Povrede na radu prema povredjenom delu tela
Transcript of Povrede na radu prema povredjenom delu tela
Povrede na radu prema povređenom
delu tela
SADRŽAJ
Uvod................................................................................................... 2
1.Povrede na radu...........................................................................3
1.1 klasifikacija povreda na radu...........................................................3
2. Povrede na radu prema povređenom delu tela................6
2.1 Prevencija………………………………………………………10
Zaključak.........................................................................................12
Literatura........................................................................................13
1
Uvod
Kao posledica nepovoljnih uslova rada, dolazi do javljanja mnogobrojnih štetnih,
negativnih posledica, koje se odražavaju na zdravlje, samim tim i na živote radnika.
Iz toga su nastale detaljne analize, samog pojma, klasifikacije neposrednih
posledica, kao i njihovo iskazivanje.
Neposredne posledice koje nastaju iz nepovoljnih uslova rada i odrzavaju se na
zdravlje radnika, manifestuju se u obliku:
Povreda na radu
Profesionalne bolesti
Bolesti rada
Opsta oboljenja kod osoba, koje su profesionalno izlozena njima.
I ako su posledice nepovoljnih uslova rada stare koliko i ljudsko društvo, one su tek od
skora postale predmet proučavanja.
2
1.Povrede na radu
Povrede na radu su prvi negativni pojavni oblici nepovoljnih uslova rada, koji se
odražavaju na živote i zdravlje učesnika u procesu proizvodnje.1
Svaka povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim
mehanickim ili
hemijskim dejstvom, kao i povreda prouzrokovana naglim promenama položaja tela,
iznenadnim opterecenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma, ako je
takva povreda uzrocno vezana za obavljanje poslova odnosno radnih zadataka
U teoriji postoje različita shvatanja o tome koje se traume mogu smatrati
povredom na radu, zato je važno izvršiti njihovu klasifikaciju.
1.1. klasifikacija povreda na radu
Sastavljanje evidencije povrede na radu je usmereno preventivno na upoznavanje
etiologija nastanka, tj. uzroka povreda na radu.
U tom smislu, za važna obeležja smatraju se:
Mesto dešavanja
Vreme dešavanja
Pol
Doba života
Dužina radnog staža
Zanimanje
Težina povrede
Povređeni deo tela
1 Ekonomika zaštite, Dr. Dragan Spasić, Nis 2009-2010, str. 60.
3
Priroda povrede
Izvor povrede
Uzrok povrede
Način nastanka povrede
Učestalost dešavanja povreda na radu kod pojedinaca
Pojedinačne ili grupne povrede
Školska sprema...
Analiza prdhodno navedenih obeležja je dosta teška i potrebno je temeljito poznavanje
statističke metodike.
Prema vremenu nastanka povrede na radu se klasifikuju po:
Časovima
Danu u sedmici
Godini, mesecu
Smeni rada...
Podatci o povredama prema polu povređenih služe da bi omogućile utvrđivanje
procenta od ukupnog broja povreda na radu u odnosu na pol povređenih.
Podatci o povredama radnika prema godini starosti omogućavaju određivanje
procenta u odnosu na ukupan broj povreda na radu koje su se desile u određenom
periodu.
Podatci o povredama na radu prema dužini radnog staža pokazuje koje se
kategorije radnika, u odnosu na dužinu radnog staža, povređuju više a koje manje.
Podatci o povredama na radu prema stepenu stručnog obrazovanja povređenih
radnika pokazuje kako i u kojoj meri stručnost radnika utiče na povrečivanje.
4
Podatci o povredama na radu prema ucestalosti dešavanja kod pojedinca, mogu
prikazati lica koje se kod iste izloženosti opasnosti više povređuju u odnosu na druge
radnike.
Evidencija o povredama na radu prema stečenoj školskoj spremi povređenih
prikazuje u kojoj meri nivo školske spreme utiče na povređivanje.
Podatci obroju povređenih lica prema broju povreda ukazuju na činjenicu dali se
radi o pojedinačnoj ili grupnoj povredi.
Prema težini povrede možemo izvršiti klasifikaciju na:
Lake
Teške
Sa smrtnim ishodom.
Priroda povreda na radu podrazumeva oblik kome se javlja telesno oštećene, u
glavnom se poklapa sa pojmom zdravstvenog oštećenja u medicini.
Pod izvorom povrede treba podrazumevati sredstva za rad, predmete, mesto od
kojih je proistekla povreda. Klasifikacija izvora povreda na radu se vrši u osamnaest
velikih grupa.
Kao uzrok povrede smatraju se uslovi rada, lične osobine i druge okolnosti pod
čijim se uticaje povreda na radu dogodila.
Po povredama na određenom delu tela sačinjavaju se određeni kriterijumi po
kojima se skupljaju, razvrstavaju informacije o učestalostii i ozbiljnosti povreda prema
određenom delu tela.
5
2. Povrede na radu prema
povređenom delu tela
Klasifikacija povreda prema određenom delu tela obuhvata povrede koje su
prouzrokovala određena zdravstvena oštećenja na:
Glavi (procentualna učestalost 13,6%)
Vratu (procentualna učestalost 0,1%)
Trupu (procentualna učestalost 62%)
Rukama (procentualna učestalost 4%)
Nogama (procentualna učestalost 20,3%)
Glava
ruka
trup
Noga
Slika 1. Šematski prikaz povređenih delova tela radnika
6
slika 2.3 povrede glave
slika 4 povrede vrata slika 5 povreda grudnog kosa, trupa
slika 6 povrede ruke cirkularom slika 7 povrede noge
7
Povrede na radu ,prema povređenom delu tela, mogu uzrokovati različite
posledice koje variraju u zavisnosti od traume, i mogu se podeliti na:
Krvni podliv
Krvni izliv
Oderotina
Nagnečenje
Proboj
Kidanje
Iščašenje
Uganjuće
Prelom.
Posledice povreda, zavise od karaktera povreda i njenog uobičajenog toka i
javljaju se kao njen rezultat.
Svako organsko ili duševno oboljenje koje stoji u direktnoj ili indirektnoj vezi
sa povredom smatraće se posledicom ili komplikacijom povrede2.
Komplikacije povreda, nisu uvek sadržana u prirodi povrede pa se i ne javljaju u
svim slučajevima povređivanja. Za nastanak komplikacija, pored povrede, ulogu imaju i
drugi faktori.
2 Patologija mehaničkih povreda, Ćeremilac A. , Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1973.
8
slika 8 kostiju ruke, prelomi
9
grafik 1.Ukupan broj povreda na radu u periodu 1997-2005 ( za period 1998 nema validnih podataka)
2.1 Prevencija
Vrlo je važno sprečiti , ako ne smanjiti broj povreda na radu. Samim tim potrebno je
doneti skup mera, predloga, radi kontrole poboljšanja:
-Organizacione mere:
Procena rizika
Raspored mašina
Režim rada i odmora (adekvatne pauze pri
radu)
Kruženje radnika u pogonu
Rad u fleksibilnim timovima
Izbegavanje rada na traci i drugih vrsta
10
rada sa nametnutim tempom rada
Rad od kuće.
-Medicinske mere:
Profesionalna orjentacija
Profesionalna selekcija
Prethodni pregledi (pregledi pre stupanja
na radno mesto sa povecanim rizikom)
Periodicni pregledi
Promocija zdravlja na radu
11
Zaključak
Prvi korak u prevenciji povreda na random mestu se sastoji u sastavljanju
kvalitetnih baza podataka o povredama na radu, koji zavise od tačno prikupljenih
činjenica.
Efikasnost prevencije u konkretnim radnim procesima zavisi od toga koliko
drugi društveni subjekti, koji bi mogli da utiču na stanje bezbednosti i zdravlja,
preduzimaju opšte mere prevencije na svim nivoima rada.
Prvi stepen zaštite na random mestu mora poći od samih radnika u vidu
pridržavanja radnih propisa, nosenja zastitne opreme i profesionalnoh ophodjenja prema
random mestu.
12
Literatura
Dr. Dragan Spasić, Ekonomika zaštite, Nis 2009-2010
www.google.com
13