u

Urachu kraj Tübingena u NjemaËkoj. U dogovoru s

Primoæem Trubarom, Stjepanom Konzulom i würtemberπkim

vojvodom Kriπtofom, ovu protestantsku tiskaru osnovao je

barun Ivan Ungnad (1493.—1564.), koji je svu svoju imovinu

uloæio u izdavaËku djelatnost. Tiskara u Urachu bila je

svojevrstan hrvatski i slovenski protestantski biblijski zavod

gdje su prevedena i tiskana i druga djela.

SlijedeÊi pretisak Novoga zavjeta (Novoga testamenta)

na glagoljici, koji je objavljen poËetkom 2008. godine, 9.

prosinca 2008. u prostorima Matice hrvatske u Zagrebu

predstavljen je i ÊiriliËni pretisak ovog iznimno znaËajnog

djela hrvatske duhovne i kulturne baπtine. Za ove pomalo

zaboravljene spomenike istine 2008. godina bila je uskrsna, a

samo Nebo zna koji su utjecaj ovi prijevodi Biblije Novoga

zavjeta ostavili na sve one koji su mogli Ëitati svete spise na

hrvatskom jeziku napisane na glagoljici i Êirilici.

Nakladnik ovih izdanja je Teoloπki fakultet “Matija VlaËiÊ

Ilirik”, a sunakladnik Narodna in univerzitetna knjiænica u

Ljubljani. Projekt je ostvaren novËanom potporom UNESCO-a

te krπÊanskih crkava ukljuËujuÊi i KrπÊansku adventistiËku

crkvu u Republici Hrvatskoj.

Dr. Dragutin Matak

Posjet Æeljka Gregora ATF-uOd 7. do 14. prosinca 2008. AdventistiËki teoloπki

fakultet posjetio je dr. Æeljko Gregor i odræao niz predavanja

iz kolegija Knjiga proroka Daniela i Starozavjetni proroci. Dr.

Gregor je profesor biblijske arheologije i Staroga zavjeta na

SveuËiliπtu Andrews, bivπi profesor-misionar na

adventistiËkom teoloπkom fakultetu na Jamajci i bivπi

predsjednik i profesor naπeg AdventistiËkog uËiliπta.

AdventistiËki teoloπki fakultet ima dugu tradiciju

pozivanja gostujuÊih profesora koji svojim iskustvom i

znanjem obogaÊuju naπ akademski æivot i tvore poveznicu s

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4222


VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE

Zavrπetak subote u Rijeci na obali moraPosljednje subote u mjesecu rujnu iskoristili smo lijepo i

sunËano vrijeme da subotu zavrπimo u prirodi. Vrijeme smo

proveli u zajedniËkom pjevanju duhovnih pjesama, dok su neki

prolaznici zastajali i radoznalo nas promatrali i sluπali. Neki su

nam se stidljivo i pridruæili. Subotu smo zavrπili rijeËima “æive

Biblije”. Na kraju, dok je crveni krug sunca tonuo u more,

otpjevali smo pjesmu “Dok sunce tone, ja vjerom gledam

svrπetak borbe na zemlji toj”. RijeËi pjesme uvele su nas u novi

tjedan i joπ jednom podsjetile “da je vrijeme da naπ Isus doe”.

Proveli smo lijepo vrijeme u pjesmi i druæenju sa æeljom da

takvih trenutaka bude joπ.

Julijana Lorencin

Deseta obljetnica djelovanjasastava Eliam

SveËanim koncertom duhovne glazbe muπki sastav Eliam

obiljeæio je desetu obljetnicu djelovanja. U prepunoj dvorani

mjesne crkve Zagreb 1 u subotu naveËer, 22. studenoga 2008.,

desetorica pjevaËa uz klavirsku pratnju Elizabete Skobe izveli su

dvadesetak duhovnih pjesama. Gosti veËeri bili su vokalna

solistica Ella AbramoviÊ, æenski sastav Ajal, mladi gitarist i

flautistica Jonatan i Selena Pleπko — svi iz Zagreba, te vokalna

skupina Maranatha i mladi solisti iz Maribora.

Tridesetak sudionika tijekom deset godina; raznoliki æivotni

profili, od studenata do umirovljenika, od profesora do

poduzetnika; raznolike razine glazbenog obrazovanja i æivotnog

iskustva; redovite vjeæbe Ëetvrtkom; stotinjak izvedenih

glazbenih brojeva; kvalitetna klavirska pratnja; uæivanje u

zajedniËkom pjevanju u slavu Bogu; mnogobrojni samostalni

koncerti diljem Hrvatske; gostovanja u Bosni i Hercegovini,

Sloveniji i NjemaËkoj … tek su natuknice iz biografije sastava

Eliam iz Zagreba, koji — prema rijeËima njegova voditelja Zorana

Pleπka — “punih deset godina ima za cilj sluπateljima pribliæiti

nebeske zvuke i svako srce potaknuti da svoj æivotni put usmjeri

k Nebu”.

Prema ocjeni posjetitelja, bogata glazbena veËer bila je vrlo

uspjeπna. Pokazali su to burnim pljeskom te Ëestitkama tijekom

druæenja s glazbenicima na domjenku πto su ga sponzori

upriliËili u prostorijama mjesne crkve u Prilazu Gjure DeæeliÊa.

Iskrene Ëestitke sastavu Eliam! Mnogo godina uspjeπnog

rada!

Drago Filko

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4223



Prigodni boæiÊni program u VaraædinuU subotu 13. prosinca u 17 sati u dvorani AdventistiËke

crkve u Varaædinu odræan je prigodni program u povodu

nastupajuÊih boæiÊnih blagdana. Crkveni zbor i muπki sastav

varaædinske mjesne crkve izveli su dvanaest prigodnih pjesama

uz uvodne rijeËi pastora Tihomira Saboa i prigodni govor dr.

Æeljka Gregora, koji se rado odazvao pozivu za sudjelovanje na

tom programu. Uz nazoËnost mnogih vjernika naπe crkve

programu je nazoËilo sedamdesetak prijatelja i gostiju.

Oduπevljeni pjesmama i rijeËima koje su Ëuli, svi nazoËni

odazvali su se pozivu na domjenak koji je bio upriliËen na kraju

programa. Neka Bog blagoslovi trud onih koji su dali sve od

sebe da taj program oduπevi brojne posjetitelje. (TS)Predstavljanje knjige dr. Æeljka Gregora uVaraædinu

Varaædinska crkva je u srijedu 10. prosinca naveËer imala

prednost ugostiti dr. Æeljka Gregora, profesora na SveuËiliπtu

Sabor Boæjeg naroda u LjeskoviciDrugi po redu sabor u Ljeskovici odræan je 26. srpnja

2008. godine s geslom “Blizu je dom”. Dvjestotinjak nazoËnih

vjernika, prijatelja Boæje rijeËi i mjeπtana proveli su cijeli dan u

prekrasno ureenom dvoriπtu obitelji Novak. Tom prigodom

odræan je i obred krπtenja kojim je pet osoba uËinilo zavjet s

Gospodinom. Uz prekrasno sunËano vrijeme, obilje cvijeÊa,

ugodno raspoloæenje prisutnih i bogosluæje pod vinovom lozom,

sabor je pratilo ozraËje utjecaja Svetog Duha jer su srca mnogih

prijatelja pokrenuta na odluke, sluæbu Bogu i prouËavanje

Biblije. Petnaestak osoba spremno prouËava osnovne istine

Biblije u domu sestre Anelke u Ljeskovici.

Nekad je crkva u Ljeskovici imala blizu stotinu vjernika, ali

su se zbog neprilika vjernici raselili po svijetu i crkva se ugasila.

Obuzeti novim poletom i glau za istinskim vrijednostima

mjeπtani toga kraja sve se viπe okupljaju u novu jezgru crkve

koju Êe, vjerujemo, dragi Bog blagosloviti i voditi. Potaknuti

iskustvom u proπloj godini vjernici iz crkve Gradac NaπiËki, koji

su organizirali sabor, vjeruju da Êe s novim snagama koje su

pristigle uËiniti i viπe u sluæbi bliænjima i objavljivanju Radosne

vijesti o Bogu koji dolazi po svoju djecu.

Filip Besim ZeËeviÊ

Andrews u SAD-u. Dr. Gregor je nedavno preveo svoju knjigu

Æivot i vizije proroka Daniela, koju je uoËi njegovog dolaska u

Hrvatsku objavio AdventistiËki teoloπki fakultet iz Maruπevca. U

povodu tiskanja ove najnovije knjige dr. Æeljka Gregora

upriliËena je njezina promocija u adventistiËkoj crkvi u

Varaædinu, kojoj je nazoËio veÊi broj zainteresiranih. Dr. Gregor

je odræao predavanje na temu “Knjiga proroka Daniela i naπe

vrijeme”. Svi nazoËni su s velikom pozornoπÊu pratili predavanje

i razgovor o knjizi. (TS)

Promocija nepuπenja u Slavonskom BroduNakon seminara za voditelje programa odvikavanja od

puπenja uslijedio je program odvikavanja za puπaËe, od 24.

do 28. studenoga, u prostoru HVIDRA-e u Slavonskom Brodu.

“Viπe od 80 posto puπaËa æeli prestati puπiti”, kazala je dr.

Nevenka BlaæiÊ-»op, neuropsihijatrica, πefica Odjela vaskularne

neurologije Klinike za neurologiju i voditeljica Centra za

poboljπanje kakvoÊe æivljenja KliniËke bolnice ”Sestre

milosrdnice” u Zagrebu, suautorica i voditeljica ZagrebaËke πkole

nepuπenja, Ëlanica hrvatskog i meunarodnog povjerenstva za

borbu protiv puπenja. Na brodskoj tiskovnoj konferenciji

izvijestila je o zakonskoj regulativi i hrvatskoj ratifikaciji

meunarodnog sporazuma o suzbijanju puπenja. “Provoenjem

zakona zaπtiÊuju se nepuπaËi i eliminira opasnost koju nosi

pasivno puπenje kao izravna smetnja za zdravlje”, zakljuËila je.

Ovim zakonskim rjeπenjem Hrvatska se svrstala u napredne

zemlje, ali je dr. BlaæiÊ-»op naglasila da je to tek jedan segment

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4224



u borbi protiv puπenja, da je rijeË o procesu, pri Ëemu je od

iznimne vaænosti potpora obitelji i struËnjaka. Zakon Êe mnoge

potaknuti da krenu dalje od æelje za prestankom puπenja.

Danija Daus-©ebeak, specijalistica obiteljske medicine i

pomoÊnica ravnatelja Doma zdravlja Slavonskog Broda, navela je

neke brojËane pokazatelje. Oko 30 posto stanovniπtva Hrvatske

puπi, a edukaciju za voditelje programa odvikavanja od puπenja

u Hrvatskoj proπlo je 120 lijeËnika.

Tatjana Bakula-VlaisavljeviÊ, specijalistica neuropsihijatrije,

koja je edukaciju za voditelja proπla prije pet godina, govorila je

o brodskom iskustvu πkole nepuπenja koju je polazilo 36 puπaËa;

Ëetvero je odustalo, a 32 zavrπilo. Nakon 6 mjeseci rada skupine

za potporu ukupno je 30 posto polaznika prestalo puπiti. VeÊina

je bila motivirana za prestanak, pri Ëemu je puπaËima vaæan

financijski, zdravstveni i estetski Ëimbenik, napisali su u

upitniku. Takoer su naveli da ne æele biti robovi navike. A oni

koji su se vratili puπenju, zakljuËili su da nisu snaæan karakter,

da trebaju struËnu pomoÊ te da imaju simptome apstinencijske

krize.

Predsjednik Udruge “Filos” Branko BistroviÊ govorio je o

programima kojima udruga promovira cjelovito zdravlje, a tajnik

SreÊko KuburiÊ o vaænosti duhovne komponente programa te

zakljuËio da ovisnost Ëovjeku oduzima slobodu.

Kako u Hrvatskoj velik broj mladih puπi, dr. BlaæiÊ-»op je

govoreÊi o kampanji nepuπenja za mlade istaknula da se ona

temelji na tri toËke: ovisnost oduzima slobodu, ljepotu i novac!

Program odvikavanja od puπenja Udruge “Filos” javno je

podræala zamjenica gradonaËelnika Æeljka Kriπtof. Naglasila je da

je Slavonski Brod pokrovitelj programa te da uz program

podupire i udrugu. “NepuπaËi su ugroæeniji”, ustvrdila je dr.

Kriπtof, “jer su puπaËi sami izabrali puπenje, a nepuπaËi su ærtve

tog izbora.” Zato su svi promotori programa odvikavanja od

puπenja zakljuËili da je prestanak puπenja najisplativija

zdravstvena investicija.

K. Bognar/APN

nedjelju. “Kako je lijepo i krasno kad sva braÊa æive zajedno”,

bio je redak koji smo nekoliko puta Ëuli tijekom vikenda, a gosti

su bili oduπevljeni toplinom i gostoljubivoπÊu svojih novih

prijatelja.

Marija Skobe

Koncert u Pastoralnom centru “Bilogora” uBjelovaru

U subotu, 29. studenoga 2008., odræan je koncert duhovne

glazbe u Pastoralnom centru “Bilogora” u Bjelovaru, a izvoaËi

su bili zbor i sastavi mjesne crkve iz Kriæevaca. Mnogobrojni

posjetitelji u prepunoj dvorani sluπali su pjesme s velikom

radoπÊu. Koliko su KriæevËani bili dobri u proslavljanju

Gospodnjeg imena, najbolje govori svjedoËanstvo gospoe iz

susjedne zgrade koja je svojoj prijateljici rekla: “Kod susjeda

adventista pjevali su aneli.” Po odræanom koncertu, nazoËni su

bili pozvani na prigodni domjenak u viπenamjenskoj

multimedijalnoj dvorani Centra, u kojoj su ostali do dugo u noÊ.

Ovaj koncert prvi je u nizu od pet koncerata koji Êe se

odræati u sklopu programa sluæenja u Bjelovaru. Slijede i drugi

raznoliki i zanimljivi programi.

Nikola DeæiÊ

ZagrepËani u posjetu Novom SaduOd petka 28. do nedjelje 30. studenoga 2008. mjesna crkva

Novi Sad 1 u susjednoj Srbiji, ugostila je Ëetrdesetak mladih iz

Hrvatske. VeÊinom su to bili mladi iz zagrebaËkih crkava, ali je

bilo i nekih iz Maruπevca, Delnica i Gareπnice. Organizator

putovanja bio je Miπo Havran, nekadaπnji pastor pripravnik

crkve Novi Sad 1, a danas pastor crkve Zagreb Novi. U bogatom

prijepodnevnom programu prisutni su Ëuli vijesti iz Hrvatske o

radu na Banovini i radu s izviaËima i studentima, a iz Boæje

rijeËi govorio je pastor Miπo Havran. Poslijepodnevno bogosluæje

bilo je takoer prilika za sluπanje iskustava, sudjelovanje u

zanimljivom biblijskom kvizu i propovijed pastora Nevena

KlaËmera iz Zagreba. Bogosluæje je obilovalo vrlo ukusno

prireenim glazbenim programom gostiju kao i domaÊina. VeÊ

od jutarnjeg bogosluæja naglaπavalo se kako je lijepo zajedno

hvaliti Boga, stoga ni pjesme nije nedostajalo.

Vrhunac druæenja, nakon zahvala i programa, svakako je

bila dobro znana pjesma “Srest Êemo se tamo” koja se pjevala s

velikim oduπevljenjem. Bila je upriliËena i veselica na kojoj se

okupilo stotinjak mladih iz Novog Sada, adventistiËke gimnazije

u Novom Sadu i pojedinaca od Subotice do Beograda, te gostiju

iz Hrvatske. Novosaani su se pokazali odliËnim domaÊinima —

od organizacije, hrane, druæenja i smjeπtaja po domovima

vjernika, do prijateljstva i zajedniËkog razgledanja grada u

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4225



Evangelizacija u DaljuOd 30. listopada do 6. prosinca 2008. u Dalju je odræan niz

evaneoskih predavanja pod naslovom “Portret Isusa u 21.

stoljeÊu” koji je odræao profesor teologije i humanistiËkih

znanosti dr. sc. Igor –urËik.

Predavanjima u dvorani mjesne adventistiËke crkve nazoËilo

je 30 do 40 posjetitelja svake veËeri, uglavnom sredovjeËnih

mjeπtana iz Dalja, Vinkovaca i nekoliko redovnih posjetitelja iz

Osijeka. Cilj ovih predavanja bio je razumijevanje Isusa Krista

danas i u vrijeme kada je hodao naπim planetom. Jesmo li Ga

nakon 2000 godina upoznali ili je On joπ uvijek misterij za

postmodernistiËkog Ëovjeka? Predavanja su bila utemeljena na

Evanelju po Marku, kao jednom od najstarijih i najsaæetijih

prikaza æivota i sluæbe Isusa Krista. Govornik je pokuπao

prikazati stvarne æivotne situacije s kojima se susreÊe suvremeni

Ëovjek, a koje imaju svoj smisao samo u pravoj spoznaji

BogoËovjeka Krista. Svi posjetitelji i sudionici u programu dobili

su na poklon vrijedne knjige Ellen G. White.

Niz ovih predavanja bio je popraÊen prigodnim glazbenim i

poetskim programom koji su pripremili studenti Evaneoskog

teoloπkog fakulteta iz Osijeka, kojima vjernici crkve srdaËno

zahvaljuju za njihov doprinos. Studenti su nekoliko dana prije

evangelizacije zajedno sa svojim profesorom sudjelovali u podjeli

pozivnica po Dalju. Svake veËeri nakon predavanja prisutni su

imali prilike druæiti se uz Ëaj i domjenak, za πto su se pobrinule

sestre Sofija –ureviÊ, Mirjana JoviËiÊ, Marija –urËik i prijateljica

Branka ©abiÊ. Bila je to ujedno i prilika da mnogi prijatelji

porazgovaraju s govornikom i naπim vjernicima te da se u

opuπtenijem ozraËju upoznaju s vjerovanjima AdventistiËke

crkve. Zahvalni smo Bogu za predivana iskustva koja smo stekli

s prijateljima koji su dolazili na ova predavanja. Zahvaljujemo

obitelji JeliÊ iz crkve u Osijeku, kao i pastoru Filipu ZeËeviÊu,

koji su poduprli ovu evangelizaciju.

Igor –urËik

teπkom materijalnom stanju. Ova osmeroËlana obitelj (πestero

djece, majka i otac) æive na rubu egzistencije. Od njihovih

πestero djece troje je teπko bolesno i vezano za krevet i

potrebni su im medicinski tretmani u bolnici Osijek dva do tri

puta tjedno. Otac Zoran DragiÊ svakoga dana iz Erduta putuje

biciklom na posao u Osijek i natrag, πto iznosi oko Ëetrdeset

kilometara.

Kada je reportaæa o ovoj obitelji objavljena na Novoj TV,

voa sastava Branko –uriπeviÊ pokrenuo je inicijativu za

prikupljanje pomoÊi ovoj obitelji. U akciju su se ukljuËili i

vjernici mjesnih crkava u Virovitici i ©piπiÊ Bukovici, koji su

svojim prilozima u novcu, hrani i odjevnim predmetima dali

doprinos poboljπanju æivotne situacije ove obitelji. Koncert je

odræan u Dalju, buduÊi da u Erdutu nije bilo prigodne dvorane

koja bi mogla primiti veÊi broj posjetitelja. Od prodaje ulaznica

prikupljeno je 2.100 kuna, a brojni su donatori pokrenuti

koncertom darovali i novËana sredstva pa je za obitelj DragiÊ

prikupljeno sveukupno 5.260 kuna.

Ljubiπa Æivojnov

PomoÊ osmeroËlanoj obitelji iz Erduta»lanovi vokalno-instrumentalnog sastava “Putnici” iz

Virovitice: Branko –uriπeviÊ, Mario ©ijan, Danijel BreπÊanski,

Krunoslav VargoviÊ i Pavle ©kulac odræali su humanitarni

koncert u Dalju. Svrha je ovog humanitarnog projekta osigurati

materijalna sredstva za obitelj DragiÊ koja se nalazi u vrlo

Izborna skupπtina Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj

Izborna skupπtina Udruge za vjersku slobodu u Republici

Hrvatskoj odræana je u srijedu 26. studenoga 2008. u Europskom

domu u Zagrebu. Dosadaπnje Ëelniπtvo tom je prigodom

izvijestilo o aktivnostima Udruge tijekom proteklog

Ëetverogodiπnjeg razdoblja. Skupπtina je izabrala novi Glavni

odbor, Ëelniπtvo, Nadzorni odbor te Odbor Ëasti, a novoizabrani

Glavni odbor najavio je program Udruge za iduÊe mandatno

razdoblje. Na Skupπtini je sa zadovoljstvom reËeno da je iz tiska

nedavno iziπla opseæna knjiga Vjerske zajednice u Hrvatskoj. Na

oko 430 stranica predstavljeni su povijest, organizacijska

struktura, osnove vjerovanja, oblik vjerske prakse, obiËaji i

blagdani te adresar 42 registrirane vjerske zajednice u Hrvatskoj.

Autorice Ankica MarinoviÊ-Bobinac i Dinka MarinoviÊ-Jerolimov

uvaæile su i u djelo uvrstile gotovo sve ono πto su vjerske

zajednice rekle o sebi. Nakladnici su Udruga za vjersku slobodu

u Hrvatskoj i Prometej.

Temeljem Statuta Udruge Glavni je odbor predloæio, a

Izborna skupπtina prihvatila prijedlog da novi Ëlanovi toga

Odbora budu Branko BeriÊ, Danijel BerkoviÊ, Mladen JovanoviÊ,

Slobodan Lang, Æeljko Mraz, Nella Horak-Williams, Ljiljana

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4226



MatkoviÊ-VlaπiÊ, Mirza MeπiÊ, Mladen JuriËeviÊ, Ivan Valek, Simo

RaiÊ, Pavao Skok i Velimir ©ubert.

Skupπtina je odluËila da duænost novog Ëelniπtva Udruge

obnaπaju dr. Slobodan Lang kao predsjednik i Mladen JuriËeviÊ

te Pavao Skok kao dopredsjednici. Duænost novog Nadzornog

odbora obnaπat Êe Stjepan Farago kao predsjednik te Danijel Æic

i Branko »ulo kao Ëlanovi. Izabran je i Odbor Ëasti Udruge.

Prema Statutu Udruge “kao poseban znak priznanja u Odbor

Ëasti biraju se posebne osobe iz javnog æivota; osobe koje

svojim iskustvom, savjetom, primjedbama ili prijedlozima mogu

pridonijeti ostvarivanju ciljeva Udruge”. »ine ga sljedeÊi

uglednici raznih profila: dr. Ivan Fattorini; njegovo

preosveπtenstvo gospodin Jovan, vladika mitropolit zagrebaËki i

cijele Italije; msgr. Vladimir KoπiÊ, pomoÊni biskup zagrebaËki;

prof. dr. Peter KuzmiË; dr. Branko Lovrec, dugogodiπnji

predsjednik Udruge za vjersku slobodu i predsjednik Saveza

baptistiËkih crkava u Hrvatskoj; ©evko ef. OmerbaπiÊ,

predsjednik Meπihata Islamske zajednice u Hrvatskoj; dr. Boris

Peterlin, pastor Hinko Pleπko i prof. dr. Æarko Puhovski.

Gospoa Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, novoimenovana

predsjednica Glavnoga odbora, najavila je program Udruge za

iduÊe razdoblje: uvoenje dana otvorenih vrata (posjeti

pojedinim crkvama radi boljeg upoznavanja i meusobne

suradnje); izdavanje Ëasopisa Savjest i sloboda bar jednom

godiπnje; organiziranje komisija Udruge tako da im umjesto

Ëlanova Glavnog odbora predsjedaju mlae osobe; bar jednom

godiπnje organizirati javne tribine, okrugle stolove…; osnivanje

arhiva podataka iz sudske prakse i novinskih Ëlanaka s

tematikom o vjerskoj slobodi; promicanje duha tolerancije,

poπtovanja i vjerske slobode na cijelom podruËju Republike

Hrvatske; na temelju podataka primljenih od vjerskih zajednica,

jednom godiπnje izvijestiti o stanju vjerskih sloboda u Hrvatskoj.

Viπe o Udruzi za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj

moæete proËitati na adresi www.vjerska-sloboda.net.

Karlo Lenart

baranjskoj opÊini. Organizaciju i voenje bogosluæja, kao i cijeli

program, preuzela je mjesna crkva iz Draæa kako bi pomogla

naπim vjernicima u Dardi. Crkva je bila puna vjernika iz Baranje,

a bilo ih je i iz Osijeka. Okruæni pastor Kristijan Mojzeπ tom je

prigodom odræao propovijed o meuljudskim odnosima u crkvi.

Ako imamo dobar osobni odnos s Kristom, ako Mu vjerujemo i

traæimo savjete od Njega, ako se druæimo s Njim, uspostavljat

Êemo takve odnose i s vjernicima u crkvi. Zato, kada

namjeravamo poboljπati odnos s bratom ili sestrom, raπËlanimo

ponajprije kakvoÊu svojeg odnosa s Kristom.

S obzirom na to da u Dardi ima mali broj vjernika, okolne

mjesne crkve odluËile su pridonijeti kakvoÊi odræavanja

subotnjih bogosluæja. Dogovoren je redoslijed odræavanja

bogosluæja: Draæ, Osijek, Beli Manastir, pa okruæni propovjednik,

a ako mjesec ima i petu subotu, te subote bogosluæje organizira

mjesna crkva iz Torjanaca.

BuduÊi da se u ovom dijelu Baranje veÊ dugo vremena ne

prakticira misioniranje pomoÊu literature, draπka crkva poËela je

prikupljati literaturu i knjige koje Êe davati na posudbu

mjeπtanima Darde. Pri ovom nenametljivom i korisnom naËinu

misioniranja vjernici Êe, naravno, biti u najizravnijoj vezi sa

zainteresiranim prijateljima, odgovarati na njihova pitanja, davati

im savjete te ih pozivati na bogosluæja u naπu ponovno oæivjelu

crkvu. Takav pristup ljudima danas je vrlo popularan i promiËu

ga menadæeri meunarodnih korporacija, a u svijetu je poznat

kao “face to face marketing”. Nadamo se da Êe ovaj zajedniËki

napor u oæivljavanju bogosluæja, kao i misijske aktivnosti, uroditi

plodom. Kolikim? To zna Onaj “koji daje rasti”.

Matija ©kulac

Baranja: oæivljavanje bogosluæja u DardiU Dardi je 15. studenoga 2008., prvi put nakon 1991.

godine, organizirano bogosluæje u mjesnoj adventistiËkoj crkvi.

Naime, u Dardi i okolici posljednjih godina okupilo se nekoliko

vjernika te su stvoreni uvjeti za oæivljavanje bogosluæja u ovoj

Krπtenje u VaraædinuUz prigodni program, u subotu prije podne 15. studenoga

2008., u Varaædinu je upriliËena sveËanost krπtenja sestre Ruæice

Horvat. Bila je to nezaboravna i lijepa subota za nju, njezinu

rodbinu i svu braÊu i sestre. Obred krπtenja predvoen

pastorom Saboom uljepπan je pjesmama sastava i zbora

varaædinske mjesne crkve. Isus nam je na srce stavio nalog:

“Idite i uËinite sve narode uËenicima moji! Krstite ih u ime Oca

i Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19) Uz iskrene Ëestitke æelja

nam je da svi blagoslovi Neba prate sestru Ruæicu na njezinom

æivotnom putu do dana dolaska naπeg Spasitelja!

Tihomir Sabo

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4227



60. obljetnica donoπenja OpÊedeklaracije o ljudskim pravima

U Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu odræana je 10.

prosinca 2008. sveËanost obiljeæavanja 60. obljetnice donoπenja

OpÊe deklaracije o ljudskim pravima. Ovu proslavu u

organizaciji Ureda za ljudska prava i pod pokroviteljstvom Vlade

Republike Hrvatske scenski i glazbeno osmislio je avangardni

reæiser Kreπimir DolenËiÊ.

Hrvatski estradni umjetnici tom su prigodom izveli bogat

glazbeni program od petnaestak pjesama, uglavnom iz duhovne

glazbene baπtine. Od toga je Gospel ansambl Agape otpjevao

osam pjesama, zavrπavajuÊi veËer hrvatskom boæiÊnom pjesmom

“Svim na Zemlji mir, veselje” uz sudjelovanje gledateljstva.

“Imam pravo na sretno djetinjstvo”; “… na snove, maπtu i

æelje”; “Imam pravo na zdravu okolinu, na ljubav”; “Imam pravo

izraziti stav”; “Djeca imaju pravo na igru” slogani su πto ih se

moglo proËitati na desetak djeËjih likovnih radova koji su

obogatili scenski doæivljaj. A zapravo su bili svojevrsni saæetak

pravâ iz OpÊe deklaracije.

Na sveËanosti je proËitano svih trideset Ëlanaka OpÊe

deklaracije o ljudskim pravima koju je OpÊa skupπtina UN-a 10.

prosinca 1948. usvojila u Parizu. Svijet je tim dokumentom

odluËno kazao “nikad viπe” strahotama Drugoga svjetskog rata te

proglasio da sva ljudska biÊa, gdje god se nalazila i tko god bila,

imaju prava koja se moraju poπtivati u svim okolnostima.

Nakon πest desetljeÊa pokazalo se da su ta prava

proklamirani ideali koji se i dan-danas osporavaju: u mnogim

zemljama joπ su daleko od ostvarenja — Ëini se da je OpÊa

deklaracija najbolje Ëuvana tajna u svijetu, odnosno da malo

ljudi poznaje njezin sadræaj. Pola dræava u svijetu joπ uvijek

zatvara ljude iskljuËivo zbog njihovih vjerskih ili politiËkih

uvjerenja, rasne pripadnosti, spola ili etniËkog podrijetla, a

treÊina vlada u svijetu muËi zatvorenike...

Nedostatno poznavanje ove tematike prouzroËilo je da su

neki izvjestitelji najavili sveËano obiljeæavanje 50. (umjesto 60.)

obljetnice OpÊe deklaracije. K tome, joπ uvijek ne postoji

sluæbeni prijevod OpÊe deklaracije na hrvatski jezik.

Gospoa Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade Republike

Hrvatske, u ime Vlade i Organizacijskog odbora za sveËano

obiljeæavanje 60. obljetnice OpÊe deklaracije zahvalila je svim

sudionicima sveËanosti. »estitala je obljetnicu; nazoËne je

pozvala da sutra i svakog sljedeÊeg dana ne zaborave na borbu

za samce, za invalide, za nezaposlene… Neka geslo “Imam pravo

na ljubav” pokreÊe pojedince, skupine i udruge da odluËno

stanu uz obespravljene i potrebite, da se bore za boljitak i

zaloæe za poπtivanje svakoga, unatoË razliËitostima. Svima je

zaæeljela sretan BoæiÊ i sretnu 2009. godinu.

Karlo Lenart

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4228



OsjeËki adventisti ugostilipredstavnike Grada i Æupanije

Godinu koju Êe pamtiti po joπ snaænijem otvaranju prema

sugraanima i uspjeπnoj suradnji s lokalnim vlastima, osjeËka

crkva sluæbeno je zaokruæila domjenkom 10. prosinca 2008. u

svojim prostorijama, na koji su se odazvali Gordan MatkoviÊ,

gradonaËelnik Osijeka, Mirjana Smoje, Ëlanica Poglavarstva

zaduæena za kulturu, Saπa ForgiÊ, voditelj protokola OsjeËko-

baranjske æupanije, Stjepan RibiÊ, voditelj Ureda za gospodarstvo

i fondove u æupaniji te Iva Gambiraæa i Marina KriviÊ,

predstavnice Glasa Slavonije kao medijskog pokrovitelja.

SveËanom prijamu prisustvovali su i predsjednik Hrvatske

konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve Staniπa MargariÊ i

Branimir Hudek-Tomek, konferencijski i unijski voditelj Odjela

gradnje.

Pri dolasku gosti su zamijetili neobiËan prilaz glavnoj

dvorani i prostorijama koje koristimo — kroz dvoriπte umjesto na

glavni ulaz, πto je bilo prigoda da ih se provede kroz postojeÊe

prostore i upozna s trenutaËnom situacijom i fazom izgradnje te

namjenom pojedinih prostora po dovrπetku obnove. U okviru

toga, posjetili su i DjeËji vrtiÊ “Dugine boje” Ëije su ih

voditeljice Maja i Ksenija upoznale s humanitarnim i drugim

aktivnostima vrtiÊa te uruËile prigodne Ëestitke, a djeca svojom

neposrednoπÊu osvojila srca prisutnih i tako dodatno uljepπala

ovu prigodu.

Premda su za kraj godine karakteristiËni ovakvi susreti, i za

domaÊine i za goste ovo je bilo viπe od pokazivanja poslovne

kulture. Grad Osijek i OsjeËko-baranjska æupanija tijekom 2008.

godine u nekoliko su navrata — πto kroz suradnju oko ishoenja

potrebnih dozvola, πto financijski — snaæno poduprli aktivnosti

osjeËke crkve. Pritom valja istaknuti zalaganje Margit ZoriÊ,

savjetnice za odnose s vjerskim zajednicama i udrugama, koja

nam je svojim podruËjem rada, ali i iznimnom susretljivoπÊu,

svojevrsno polaziπte prema drugim sluæbama i vrata prema

predstavljanju naπih programa ostalim sluæbenim tijelima.

Sada su predstavnici Grada i Æupanije i osobno posjetili

postojeÊe i nove prostore, o kojima su tako dobili jasniju sliku i

prepoznali potencijal za odvijanje aktivnosti na dobrobit ne

samo jedne crkvene, veÊ i πire druπtvene zajednice. Po obilasku

gradonaËelnik MatkoviÊ je pastoru ZeËeviÊu sveËano uruËio

potvrdu o donaciji Grada u iznosu od 30.000 kuna za obnovu i

adaptaciju crkvene zgrade u Osijeku, a predstavnici Æupanije

izrazili su æelju da i njihov udio bude konkretniji nego dosad,

citirajuÊi Isusovu izjavu: “Traæite i dat Êe vam se, kucajte i

otvorit Êe vam se!” Pastor ZeËeviÊ je, pak, gostima poklonio po

primjerak knjige pastora Ivana –idare Nova nada u kojoj se

prikazuje povijesni presjek stotinu godina djelovanja adventista

na podruËju Osijeka.

Dugogodiπnje postojanje ima istinski smisao tek ako

pokazuje rezultate u sadaπnjosti i buduÊnosti. Stoga nas veseli ne

samo πto je primjetno da se, nakon sveËanog koncerta u

Hrvatskom narodnom kazaliπtu u lipnju ove godine, susreti s

vaænim predstavnicima vlasti odvijaju na kvalitetnijoj razini, uz

zamjetno uvaæavanje AdventistiËke crkve u Osijeku kao ustanove

sa stogodiπnjim postojanjem, veÊ i to πto i oni sami prepoznaju

njezinu ponudu kao neπto privlaËno i korisno za njih osobno.

Prilikom ovog druæenja, osobitu su pozornost privukli plakati s

informacijama o teËaju nepuπenja, a unatoË tome πto je u

Slavonaca neadventista jelovnik nezamisliv bez kulena i srodnih

proizvoda, s tekom su prionuli na slane i slatke vegetarijanske

delicije: domaÊi integralni kruh, salate, paπtete, “ferrero kuglice”

s datuljama, kuhano æito sa πlagom i druge, te poæeljeli takvo πto

pripremiti i kod kuÊe, ali i ponovno se naÊi za sliËnim stolom.

Aktivnostima kao πto su uklanjanje ambrozije, sveËani

koncert, teËajevi kuhanja i nepuπenja, naπe knjige u gradskim

knjiænicama, dijeljenje tisuÊa letaka, Ëasopisa i knjiga, vjernici

osjeËke crkve i Grad Osijek uzajamno se iznenauju: vjernici

odazivom i prijamom kod sugraana koji nas æele upoznati, a

ovi pak kada otkriju da su adventisti ljudi poput njih, ali i

drugaËiji u pozitivnom smislu. Kada je pastor ZeËeviÊ tijekom

obilaska crkvenih prostorija istaknuo znanstveno dokazane

prednosti adventistiËkog naËina æivota, jedan od nazoËnih je

ustvrdio: “ZnaËi, ako æelimo dugo æivjeti, trebamo postati

adventisti!”

OsjeËki adventisti kao geslo svojeg djelovanja odabrali su

“biti sol svijetu”, namjesto “‘soliti’ svijetu”. Susret za koji su

gosti rekli: “Drago mi je πto sam se odazvao pozivu: zahvalan

sam i osjeÊam se doista obogaÊenim” (S. ForgiÊ), te: “Dobro je

da takvih susreta bude ËeπÊe — tako razbijamo predrasude i

meusobno se bolje upoznajemo” (G. MatkoviÊ), na dobrom je

putu da tu misiju i ostvari.

Mirta –idara

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4229



Posjet Domu za nezbrinutu djecu uSlavonskom Brodu

Dana 18. prosinca 2008., djeca i mladi iz mjesne crkve u

Slavonskom Brodu posjetili su Dom za nezbrinutu djecu koji

vodi Renata Puljko. Djeca su odræala svoj program, a mladi su

otpjevali tri pjesme. Na kraju je pastor Dejan Pil odræao

videoprezentaciju pod naslovom “BoæiÊna priËa”, kroz koju je

djeci objasnio smisao BoæiÊa, istaknuvπi moÊ i ljubav Isusa Krista

kao glavnog junaka ove istinite priËe. Nakon prezentacije djeci

su podijeljeni pokloni, njih ukupno 34. Djeca su osim darova

dobila i biblijske bojanke, biblijske pouke te knjige Put Kristu.

Ovaj dogaaj zacijelo je bio jako drag djeci, a i osoblju

doma. Mladi iz crkve u Slavonskom Brodu bili su blagoslovljeni

novim iskustvom i koriπtenjem svojih darova u sluæbi drugima.

Neka bude joπ ovakvih prilika da moæemo usreÊiti druge i

iznijeti im Boæju Radosnu vijest!

Dejan Pil

BoæiÊ naπim prijateljima, dok su mladi radili na podjeli darova

nakon programa. U crkvi se za ovu prigodu traæilo mjesto viπe.

Crkva je bila dupkom ispunjena i sljedeÊe veËeri, 20.

prosinca, na prigodnom boæiÊnom programu koji su pripremili

naπi mladi. Uz omladinski i crkveni zbor sudjelovalo je viπe

vokalnih skupina. Nakon boæiÊnog programa nazoËni su imali

priliku posjetiti prodajnu izloæbu multimedijske likovne radionice

koja veÊ niz godina djeluje pri naπoj crkvi. Ovim prigodnim

programima darivali smo naπe sugraane u duhu BoæiÊa, a æelja

nam je da taj duh æivi tijekom cijele godine.

Igor Lorencin

Podjela poklon-knjiga u NaπicamaU povodu boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana slatinski i

osjeËki okrug proveli su zajedniËku akciju dijeljenja poklon-

knjiga u Naπicama, 22. prosinca 2008. godine. Pastor slatinskog

okruga Vladimir JanuπiÊ i vjernik iz osjeËkog okruga Miroslav

JeliÊ izloæili su na pokretnom πtandu i dijelili knjige Ellen G.

White i drugih duhovnih autora. Knjige su dijelili na

PejaËeviÊevom trgu u srediπtu grada, u najprometnijem dijelu

dana, od 11 do 15.30 sati. Podijeljeno je ukupno 185 knjiga

Isusov æivot te Izaberi zdravlje i drugih knjiga. Ostvareni su

lijepi kontakti koji nas ohrabruju za buduÊnost, posebno zato jer

su Naπice misijski projekt na kojem ova dva okruga ostvaruju

suradnju. Zahvaljujemo Bogu na ovoj akciji i vjerujemo kako je

to samo jedna od mnogih u buduÊnosti.

Vladimir JanuπiÊ

BoæiÊni programi u zagrebaËkoj crkviBoæiÊ je vrijeme darivanja. Stoga je mjesna crkva Zagreb 1

odluËila i ovog BoæiÊa darivati svoje sugraane. U petak 19.

prosinca 2008. odræana je na neki naËin veÊ tradicionalna

podjela boæiÊnih darova za djecu. Prvenstveni je cilj bio doprijeti

do djece susjeda, prijatelja i potrebitih. Za tu priliku djeca naπe

crkve spremila su prigodni glazbeni program kojim su pribliæila

Predavanja dr. Dragutina Mataka uZagrebu

Profesor na AdventistiËkom teoloπkom fakultetu u

Maruπevcu, pastor dr. Dragutin Matak, odræao je tijekom dva

vikenda evangelizacijski niz od πest predavanja “Potraæimo dobro

u drugima” u mjesnoj crkvi Zagreb 1.

“Dobro je viπeznaËni izraz koji valja pojasniti, a kad se piπe

velikim slovom, ono se odnosi na Boga. Pojam dobra spominje

se u Svetome pismu oko 650 puta i rabi se u moralnom,

pojavnom, estetskom i materijalnom znaËenju. Bog je dobar i

Njegov Zakon je dobar. Nadalje, sve πto je Bog stvorio bilo je

dobro. Za dobro se valja izboriti i ono je najuËinkovitije protiv

zla” — naglasci su iz poËetnog predavanja dr. Mataka.

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4230



Podjela krπÊanskih knjiga u OsijekuOd 17. do 19. prosinca 2008. vjernici AdventistiËke crkve

u Osijeku darivali su na Trgu slobode OsjeËane i OsjeËanke

vrijednim poklonima. Akciju darivanja naπih knjiga podræali su

mnogi vjernici, prijatelji crkve, mladi aktivisti (prijatelji naπih

prijatelja), Gradska uprava, mjesne novine, Radio Slavonije,

Gradski radio, HRT. Takvo πto joπ se nije dogodilo u Osijeku, a

za sve to zasluæan je brat Miroslav JeliÊ, voa literarnog odjela,

koji je na tu ideju doπao pripremanjem πtanda za Svjetski dan

borbe protiv AIDS-a.

U nevjerici da je danas takvo πto moguÊe, mnogi prolaznici

bili su iznenaeni da u ruci dræe tako dobru knjigu i da su je

dobili na poklon. Drugi su prolazili pokraj πtanda i komentirali

da se danas niπta ne moæe dobiti besplatno i zbog nevjerice

produæili svojim putem ne uzevπi ponuenu knjigu. U tri dana

pribliæno je poklonjeno sveukupno tisuÊu knjiga Isusov æivot,

Izaberi zdravlje, Misli s Gore blagoslova, Put Kristu, Joπ

uvijek ima nade...

Nakon mnogih poziva sluπatelja u redakciju radija, dobili

smo telefonski poziv s radija da Êe na πtand doÊi reporteri te da

Êemo uæivo iÊi u eter HRT-a kako bi sluπatelji dobili potvrdnu

Primljeno dvadeset izviaËa u PuliU subotu 15. studenoga 2008. pulski su vjernici

prisustvovali posebnom bogosluæju jer su ga u potpunosti vodila

djeca. Uz pomoÊ uËiteljica djeca su ponovila program o

duhovnim rodovima, koji je bio izveden na djeËjem saboru u

Slatini, kao i dobro uvjeæbane pjesme. Iπtvan Na, voditelj

rijeËkih izviaËa Kidrikula, ukratko je predstavio krπÊansko

izviaπtvo, da bi nakon njega pastor Dario KovaËeviÊ odræao

duhovnu misao pod naslovom “Dajite i dat Êe vam se”. Zatim je

u Pulsko izviaËko druπtvo Masline primljeno 20 izviaËa. Mlai

uzrast nazvao se Zlatni delfini, dok su stariji uzeli ime Nautilus.

Uz zajedniËki objed razmjenjivali su se dojmovi, ali i planovi koji

Êe se udruæenim snagama i ostvariti.

Dario KovaËeviÊ

izjavu da je informacija toËna i da AdventistiËka crkva za BoæiÊ

poklanja knjige koje govore o Isusu Kristu, Njegovom æivotu i

radu, smrti i uskrsnuÊu. I tako je bilo. Doπli su reporteri i na

brzinu posloæili potrebnu opremu. Zatim su poæurili na πtand da

se sami uvjere pa su to vjerno prenijeli u eter. Oduπevljenim

smo novinarima desetak minuta davali izjave o akcijama koje

smo provodili tijekom 2008. godine u sklopu obiljeæavanja stote

obljetnice adventizma u Osijeku.

Vjerujemo da smo ovom akcijom potaknuli ljude da u ovo

blagdansko vrijeme osjete kako ih Bog voli, kako je malo truda

potrebno da se izmame zadovoljni osmijesi kod bliænjih. Ovom

akcijom iznova smo πiroj javnosti iznijeli istinu o Bogu putem

vrijedne literature, ali i pokazali da se mi adventisti imamo s

Ëime pojaviti u javnosti. AdventistiËka crva u Osijeku ove je

godine iziπla u svoj grad i πirom otvorila svoja vrata. Vide se

veliki pomaci u mnogim aspektima suradnje s vlastima, medijima

i sugraanima. IduÊe Êe godine ovakvih akcija biti joπ viπe te

molimo Boga da blagoslovi trud koji zajedniËkim naporima

ulaæemo u πirenju Radosne vijesti.

Govorio je i o ruπilaËkom utjecaju predrasuda, o tome kako

suvremenici nisu u Kristu prepoznali nebesko Dobro. Ustvrdio je

kako prepoznavanjem dobra u drugima i mi postajemo bolji,

kako krπÊani trebaju uËiti æivjeti na Zemlji te, πto je od svega

najvaænije — prihvatiti Isusovo zlatno pravilo iz Mateja 7,12:

“Sve, dakle, πto æelite da ljudi vama Ëine, Ëinite i vi njima. To je,

doista, Zakon i Proroci.”

U svojim kristocentriËnim predavanjima profesor Matak

iznio je pregrπt dojmljivih æivotnih primjera, a na posljednjem

predavanju ugostio je dvojicu teologa svjetskog glasa: profesora

dr. Petera KuzmiËa s osjeËkom i ameriËkom adresom, i

profesora dr. Æeljka Gregora s ameriËkog SveuËiliπta Andrews.

Dr. Gregor je ovih dana, gostujuÊi na AdventistiËkom teoloπkom

fakultetu u Maruπevcu, promovirao svoju treÊu knjigu na

hrvatskom jeziku, Æivot i vizije proroka Daniela.

Profesoru Mataku æelimo uspjeh u njegovim buduÊim

evangelizacijskim predavanjima, a koristimo se prigodom da mu

uputimo Ëestitku pred skori izlazak njegove knjige koja tumaËi

Pavlovu Poslanicu GalaÊanima.

AdventPress

Koncert skupine Putnik u BjelovaruVokalno-instrumentalni sastav Putnik odræao je u nedjelju,

21. prosinca 2008., boæiÊni tamburaπki koncert u pastoralnom

centru “Bilogora” u Bjelovaru. Ovaj dobro posjeÊeni koncert

ispunio je posjetitelje radoπÊu i oduπevljenjem. Jedan od njih

rekao je ozarena lica: “Nisam ni mislio da Êe biti tako dobro!”

Ovaj koncert, kao i drugi koji Êe slijediti, jedan je u nizu

raznolikih programa sluæenja bliænjima u bjelovarskom

pastoralnom centru. (ND)

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4231



Svjetski dan borbe protiv AIDS-a uOsijeku

Dana 1. prosinca 2008. na Trgu slobode u Osijeku vjernici

AdventistiËke crkve postavili su πtand i na taj naËin prolaznicima

podijelili 4.000 broπura i letaka “Sretna kuÊa”, a uz to i 5.000

narudæbenica Dopisne zdravstvene πkole “Procvat zdravlja”,

traktata i informativnog materijala o borbi protiv AIDS-a koji je

pripremio Ured za javno zdravstvo u Osijeku.

Veseli volonteri izvrsno su pripremili i sloæili materijale, a

radoznali prolaznici prilazili su πtandu i upuπtali se u razgovor s

mladima. Tijekom cijelog dana vjernici i prijatelji vrijedno su

prilazili πetaËima i poklanjali traktate i narudæbenice, a veliku su

nam pomoÊ pruæili uËenici Medicinske πkole koji su imali svoj

πtand na istom trgu; mnogo njihovih aktivista koji su se raπirili

na sve strane rado su pokupili dio naπih broπura i letaka i skupa

sa svojim materijalima dijelili graanima. Crveni papiri u rukama

graana davali su dojam da je svaki πetaË u Osijeku u ruci dræao

naπe broπure. Vjerujemo da se veÊi broj ljudi odazvao na

sudjelovanje u ADRA-inom projektu “Sretna kuÊa” barem

telefonskim pozivima.

Miroslav JeliÊ, voa literarnog odjela u osjeËkoj crkvi,

isposlovao je novu dozvolu za joπ jedno takvo druæenje u sklopu

boæiÊnih blagdana, ali ovaj put na tri dana. Cilj tog projekta je

podjela poklon-knjiga tijekom boæiÊnih darivanja, πto je

djelatnike u Gradskoj upravi ugodno iznenadilo.

Filip Besim ZeËeviÊ

BoæiÊni koncert u DraæuUveËer 19. prosinca 2008. odræan je tradicionalni boæiÊni

koncert u Domu kulture u Draæu na kojem su nastupali

predstavnici razliËitih vjerskih zajednica, a meu njima i

AdventistiËke crkve. Bilo je tu lijepih i veÊinom poznatih izvedbi

o roenju Isusa Krista. Naπa mjesna crkva iz Draæa nastupila je

dvjema pjesmama. DjevojËice Melody, Sara i Rebeka otpjevale su

pjesmu “Najljepπa noÊ” i oduπevile prisutne, a muπki sastav

otpjevao je “»uj nebeske vojske glas”. Tom su izvedbom

proslavili velikog i slavnoga Boga i Kralja, πto je bio i jedini cilj

ovog dogaaja. Ova tradicija odræava se veÊ dugi niz godina i to

je lijepa prilika za svjedoËenje bliænjima pjesmom.

Kristijan Mojzeπ

Uprizorenje Kristove usporedbe o desetdjevica u Draæu

DjeËje uËiteljice iz KrπÊanske adventistiËke crkve u Draæu

osmislile su zanimljiv, razigran i pouËan naËin uprizorenja

Kristove usporedbe o deset djevica. Naime, djeci iz adventistiËke

i katoliËke crkve u Draæu, koja inaËe svakodnevno njeguju

iznimno prijateljske odnose, predloæeno je da zajedniËki

sudjeluju u duhovnoj predstavi koja Êe se prikazati tijekom

bogosluæja u obje crkve. Ta ideja im se jako svidjela te su poËeli

marljivo pripremati predstavu, pozitivno usmjeravajuÊi energiju u

ovaj nov i zanimljiv projekt. Æupnik katoliËke crkve u Draæu

Josip KuzmiÊ objeruËke je prihvatio ovu inicijativu. Za tu

prigodu saπivene su odgovarajuÊe haljine za djevice te odjeÊa za

trgovce i zaruËnika.

Djeca su najprije nastupila u adventistiËkoj crkvi u Draæu,

u subotu ujutro 27. prosinca 2008., a sutradan na misi u

katoliËkoj Æupnoj crkvi Sv. Barbare. Roditelji su nazoËili i jednoj

i drugoj predstavi i bili ugodno iznenaeni besprijekornom,

dobro uvjeæbanom i dostojanstvenom izvedbom. Na kraju su svi

bili radosni zbog oduπevljenja djece i njihovog sudjelovanja u

neobiËnom, pouËnom i dojmljivom bogosluæju. Djeca jedva

Ëekaju sljedeÊu priliku da posluæe Bogu na svoj naËin.

Matija ©kulac

ZASPALI U GOSPODINU“Pa da mi je i dolinom smrti poÊi,

zla se ne bojim, jer si ti sa mnom.”

(Psalam 23,4)

Katarina Agić (94), 19. 11. 2008., OsijekJosip (Željko) Varga (63), 10. 12. 2008., Beli ManastirStana Špoljarić (75), 20. 12. 2008., OsijekMarija Pejaković (71), 23. 12. 2008., DaljMarko Lipohar (71), 19. 4. 2008., Dvorska

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4232


VIJESTI IZ ADVENTISTI»KOG SVIJETA

PROFESOR DR. SAMUELEBACCHIOCCHI ZASPAO UGOSPODINU

U subotu, 20. prosinca 2008., zaspao

je u Gospodinu prof. dr. Samuele

Bacchiocchi profesor SveuËiliπta Andrews u

Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Iza sebe

je ostavio suprugu Anu, kÊer Loretu te

sinove Daniela i Gianlucu. Supruga njegova

sina, Daniela Michelle Kucelj, podrijetlom je

iz Zagreba. Do skorog susreta u vjeËnosti

pamtit Êemo ga po izuzetnom æivotnom

putu na kojem je dobio utrku i odræao

vjeru.

Dr. Samuele Bacchiocchi roen je

1938. u Rimu, a odrastao je u neposrednoj

blizini samih vatikanskih zidina. Diplomirao

je teologiju na Newbold Collegeu u

Engleskoj, a magistrirao na SveuËiliπtu

Andrews. Po zavrπetku studija odlazi sa

svojom suprugom Anom 1964. u Etiopiju,

gdje je pet godina sluæio kao nastavnik

biblijskih predmeta i povijesti.

Godine 1969. dr. Bacchiocchi se vraÊa

u svoj rodni Rim, gdje upisuje doktorske

studije na uglednom Pontifikalnom

sveuËiliπtu Gregoriani. Bio je prvi nekatolik

koji je u 450 godina dugoj povijesti tog

sveuËiliπta upisan na doktorski studij. Nakon

pet godina studija postao je doktor crkvene

povijesti napisavπi disertaciju pod naslovom

Povijesno istraæivanje pojave πtovanja

nedjelje u ranom krπÊanstvu, za πto je od

pape Pavla VI. dobio zlatnu medalju,

summa cum laude, za akademsko

postignuÊe.

Od 1974. kao profesor teologije i

crkvene povijesti dr. Bacchiocchi predaje na

SveuËiliπtu Andrews sve do umirovljenja

2000. godine. Meutim, djelovanje dr.

Bacchiocchija izvan profesorske katedre Ëini

se joπ impresivnijim. Odræao je stotine

predavanja i seminara na sveuËiliπtima,

struËnim sastancima i vjerskim okupljanjima

diljem svijeta. Tako je 1998. dr. Bacchiocci

boravio u Zagrebu i na AdventistiËkom

teoloπkom fakultetu u Maruπevcu, za koju je

prigodu prevedena i izdana njegova

disertacija u obliku knjige na hrvatskom

jeziku. Napisao je stotine Ëlanaka i 18 knjiga

koje je zduπno preporuËao znajuÊi njihovu

trajnu vrijednost.

Prije pet mjeseci sreo sam dr.

Bacchiocchija na SveuËiliπtu Andrews. Bio je

to naπ posljednji susret. Tom prigodom

reklamirao je svoju posljednju knjigu

Popularna vjerovanja: jesu li biblijska?

Zahvalan Bogu πto mu je darovao joπ snage,

dr. Bacchiocchi je s puno æara govorio o

svojim knjigama i iskustvima u svojoj dugoj

i bogatoj sluæbi bliænjima, a na radost

dobrome Bogu. Sa zadovoljstvom se

prisjeÊao posjeta Zagrebu prije deset

godina.

U svojoj neumornoj sluæbi brat

Bacchiocchi je bio vizionar i Ëovjek akcije,

πto se moæda nije dovoljno razumijevalo.

Njega je vodila spoznaja kako veliki Bog

zavreuje intenzivno objavljivanje istine o

Njemu, a istina o Njemu toliko je

sveobuhvatna da je ni tisuÊe predanih

autora i nakladnika duhovne literature ne

mogu iscrpsti i prenaglasiti. On se nikako

nije mogao pomiriti s Ëinjenicom da u

svijetu knjige mnogostruko prevladavaju

sadræaji koji odvlaËe pozornost od Boga i

istiskuju Ga iz Ëovjekova uma — i zato je

neumorno odræavao javna predavanja i

govore, pisao i u velikim nakladama izdavao

knjige te redovito popularizirao istinu preko

interneta (www.biblicalperspectives.com). U

svemu tome nam je veliki uzor i primjer.

Na kraju svoje knjige Besmrtnost ili

uskrsnuÊe? Biblijsko prouËavanje

Ëovjekove naravi i sudbine zapisao je misli

koje zraËe utjehom i nadom:

“U vrijeme kad mnogi krπÊani gube

zanimanje za Nebo zbog toga πto ga

smatraju odviπe praznim, odviπe sterilnim,

odviπe nestvarnim i dosadnim, vaæno je

ponovno otkriti biblijsku holistiËku i

realistiËnu viziju nove Zemlje. Ona Êe biti

mjesto za razvijanje svake sposobnosti,

mjesto ostvarenja naπih najuzviπenijih teænji

i najveÊih pothvata i mjesto gdje Êemo

uæivati u najprisnijem zajedniπtvu s Bogom i

bliænjima.

To Êe biti ostvarenje naπeg

otkupljenja, vrijeme kad, kako je to rjeËito

opisala Ellen G. White, ‘grijeha i greπnika

viπe nema. Cijeli je svemir Ëist. Bilo

neizmjerna svemira kuca istim otkucajem

sklada i radosti. Oko Njega koji je sve

stvorio teËe æivot, svjetlost i radost kroz

prostranstva beskrajnog svemira. Od

najmanjeg atoma do najveÊeg svijeta, sve,

æivo i neæivo, u svojoj nepomuÊenoj ljepoti

i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog

ljubav’.”

Dr. Dragutin Matak

ADRA je zapoËela trogodiπnji

projekt koji ukljuËuje poduËavanje ljudi

o promjeni naËina prehrane i

proizvodnje hrane za 4200 siromaπnih

obitelji u juænom dijelu Mwanze i

Mulanja u Malawiju. Ovo je podruËje

osmo na svijetu po broju oboljelih od

HIV/AIDS-a s 14% zaraæenog

stanovniπtva. Dio je ovoga projekta

poduËavanje HIV-om /AIDS-om

pogoenih obitelji kako uzgajati æitarice

otporne na suπu i kako hranu Ëuvati od

nametnika, zagaenja i drugih opasnosti.

ADRA uvodi obraivanje

zajedniËkih vrtova kako bi hrana postala

dostupnija svima. “Jedan od najvaænijih

ciljeva u postizanju dugoroËnog uspjeha

projekta jest jaËanje kapaciteta zajednica

i pojedinaca”, rekao je Michael Usi,

ravnatelj programa ADRA-e u Malawiju.

Ovaj trogodiπnji projekt podupire

Danska meunarodna agencija za razvoj

(DANIDA) i ADRA Danske. Druga faza

poËet Êe u veljaËi 2009. ADRA takoer

provodi edukaciju za obitelji bez

roditelja, da bi djecu osposobili za æivot.

Pandemija AIDSA, naime, stvorila je

tisuÊe siroËadi pa velik broj djece mora

prehranjivati svoju braÊu i sestre, svoju

obitelj.

Viπe od 120-ero djece i mladih

izmeu dvanaeste i dvadeset Ëetvrte

godine poduËeno je za neko zanimanje

ili æivot — izuËili su za krojaËe, πivaËe,

kovaËe, pekare, zidare, zavarivaËe i

stolare.

ADRA je takoer bila partner

dræavnog ministarstva socijalne skrbi u

projektu poticanja mlae djece da se

vrate u πkole tako πto Êe jedan dio dana

provoditi u πkoli, a drugi dio dana raditi

i prehranjivati svoje obitelji.

Nadia McGill

ADRA zapoËinje trogodiπnji odgojni projektpromjene æivotnoga stila u Malawiju

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4233


VIJESTI IZ ADVENTISTI»KOG SVIJETA

2009. — godinaevangeliziranja

PoËetkom 2009. godine

AdventistiËka crkva u svijetu

zapoËinje jednoipolgodiπnju

“kampanju” znaËajnog πirenja i

rasta u Ëitavom svijetu. Crkveni se

voe nadaju da Êe u “Godini

evangeliziranja” doÊi do poveÊanja

broja Ëlanova Crkve.

KljuËna osoba ove inicijative

globalnog razmjera je Mark Finley,

dopredsjednik za evangeliziranje i

svjedoËenje, koji je proveo gotovo

dva desetljeÊa kao televizijski

evanelist.

Njegova nastojanja da putem

televizije obuhvati πto viπe ljudi

ostvarena su globalnim satelitskim

programom NET i ACTS. Godine

1995. ostvaren je niz predavanja

NET kao prva satelitska

evangelizacija koju je organizirala

neka krπÊanska vjerska zajednica.

Evangelizaciju ACTS 2000. pratilo

je oko 3 milijuna ljudi. Od 2005.

godine djelovao je kao evanelist

na adventistiËkoj misionarskoj

televiziji “It is Written” (Pisano

je).

TrenutaËno Finley pomaæe

rastu Crkve preko raznih

seminara, koje planira sve do

2010. godine. Uz ostale duænosti

koje je obavljao, Finley je vodio

Adventist Television Network

Board, Global Internet Evangelism

Network Forum i Follow the

Bible Initiative.

U nedavnom intervjuu za

Adventist News Network, Mark

Finely je govorio o naËinima

dopiranja do ljudi, o tome kako

se evangeliziranje promijenilo i na

πto Êe se Crkva usredotoËiti u

sljedeÊih godinu i pol.

Slijede dijelovi iz toga

intervjua:

ANN: Nakon mnogo godina

evangelizacijskog iskustva, πto za

vas znaËi svjetska evangelizacija?

Finley: Evangelizacija

predstavlja Isusa na najπiri moguÊi

naËin. Evangeliziranje je javno

iznoπenje Evanelja svim ljudima

koje ih dovodi u kontakt s

Isusom.

ANN: U vrijeme osnivanja

AdventistiËke crkve, odræavanje

seminara bilo je uspjeπan naËin

rada s ljudima. Otada se svijet

jako promijenio — smatrate li da

se promijenio i naπ pristup

evangeliziranju?

Finley: Smatram da se

evangeliziranje promijenilo u

nekim zemljama. Ako gledamo

svijet u cjelini, postoje mjesta

gdje se iznoπenje Evanelja danas

odvija na isti naËin kao i prije

viπe od stotinu godina, kada je

Crkva osnovana. Postoje mjesta na

svijetu koja su vrlo otvorena za

izravno propovijedanje Evanelja.

Ali postoje i mnoga mjesta gdje

prevladava svjetovni naËin

razmiπljanja i gdje ne moæete

oËekivati da svi vjeruju u Bibliju.

Danas se ne moæemo

usredotoËivati samo na osnovne

istine s kojima se kao

AdventistiËka crkva

identificiramo, veÊ i na

postmodernistiËku kulturu gdje

najvaænije pitanje nije: “©to je

istina”, nego: “Je li istina vaæna?”

Mislim da je danas veliki izazov

otkriti da je Biblija autoritet.

ANN: Koje metode smatrate

uËinkovitima u radu s ljudima koji

smatraju da je istina vaæna?

Finley: Metode su brojne.

Jedna od njih je uspostavljanje

pozitivnog odnosa i povjerenja. U

naπim evangelizacijama provodimo

mnogo vremena s laicima i

poduËavamo ih kako prikazati

Isusa prijateljima, susjedima i

partnerima, jer kada uspostavite

prijateljski odnos s ljudima, oni

vas sluπaju s veÊom pozornoπÊu.

U svojem dvadesetogodiπnjem

iskustvu propovijedanja znao sam

govoriti: “Ovdje je 25 tekstova o

suboti i dokazat Êu vam da je

sedmi dan biblijska subota.”

Danas, premda Êu iznijeti

odgovarajuÊe tekstove o suboti iz

Biblije, æelim pokazati ljudima

kako je u svijetu stresa i napetosti

u kojem se njihov æivot raspada,

subota poziv da pronau odmor u

Isusu. Svaka biblijska doktrina ima

praktiËnu primjenu i tu primjenu

æelim otkriti ljudima.

ANN: Smatrate li da su

metode koje vrijede za

postmoderniste istovjetne

metodama kojima se Isus obraÊao

ljudima?

Finley: Da. Ellen White u

knjizi Put u bolji æivot iznosi

zanimljive misli. Ona smatra da se

Isus kretao meu ljudima jer je

bio zainteresiran za njihovo

dobro, zadovoljavao je njihove

potrebe, zadobivao njihove

simpatije i povjerenje. Tek tada

im je uputio poziv: “Slijedite me.”

Kada danas poduËavamo

vjernike laike, posebno im

naglaπavamo potrebu da se

pribliæe ljudima i da ih sluπaju.

Imamo æenu koja se rastavlja —

kako joj pristupiti? Kako pristupiti

srËanom bolesniku?

AdventistiËka crkva ima

kvalitetan pristup tjelesnim,

duπevnim i duhovnim potrebama

ljudi. Sposobni smo doprijeti do

ljudi ako im pomognemo da

prestanu puπiti ili da se poËnu

zdravije hraniti. Isus je uvijek

prilazio ljudima tamo gdje su bili,

pa ako Crkva doista misli imati

utjecaj na druπtvo, moramo

prilaziti ljudima upravo tamo gdje

se nalaze.

ANN: Evangeliziranje je

uvijek u srediπtu AdventistiËke

crkve. Kako se ova evangelizacija

razlikuje od uobiËajenih?

Finley: Istina, evangeliziranje

je uvijek u srediπtu Crkve u

svijetu, ali postoje trenuci kada

mu pridajemo posebno znaËenje.

Tomu je nekoliko razloga. Ovoj

evangelizaciji posveÊujemo

posebnu pozornost i znaËenje, a

pripremamo i odgovarajuÊe

materijale. Bit Êe pripremljene

propovijedi pod nazivom

“Otkrivenje nade” i materijali za

Knjigu proroka Daniela. Ova

velika evangelizacija imat Êe

posebno znaËenje na svim

propovjedniËkim i suradniËkim

sastancima kao i na sastanku

svjetskih crkvenih voa.

ANN: Mislite li da svatko

moæe biti evanelist?

Finley: Smatram da nismo

svi pozvani za javno

evangeliziranje, ali smo svi

pozvani svjedoËiti za Isusa.

Pismo potpore Baracku Obami“Dvadeset pet milijuna adventista u cijelome svijetu ujedinit

Êe se u molitvi za uspjeh novoizabranog ameriËkog predsjednika

Baracka Obame”, rijeËi su pastora Jana Paulsena, predsjednika

Generalne konferencije Crkve adventista sedmoga dana.

“Molimo da Vam Bog dade snagu i mudrost u suoËavanju s

dosad nevienim izazovima ovog vremena”, napisao je Paulsen u

otvorenom pismu Obami, prvom afro-ameriËkom predsjedniku

nakon povijesnih izbora 4. studenoga 2008.. Pismo je naglas

proËitano izaslanicima na 29. godiπnjem skupu pastora i

evanelista u organizaciji regionalne konferencije u

SjevernoameriËkoj diviziji.

Tekst pisma naglas je proËitao Harold Lee, umirovljeni

predsjednik Kolumbijske unije konferencija. U pismu je Paulsen

srdaËno Ëestitao Obami na tom povijesnom dogaaju i uvjerio

bivπeg senatora dræave Illinois da je njegovo ime u molitvama

adventista πirom svijeta. Paulsen je u pismu takoer istaknuo

globalni doseg AdventistiËke crkve, koja je aktivna u viπe od 200

zemalja.

PoruËio je Obami kako se nada da Êe doæivljavati iskustvo

Boæje prisutnosti u svakidaπnjem rjeπavanju izazova naπeg vremena

i napomenuo da su adventisti spremni pridonijeti ostvarivanju

Obaminih ciljeva u zdravstvenom i edukacijskom napretku.

Prije Ëitanja pisma oduπevljenom sluπateljstvu, Paulsen se

toga jutra u svojoj propovijedi osvrnuo na Obaminu povijesnu

pobjedu koja znaËi dobar temelj za promjene, Ëime je takoer

zaradio pljesak nazoËnih.

U pismu se spominje da je ovo drugi Paulsenov kontakt s

ameriËkim predsjednikom tijekom njegova mandata kao

predsjednika Generalne konferencije. Godine 2006. Paulsen je

zajedno s tajnikom Matthewom Bediakom i predsjednikom

SjevernoameriËke divizije, Donom C. Schneiderom proveo 45

minuta u Bijeloj kuÊi s predsjednikom Georgeom W. Bushem

razmatrajuÊi rad AdventistiËke crkve u pitanjima vjerske slobode i

humanitarne djelatnosti, ukljuËujuÊi borbu protiv malarije u Africi.

Utemeljena u Battle Creeku u Michiganu 1863. godine, sa

sjediπtem blizu glavnoga grada Washingtona, AdventistiËka je

crkva viπe od 100 godina aktivna u cijelome svijetu, a raspolaæe i

s mreæom medicinskih i obrazovnih ustanova. Svakoga tjedna oko

25 milijuna odraslih i djece pohaaju adventistiËka bogosluæja

πirom svijeta.

Mark A, Kellner, Adventist Review


HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4234


PRI»A ZA DJECU

Takav bratD

obio sam automobil za

svoj osamnaesti roendan

i taj dan nikada neÊu

zaboraviti. Ali automobil

nije bio najvredniji dar

koji sam toga dana dobio. Dok sam

gledao u automobil koji je upravo

postao moj, pokraj mene se zaustavio

djeËak neurednog izgleda i takoer se

divio mojem automobilu.

“Ovo je tvoj auto?” upitao je s

Ëuenjem u oËima. “Daaa. Svia ti se?”

odgovorio sam. “Naravno. Koliko si ga

platio?” “Niπta. Kupio mi ga je moj brat

za roendan.” “Misliπ, nisi morao dati

niπta za njega?” “Tako je”, rekao sam,

misleÊi u sebi da bi svatko æelio imati

takvog brata.

Ali njegov odgovor me je

zaprepastio. “»ovjeËe!” rekao je dok je

odlazio. “Ja bih volio biti takav brat.”

“Hej, mogu li te povesti kuÊi?” povikao

sam za djeËakom. Sramio sam se svojih

misli i æelio sam umiriti savjest.

“Naravno!” rekao je. Zatim je, ulazeÊi u

novi automobil, dodao: “Ah, kakav

dobar stroj!”

Krenuli smo niz ulicu i dok sam

ubacivao u drugu brzinu, rekao sam

djeËaku da ukljuËi radio. Sluπali smo

pjesmu i ubrzo stigli do njegove kuÊe.

DjeËak me je zamolio da saËekam

trenutak jer je æelio da joπ netko vidi

moj automobil. Dok sam ga promatrao

kako ide prema oronuloj kuÊi, mislio

sam u sebi da sigurno æeli pozvati

druπtvo i pohvaliti se kako se provozao

u privlaËnom automobilu.

Vratio se nekoliko minuta poslije

gurajuÊi pred sobom malog djeËaka u

invalidskim kolicima. Dovezao je svojeg

mlaeg brata i upoznao ga sa mnom.

Njegov brat, rekao je, roen je s

boleπÊu miπiÊa i paraliziran je od struka

nadolje. »uo sam ga kako mu govori:

“Ovaj automobil kupio mu je njegov

brat. On ga nije niπta platio. Jednog

dana Êu ja tebi kupiti takav automobil;

ni ti neÊeπ morati niπta platiti. Tada Êeπ

moÊi iÊi kamo god budeπ æelio.”

Joπ jednom sam loπe procijenio

djeËaka i stidio sam se svojih misli.

“Hej, momci, æelite li se provozati?”

pozvao sam ih dok sam dræao otvorena

vrata automobila. Toga dana smo se

vozili po cijelom gradu. Dopustio sam

mlaem djeËaku da mijenja brzine dok

se njegov brat sa straænjeg sjedala divio

predivnim predjelima kroz koje smo

prolazili. Toga sam dana nauËio dvije

lekcije.

Prvo, nauËio sam da nikada ne

smijem suditi prije nego πto saznam sve

Ëinjenice. U protivnom, mogao bih se

stidjeti svojih misli. Druga je proizlazila

iz radosti koju sam vidio u oËima ove

dvojice djeËaka. To me je podsjetilo na

rijeËi Isusa Krista: “Blaæenije je davati

nego primati.”

Ta lekcija bila je moj najvredniji

roendanski dar.

Roy A. Bordges

HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4235

Pratite evangelizacijska predavanja Geoffa Youldena u ...upravo vrijeme nesigurnosti pogodno jer æe...

Documents

Transcript of Pratite evangelizacijska predavanja Geoffa Youldena u ...upravo vrijeme nesigurnosti pogodno jer æe...