POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA …POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB -...

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

prosinac 2019.ZAGREB, VLAŠKA 68

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

12/

19.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.Presjek neprofitnog računovodstva za 2019. godinu ....................................................................................... 2Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač.Popis imovine i obveza u sustavu neprofitnog računovodstva ..................................................................22Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., por. savj., ovl. rač. i ovl. rev.Svakodnevica neprofitnih organizacija ................................................................................................................28

POSLOVNO DJELOVANJEDavorin PURGARIĆ, mag. iur.; Mr. sc. Ante ŽARKOVIĆ, dipl. oec.Promijenjen je sustav rada i financiranja turističkih zajednica ....................................................................34Maja MAGDIĆ-HANŽEK, dipl. iur. Ugostiteljska djelatnost i usluge u turizmu s motrišta neprofitnih organizacija ..................................38

POREZIDr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. v. š. i ovl. rač.Sastavljanje zadnjeg Obrasca PDV za 2019. godinu kod neprofitnih osoba ..........................................46

PLANIRANJEKatarina NESTEROVIĆ, mag. oec.Financijski plan kod neprofitnih organizacija ....................................................................................................59

IZBORITomislava MARIČEVIĆ, dipl. oec.; Maja ŽERAVICA, mag. oec.Financiranje izborne promidžbe na izborima za predsjednika Republike Hrvatske ...........................64

NADZOR Zdravko VUKŠIĆ, dipl. oec.Porezni nadzor udruge ...............................................................................................................................................71Ante BILUŠ, dipl. iur. Udruga i ustanove - registar stvarnih vlasnika .................................................................................................80

RAČUNSKI PLAN Analitički računski plan za neprofitno računovodstvo (Nar. nov., br. 96/18. i 103/18. – isprav.) RRiF plus, d. o. o., Zagreb ..............................................................82

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

PRIL

OG

SE

ŠALJ

E ZA

SEBN

O O

D T

EMEL

JNO

G Č

ASO

PISA

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2019. PROSINAC2

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj. UDK 336.12/617.2

Presjek neprofitnog računovodstva za 2019. godinu

Neke neprofitne organizacija svoje djelovanje za potrebe vanjskog izvještavanja prate u sustavu neprofitnog računovodstva. U tom se računovodstvu, u propisanim okolnostima, može primijeniti jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo.

Sve neprofitne organizacije koje primjenjuju nepro-fitno računovodstvo moraju sastaviti i predati godišnje financijske izvještaje. Rok za njihovu predaju za 2019. godinu je 29. veljače 2020. godine.

U ovom se članku daje sažetak dvostavnog knjigovod-stva kojemu je temelj računski plan koji je propisan na četvrtoj razini računa.

1. UVODS obzirom na to da se približava kraj izvještajne

godine za sve osobe koje svoje poslovne promjene iskazuju u sustavu neprofitnog računovodstva, po-trebno je istaknuti poslovne promjene koje su zani-mljive u praksi.

Sustav neprofitnog računovodstva već se dulje vrijeme nije bitno mijenjao pa se stoga nije značajno mijenjao pravni okvir koji ga određuje.

Stoga se ovim člankom, uz navođenje pravnog okvira koji primjenjuju neprofitne organizacije, usredotočuje na neke stavke godišnjih financijskih izvještaja koje sastavljaju neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvu.

One neprofitne organizacije koje vode jednostav-no knjigovodstvo moraju primijeniti novčano raču-novodstveno načelo pri čemu su pravila vrednova-nja pozicija financijskog izvještaja koje prati novčani tijek jednaka onima koja primjenjuju one organiza-cije koje primjenjuju dvostavno knjigovodstvo1.

2. PRAVNI OKVIRTemeljni pravi okvir neprofitnih organizacija za

potrebe vođenja poslovnih knjiga u sustavu nepro-fitnog računovodstva nije brojan.

On se nije mijenjao za 2019. godinu u odnosu na onaj koji se primjenjivao za 2018. godinu sve do njezina kraja kada je izmijenjan Pravilnik o nepro-fitnom računovodstvu i računskom planu neprofit-nih organizacija (Nar. nov., br. 96/18.) koji se mora primijeniti i na iskazivanje poslovnih promjena za 2018. godinu. O tim je promjenama pisano u zaseb-nom članku u ovom Prilogu časopisu RRiF.

Računovodstvo neprofitnih organizacija i finan-

1 O jednostavnom knjigovodstvu i vezi između godišnjega financij-skog izvještaja što ga sastavljaju neprofitne organizacije jednostavnog knjigovodstva i poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva pisano je u časopisu RRiF, br. 3/18.

cijsko izvještavanje u sustavu neprofitnog raču-novodstva utemeljeno je na odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofit-nih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon o financijskom poslovanju) i Pravilnika o neprofit-nom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 1/15., 25/17., 96/18. i 103/18. – ispr., dalje: Pravil-nik o računovodstvu2). Sustav izvještavanja u ne-profitnom računovodstvu uređen je Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i regi-stru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15., 67/17. i 115/18.3).

No, ovaj računovodstveni zakonski okvir nije je-dini koji neprofitne organizacije neizostavno mora-ju, ako se nalaze u okviru njegova djelokruga, pri-mjenjivati sve vrste neprofitnih organizacija. Riječ je o Pravilniku o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih plano-va neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15.).

Odabir nekih propisa koji čine pravni okvir poslo-vanja neprofitnih organizacija je sljedeći:

– Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.)

– Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16. i 106/18.)

– Zakon o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07. i 22/13.)

– Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.)

– Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. do 106/18.).

Osim tih „općih“ propisa koje se primjenjuju na sve neprofitne organizacije koje svoje poslovne promjene iskazuju u sustavu neprofitnog računo-vodstva, svaka od statusno istovrsnih organizacija (npr. udruga, sportskih organizacija, turističkih zajednica, zaklada, dobrovoljnih vatrogasnih dru-štava i dr.) mora primjenjivati zakonodavni okvir na temelju kojeg su osnovane.

Uz prethodno navedene propise za njih su bitni i propisi iz područja obavljanja određenih djelat-nosti za koje su propisani posebni uvjeti za njihovo obavljanje (npr. trgovina, ugostiteljstvo, turizam i dr.) stoga što neprofitne organizacije mogu imati ograničenja u obavljanju tih djelatnosti ili potpunu zabranu njihova obavljanja.

2 O tim je promjenama pisano u članku JAKIR-BAJO, I.: Godišnji finan-cijski izvještaji za 2018. godinu u neprofitnom računovodstvu, RRiF Plus, Zagreb God. XXIX, 2019., (2), str. 74-81

3 Ibid

RAČUNOVODSTVO

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2019.PROSINAC 3

Uz te se propise svakako ne mogu zanemariti i porezni propisi koji mogu dati poseban položaj ne-profitnih organizacijama.

S obzirom na to da se u sustavu neprofitnog ra-čunovodstva postoje dva knjigovodstvena sustava: jednostavni i dvostavni (dvojni), neprofitna orga-nizacija mora primjenjivati onaj za koji se odredila ili koji je obvezno morala primjenjivati za 2019. go-dinu. Sada ne postoji mogućnost njegove promje-ne. Promjena je moguća tek za knjigovodstvo koje će se primjenjivati za 2020. godinu.

Napominje se da financijske izvještaje u sustavu neprofitnog računovodstva mogu predati samo one organizacije koje su upisane u registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz registra, nego je moguće ispisati stranicu iz registra koji je dostupan na internetskoj stranici Ministarstva fi-nancija4. U taj se registar upisuju i one neprofitne organizacije koje su upisane u svoje „matične“ re-gistre u koje se moraju upisati ako to zahtijeva neki poseban propis koji se na njih odnosi.

4 Dostupno na: https://banovac.mfin.hr/rnoprt/ Pristupljeno 2. stude-nog 2019.

9 Shema: Isječak Obrasca RNO

PODACI ZA BAZU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

27. Obveza vođenja dvojnog knjigovodstva 28. Obveza vođenja jednostavnog knjigovodstva

29. Neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, a odluči se za dvojno knjigovodstvo

U nastavku se daju naglasak na neke račune glav-ne knjige koja je računovodstvena knjiga dvostavnog knjigovodstva u sustavu neprofitnog računovodstva koje primjenjuju neprofitne organizacije koje su na-

vedene u Zakonu o financijskom poslovanju (dalje: neprofitne organizacije). Objašnjava se njihov sadr-žaj kako bi se ispravno razvrstali poslovni događaji koji su predmet bilježenja.

9 Shema: Odabir računovodstvenog sustava (načelan pristup)

Neprofitna organizacija

Neprofitne organizacije osim ustanova

Neprofitno računovodstvo(RNO registar)

Domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca i sve druge pravne osobe

kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti i za koje iz posebnih

propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera osim onih koje primjenjuju

proračunsko računovodstvo

Proračunsko računovodstvo(RKP registar)

Osobe koje su navedene u Registru

proračunskih i izvanproračunskih

korisnika

Ustanove

Osnivač

JLP(R)S, Republika Hrvatske i sl. osobe

Proračunsko računovodstvo

Neprofitno računovodstvo

Fizička osobaPravna osoba koja je obveznik

poreza na dobit

Poduzetničko računovodstvo

O financijskim izvještajima pisat će se u jednom od sljedećih brojeva časopisa RRiF.

Ovom se prigodom napominje da financijske iz-vještaje za 2019. godinu podnose sve neprofitne or-

ganizacije bez obzira na to koju vrstu neprofitnog knjigovodstva primjenjuju. No, financijski izvješta-ji jednostavnog knjigovodstva razlikuju se od finan-cijskih izvještaja dvostavnog knjigovodstva.

https://banovac.mfin.hr/rnoprt/


3. OBJAŠNJENJA NEKIH POZICIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Pretpostavke svih knjiženja u ovom članku: – Pri ispisu naziva računa ne rabi se uvijek puni

naziv računa, nego samo propisani broj računa. – Obračunsko razdoblje je 2019. godina, pri čemu

se uvažava i polugodišnje obračunsko razdoblje. – Neprofitna organizacija nije obveznik obraču-

navanja poreza na dodanu vrijednost. Ona je porezni obveznik iz čl. 90. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

– Ona nije ni obveznik poreza na dobitak prema Zakonu o porezu na dobit.

– Osnovni materijalni propis koji se rabi u prizna-vanju navedenih poslovnih promjena je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu ne-profitnih organizacija i Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu.

Napominje se da računovodstvena postupanja ne daju pravo neprofitnim organizacijama za po-stupanja koja se njima prikazuju.

Pravni temelj postupanja koja se računovodstve-no objašnjavaju, neprofitne organizacije moraju tražiti u zakonima na temelju kojih su osnovane, zakonima koji uređuju određeno poslovanje koje se računovodstveno iskazuje i svojim općim i internim aktima. Na primjer, davanje zajmova dopustivo je samo ako je to dopušteno aktima neprofitne orga-nizacije, darivanje jednako tako i dr. Porezno raste-rećenje nekih promjena također nije izravni temelj dopustivosti određenih izdataka, nego to može biti posredan izvor prava. Rukovodeći se prethodno navedenim, jasno je da i oporezivanje dobitka koje ostvare neke neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost ne daje pravo na isplatu pre-ostalog dobitka nakon oporezivanja.

Jednako tako, potrebno je upozoriti neprofitne organizacije na to da svoje djelovanje i neka svoja postupanja moraju imati uređene svojim aktima.

U nastavku će se dati naglasci na neke stavke fi-nancijskih izvještaja. Uz temeljne skupine računa o kojim će se pisati navest će se i AOP iz odgovarajuće-ga financijskog izvještaja.

Pri iskazivanju poslovnih promjena koristio se analitički računski plan RRiF-a.

Brojevi oznaka AOP-a u nastavku odnose se na Bilancu iz Obrasca BIL-NPF.

0 Nefinancijska imovina (AOP 003+018+047+051+055+064) AOP 002

U okviru nefinancijske imovine javlja se niz pi-tanja koji se odnosi na (skupinu 01), proizvedenu dugotrajnu imovinu (skupinu 02), sitan inventar (skupina 04), skupinu (skupinu 05) i proizvedenu kratkotrajnu imovinu (skupinu 06).

01 Neproizvedena dugotrajna imovina (AOP 004+008-017) AOP 003

U računovodstvenim politikama trebalo bi se odrediti kojom će se vrstom imovine smatrati dani predujmovi za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Naime, računovodstvenim propisima nije izrijekom navedeno kako postupiti s tim danim pre-dujmovima.

Neproizvedena (materijalna) dugotrajna imovi-ne koja se odnosi na prirodna bogatstva (podskupi-na 011) može se iskazati samo onda kada nad njom postoji vlasništvo neprofitne organizacije. Navedena pretpostavka bitna je samo kod zemljišta, rudnih bogatstava, ostale prirodne materijalne imovine. Za iskazivanje ostalih vrste imovine vlasništvo nije pretpostavka.

Postojanje vlasništva smatramo da ne bi trebalo biti povezano s posebnim propisima prema kojima se vlasništvo mora upisati u odgovarajuće eviden-cije (npr. zemljišne knjige). Bit te odredbe trebala bi biti u tome raspolaže li neprofitna organizacija tom imovinom ili ne. Ona njome raspolaže i kada nije uvedena, npr. u zemljišne knjige. Dakle, i izvan-knjižno vlasništvo je oblik vlasništva.

Sve dok ta imovina ne postane vlasništvom ne-profitne organizacija, ona se zadržava u izvanbi-lančnoj evidenciji.

Na jednak način iskazuje se i sva ostala imovi-na kojom neprofitna organizacija ne raspolaže, a na temelju nekih drugih prava ima pravo njezina korištenja.

9 Knjiženje 1. Zemljište dobiveno na korištenje

Red. br. OPIS Račun

SvotaDuguje Potražuje

1. Tuđa materijalna imovina 6111 100.000,00Obveze za tuđu materijalnu imovinu 6211 100.000,00

Za preuzetu imovinu na korištenje

Ta je imovina predmet popisa imovine i obveza (inventure). Ona se, u načelu, samo popisuje na po-sebne liste jer nije riječ o bilančnoj imovini.

Iako se zgrade i ostali građevinski objekti iskazuju odvojeno od zemljišta na kojem se nalaze, ako ih nije moguće razdvojiti, tada se čitava vrijednost iskazuje u imovini koja ima veću vrijednost. Kako to odrediti, računovodstvenim propisima nije uređeno.

Ako se razmatra pitanje može li se imovina na-knadno vrednovati ako dođe do njezina tržišnog smanjenja ili povećanja, računovodstveni propisi ne daju odgovor. Smatramo da nema zapreke, ali da takva obveza trenutačno ne postoji. Naime, računo-vodstveno načelo istinitosti, koje je jedno od načela navedeno čl. 7. Zakona o financijskom poslovanju, nije objašnjeno računovodstvenim propisima, a kao takvo ne spominje se ni u „općim“ računovodstve-nim standardima. Stoga ono može uključiti načelo razboritosti koje zahtijeva da se imovina ne precje-njuje. O tome bi trebalo biti stajalište u računovod-stvenim politikama. Mi ne preporučujemo dobro-voljna vrijednosna usklađenja.

Ulaganja u zakupljeni prostor, kao vrsta nemate-rijalne imovine, može imati računovodstveno obi-lježje imovine ili rashoda. U razred 0 (podskupina 012) uključuju se ulaganja koja imaju obilježje dugo-trajne imovine. Ako je riječ o ulaganjima koji imaju obilježje kratkotrajne imovine, iskazat će se kao po-traživanje. Smatramo da će ga trebati iskazati kao potraživanje na odjeljku 1651 – Ostala nespomenu-ta potraživanja. Upozorava se na to da se za zakup mora sklapati pisani ugovor.5

5 Detaljnije se o ovome može pročitati u priručniku Botički, J. et. al. (2017) Računovodstvo neprofitnih organizacija: s analitičkim računskim planom, primjerima knjiženja i propisima. Zagreb: RRiF Plus, str. 68.


Sva ulaganja koja imaju dugoročno obilježje, bez obzira na pojavni oblik tih ulaganja (građevinski ra-dovi, usluge, stvari i dr.), iskazuju se kao nemateri-jalna imovina.

Patenti, koncesije, licencije te pravo korištenja tu-đim sredstvima otpisuju se prema trajanju tog prava iz ugovora.

9 Primjer:Udruga Dobrobit sklopila je ugovor o zakupu pro-

stora u kojem će obavljati svoju djelatnost.Mjesečna svota zakupnine je 1.200,00 kn. Ugovor je

sklopljen za 18 mjeseci. Početak korištenja prostorom je 1. lipnja 2019. godine. Račun za zakup ispostavit će se početkom mjeseca za tekući mjesec.

Udruga će zakupljeni prostor prilagoditi za svoje potrebe. Prema ugovoru o zakupu, vrijednost ulaga-nja može biti do svote od 3.400,00 kn.

Sa zakupodavcem pisano je ugovoreno da će zaku-poprimac imati pravo zaračunati ulaganje tek kada će napustiti zakupljeni prostor. Tada će se odrediti vrijednost ulaganja s obzirom na to da se ulaganje ko-ristilo tijekom dvije godine. (u primjeru 1.600,00 kn)

Dobavljač koji je uredio prostor za građevinske ra-dove dostavio je račun na svotu od 3.260,00 kn. Račun je naslovljen na udrugu.

9 Knjiženje 2. Ulaganje u zakupljeni prostor koje ima obilježje dugotrajne nefinancijske imovine

2019.


Svota Duguje Potražuje

1. Ulaganja radi prava korištenja 01240 3.260,00 Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 3.260,00

Za građevinske radove Zakup prostora lipanj 2019. 42550 1.200,00

Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 1.200,00 Zakup prostora srpanj – prosinac 2019. 42550 7.200,00

Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 7.200,00 Za zakupninu 2. Tuđa materijalna imovina 6111 80.000,00

Obveze za tuđu materijalnu imovinu 6211 80.000,00

2020.



1. Zakup prostora siječanj – lipanj 2020. 42550 7.200,00 Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 7.200,00

Zakup prostora srpanj – studeni 2020. 42550 6.000,00 Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 6.000,00

Za zakupninuOstala potraživanja 165118 1.600,00

Ostali prihodi 36338 1.600,00 Za tržišnu vrijednost ulaganja u

zakupljeni prostor

Početak ispravljanja vrijednosti na temelju obra-čuna amortizacije je od prvog dana mjeseca koji sli-jedi mjesec u kojem je imovina predana na uporabu. Dakle, nije bitno kada se njome počinje stvarno ko-ristiti, nego da je predana na korištenje.

Za izračun svote za koju će se ispravljati proizve-dena nematerijalna imovina (podskupina 019) pro-pisane su stope, a obvezne stope za ispravak vrijed-nosti neproizvedene nematerijalne imovine stope moraju se samostalno izračunati.

Stopa otpisa za neproizvedenu nematerijalnu imovinu određuje se prema razdoblju korištenja iz ugovora o korištenju.

Stopa otpisa za neproizvedenu nematerijalnu imovinu u koju se ubrajaju i prethodno navedena ulaganja radi prava korištenje računa se prema slje-dećoj formuli:

stopa ispravka vrijednosti =

100ukupni vijek trajanja iz ugovora

Godišnja stopa za dani primjer je 66,67 % jer se kao vijek trajanja iz ugovora uzela godina i pol. (100 / 1,5).

Ako nije poznat vijek trajanja iz ugovora, ne po-stoji parametar prema kojemu bi se odredila stopa otpisa. U toj okolnosti smatramo da ne bi bilo zapre-ke samostalno procijeniti vijek upotrebe. Ako se ni tako ne može predvidjeti, ta se imovina ne otpisuje sve do njezina konačnog otuđenja.

9 Primjer:U zakupljeni prostor uloženo je 3.260,00 kn.

Ugovor o zakupu je sklopljen za razdoblje od 18 mjeseci, počinjući od ožujka 2019. godine. Dakle, za-dnji mjesec korištenja je kolovoz 2020. godine.

Radovi koji su predmet ulaganja bili su gotovi u svibnju 2019. godine kada su i postali raspoloživi za uporabu, a prostorom se počelo koristiti u rujnu 2019.godine.

Obračunana svota amortizacije za koju se isprav-lja vrijednost ulaganja za 2019. godinu je 1.086,72 (3.260,00 kn × 66,67 % : 12 mjeseci => 181,12 kn × 6 mj = 1.086,72 kn).

9 Knjiženje 3. Otpis vrijednosti ulaganja u zaku-pljeni prostor



1. Ulaganja radi prava korištenja 01240 3.260,00

Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 3.260,00

Za stanje

Amortizacija 4311 1.086,72

Ispravak vrijednosti ulaganja u tuđi prostor 01911 1.086,72

Za otpis vrijednosti na temelju amortizacije

02 Proizvedena dugotrajna imovina (AOP 019+023+031+034+039+042-046) AOP 018

Porez na promet nekretnina je sastavnica nabav-ne vrijednosti imovine (zemljišta ili građevine).

Porez na dodanu vrijednost bit će isto sastavni dio nabavne vrijednosti građevinskog objekta ako neprofitna organizacija koja ju je nabavila nije ob-veznik obračunavanja PDV-a, odnosno ako je „mali“ porezni obveznik, te u okolnosti da je obveznik obračunavanja PDV-a, ali da s obzirom na namjenu nabavljene nekretnine ne smije priznati PDV koji je zaračunan na računu.

Na svu dugotrajnu imovinu može se ulagati. Naj-češće se ulaže na građevinske objekte.

Dakle, dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produljuje vijek uporabe, povećava kapacitet, mije-nja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna


IZDANJE 2017.

VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje KNJIGE

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

(skupina autora)Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 ♦ faks: 01/ 4699-766 ♦ e-pošta: [email protected]

svojstva postojeće dugotrajne nefinancijske imovi-ne, kao npr. ulaganja u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine. Teret tog dokazivanja je na neprofitnoj organizaciji.

S obzirom na navedeno, vrijednost ulaganja nije kriterij prema kojemu se određuje ima li neko ulaga-nje s računovodstvenog motrišta obilježje dodatnog ulaganja ili izravnog rashoda. Ona može biti samo jedan od pokazatelja o čemu je riječ.

Za vrijednost dodatnih ulaganja povećava se vri-jednost imovine na kojoj je ulaganje izvršeno:

Nasuprot ulaganjima, dugotrajna nefinancijska imovina se može održavati. Riječ je o sljedećim ak-tivnostima: servisiranje uređaja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični remonti postrojenja i opreme i slično. Ta ulaganja imaju s računovodstve-nog motrišta obilježje izravnog rashoda.

Prijevozna sredstva izdvojena su u posebnu pod-skupinu (podskupinu 023).

Imovinu, a napose prijevozna sredstva kojima se koristi, može se pribaviti i sklapanjem ugovora o li-zingu s lizinškim društvom. Posao lizinga s obzirom na svoja obilježja može biti posao financijskog lizin-ga i posao operativnog lizinga. Ako je riječ o poslu financijskog lizinga, iako neprofitna organizacija vlasnički ne raspolaže imovinom koja je predmet li-zinga, prema računovodstvenim propisima on ima obilježje dugoročne imovine i iskazuje se u toj pod-skupini.

Troškovi povezani s operativnim lizingom imaju obilježje rashoda razdoblja. Pri tome treba pratiti obračunska razdoblja radi pravilnog uključivanja troška lizing rata u rashode obračunskih razdoblja.

Jedan od načina stjecanja dugotrajne imovine je i darivanje (primitak donacije).

O darovanju mora biti sklopljen ugovor. On ne treba u svim okolnostima biti sklopljen u pisanom obliku stoga što je tako predviđeno Zakonom o ob-veznim odnosima niti mora nositi naslov ugovora. Bitno je da je vidljiva volja obiju ugovornih strana. No, s obzirom na to da je knjigovodstvena isprava pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, predlažemo da on uvijek ima pisani oblik. Ako ga nema, tada bi jedna od ugovor-nih strana trebala sastaviti pisanu ispravu na kojoj bi navele osnovne elemente ugovora o darovanju radi vjerodostojnosti iskazane poslovne promjene.

Ugovor o darovanju uređen je odredbama čl. 479. do 498. Zakona o obveznim odnosima.

Primjer:Građanin je udruzi Dobrobit darovao računalni

program za knjigovodstvo. On ga je darovao u srpnju 2019. godine. Računalo je tada i predano na uporabu.

Njegova procijenjena vrijednost je 12.000,00 kn.Obračunana amortizacija za razdoblje kolovoz

– prosinac 2019. godine je 1.250,00 kn (12.000,00 x 0,25 : 12 mj x 5 mj.).

9 Knjiženje 4. Darivana dugotrajna imovina koja se amortizira



1. Ulaganja u računalne programe 0261 12.000,00

Donacije nefinancijske imovine koja se amortizira 292200

12.000,00

Za primitak dara

2. Amortizacija 4311 1.250,00

Pri nabavi nisu priznati rashodi 029111 1.250,00

Za obračunanu amortizaciju

3. Donacije nefinancijske imovine koja se amortizira 292200 1.250,00

Prihodi od građana i kućanstava 35410 1.250,00

Za uključivanje u prihode razdoblja

Za imovinu dobivenu na dar treba u pomoćnom knjigovodstvu dugotrajne nefinancijske imovine imati o tome obilježje, stoga što se za svotu obraču-nane amortizacije odgođeni prihodi uvrštavaju u prihode izvještajnog razdoblja. Dakle, mora se znati koliko amortizacije ima izvor u darivanoj dugotraj-noj imovini koja se amortizira.

Poteškoće će zasigurno nastati ako je dugotrajna imovina koja se amortizira djelomično nabavljena iz dara, a djelomično iz ostalih izvora. Morat će se osigurati podatak o tome koliko se amortizacije za jednu imovinu odnosi na izvor donacije, a koliko na ostale izvore.

04 Sitni inventar (AOP 052+053-054) AOP 051

Prema odredbama Pravilnika o neprofitnom raču-novodstvu, sitni inventar je dugotrajna materijalna imovina koja se zbog pojedinačne nabavne vrijed-nosti manje od 3.500,00 kn može pratiti odvojeno od dugotrajne imovine u skupini 02 – Proizvedena du-gotrajna imovina. Dakle, u toj skupini računa može se prema sada važećim propisima iskazati samo du-gotrajna materijalna imovina. No, budući da su se u neprofitnom računovodstvenom sustavu u pojam sitnog inventara uključivale stvari i obilježja krat-kotrajne imovine, u ovoj skupini računa trenutačno može postojati imovina različite ročnosti.


06 Proizvedena kratkotrajna imovina (AOP 065+070+073) AOP 064

Na odjeljku 0611 – Zalihe za preraspodjelu drugi-ma iskazat će se i kratkotrajna nefinancijska imovi-na koja je prikupljena kao sredstvo pomoći.

9 Primjer:Humanitarna udruga prikuplja sredstva za pruža-

nje pomoći potrebitim kućanstvima.Ona je od kućanstava prikupila stvari (odjeću) čija

je procijenjena vrijednost 1.600,00 kn. Prikupila je i gotova novaca u svoti od 2.500,00 kn. Gotov novac po-ložen je na račun.

Udruga je podigla novac za raspodjelu. Kućanstvima je podijelila svu odjeću i 700,00 kn

novčane pomoći. 9 Knjiženje 6. Prikupljena i podijeljena sredstva

za pružanje humanitarne pomoći



1. Zalihe za preraspodjelu 06111 1.600,00

Kunska blagajna 113100 2.500,00 Obveze za donacije za prikupljena sredstva pomoći 2451 4.100,00

Za prikupljena sredstva2. Kunski račun 11110 2.500,00

Prijelazni račun 11130 2.500,00 Za polog na račun u poslovnoj banci - izvod o prometu na računu

2.a Prijelazni račun 11130 2.500,00 Kunska blagajna 113100 2.500,00

Za isplatu iz blagajne na račun u poslovnoj banci - promet blagajne

3. Prijelazni račun 11130 700,00 Kunski račun 11110 700,00

Kunska blagajna 113100 700,00 Prijelazni račun 11130 700,00

Za podizanje gotovine s računa u blagajnu (promet poslovnog računa i blagajne)

4. Obveze za donacije za prikupljena sredstva pomoći 2451 2.300,00 Kunska blagajna 113100 700,00 Zalihe za preraspodjelu 06111 1.600,00

Dane tekuće donacije 451110 2.300,00 Donacije od kućanstava 35410 2.300,00

Za podijeljenu prikupljenu pomoć

Na toj se podskupini ne mogu iskazivati obveze za prikupljene tuđe prihode. Te bi se obveze trebale iskazati na odjeljku 2493.

Ta podskupina ne smije biti rabljena za izbjega-vanje iskazivanja prihoda odnosno za uravnoteže-nje prihoda i rashoda kako bi se izbjeglo iskazivanje viška / manjka prihoda.

Na taj se način knjiže sredstva za davanje pomoći (područjima pogođenim prirodnim katastrofama, skupinama stanovništva s posebnim potrebama, institucijama za nabavu medicinske opreme i slič-no). Ovdje se samo napominje da se za pružanje humanitarne pomoći mora dobiti posebno rješenje nadležnog ureda državne uprave.

Ako se kratkotrajna imovina ne nabavlja za stanje, nego je odmah u uporabi, nabava se ne iskazuje putem računa skupine 06, nego se odmah pri nabavi iskazuju rashodi, na primjer nabava uredskog materijala koji je odmah uporabi.

9 Shema: Razvrstavanje dugotrajne nefinancij-ske imovine

3.500,00 i više

Od 0,01 do ...

Može sk. 04Prema odluci

svi oblici otpisa mogući

Otpis linearan prema propisanim

stopama

Do 3.499,99

Sk. 02Može

jednokratan otpis

DNFI

DMI

DNMI

Pokrata Opis pokrate

DNFI dugotrajna nefinancijska imovina

DMI dugotrajna materijalna imovina

DNMI dugotrajna nematerijalna imovina

9 Primjer:Udruga je kupila plastični stolac za koji se predvi-

đa da će trajati do dvije godine. Njegova je nabavna vrijednost 800,00 kn.

Stolac se odmah počeo upotrebljavati.U računovodstvenim je politikama utvrđeno da se

sitni inventar otpisuje jednokratno, odmah pri nabavi. 9 Knjiženje 5. Nabava i otpis sitnog inventara



1. SI – pri nabavi nije bio priznat rashod 04211 800,00

Kupoprodaja 242500 800,00

Za nabavu

2. Sitni inventar 42640 800,00

Pri nabavi nisu priznati rashodi 04911 800,00

Za otpis

Vijek trajanja određuje sama neprofitna organi-zacija u skladu sa svojim potrebama. On će ponaj-prije ovisiti o naprezanju sredstva o čijem se vijeku trajanja odlučuje.

Pri rashodu, odnosno prestanku korištenja sit-nim inventarom koji u tom času ima knjigovodstve-nu vrijednost, trebalo bi samo za tu knjigovodstve-nu vrijednost teretiti rashode odjeljka 4264 – Sitni inventar i auto gume uz odobrenje računa odjeljka 0491 – Ispravak vrijednosti sitnog inventara. Tek na-kon otuđenja takva sitnog inventara moglo bi ga se isknjižiti, odnosno isključiti iz knjigovodstvene evi-dencije. Tada se zadužuje odgovarajući račun pod-skupine 049, a usporedno odobrava odgovarajući račun podskupine 042.

05 Nefinancijska imovina u pripremi (AOP 056 do 059+062+063) AOP 055

Odluku o tome što su ulaganja u tijeku izrade ili nabave proizvedene dugotrajne imovine kada bi se trebalo koristiti računom skupine 05 treba donijeti neprofitna organizacija.

Kada donese odluku, mora ju dosljedno provoditi.


Smatramo da nema zapreke da se tijekom godine nabava svega materijala provede putem računa sku-pine 06, a ne samo onoga koji se drži na zalihama.

Proizvodi se mogu prodavati prema trgovinskim propisima samo u maloprodaji, dakle smo za krajnju potrošnju.

Pri nabavi kratkotrajne imovine koja se drži na stanju ne iskazuje se odmah rashod, nego kada se utroši ta kratkotrajna imovina.

1 FINANCIJSKA IMOVINA (AOP 075+083+100+105+125+133+142) AOP 074

Trebaju li neprofitne organizacije uvijek imati transakcijski račun putem kojega moraju obavlja-ti platni promet? Trebaju li neprofitne organizacije imati svoj blagajnički maksimum? Treba li uvijek iskazivati tečajne razlike? Mogu li neprofitne orga-nizacije imati poslovni račun u bankama sa sjedi-štem izvan Republike Hrvatske?

Može li neprofitna organizacija oročavati svoja slobodna novčana sredstva? Određuje li porezni po-ložaj primitaka fizičkih osoba prava osoba koja rade za neprofitnu organizaciju?

Kada se iskazuje potraživanje za prihode, mora li se potraživanje za aktivne kamate iskazati odvojeno od osnovnog potraživanja? Na što obratiti pozornost pri potraživanjima koja nisu sigurna za naplatu?

Kako uključiti nerecipročne prihode u prihode razdoblja ako su oni naplaćeni nakon zadnjeg dana obračunskog razdoblja?

11 Novac u banci i blagajni (AOP 076+080+081+082) AOP 075

Poslovni subjekti, u načelu, vode platni promet putem, transakcijskih računa (žiro-računa, pod-skupina 111) otvorenih kod poslovnih banaka. Neke neprofitne organizacije mogu imati ograničenja u poslovanju gotovim novcem. Ograničenja mogu biti izvanjska, ali mogu biti u unutarnja. Vanjska ogra-ničenja postavljena su za one neprofitne organiza-cije koje su obveznici poreza na dobitak jer su u tom dijelu uz to i obveznici fiskalizacije. Ograničenja mogu biti postavljena i sustavom sprječavanja pra-nja novca (naplata i plaćanje poslovnim subjektima do 75.000,00 kn po jednoj transakciji), sustavom oporezivanja primitaka fizičkih osoba koje ispla-ćuju neprofitne organizacije (samo su neke isplate fizičkim osobama dopuštene u gotovom novcu). Da-kle, ne postoji jedinstven odgovor na pitanje može li neprofitna organizacija poslovati neograničeno go-tovim novcem. Mora se promatrati svaka neprofitna organizacija i svaka okolnost u kojoj bi se moglo pla-titi / naplatiti gotovim novcem.

Mogu postojati i zapreke za provedbu obračun-skih plaćanja. Obračunska plaćanja jedan su od načina plaćanja prema odredbama Zakona o pro-vedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18.). Obračunska namira je namira međusobnih

novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez uporabe novčanih sred-stava. Ona se provodi na nekoliko načina: kompen-zacijom, cesijom. asignacijom, preuzimanjem duga i bilo kojim drugim oblikom namire međusobnih obveza i potraživanja. Nju se ne može provoditi ako neprofitna organizacija kao ovršenik ima blokiran transakcijski račun. Zakonom o provedbi ovrhe na novčanih sredstvima priječi se pristupanje obra-čunskim namirama ovršeniku ako ima blokiran transakcijski račun.

9 Primjer:Udruga duguje trgovačkom društvu M na ime

primljenoga zajma. Zajam je bio odobren u novcu. Odobrenje je bilo u 2019. godini, a svota zajma iznosi 10.500,00 kn.

Na temelju ugovora o preuzimanju duga, udruga je u veljači 2019. godine namirila obvezu trgovačkog društva. Obveza iznosi 4.000,00 kn.

Obveza za namirenje obveze po primljenom zajmu dospijeva u travnju 2019. godine. Kada je obveza do-spjela, izjavljen je prijeboj.

9 Knjiženje 7. Preuzimanje duga i prijeboj



1. Kunski račun 11110 10.500,00 Obveze za primljene zajmove 2621/M 10.500,00

Za dio početnog stanja 2. Ostala nespomenuta

potraživanja 12942/M 4.000,00 Ostale nespomenute obveze 24930 4.000,00

Za preuzimanje duga 3. Obveze za primljene zajmove 2621/M 4.000,00

Ostala nespomenuta potraživanja 12942/M 4.000,00

Za prijeboj 4. Obveze za primljene zajmove 2621/M 6.500,00

Kunski račun 11110 6.500,00 Za povrat primljenog zajma

Bez obzira na to što prema odredbama Zakona o obveznim odnosima za prijeboj ne treba, ako su ispunjeni svi drugi uvjeti za prijeboj, ni pristanak niti on treba biti pisano izjavljen, zbog potreba knjigovodstva, odnosno zbog toga što o prijeboju treba postojati knjigovodstveni dokument, prijeboj se treba pisano zabilježiti. Taj je pristup dobar pri dvojnom, bilateralnom, prijeboju, dok višestruki prijeboj trebaju ovjeriti svi sudionici u prijeboju. Naime, da bi nastao bilateralni prijeboj, prijeboj u kojem su sudionici dvije osobe koje međusobno i potražuju i duguju, dostatno je da jedna od osoba izjavi prijeboj. Dakle, dostatno je i da pisanu izjavu o prijeboju ovjeri samo jedna od osoba koje sudje-luju u prijeboju.

S obzirom na to da nije otvoren poseban odjeljak računa za devizni račun, u odjeljku 1111 trebalo bi otvoriti analitičke račune za kunski račun kod po-slovne banke i za devizni račun kod poslovne banke.

9 Primjer:Udruga je, zbog budućih obveza i zbog viška kuna,

kod svoje poslovne banke kupila 1.000,00 eura koje je položila na račun. Prodajni tečaj banke za 1 EUR je 7,30 kn.

Dana 31. prosinca 2019. godine tečaj eura je bio 7,40 kn.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELE

FONSKI

SAVJET

I


9 Knjiženje 8. Tečajna razlika na stanje stranih sredstava plaćanja u tuzemnoj poslovnoj banci („čvrstom“ deviznom računu)



SSP kn/knp kn/knp SSP 1. Devizni račun 11111/euro 1.000,00 7.300,00

Kunski račun 11110 7.300,00

Za kupnju SSP

2. Devizni račun 11111/euro 100,00

Tekuća godina 3415 100,00

Za tečajnu razliku na stanje deviza

Tečajne razlike iskazuju se kao financijski prihod odnosno rashod samo ako je riječ o ostvarenim (rea-liziranim) razlikama. No, tečajne razlike koje nastaju zbog stanja imovine (osim na deviznim računima) i obveza ne smatraju se, prema računovodstvenim propisima, tečajnim razlikama koje se iskazuju pri-hodom odnosno rashodom. Ako se one utvrđuju, iskazuju se kao odgođeni prihodi odnosno rashodi.

Na knjigovodstvenim računima na kojima se vode strana sredstva plaćanja (SSP) mora se osigu-rati podatak i o devizama i o kunskoj protuvrijed-nosti (knp).

Na odjeljku računa 1112 – Novac na računu kod inozemnih poslovnih banaka iskazuju se prometi na računima kod inozemnih poslovnih banaka u inozemstvu. Za poslovanje po tim računima moraju se poštovati propisi zemlje u kojoj je otvoren račun te tuzemni propisi koji, u načelu, priječe transakcije u stranim sredstvima plaćanja između rezidentnih osoba. Tuzemni propisi ne priječe otvaranje tih ra-čuna u inozemstvu.

Pozornost treba obratiti na obvezno praćenje tih računa putem nadzorne knjige kapitalnih poslova i moguće statističko izvještavanje Hrvatske narod-ne banke.

Ovdje treba iskazati i promete pomoćnih blagaj-ni. Naime, pomoćne blagajne su, u biti, dio ukupno-ga gotovinskog poslovanja.

Poslovanje gotovim novcem prije je iznimka nego pravilo u poslovanju pravnih osoba. Za poslovanje gotovim novcem upotrebljava se račun odjeljka 1131 – Glavna blagajna.

Prema Zakonu o provođenju ovrha na novčanim sredstvima, ovršeniku koji ima blokiran transakcij-ski računa priječi se plaćanje gotovim novcem i na-laže se obvezna uplata primljene gotovine na tran-sakcijski račun.

9 Primjer:Član udruge dobio je odobrenje da za potrebe pla-

ćanja računa vezanog za nabavu materijala za či-šćenje podigne na bankomatu gotov novac u svoti od 600,00 kn.

Račun za kupljeni uredski materijal je 200,00 kn. Riječ je o računu koji je izdan neprofitnoj osobi. Da-kle, nije riječ o „bezimenom“ računu.

Razlika je položena u blagajnu.Novac je položen i na račun.

9 Knjiženje 9. Podizanje gotovine s bankomata i djelomičan polog u blagajnu



1. Potraživanja od članova i ostalih fizičkih osoba za podignutu gotovinu na bankomatu 12943 600,00

Kunski račun 11110 600,00

Za podignutu gotovinu 2. Kupoprodaja 242500 400,00

Potraživanja od članova i ostalih fizičkih osoba za podignutu gotovinu na bankomatu 12943 400,00

Za plaćanje računa 3. Glavna blagajna 113100 200,00

Potraživanja od članova i ostalih fizičkih osoba za podignutu gotovinu na bankomatu 12943 200,00

Za polog neutrošene gotovine u blagajnu

4. Prijelazni račun – kunski 11130 200,00 Glavna blagajna – promet 113100 200,00

Za polog gotovine iz blagajne na kunski račun

S obzirom na to da sva gotovina nije položena u blagajnu, nije ni korišten prijelazni račun novčanih sredstava.

Jednako tako, kada bi se platio račun koji nije nalovljen na neprofitnu osobu („bezimeni“) račun, umjesto računa 242500 zadužio bi se račun rashoda – u primjeru: 42610 – Uredski materijal.

Dakle, podizanje gotovine ne znači da je ona pre-uzeta u blagajni pa nije prihvatljivo knjižiti zaduže-nje blagajne.

Ako bi se debitnom karticom platio račun na POS-terminalu, „provlačenjem“ kartice izravno bi se za-tvorio račun dobavljača – u primjeru: 242500.

Podizanje gotova novca na računu blagajne iska-zat će se samo ako se u blagajnu i dostavi novac. Ako novac nije dostavljen u blagajnu, iskazat će se samo potraživanje od osobe koja je podigla novac. Ona taj novac ili mora pravdati s namirenim računima ili vratiti u blagajnu. Ako je novac preuzeo radnik, potraživanje će se iskazati na odjeljku 1231, a ako ga je preuzela osoba koja nije radnik, na odjeljku 1294.

12Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo (AOP 084+087+088+089+095)

AOP 083

Pri sklapanju ugovora o depozitu (skupine 121) u načelu se dogovora kamata. Potraživanje za nju tre-ba iskazati na posebnoj skupini potraživanja: 1641 – Potraživanja za prihode od financijske imovine.

Na jednak način treba postupiti i kada se ugovor o depozitu produljuje uz ugovornu obvezu da se ka-mate iz prethodnog ugovora o depozitu prevode u osnovno potraživanja – depozit.

9 Primjer:Udruga je oročila višak novčanih sredstava. Oroči-

la je 1.200,00 kn na razdoblje od tri mjeseca (siječanj – ožujak).

Kamata na oročavanje je 60,00 kn.Istekom tromjesečja Udruga nastavlja oročavanje.

Sredstva su oročena samo na mjesec dana. Svota ka-mata je pripisana oročavanju.

Istekom travnja, oročavanje je raskinuto. Svota ka-mate za mjesec oročavanja je 20,00 kn.

Oročena sredstva su vraćena.rrif.hr


9 Knjiženje 10. Oročavanje novčanih sredstava



1. Depoziti u tuzemnim bankama 12111 1.200,00 Kunski račun 11110 1.200,00 Za oročavanje 2. Depoziti u tuzemnim bankama 12111 60,00 Kamate na depozite 3413 60,00 Za pripis kamate oročenju 3. Potraživanja za kamate 164111 20,00 Kamate na depozite 3413 20,00 Za obračun kamate za travanj 4. Kunski račun 11110 1.280,00 Depoziti u tuzemnim

bankama 12111 1.260,00 Potraživanja za kamate 164111 20,00 Za povrat oročenih sredstava i

naplatu kamate

U RH propisane su najviše stope kamata (redov-nih i zateznih). One su uređene ZOO-om i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Mogu se ugovarati i niže stope.

Pravo na zateznu kamatu postoji u određenim okolnostima, bez obzira na to ugovara li se zatezna kamata. Dakle, ona se ne treba ugovoriti, ona se u propisanim okolnostima podrazumijeva. No, ugo-vorne strane ne trebaju to pravo rabiti. Stoga, samo ako se obračunaju, mogu biti prihod, odnosno, ako su zaračunane, rashod.

U podskupini 123 iskazat će se samo potraživa-nja od radnika, a ne i od ostalih osoba. Smatramo da potraživanja od njih treba iskazati u odjeljku 1294 – Ostala nespomenuta potraživanja.

Bitno je napomenuti da je svota materijalnih pra-va vezanih za službeni put radnika uvijek uređena u području radnog prava (kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu). No, tako utvrđena svota mora se svakako staviti u odnos sa svotama koje se mogu neoporezivo isplatiti prema propisima iz područja oporezivanja porezom na dohodak.

Ako svota materijalnih prava radnika prelazi okvire dane poreznim propisom, tada je razlika op-terećena porezom i mogućim prirezom odnosno, k tome, još i doprinosima.

Time što je isplaćeno materijalno pravo u svoti koja je iznad neoporezivih svota u poreznom smislu postalo plaćom, po svom izvornom sadržaju, sma-tramo da nije promijenilo svoju bit. I dalje su to troš-kovi službenog puta. No, dopuštamo da može biti i drukčijih poimanja tih isplata.

9 Primjer:Radnik je išao na službeni put u kolovozu 2019. go-

dine. Dobio je nalog za službeni put koji može trajati jedan dan.

Radnik je dobio predujam u svoti od 2.000,00 kn. Predujam je isplaćen na radnikov tekući račun.

Po završetku službenog puta podnesen je obračun. Obračunana je dnevnica u svoti od 300,00 kn, trošak noćenja u svoti od 1.400,00 kn, trošak cestarine u svoti od 64,00 kn. S obzirom na to da je ukupni trošak služ-benog puta 1.764,00 kn, radnik mora vratiti 236,00 kn. Novac je vraćen u glavnu blagajnu.

S obzirom na to da putuje službenim automobi-lom, trošak prijevoza ne može iskazati na putnom obračunu.

9 Knjiženje 11. Službeni put – obračun ako je prethodno dan predujam (uz iskazivanje obveze za službeni put)



1. Predujmovi za službena putovanja – kunski 123170 2.000,00

Kunski račun 11110 2.000,00 Za dani predujam

2. Tuzemne dnevnice 421100 300,00 Smještaj u tuzemstvu 421110 1.400,00 Putni izdatci u tuzemstvu 421120 64,00

Službena putovanja 242110 1.764,00 Službena putovanja 242110 1.764,00

Predujmovi za službena putovanja - kunski 123170 1.764,00

Za obračun službenog putovanja3. Glavna blagajna 113100 236,00

Predujmovi za službena putovanja - kunski 123170 236,00

Za povrat u blagajnu

Objašnjenje:Pravo na dnevnicu utvrđeno je u svoti od 100,00

kn. Dakle, razvidno je da iako je u vrijeme kada je radnik išao na službeni put neoporeziva svota dnev-nice bila 170,00 kn, pravo je manje zbog ograničenih izvora financiranja.

Napominje se da je neoporeziva svota dnevnice za sva službena putovanja koja počinju od 1. rujna 2019. godine 200,00 kn.

Rok u kojemu se obračun službenog puta mora sastaviti nije izrijekom propisan. Uobičajeno je da je sve što se podnese na obračun u roku od sedam dana. Ako obračun nije u tom roku podnesen, pore-zni bi nadzor mogao promišljati o tome je li radnik umjesto predujma za službeni put dobio pozajmicu, iz čega bi proizlazile odgovarajuće porezne obveze.

Ne postoji propisani obrazac naloga za službe-ni put. Ne postoji ni propisani obrazac za obračun službenog puta.

Što sve za porezne potrebe mora sadržavati obra-zac putnog naloga, uređeno je Pravilnikom o porezu na dohodak6.

Radniku se bez njegove pisane suglasnosti povrat previše danog predujma ne može prebiti obvezom za isplatu njegove plaće, o njezinom dospijeću. Na-vedeno je propisano Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 98/19.).

Osim danog knjiženja obračuna putnog naloga nakon što je radniku dan predujam, praksa poznaje i nekoliko “poprijekih” knjiženja. Tako se i obračun i predujam iskazuju na računu potraživanja, a samo ako račun potraživanja postane pasivan, obveza se prenosi na račun obveza za službeni put.

Ako bi se otpisala potraživanja od radnika, svota otpisanih potraživanja ima, s motrišta oporezivanja dohotka, obilježje dohotka od nesamostalnog rada – plaće. Dakle, ta se svota mora pretvoriti u bruto-svotu na koju treba obračunati doprinose, porez i mogući prirez. Kada se od te bruto-svote oduzmu navedena opterećenja, mora preostati svota otpisa-nog potraživanja.

Svakako da pozornost treba posvetiti ugovoru o pozajmici koji je sklopljen između neprofitne orga-nizacije i fizičke osobe i u pogledu roka u kojemu se treba vratiti dani zajam. Ako bi se povrat stalno odgađao ili ako se ne bi naplatio o roku te se ne bi

6 Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 8. st. 2.


poduzimale aktivnosti za njegovu naplatu, može se u poreznom nadzoru postaviti pitanje prividnih poslova te u tim okolnostima dani zajam proglasiti oporezivim primitkom fizičke osobe.

Davanje zajmova treba biti uređeno nekim od unutarnjih akata neprofitne organizacije.7

Potraživanje za PDV javit će se kod obveznika obračunavanja PDV-a. U odjeljku 1242 trebalo bi razdvojiti potraživanje za pretporez od potraživanja po obračunu PDV-a. Zbog toga su analitičkom račun-skom planu otvoreni posebni računi ( 12420 i 12429).

Dakle, osobe koji nisu obveznici obračunavanja PDV-a ne mogu iskazati potraživanje za PDV, nego je PDV koji plate, a koji je iskazan na primljenom (ulaznom) računu, JCD-u ili možda nekom drugom poreznom dokumentu, rashod iste vrste kao i pri-mljena isporuka dobra, odnosno korištena usluga.

9 Primjer:Udruga Dobrobit je zaračunala smještaj nepokret-

ne osobe.Vrijednost usluge je 125,00 kn. Udruga je obveznik

poreza na dodanu vrijednost.Udruzi je zaračunan prijevoz u vezi s njezinom po-

duzetničkom djelatnošću. Vrijednost usluge prijevoza je 187,50 kn (150,00 kn, naknada i 37,50 kn, PDV). Is-poručitelj usluge je obveznik PDV-a.

Udruga je tromjesečni obveznik PDV-a prema obra-čunanim naknadama. Pri obračunu PDV-a utvrđeno je da udruga ima pravo na povrat PDV-a u svoti od 12,50 kn.

9 Knjiženje 12. Pretporez, obračunani PDV i obra-čun PDV-a



1. Potraživanja od kupaca – usluge 161111 125,00 Prihodi od pružanja usluga 31120 100,00 Zaračunani porez na dodanu vrijednost 24920 25,00

Za najam2. Usluga prijevoza 42512 150,00

Potraživanja za pretporez 12420 37,50 Obveze prema dobavljačima u zemlji 24250 187,50

Za prijevoz3. Zaračunani porez na dodanu

vrijednost 24920 25,00 Potraživanja za PDV po obračunu 12429 12,50

Potraživanja za pretporez 12420 37,50 Za obračun PDV-a

16 Potraživanja za prihode (AOP 134 do 137+140-141) AOP 133

Za iskazivanje potraživanja za prihode nije bitno iskazuju li se ona kao prihod (obračunskog razdo-blja / budućeg obračunskog razdoblja), nego je bit očekuju li se neke buduće koristi. Ako se ne očekuju, nije ispunjena temeljna pretpostavka za iskazivanje imovine, time i potraživanja.

9 Shema knjiženja 1. Potraživanja za prihode

16.. Potraživanja za recipročne prihode 3…. Prihodi

(1) 5.000,00 5.000,00 (1)

7 Detaljnije o zajmovima može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/18., str. 59-61.

16.. Potraživanja za nerecipročne prihode 29.. Odgođeni prihodi

(1) 5.000,00 5.000,00 (1)

Upozoravamo da glede svih prihoda ne treba iskazati potraživanje. Tako, ne može se iskazati po-traživanje za primljene darove (prema računovod-stvenim propisima, donacije).

Druga je bitna pretpostavka za iskazivanje potra-živanja da se ona mogu pouzdano izmjeriti, odno-sno da im se može utvrditi svota. Ako je to nemogu-će, nema pretpostavke za iskazivanje potraživanja.

Sljedeća je bitna pretpostavka da činidba mora nastati ako se iskazuju potraživanja za prihode (npr. korisnik najma koristio je najam, razdoblje za koje se plaća članarina je prošlo). U suprotnom, ne može se iskazati ni potraživanje ni prihod.

9 Primjer:Članarina za 2019. godinu zaračunana je 1. prosin-

ca 2019. godine u svoti od 1.200,00 kn. Članovi su platili članarinu 31. prosinca 2019. go-

dine. Platili su i članarinu za 2020. godinu. Svota čla-narine za 2020. godinu je 1.300,00 kn. Obje članarine naplaćena su na transakcijski račun.

9 Knjiženje 13. Potraživanja za članarine



1. Potraživanja za članarine 16210 1.200,00 Prihodi od članarina 32110 1.200,00

Za članarinu za 2019.2. Kunski račun 11110 2.500,00

Potraživanja za članarine 16210 1.200,00 Naplaćeni prihodi budućih razdoblja 29210 1.300,00

Za naplatu članarine 2019., 2020.

S obzirom na to da se potraživanja za članarine iskazuju u podskupini 162, a da se članarine na-plaćuju i prema posebnim propisima (npr. prema Zakonu o turističkim zajednicama, Zakona o obr-tu, Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i dr.), prijeporno je treba li ih iskazati na podskupini 162 ili u podskupini 163, Potraživanja po posebnim pro-pisima. Preporučujemo da se članarine čija je obve-za utvrđena prema posebnim propisima iskažu na podskupini 163.

Da članarina za 2019. godinu nije bila naplaćena, odnosno djelomično naplaćena, u neplaćenoj svoti stornirali bi se prihodi uz istodobno odobrenje raču-na 2922, Odgođeno priznavanje prihoda. To je stoga što su prihodi od članarina u računovodstvenim pro-pisima izrijekom navedeni kao nerecipročni prihodi.

U odjeljku 1641 iskazivat će se potraživanja za kamate (redovne, zatezne). Ona se moraju iskazati odvojeno od temeljnog potraživanja uz koje su ve-zane. Uz to iskazivat će potraživanja za prihode na temelju obračuna valutne klauzule.

9 Primjer:Udruga je izdala knjigu. Tu knjigu prodaje na saj-

mu knjiga. Trgovačko društvo kupilo je knjigu čija pojedinač-

na prodajna vrijednost iznosi 800,00 kn. Udruga je izdala račun prema pravilima Općega poreznog za-kona.


Kupac nije knjigu platio u ugovorenom roku i udru-ga mu je do kraja obračunskog razdoblja obračunala zateznu kamatu. Svota zatezne kamate je 40,00 kn.

9 Knjiženje 14. Potraživanja za prihode od pro-daje i od kamata



1. Potraživanja od kupaca 16110 800,00 Prihodi od prodaje proizvoda 31110 800,00

Za prodaju knjige2. Potraživanja za prihode od

financijske imovine – kamate 16411 40,00 Prihodi od zateznih kamata 3414 40,00

Za prihode od zateznih kamata

Da su bile obračunane redovne kamate, prihod bi se odobrio odjeljku 3418 – Ostali prihodi od financij-ske imovine.

U odjeljku 1642 – Potraživanja za prihode od nefi-nancijske imovine iskazat će se potraživanja od na-jamnine / zakupnine

Skupina 16 ima svoj odjeljak za ispravak vrijed-nosti. Podskupina 169 – Ispravak vrijednosti potra-živanja rabit će se samo ako potraživanja ostaju u evidenciji, ali su prijeporna.

Dakle, potraživanja se nakon otpisa isknjižavaju, a kod vrijednosnog usklađenja ona, iako ne moraju imati bilančno stanje, ostaju priznata u potraživa-njima i u ispravku vrijednosti potraživanja.

9 Primjer:Udruga ima u svojoj dugotrajnoj nefinancijskoj

imovini umjetničku sliku koju je prodala trgovačkom društvu. Umjetnička slika je prodana za 12.000,00 kn.

Kupac nije platio svoj dug. Potraživanje je u cijelo-sti postalo prijepornim. Prema odluci udruge, potra-živanje je vrijednosno usklađeno.

Nakon što je potraživanje i utuženo, ostalo je ne-naplaćeno. Prema odluci udruge, isknjiženo je jer se odustalo od njegove naplate s obzirom na to da su iskorišteni svi pravni lijekovi za njegovu naplatu.

9 Knjiženje 15. Vrijednosno usklađenje potraživa-nja za prihode i otpis potraživanja



1. Umjetnička djela 0262 5.000,00 Višak prihoda 5221 5.000,00

Za dio stanja2. Ostala nespomenuta potraživanja 1651 6.000,00

Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 3621 6.000,00

Neotpisana vrijednost dugotrajne imovine 4621 5.000,00

Umjetnička djela 0262 5.000,00 Za prodaju slike (prihodi i isknjiženje)

3. Otpisana potraživanja 4622 6.000,00 Ispravak vrijednosti potraživanja 1691 6.000,00

Za vrijednosno usklađenje4. Ispravak vrijednosti potraživanja 1691 6.000,00

Ostala nespomenuta potraživanja 1651 6.000,00

Za isknjiženje potraživanja

U ovom je primjeru pri prodaji dugotrajne ne-financijske imovine primijenjen bruto, a ne neto-pristup. Izravnih odredaba o tome koji od tih pri-stupa treba primijeniti, nema u računovodstvenim propisima.

Neprofitne osobe koje otpisuju potraživanja mo-raju paziti na porezni položaj takvog otpisa. On ovisi i o osobi kojoj se otpisuje potraživanje. Ako se otpi-suje potraživanje od fizičke osobe, a da nisu iscrplje-ne sve pravne mogućnosti za njegovu naplatu, otpis potraživanja odnosno otpust duga dobiva obilježje dara koji se, u načelu, mora opteretiti javnim dava-njima (porez, prirez,), a ako se otpisuje pravnoj oso-bi, samo ako je neprofitna osoba obveznik poreza na dobitak, uvećat će se osnovica poreza na dobitak. Ona će se uvećati samo ako je potraživanje koje se otpisuje u okviru djelatnosti na koju se obračunava poreza na dobitak.

Svakako treba upozoriti neprofitne organizacije da bi trebale imati popisanu proceduru koju trebaju slijediti ako se neko potraživanje ne naplati o roku svog dospijeća.

19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (AOP 143+144) AOP 142

Na odjeljku 1921 iskazat će se i naplata nereci-pročnih prihoda koja je ostvarena u sljedećoj iz-vještajnoj godina, ako se oni priznaju u izvještajnoj godini. Nerecipročni prihodi mogu se priznati u izvještajnoj godini, prema odluci neprofitne organi-zacije, ako su naplaćeni sve do časa kada se mogu uključiti u financijske izvještaje izvještajnoga obra-čunskog razdoblja.

9 Primjer:Neprofitna organizacija odlučila je da sve nereci-

pročne prihode koji su naplaćeni do 25. veljače izvje-štajne godine za prethodnu izvještajnu godinu uključi u prihode prethodne izvještajne godine.

Neprofitna organizacija naplatit će u blagajni 23. veljače 2020. godine 1.600,00 kn dara od fizičke osobe.

Ista organizacija naplatit će na transakcijski raču-na 26. veljače 2020. godine dar od trgovačkog društva u svoti od 2.200,00 kn.

9 Knjiženje 16. Nerecipročni prihodi naplaćeni u sljedećem obračunskom razdoblju

2019.



1. Nedospjela naplata prihoda 19210 1.600,00 Prihodi od građana i kućanstava 35419 1.600,00

Za nerecipročne prihode naplaćene u 2020.

2020.



1. Blagajna 113100 1.600,00 Nedospjela naplata prihoda 19210 1.600,00

Za nerecipročne prihode 2019. koji su naplaćeni u 2020.

2. Kunski račun 11110 2.200,00 Nedospjela naplata prihoda 35310 2.200,00

Za nerecipročne prihode 2019.

Iako su i jedan i drugi prihod nerecipročni prihod, samo onaj koji će biti naplaćen 23. veljače 2020 go-dine uključen je u prihode 2019. godine. Uključenje / neuključenje te vrste prihoda koji su naplaćeni u izvještajnoj godini za prethodnu izvještajnu godinu ovisi o odluci neprofitne organizacije. Dakle, oni se mogu, ali se ne moraju, uključiti u prihode prethod-ne godine.


2 Obveze (AOP 147+174+182+190) AOP 146

Obveze se iskazuju kada je nastala poslovna pro-mjena koja ima obilježje obveze (načelo nastanka događaja). Dakle, da bi se obveza iskazala, bitno je da je nastala poslovna promjena. Za njezino posto-janje nije bitno je li ona plaćena.

Obveze mogu, prema računskom planu nepro-fitnih organizacija, imati nekoliko prirodnih vrsta: obveze za radnike i obveze za financijsku imovinu (vrijednosne papire te kredite i zajmove).

Kako plaću razvrstati u svote koje se zasebno iskazuju na računima glavne knjige, koje su skupine fizičke osobe prema kojima se razvrstavaju neki nji-hovi primitci, moraju li se sredstva koja su namije-njena za raspodjelu drugim osobama zasebno iska-zati: kada i kako, trebaju li se javna davanja odvojiti od posebnih primitaka fizičkih osoba?

Mogu li se ukalkulirati rashodi, može li se rezer-virati putem rashoda? Mogu li se neki nerecipročni prihodi odgoditi za neko sljedeće obračunsko raz-doblje?

24 Obveze za rashode (AOP 148+156+164+168+169+170) AOP 147

Razrada računa koji služe za iskazivanje plaće je složena i u uobičajenom obračunu plaće se, u nače-lu, točno po traženim računima ne iskazuje, odno-sno, u obračunu plaće ne postoji izračunani podatak za svaki od traženih podataka, a izračun koji bi dao tražene podatke zahtijevao bi usporedni obračun poreza i prireza za redovitu plaću, za naknade koje terete pravnu osobu, a koje se isplaćuju radniku, za plaću u naravi. Tek bi se putem tog izračuna mogao utvrditi neto redovite plaće, neto naknade plaće i neto za plaću u naravi. Smatramo da nema zapreke da se procijeni podatak o porezu i prirezu za tražene neto-stavke, u načelu, putem razmjera bruto-vrijed-nosti.

U podskupini 242 naknade fizičkim osobama grupiraju se u nekoliko odjeljaka: radnicama; člano-vima predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i sl.; volonterima te ostalim osobama izvan radnog odnosa.

Troškovi koji se nadoknađuju članovima u pred-stavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i sličnim tijelima iskazuju se u odjeljku 2422.

Tu će se iskazivati i svi oni primitci tih osoba koji se mogu njima besporezno isplatiti (troškovi pove-zani sa službenim putom, naknada za uporabu pri-vatnog automobila u službene svrhe).

9 Primjer:Središnji je odbor održavao svoj sastanak. Na sa-

stanak su došli članovi područnih odbora. Kada dolaze na radne sastanke, članovima se može

namiriti trošak dnevnice u visini koja je neoporeziva. Članovima ne pripada pravo naknade za rad u sre-dišnjem odboru.

Prema izračunu, članu je pripala dnevnica. S obzi-rom na okolnosti, ona je neoporeziva.

9 Knjiženje 17. Službeni put člana tijela udruge



1. Dnevnice 42220 170,00 Naknade članovima u tijelima 24220 170,00

Za obračun službenog puta člana tijela udruge

Ne postoji zapreka da se tim osobama isplati pre-dujam za potrebe službenog puta. Smatramo da se tu iskazuju i naknade za rad u tim tijelima.

9 Primjer:Udruga ima nadzorni odbor. Članovi nadzornog od-

bora imaju pravo na naknadu za rad u nadzornom od-boru. Za mjesec dana pripada im naknada od 1.000,00 kn. Uz to, imaju pravo na dnevnicu kada se održava sjednica. Ugovorena svota dnevnice – 140,00 kn je ona koju član mora dobiti „na ruke“(neto), dok je naknada za rad opterećena propisanim davanjima (bruto).

9 Knjiženje 18. Naknada za rad u tijelu udruge



1. Poslovi iz djelokruga tijela udruge 42211 1.217,02 Naknade članovima u tijelima 24228 1.217,02

Za rad u nadzornom odboru

Prije knjiženja treba obračunati naknadu. Nakna-da za radu uključuje i ugovorenu naknadu za rad i svotu dnevnice. U tim je okolnostima ugovoreno da se naknada za rad sastoji od dvaju dijelova (rada i dnevnice).

Obračun ugovorene naknade za rad u nadzornom tijelu:

Opis Stopa Ukupno Za rad Dnevnica

1. Ugovorena svota 1.217,02 1.000,00 217,02

2. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

10,0 221,70 200,00 21,70

3. Dohodak (1 – 2) 995,32 800,00 195,324. Ukupno porez i

prirez (4.1. + 4.2.)

281,88 226,56 55,32

4.1. Porez (3 x 0,24) 24,0 238,88 192,00 46,884.2. Prirez

(4.1. x 0,18) 18,0 43,00 34,56 8,44

5. Za isplatu (3 – 4) 713,44 573,44 140,00

Objašnjenje:S obzirom na to da je dnevnica ugovorena u ne-

to-svoti, potrebno ju je pretvoriti u bruto-svotu jer se stope doprinosa primjenjuju na bruto-svote. Za pre-račun primjenjuju se odgovarajući koeficijenti koji su različiti s obzirom na stopu prireza koja se treba uva-žiti pri njihovu izračunu. Odgovarajuće vrijednosti mogu se izračunati primjenom RRiF-ova kalkulatora plaća za drugi dohodak za isplate nakon 1. siječnja 2017. godine.8

8 Dostupno na: http://www.rrif.hr/kalkulator_placa.html, Pristupljeno 31. prosinca 2016.

rrif.hr


Kada se isplati naknada, ne može se besporezno isplatiti dnevnica.

Iz primjera je vidljivo da je naknada ugovorena u „bruto“ vrijednosti.

Na odjeljku 2423 – Naknade volonterima iskazuju se svi troškovi koji su povezani s volonterima.

Računovodstveni propisi nisu objasnili koje se osobe smatraju volonterima.

U pozitivnim propisima RH postoji samo jedna skupina osoba koje se nazivaju volonterima: volon-teri u Zakonu o volonterstvu.

Prema Zakonu o volonterstvu, volonteri imaju prava na određene naknade. Primitci u vezi s tim naknadama nemaju poseban porezni položaj u su-stavu oporezivanja dohotka. Dakle, volonteri iz Za-kona o volonterstvu ne mogu primiti besporezne primitke samo zato što imaju položaj volontera pre-ma tom zakonu.

Osobe koje nešto rade za udrugu, a nisu volon-teri, i za taj rad ne primaju naknadu, imaju prema računskom planu status ostalih osoba izvan radnog odnosa. Njihovi se troškovi bilježe na odjeljku 2424 – Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa.

Na posebnim odjeljcima (2425, 2426) iskazuju se obveze prema dobavljačima.

9 Primjer:Udruga kupuje uredski materijal. Za njegovu je

kupnju dobavljaču trebalo platiti predujam. Pre-dujam je plaćen u svoti od 1.250,00 kn, 15. kolovoza 2019. godine. Plaćen je s transakcijskog računa

S obzirom na to da je dobavljač obveznik PDV-a, 31. kolovoza dostavio je račun za predujam.

Uredski materijal isporučen je u rujnu 2019. godine. 9 Knjiženje 19. Nabava uredskog materijala,

udruga nije obveznik PDV-a



1. Dobavljači u zemlji 24250 1.250,00 Kunski račun 11110 1.250,00

Za dan predujam2. Uredski materijal 42610 1.250,00

Dobavljači u zemlji 24250 1.250,00 Za primljeni račun i materijal

Objašnjenje:Dano je knjiženje uobičajeno u praksi. Dakle, bez

obzira na to što je dan predujam dobavljaču, on se ne knjiži na potraživanja za dane predujmove (odjeljak 1293), nego se odmah zadužuje račun odjeljka dobav-ljača (2425).

U tim okolnostima treba pripaziti da na dan bi-lanciranja dobavljači nemaju dugovno stanje. Ako bi imali dugovno stanje, trebalo bi ih tada s odjeljka 2425 prevesti u potraživanje (odjeljak 1293).

Nema zapreka da se predujam knjiži na odjeljak predujma u trenutku njegova plaćanja (1293-1111). Tada se primitkom računa odobrava odjeljak 1293 i tereti odjeljak dobavljača (2425-1293).

Ako je neprofitna organizacija obveznik PDV-a, knjiženja bi bila drukčija. Ona tada mora knjigovod-stveno iskazati račun koji je dobila za predujam.

9 Knjiženje 20. Nabava uredskog materijala, udruga je obveznik obračunavanja PDV-a i može u cijelosti priznati pretporez



1. Potraživanja za dane predujmove – nisu primljeni računi 129310 1.250,00

Kunski račun 11110 1.250,00 Za dani predujam

2. Potraživanja za dane predujmove – nisu primljeni računi 129310 1.250,00 Potraživanja za dane predujmove – primljeni su računi 129311 1.000,00 Potraživanja za PDV-po računima za dane predujmove 124201 250,00 Za primljeni račun za predujam

3. Uredski materijal 42610 1.000,00 Pretporez - primljene isporuke 124200 250,00

Dobavljači u zemlji 24250 1.250,00 Za primljeni račun za materijal

4. Dobavljači u zemlji 24250 1.250,00 Potraživanja za dane predujmove – primljeni su računi 129311 1.000,00 Potraživanja za PDV 124201 250,00

Za zatvaranje danog predujma

Objašnjenje:Pretpostavka je knjiženja u ovom primjeru da je

račun za dani predujam primljen i da je račun za is-poruku dobara (uredskog materijal) bio u istom obra-čunskom razdoblju.

Ako neprofitna organizacija dobije na dar stvar, darovatelj treba, ako je obveznik obračuna-vanja PDV-a, izdati račun.

Na tom računu treba napisati da račun nije za plaćanje. Tada neprofitna organizacija taj račun ne knjiži kao obvezu jer je nema. Taj račun ne bilježi ni osoba koja je stvar darovala jer ne očekuje buduće koristi pa nisu ispunjene pretpostavke za iskaziva-nje imovine (potraživanja). Ona s tog računa iska-zuje samo obvezu za PDV, čime se povećava rashod koji se odnosi na darovanje.

Prijeporno je treba li i obveze koje se određuju na temelju ugovora o djelu iskazati na obvezama prema dobavljačima ili treba koristiti neki drugi odjeljak.

S obzirom na to da računovodstvenim propisima nije objašnjeno koje se obveze iskazuju na obveza-ma prema dobavljačima, a u poslovnoj praksi uo-bičajeno je da se na tim odjeljcima iskazuju obveze za kupljenu robu, proizvode i usluge, smatramo da nema zapreke iskazati ih na odjeljku 2429 – Ostale obveze za financiranje rashoda poslovanja. Odgo-varajući odjeljak rashoda / imovine koji je povezan s tom obvezom ovisi o prirodnoj vrsti posla za čije je izvršenje sklopljen ugovor o djelu.

Ako prikupljena sredstva pripadaju neprofitnoj organizaciji, ali ih je ona skupila radi podjele drugi-ma, neprofitne organizacije ne iskazuju kao prihod u trenutku primitka dara, nego u trenutku njihova dijeljenja osobama kojima su namijenjene. Priku-pljena sredstva mogu biti u stvarima ili novcu.

Primljena sredstva za raspodjelu u trenutku pri-mitka iskazuju se kao obveza za prikupljena sred-stva pomoći (podskupina 245).

Kada neprofitna organizacija proslijedi prikuplje-na sredstva pomoći krajnjim korisnicima, priznaju se rashodi za danu donaciju i prihodi od primljenih

rrif.hr


donacija. U načelu je riječ o prikupljanju sredstva za područja pogođena prirodnim katastrofama, za skupine stanovništva s posebnim potrebama, za in-stitucije za nabavu medicinske opreme i slično9.

U toj su podskupini otvorena dva odjeljka za po-reze: porez na dodanu vrijednost (obveze za PDV – 2492) 2491 – Obveze za poreze.

Iz računskog plana vidljivo je se da se u obveza-ma zasebno odobravaju doprinosi koji su povezani s plaćama radnika, dok doprinosi koji su vezani uz ostale primitke osoba koje nisu radnici, nemaju svoj zaseban odjeljak.

Smatramo da pri obračunu primitaka fizičkih osoba nije primjereno razdvajati poreze i ostala jav-nih davanja od obveze za isplatu jer su i porezi i do-prinosi obveza fizičke osobe. Stoga ih treba knjižiti kao sastavni dio prirodne vrste obveze.

9 Primjer:Udruga isplaćuje stipendiju darovitom studentu.

Svota mjesečne stipendije iznosi 2.500,00 kn. Moguća javna davanja snosi student.

Student prebiva u mjestu koje nema uveden prirez.

9 Knjiženje 21. Obveze za stipendiju



1. Stipendije 45121 2.500,00 Ostale obveze 24938 2.500,00

Za obračun stipendije

Obračun poreza za isplatu stipendije iznad neopo-rezive svote:OPIS Stopa SvotaUkupna svota stipendije 2.500,00

Neoporezivo 1.750,00

Oporezivo 750,00

Porez 24,0 180,00

Za isplatu 1.900,00

Objašnjenje:Ako bi bilo ugovoreno da je svota stipendije ugo-

vorena u neto-svoti (svoti koju treba isplatiti studen-tu), oporezivu svotu (u primjeru 750,00 kn) trebalo bi preračunati na bruto-vrijednost (svotu koja uključuje javna davanja iz primitka studenta, u ovoj okolnosti porez). Upozorava se da ako se u ugovorima rabe poj-movi „neto“ i „bruto“, treba ih jasno odrediti kako bi se izbjegli prijepori u njihovu tumačenju. To je stoga što ti pojmovi nisu zakonski uređeni.

U odjeljku 2491 treba iskazati obveze za poreze koji ne ovise o rezultatu poslovanja (npr. porez na cestovna motorna vozila, porez na kuće za odmor, porez na dobitak po odbitku i sl.).

Prema analitičkom računskom planu u odjeljku 2493 trebale bi se iskazati obveze iz cesija, asignaci-ja i sl. Tu bi prostor našli i međuodnosi unutar jedne pravne osobe (središnjica i podružnih / područnih jedinica).

Tu bi se iskazale i obveze za gotovinske namire ra-čuna neprofitne organizacije koje plate fizičke oso-be uime pravne osobe.

9 Primjer:Udruga je kupila računalo. Račun za računalo je

naslovljen na udrugu. Svota računa je 6.000,00 kn.

9 Pogledati objašnjenje uz račun 0611 – Zalihe za preraspodjelu dru-gima.

Račun je u ime udruge platio član udruge.

9 Knjiženje 22. Preuzimanje duga od udruge



1. Uredska oprema 02210 6.000,00 Dobavljači u zemlji 24250 6.000,00

Za kupnju računala2. Dobavljači u zemlji 24250 6.000,00

Za gotovinske namire radnika, članova i drugih osoba 24931 6.000,00

Za preuzimanje duga od udruge

Sudionici u ugovorima o promjeni na strani su-bjekta (cesiji, asignaciji, preuzimanju duga i dr.) mogu biti i fizičke osobe.

Naime, ZOO se primjenjuje na sve osobe.

29 Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (AOP 191+192) AOP 190

U odjeljku 2911 – Obračunani rashodi koji nisu bili fakturirani iskazuju se rashodi koji su već na-stali, ali nisu zaračunani do zadnjeg dana obračun-skog razdoblja.

Naime, za iskazivanje rashoda izvještajnog raz-doblja bitno je da se oni odnose na izvještajno raz-doblje te bi se svi rashodi trebali uključiti u izvje-štajno razdoblje bez obzira na to može li se njihova knjižna protustavka na potražnoj strani knjižiti na računu svoje prirodne vrste. Na primjer, ako račun dobavljača za isporuku uredskog materijala nosi datum 15. siječnja 2020. godine; uredski materijal je primljen u 2019. godini; izvještajna godina je 2019., izvjesno je da se prema knjigovodstvenim pravilima treba iskazati rashod uredskog materijala, ali da nije prikladno iskazati obvezu prema dobavljaču jer je datum računa u 2020. godini. Tada se iskazuje ras-hod i obračunani rashodi koji nisu bili fakturirani.

9 Primjer:Komunalno društvo dostavilo je račun za potroš-

nju vode. Obračunsko razdoblje je 15. prosinac – 31. prosinac 2018. godine; svota računa je 800,00 kn; ra-čun je izdan 5. siječnja 2019. godine.

9 Knjiženje 23. Odgođeno plaćanje rashoda

2019.



1. Opskrba pitkom vodom 42540 800,00 Obračunani rashodi koji nisu bili

fakturirani 29110 800,00 Za zaračunanu potrošnju vode u 2019.

2020.



1. Obračunani rashodi koji nisu bili fakturirani 29110 800,00

Obračunani rashodi koji nisu bili fakturirani 29111 800,00

Za prijenos – donos između godina

2. Obračunani rashodi koji nisu bili fakturirani 29111 800,00

Obveze prema dobavljačima 24250 800,00

Za primljeni račun


Objašnjenje:U praksi se u ovoj okolnosti ne koriste računi pod-

skupine 29, nego se odmah odobrava račun dobavlja-ča u skupini računa 24.

Smatramo da to nije bitan otklon koji bi utjecao na pouzdanost financijskih izvješta-ja. Poteškoće mogu nastati u usklađenu obvezu / po-traživanja između kupca / dobavljača.

Pri korištenju te podskupine računa mora se pri-paziti na usklađenje računa. Pogrešno stanje tih računa upućuje na sigurnu pogrešku u rashodima – ili su izostali ili su višestruko iskazani. Stoga smo, radi lakšeg usklađenja, otvorili analitičke račune s obzirom na godinu u kojoj su izvorno podatci na potražnoj strani knjiženi (tekuća godina, prethodna godina).

U odjeljku 2922 – Odgođeno priznavanje prihoda iskazat će se svakako primljena na dar dugotrajna nefinancijska imovina koja se amortizira ili novac za njezinu kupnju te primljena donacija (darovi) povezani s izvršavanjem ugovornih programa (pro-jekata i aktivnosti). Ti odgođeni prihodi uključivat će se u prihode razdoblja nastankom rashoda koji su povezani s nabavama za koje je primljen dar (amor-tizacija, za dugotrajnu nefinancijsku imovinu od-nosno ostale vrste rashoda koje se financiraju iz tih darova).

Računovodstveni propisi nisu odredili sadržaj pojma programa, odnosno projekata i aktivnosti. U tumačenju tih pojmova moglo bi pomoći tumačenje tih pojmova u proračunskom sustavu.

Tako bi se prema odredbama Zakona o prora-čunu programom mogao smatrati skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkog cilja. Projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdatci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom, dok aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdatci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom.

Brojevi oznaka AOP u nastavku odnose se na Izvještaj o prihodima i rashodima iz Obrasca PR-RAS-NPF.

3 PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041) AOP 001

Koja su obilježja prihoda od prodaje (dobra i/ili usluga), što su u računovodstvenom smislu čla-narine, koji se prihodi mogu svrstati u prihode po posebnim propisima, iskazuju li se uvijek primitak dara prihodom izvještajnog razdoblja, koje je obi-lježje prihoda koji se ostvare od povezanih neprofit-nih organizacijama?

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga (AOP 003+004) AOP 002

Smatramo da bi se tu trebali uključiti i prihodi od prodaje proizvoda ako neprofitna organizacija pro-izvodi proizvode. Naime, računovodstveni propisi ne objašnjavaju što se prema njima smatra robom.

Pojam robe izravno nije uredio ni poseban zakon koji uređuje trgovinu, Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. – 98/19.). Naime, smatramo da je bit priho-da koji se tu iskazuje prodaja, odnosno da su stvari, bez obzira na to je li riječ o stvari koja ima obilježje robe ili proizvoda, namijenjene prodaji.

Tu bi se mogli iskazivati i prihodi od prodaje ras-hodovane nefinancijske imovine, i to: dugotrajne imovine i sitnog inventara. No, ako je riječ o priho-dima od prodaje dugotrajne imovine i sitnog inven-tara koji nisu rashodovani, smatramo da bi ih treba-lo iskazivati u podskupini računa 342 – Prihodi od nefinancijske imovine (sitni inventar) odnosno 362 – Prihodi od prodaje dugotrajne imovine. Naime, imo-vina koju se rashoduje dobiva obilježje imovine koju se prema biti može prodati. Sve dok ta nefinancijska imovina nije rashodovana, ona je, prema svojoj biti, namijenjena za drukčiji uporabu.

S obzirom na to da se uz sponzoriranje veže pro-tučinidba, ako je ona povezana s uslugama (npr. reklamiranje), u toj skupini se računa može otvoriti poseban račun za prihode od sponzoriranja. No, ako je protučinidba povezana sa stvarima (robom, pro-izvodima), tada bi se posebni prihodi mogli otvoriti u odjeljku 3111.

9 Primjer:Neprofitna organizacija sklopila je s trgovačkim

društvom ugovor o sponzoriranju. Ugovoreno je da će ona u svojim prostorijama izvjesiti logotip trgovačkog društva. Svota koja se naplatila sponzorstvom iznosi 4.600,00 kn.

Neprofitna organizacija izvijestila je društvo o tome da je izvjesila logotip.

9 Knjiženje 24. Prihodi od sponzoriranja



1. Potraživanja od kupaca 16110 4.600,00 Prihodi od usluga 3112 4.600,00

Za izvješen logotip

Objašnjenje:Dakle, za iskazivanje prihoda nije bitno što račun

nije izdan jer račun nije jedini dokument koji odra-žava vjerodostojno poslovnu promjenu. Bitno je da je činidba nastala, logotip je izvješen, o čemu bi trebao postojati dokaz. No, upozoravaju se neprofitne orga-nizacije da su obvezne izdati račun za pruženu uslu-gu s obzirom na to da su „mali“ porezni obveznici. Sastavnice tog računa neće biti uređene Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, nego Općim pore-znim zakonom.

Sastavnice tog računa su prema odredbi čl. 63. Općega poreznog zakona sljedeće:

1. broj i nadnevak izdavanja2. ime (naziv), adresa i osobni identifikacijski broj

poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge te naznaka mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prosto-ra, prodavaonice i sl.)

3. količina i uobičajeni trgovački naziv isporuče-nih dobara te vrsta i količina obavljenih usluga

4. ukupna svota naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.


Te se račune u tom Zakonu naziva računima za gotovinski promet.

K tome, ako se isporučuju dobra ili usluge koje se naplaćuju gotovinom, taj promet moraju iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem na-platnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. S obzirom na činjenicu da neki mali porezni obvezni-ci iz sustava poreza na dodanu vrijednost nisu obve-znici poreza na dobitak, u praksi će to biti tzv. para-gon blokovi te blagajnički ili odgovarajući izvještaji.

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa (AOP 006+007) AOP 005

Računovodstveni propisi odredili su sadržaj poj-ma članarine (odjeljak 3211). Članarinom se prema računovodstvenim propisima smatraju prihodi koji se ostvaruju od kontinuiranih uplata članova ne-profitne organizacije. Osim obilježja kontinuiteta, da bi se prihod smatrao prihodom od članarina, što je članarina trebalo bi urediti aktima neprofitne or-ganizacije koja se financira iz tih izvora.

No, porezni propisi samostalno određuju sadržaj pojma članarine. Stoga za porezne potrebe nije od-lučujuće imenovanje nekih davanja članarinom ako ona njemu sadržajno ne odgovaraju.

Članarine se prema računovodstvenim propisi-ma smatraju nerecipročnim prihodima. Kao nere-cipročni prihodi izrijekom se ne navode članski do-prinosi. U praksi se članskim doprinosima nazivaju i naknade troškova koji se za pojedine aktivnosti naplaćuju od članova neprofitne organizacije, npr. nadoknada troškova u vezi s obrazovanjem koje je organizirala neprofitna organizacija samo za potre-be svojih članova.

33 Prihodi po posebnim propisima (AOP 009+010) AOP 008

Prihodi prema posebnim propisima iz proračuna (odjeljak 3311) jesu prihodi koje neprofitne organi-zacije ostvaruju prema zakonima i drugim propisi-ma iz državnog proračuna i proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Dakle, riječ je o javnom novcu čiji su rashodi planirani u proračunima države, odnosno gradova, općina i županija, a obveza njihova planiranja u tim prora-čunima utemeljena je na nekim zakonima i drugim propisima.

Načelno se za tu skupinu prihoda ne bi trebala iskazivati potraživanja.

Računovodstveni propisi ne objašnjavaju pojam povezanosti, no upućuju na povezanost osnivačkim odnosno drugim općim aktom. Oni ne uređuju ni koji se akti smatraju općim aktima.

Smatramo da kada posebni propisi uređuju koje se organizacije smatraju povezanim neprofitnim organizacijama, nema prijepora o povezanosti (pri-mjerice, propisi iz područja tehničke kulture, spor-ta i sl.). Prema tim propisima određuju se i njihove razine, odnosno koja organizacija udružuje koje organizacije. Ona organizacija u koju su udružene druge organizacije može se smatrati organizacijom više razine.

35 Prihodi od donacija (AOP 025+030+033+036+037) AOP 024

Skupina računa 35 je skupina nerecipročnih pri-hoda. Stoga se dobivene donacije, s obzirom na to da pripadaju toj skupini računa, odobravaju prihodi-ma onda kada su raspoloživi – naplaćeni. Donacije, prema odredbama Pravilnika o neprofitnom računo-vodstvu, obuhvaćaju novac i drugu imovinu koju se bez obveze vraćanja ili protučinidbe dobije iz izvora razvrstanih u skladu s Računskim planom neprofit-nog računovodstva.

Da bi neki posao dobio obilježje darivanja (dona-cije), mora biti jasno iz međusobnih odnosa između darovatelja i obdarenika. Naime, darovanje je ime-novani ugovor iz Zakona o obveznim odnosima. On ne mora biti, osim ako je predmet darovanja ne-kretnina, u pisanom obliku. No, iz poslovne doku-mentacije mora biti razvidna volja obiju ugovornih strana (npr. zamolba i odluka, pisani ugovor o da-rovanju i sl.).

Za darovanja se ne može iskazivati potraživanje jer nisu ispunjene temeljne pretpostavke za iskazi-vanje imovine (potraživanja) prije nego što se ras-polaže primitkom.

Od toga osnovnog načela iskazivanja donacija, iznimka je primljena donacije za ili u obliku dugo-trajne nefinancijske imovine koja se amortizira te ona koja je primljena za provedbu projekata i aktiv-nosti stoga što se tada oni odgađaju odobravanjem računa skupine 29.

Krajem 2018. godine u računski plan uvedeni su računi koji se odnose na prihode koje neprofitne or-ganizacije ostvare iz EU-ovih fondova. Pri tome su posebno izdvojeni oni koji bilježe izravno dobivena sredstva iz tih fondova (račun 3522) odnosno trgo-vačkih društava i ostalih pravnih osoba (račun 3532) od onih koji se dobiju posredno kroz proračunski sustav (računi 3513 i 3514).

Stoga, ako neprofitna organizacija primi sredstva iz EU-ovih fondova putem npr. nekog ministarstva, tada će koristiti račun 3513, a ako ih ostvari izravno iz posebnih programa EU-a, upotrijebit će račun 3522.

Upotreba tih računa za financijske izvještaje je za 2018. godinu bila preporuka putem odgovaraju-će upute što ju neprofitnim organizacijama upućuje Ministarstvo financija, stoga što se računovodstveni propis promijenio krajem 2018. godine, no njihova je upotreba za 2019. godinu obvezna.

37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija (AOP od 050 do 053) AOP 049

Skupina računa 37 ima dva zasebna odjeljka: 3711 – Tekući prihodi od povezanih neprofitnih or-ganizacija i 3712 – Kapitalni prihodi od povezanih neprofitnih organizacija. Te račune mogu u svojoj glavnoj knjizi imati samo neprofitne organizacije niže razine, dok su usporedni računi ovim računi-ma prihoda računi iz skupine 47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija. Dakle, ono što je kod neprofitne organizacije više razine iskazano na skupini 47, kod organizacije niže razine mora biti iskazano na računu skupine 37.

Ti se računi ne smiju rabiti kod nepovezanih ne-profitnih organizacija kao nekadašnji računi tran-


sfera sredstava. Ti se računi ne bi smjeli rabiti ni za druge odnose između povezanih neprofitnih orga-nizacija. Primjerice, ako organizacija više razine nije obvezna za neke potrebe financirati organizaci-ju niže razine, a ona ima interes to učiniti, primitak tih sredstava trebao bi se iskazati, ako je riječ o da

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA …POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB -...

Documents

Transcript of POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA …POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB -...