Poštarina pJa ·. na n go

Izlazi sv·a k g petka vercr.

POJEDINI BROJ l DIX.

l

Glas demokrata sje•erne Dalmacije. Protlbrojba: gotl_i; uj D. !O polu"'o tl. :!0.

O~lnsi po

v

God. 2. Sibenik 6. januara 1922.

"'

i Za ralVita~ • l budućnost Sibenika .

Sibenik je priroda obdarila,

kao malo koji grad u svijetu.

Postavljen je na ušću gdje se

Krka ·. slijeva u· more i· širi u

veliko Prokljansko jezero, ko­

je dubinom i položajem, pa

zaštićen od svih vjetrova, stva­

ra za Šibenik jednu od naj­

podesnijih luka ne saina na

Jadranu, vec i drugovdje. Ši­

benska je luka takova, da

pruža zgodna zakloništa svim

vrstama brodova i parobroda.

,Sa strateške strane, šibensko

je otočje od Mortera do Plan­

ke zamjerna prirodna obrana,

da se može takmačiti sa ko­

jom mu drago engleskom .}u­

kom.

No Šibenik se ne ističe sa­

mo svojom lukom. U nepo­

srednoj blizini, samih 10 km.

daleko, nahoqe se velebni

slapovi ~ke, kojima nema

premca u Evropi. Znameni­

tost tih slapova nijesu samo

predmet turističkog: zanimanja,

već pravo njihovo iskorišćenje,

~oji bi irpalo pridonijeti ne­

procijenji~e blagodati gradu i

okolici. Nažalost, u tQm se

pravcu dodanas malo učin,ilo,

FELJTON.

.Koncerat pianistice g.ce O l g e

J a v o r i koncertne pjevačice g. ce

Livije Ivanovne Sigala

bio je nesumljivo jedan umjetnički

užitak. Već imena i djela, koja su na

programu bila a priori dokazuju

širu muzi~ku erudiciju obih umjet­

nica. Djela ruskih modernijih skla­

datelja kao Sk~abina, Hachmani­

nova, Skobelevskija i francuskih

impresionista Debussy-a i Bruneau-a

uz nacijonalnu romantičku rapre­

zentaciju Chopina, Dvaržakll, Brah­

msa i Liszta, stav.ljala ijU na umjet­

nice velike tehničke zahtjeve i

umjetničku interpretacij•.

Pianistica g.ca Javor je potpuna

virtuoskinja na klaviru; ona ima

svoj instrumenat u potpunoj vlasti

,u svim tehničkim problemim._, koje

'.j.oj djelo postavlja. Sa razumjeva-

nj~ modernog glazbenika izv~la

. e ~rAeno profinjene piese Skrja-

a električna centrala na Krki,

nije niti izdaleka ono što se

apsolutno mora preduzeti i

ostvariti. Iskorišćivanjem sla­

pova Krke, mogla bi se do­

biti snaga od najmanje 20.000

do 25.000 konjskih sila.

. Kakova bi to blagodat bila

za grad i okolicu pri uporabi

tako silne energije, suvišno j e

svako dokazivanje, a kao pri­

mjer uzimljemo Karlovac, koji

je u zadnje vrijeme postao

industrijskim središtem osobi­

te važnosti i to samo zato,

što je u blizini rijeke Korane,

koja ima mnogo manji pad

od onog rijeke Krke.

Jeftina i sigurna dobava

energije za pogon, temeli ie

svakog industrijalnog poduze­

• ća. To vidimo u svim napred­

nim zemljama, a to možemo

uočiti i pri onoj maloj koli­

čini energije sa Krke, koja se

razdava u industrijske svrhe

za pogon raznih motora u

gradu, te je Šibenik na tom

polju najindustrijalnije središ­

te u Dalmaciji, akoprem je

iskorišćivanje Krčinih slapova

tek u zametku.

bina, Debussy-a i Dvoržaka, dok

je njezina pianistička virtuoznost

potpuno iskočila u vratolomnoj

"Rapsodiji br. l~" od Liszta. I .kao pratilica pjevanja r.ila je uvi-

jek diskretna i muzički prilagodjena.

Ugodno iznenadjenje je bila ru7

ska pjevačica g.ca Sigala. Zvonki

alt sa krasnom punom dubinom,

jasna vokalizaciJa, pravilna tehnika

disanja i fraziranja; sve u najsa­

vršenijim formama iz milansk'e pje­

nčke ~kole. Uz tako bogati mate­

rijal i znanje pjevačica je prava

bogodana umjetnička dula i po­

java. Njezino savje::no predavanje pje­

vajući djela u originalnim jezicima

(kao što bi uvijek moralo da

bude!): ruski, francuski, njemački i

hrvatski, bilo je u syim nijansama

vjerni odraz ideje dotične kompo­

zicije. Dek je finese Debussy-a,

Bruneau-a izvela sa najsuptilnijim

pjevačkim frazama, u Lidarsky-evoj

pjesmi .Rusijo, tebe je snijeg po-

Industrija drva, koža, buha­

ča i drugih raznih industrija,

mogu se u nas ~azviti kao

malo gdje. Ali to su sve ma­

le industrije, a kakovu bi ve­

liku budućnost imao Šibenik

istom onda, kad bi se uz već

postojeće jake industrije kar­

bida, kalcijeva dušika, razvila

industrija aluminija, umjetnih

ugljena ild. itd.

Slapovi bi Krke davali do­

voljno energije, da S\! zavede i

električni pogon na svim luč­

kim namještajima. Time bi bio

osiguran dolazak i pristajanje

stranih parobroda, a kako

znamo, danas je u svijetu pr­

vi zahtjev, da se jedna luka

razvije tako1 da je brodovima

zajam ćeno Jo br o i brzo obav­

ljanje svih operacija iskrcava­

nja i ukrcavanja, ~to u veliko

upliviše i na cijenu prevoza.

Još jednu prednost ima Ši­

benik pred drugim lukama, a

to je, da u njemu ima potpu­

no otpravništvo ugljenokopa

na Siveriću. Parobrodi koji bi

dolazili iz Engleske ili Ame­

rike, mogli bi dobiti u Šibe­

niku potrebiti ugljen za po-

krio" dala je komadićak svoje oja­

đene duše nad tužnom domovinom;

vrhunac pak pjevačkog umjeća bio

je Schubert-ov "Eriku ni g", u kojem

je plastičkim pjevom likova oca,

djeteta i bauka dala jednu živo

djelujuću dramsku sli:m. Od naše

domaće literature na programu je

bila samo nato dna "Cr.no~orac

crnogorki", koju je vrsna umjet­

nica ispjevala uvjerljivo i toplo.

Žaleći što nas ova prrorazredna

umjetnica ostavlja, zahvalni smo

joj, da nam je dala jedno veče

glazbene umjetnosti, kakve je ri­

jetko čuti i u većim centrumima,

jer je g.ca Sigala kao koncertna

pjenčica jedna umjetnica od ran8a.

Posjet (valjda iz neznanja ili ne­

shvaćanja!) nije bio onaka\' kao

što je zasJužiYalo OTe ilazbeno

Teče. Ipak bi vrsnu umjet11·cu vrlo

rado još jednom čuli, osobito u

djelima STojih nliiih zemljaka

lluserkoa-a, GrječaninoTa, Rimsky­

:[orsakova i ostalib. J. ~otone.

Br. l.

vratak, a da ne budu prisi­

ljeni, da sobom dovlače nuž­

nu količinu ugljena. Nema sumnje, da je i Prok­

ljansko jezero veoma zgodno

mjesto za pridizanje velikog

brodogradilišta, koje bi imalo

da bude naše najveće podu­

zeće te vrsti , a i tu bi ener­

gija slapova Krke igrala .za­

mašitu ulogn. Izgradnja dakle jedne veli­

ke električne centrale na Krki

sa svim modernim stojevima i

sredstvima, osnivanje poduze­

ća za iskorišćenje ah.tminijeve .

rudače, veliko brodogradiliš­

no poduzeće na Prokljanu, to

su bitni uslovi o kojima zavi­

si sudbina i budučnost Sibe­

nika, ne zanemarujući ni da­

našnje male industrije, kojima

se u svakom slučaju mora o­

sigurati jeftina energija, jer i

te induslrijske grane zn.:1tno

promiču opću privredu. Šibenik ima. da suodluči u

svim vo~ećim gospodarskim

pitanjima na Jadranu. Poje­

dinci su zato premalo jaki,

pak je vrijeme da se ljudi

počnu okupljati i da zajed­

nički istupe i porade za za­

jedničko dobro. Hoće se sa­

mo poduzetnosti i ustrajnosti,

hoće se uma, srca i rodoljub­

nog osjećaja, pa SJaJm uspJeSt

za razvoj i budućnost Sibe­

nika ne će uzmanjkati.

"Oemnrnt" u ID~ini 1~~~. Vjeran SVOJOJ programnoJ

nJect, naš će list i u godini

1922. zastupati čist i otvoren

pravac. Poradit će osobito na

promicanju gospodarskih, pri­

vrednih i prosvjetnih pitanja,

u primorskim i zagorskim kra­

jevima sjeverne Dalmacije. Pod­

vrgavat će pod svoj kritički

nož sve što je nevaljalo. Radit

će da se naši redovi što uže

i iskrenije priljube. Ne će do­

puštati, da se razvije sustav

vjerskih i plemenskih interesa,

nego stvaranje jedinstvenih in­

teresa, jedinstvenog jugosla­

venskoi naroda. To nas je

vodilo dosad , to i odsad o­staje naše vj erovanj . Ne pi· tajući z :eme ni za . vje~u , svom ć I o snagom . jurnuti na sve one, koji bi htjeli da na· ~uše narodno i državno jedin~ tvo , t unašaju zulum l nav

narodni živ~·t. M'i s'mo Jugo· sl~veni, mi to ostajemo i bra· nit ćemo o naše uvjerenje neustrašivo i otvoreno, pa ma· br se uhvatili 'u koštac bilo s kime. Nije nam svrh'a da povedemo mase, već nastoja· nje da odgojimo i izgradimo narodnu dušu u jugoslaven· skom i državotvornom smjeru. T o je i cilj demokratske str art­ke, a to je i cilj našeg lista.

Drski istup Italije. N~ 'potiqaj predsjedo~ka Amerike

t· )lu·din111., vije.ćala je u Va.­imaton.u konferencija za rči ? Ottl­t.a*.

l mi pozdravljamo pokr :t zll ra­z~ruž.:Oje , jer militnristićko ždri­~~lo tr~ei o!Jronl~e note, kt:1ja 'bi se merle upotrebili u pfidizahje "lar odn og blagostanj9.

Na Jronferendji u Vdinitonu, UJ.Iija, ,jo ir4avlla, da bi ona razo­cnt;,r.,l~ , :-. ii n~ m ot Et radi Ju(lo~ la-

Pamti, Sibeočanine , da je prn 'Bozić, sto ~a dočeka u svojoj slo·· hodnoJ državi, htio netko u krvi i požaru da O!tjlpa! Pamti , da ne bija~~ tvoje razboritosti , tvoje tre­nenosti, tvojeg rod~ljubnoa pre­ga~ao'ja i lvoje velike duae, koja ćuva svoju snagu za veća dje\a nedovr§enocra. otkupljenja, da bi totine tvojih života bila pokosila.

smrt na dan tvoga obiteljskog ve­selja, na dan Božića! Ti ~krinu zu­biroa, diže tvoju junačku desnicu i htjede goloruk da stupiš pt;ed ždri­jelo topa, pred tanad stroj'n.ih ' pu­~aka da pokažeš onome nekome, da su za te i topovi i strojne pu­Ake - igračke, kada se rad! o do­stojanstvu ljudskom, o povredi tvojeg čovječjega dostojanstva, o tvojoj ljubavi prema tvojem dičnom rradu, tvojoj državi .Jugoslavi ji. u tome kobnom času, pristupi k tebi, tvoj dob . i (lenij , koji te opomenu

~ Sibenćanine ville vrijedi tvoj ži­vot, koj i si posvetio tvojoj Jugo­slaviji , nego svi njihovi krsta~ i 1

drednu ti; vi!le vrijedi tvoja rodo­ljubna duša, tvo~e junačko srce, ne~o nj1hov vjeCni Rim . Čuvaj tu osvetnu dušu, čuvaj tvoj dragocjeni život za onaj ćas, kada te domo ­vina pozove! A eada prezirnim pogled om pokaži, da prezire nje· govu ilu, a nada sve, da p rezire§ njegovu podlu , đavolsku namjeru, kojom htjede, da tebe goloruka i ~ zove, da moze u te - kao u

vije. jer da joj ugrožava položaj. Pa da _to nije perftdno i drzo­

vito!

Kao da smo mi ~to Italiji nd­nyeli, kao da nije baš ona koja je pogazila velika načela sameodre­

enja, pri ćr.mu je oko GOO hiljada na~ braće sta\rila pod svoj e osva~ ·a l ačke okove. Douu~~ Italiji imponuje na~a

vojska, koja je gla v ni stu~ naše držav~. I upravo la vojska smeta Italiji, da proširi svoje sape, da nas ~rabi iospodarski i politički.

- Mi nijesmo narod, da hle­pimo ia tuđim, a nijesmo po sYo­joj dern'okr'atskoj biti niti prijatelji militarizma, i prvi ćemo lla .zbacimo na ubojna orutja, ali tek onda kad lllllll ne bude itloiena ~loboda i ~konomski ranilak.

Drski istup Italije, a m1 JU u vim krajeYima debro poznajemo,

j~r srno lek:tiaili ~u njihoT svirepi r~žim, morao bi da ni• svih oz­bi~no zamieli, hko je nuždan Zl\­

j~tdničk.i rad za iz1rađinnjt i oču­noje na/le drtave. Pa kao ilo je ~ o dobro ~hvalila Oiromna većina

'oasega naroda. fa~o bi morali i vi nehajnici da islava bt·ataku i

iskrenu potpora, da uzmoin• nallla država, nije~ma noje auaJ•, da "leda mirno u bolju budućnost,

. premna u ivakom čuu 7a odbra­nu noje nezavianoati, slobode l cl•­IoliupJtos'ti od zaYojenčk:ih te~nja

a s koje trane one dolaze.

kakovu zvij er - pucati i tvoj \l'l'ad ru~iti!"

I ti si, ibenčanina, ugrizao zu­b ima u svoje plemenito srce! Svla­dao si samoga sebe, da pobjedi~

sotonsku namjeru! Svladao si sa­m oga sebe, da postaneš jači! Ostani takov: miran, dostojanstven, velik u svojoj velikoj mržnji; velik, do-tajanstven, miran u srom velikom

preziru; zanosan, spravan, poletan za čas, kada se . prepuni gorka Ča§a i kada te pozove domovina da prsi a prsi poka~eš, kako si potomak Zrinjskih i Obilića, kako pjevajući ideš na Kosovo na Grohničko polje !

A vi , koji bili da bili, zvali se kairo hoćete, pamtile da u Jugosla­viji ima tri milijuna zavjerebih, za­kletih duša, koje su pripravne gi­nuti za Ju~oslaviju; pamtite: iz­medu trinaest milijuna Jugoslavena nema ni jednoaa, koji vas ne pre­zire i ne mrzi radi vaše neiskre­nosti , vjerolomstva, podmuklosti i ustavnog nm rada, da srušite

našu državu i našu narodnost. To pamtite!

T i po~teni, svijesni rodoljube, Sibenčanine, pamti i ne zaboravi 'nikada Božića god. 1921. Nevina je krv potekla! Neka strepi onaj, tko hoće da se igra našim ponosom, našim dostojanstvom, našim ustrp­ljenjem i - našom krvlju!

Memento!

Cjelokupna naša šlampa i javno mneryje, pa i s trani listovi bave P.

još uvijek sram otnim, n eviđenim i nečuvenim postupkom taliJansk e voj ~ ll i njihova konsnla u · ibeni­ku. O;; im već p ri općeni h brzojav­nib pros,·j da, l lp ravljt~ ni u. Mini­star ko m avj~ lu i ovi :

P ou zd anjem ci; lo p u ća o stve ' i­beni ·a ćek mj ere i odredbe oaš1 b vlasti . koj ima ćr grad dob it i zaslu­ženo zadovolj tvo radi provokacija Talijana.

redni t'·o "Demokratu ~ D.r M rd i n i

Odvjetnička kou1 ora u : ib eniku pridružuje se pro Yjedu c ijl'log pu­čanstva protiv na ilnog po!>tupka talijanske ratne lađ e , uvjerenjem đa će čast grada biti zasti(lena uspjea­no od na~ih vlast i.

Presjednik O.r S m o l € i e.

Odstranjenje tuđinskih laila iz nallih luka, mote jedino uspostavi­ti inir u ua~em životu, kako to de· bzuje proYobcija Talijana na dan Bo~iću.

Demokralska orr:anizacija ·Presjednik

D.r S m o l e i l:. Na9a j~ općina primila ove br-

zojuke: . Na velikom flarodnom zboru va­

r~ i Nik§ić okru~a održavan danas u Nikšiću zbog zločihačkog napada talijanske bande na va~u varo!! i na drago nam građanstvo a Sibe­niku, ceo naš narod jednddQlno je osudio ovaj barbarski napad i po­sle saslušanja govornika, donio je ovo rezoluciju : Pozdravljamo svo­ju braću u Šibeniku kao cijelu Dalmaciju odavajući im svoje priz­nanje kao velikim borcima za na­cijonalnu slobodu i ujedinjenje. Isto tako pozdravljamo neoslobogjen u braću, koja se nalaze u ropskim lancima i poručujemo im da su braća iz Crneaore uvijek gotova da s ~jima podele svako zlo i dobro. Traže energično od kraljevske vla­de u Beo~radu da odmah preduz­me sve mere, koje bi onemogućile

daljnji boravak talijanskih ladja · na naAem primorju kao i to da se tane aa put svim tajnim rovanji­

ma Italije protiv nnše Kraljevine. Kraljevinska viada u slućaju potre­be ima računati ne samo na one sinove Crnegore, Jroji su u katleru već i na ceo naš narod, koji je svc~stan da je Italija i z v or svih

na.Sih nesloga. <Jrbogorski narod kao i uvijek gotov je i danas "da:se trhuje za 11acionaloe ideale j· slo­bodu svoJ e braće u kraljevini i za

ne koj.i čekaju slobodu od nas.

Pred~ednii zbora C a"rilo Cernović

ad To~ at ekt•e tar ,J e f.l o N i k olić Nik!ie

2 januara 1~2 l! .

Građanstvo Korculc ogorčeno

zLog provokacija podlog latina ~­Ije pis!4enu re oluciju . driavnoj Vladi traicći energićnf! korake za ostranjenje b .jnih jedinica •. OAtrimo noževe. šl.edimo naqoje, priprema­juf-, osvetu !

Juio. lavensk:a napredna Na­cionatna Omladina.

k JagellaY~DSb •••mt­sb atrub. i.

·-.;esnJ. ••'ort . stnnk~. Prama. članku 28 . . nue slrankt,

u mj~:secu sijećnjn imaju se 11&­

natl mjesni JOdienji zborovi strailte. Na zborove imadu pruo da dođo svi elan~vi strai!ke iz mjesta u ko­jemu je odbor, te ~rie ove po­slove : ~iranje mj~nnr odliera, precledttvanje <:ljelor nda proAle iOdinc, određivanje mjesečne čla­narine i biranje t.lelegata za kotar­ski odbor ' stranke.. Dnevni ' red zbora, ju~ja file svitn ćlanoTima 8 . dana prije. Zapisnik zbora valja napisati u tri primjerka. Jedan o­staje za mjesno orii;i.ni-zaciju, dmii' ie !alje ktftarskem zboru, • a trećb •e 'primjm-ai itaa poslati pokrajin-1:ikof orranitaciji 11 Demokral stran­te• u Splitu. Pozivamo an mje­sne odbore stranke, da betuvjetne> tečajem •mjeseca januara l9!! sar zovu i odrze ~boro·n stranke aa gore n~ndenim "dnevnim ređeno. U mjestima, ' 1dje joS" nije prondeoa oreaaizacija naše strlnke; nek• se čim prije osnuje. Na dobroj i lm-­atoj o,ranizaciji, - poeiva soap stranke.

Demokratska iaban. - Gluni odbor "Demokratske stranke"~ pri· općuje nam, da je poslanički klub· i 1lavni odbor nale stranb odlučio, da se na 1' veljače ov. ,.,d. pri­redi "Demokratska zab•va u po svim mjestima naAe kraljfiine. -Uvjereni -smo, da ćo se ne olAe mjesne organizacije odanati, a aa­Se će uredoiQtvo svima danti nut­ne upute i objasnjenja ukoliko bu­·de nuino.

G~ADSKE ·VIJESTI Sretan Dožić, ~elimo nim našim

čita teljima i prijateljima srpsko -pravosla ne vjere !

Silve t rovo, proslavljeno je u našem ~WH{u oso bito vesdo i zaba­vno. Izvanred no u pjcl a zabava razv1la se u "Državnom Domu •. Priređena je od Sokol kog drušlva, pa kao i svaka sokolska zabava okupila je mnogobrojno svijeta. I bilo je pjevanja i zgodne šal~,

\ zatim se · razvio ples, ·lcoji · je potraju do zore. Rune kupine omladinaca pjevahu borbene duo­tije, bu~ne koračni •e, zanosne himne i ratničke budnice. Kad ~e na ponbći zaćas ·urasilo svijetlo, nasta radosno čestitanje- l klicanje po svim dvoranama. h;pjevane su narodno himne, pa se klicalo 1ugoslaviji, Kralju Aleksandru, na!oj

vojci i ratn~j mornarici. Zahvalju.

.•

/

dafo­aoosne (ld 5e

rfijeUo, ~li~je lllle S1l kJicaJO

0, 11a.~Qi bf~ja•

•• :l l

juti požrtvovnoR!j1 QPrp.v,e Sokol­skog dru~va, Silvestrovo je prove­deno, da nije moglo boljt!. Ako te nova godiDfl biti; t~o vesela, kao zadnji dan 1921., o nei a je d'obro Ito smo prošlih 12 mjeseci sretno preturili.

Skautt. U ponedjeljak stiglo je u nali grad vlakom iz Splita, 40 trednjo~kolaca .Jugoslaveuskog če­taičkolr kola Polet•. bijahu duće­kani od profesora mjesnih girona­lija. Poito su raziJledali znameni­teati pada, popodne irenu!e ptro­.lrodom za Si..rw,~i.n, od,,l, su iAii pjeliee na Viso~ac, pa u Drni~,

utim se telje,nicolll vr~taju u Split. Prate ih l(.da profesvri : Batbetti, 1UJtinijanovit i Margetić.

Na proluku. Nar. poslanik D.r An4•1hs~~tl'Jt, bio je u utorak na proluku za 8eorrad.

Lliaa vijest. Posnati muzičar

l· Jakov Gotovac stirao je u nil~ arad, i no je započeo da 'fje!ba pjevani zbor Sokolsko1 društva, ·koje namjerava da .priredi veliki alazbeDi koncerat u najskorije ni~me. NaA Sokol daleko od dnef­JM poMike, uzaaja n~u 9mla«tinu ranij~u~i ataro Sokolsko resio : "U misli domovina, a u srcu pdva­tnoat.-.

Za p rm pocbaoi'Jlieo. l J daoipta ·knavo1 i uzbuđenoc obzorja, kad .•• jol uvijek u utoj hsci upere­"'li ·topovi. tuđih ratnih lađa proti nama, nala 1e najbolja i naJ>eća

11&dulica, n&Ja -voj•ka i ratna ·•omarica. Sretnu je :r:amisao pota­~-bula ~prava Sok. Društva, kad je

l je u -.Silvestrovo sakupljala ~a JJrTU adu podmornicu. I sai11ta . eru se. je tomu odazvao, p~k se -.Uupiladijepa svotica u tu svrhu. Ta akc;ija provest će se dilj~ Juroslavije, da se bahatom tuđmu

, pokaže nala svijest i snaga, da jednom odva!Do zakoračimo ona­mo 1dje pla~u i stenju naši najbo­lji aiaovi u očekivanju oslobodite-

. lja.

· Pnl aaljts. U srijedu izjutra prlile su ·~ijeme pah~ ljice u nuem lf&du i to je potrajalo de 1 O sati p.rije podne. Zemlja je bila Tlažna, a nije padao gusti snijet, pa su -mije2ne pahuljice brzo ideznle.

1 Za iamjenu novlaniea. UdrUže­.nje tr~rovaca, indushijalaca i obrt­Dika za sjevernu Dalmaciju, otpo­slalo je ove brzojavke;

' Presjedniku Ministarstva Pašiću B e ogra d.

Udruženje Trgovaca, Industrija­Iaea i obrtnika za sjevernu Dalma­elju prosYjeduje protiv nepravedne izmjene iznosa preko sto hiljada truna te pita , da se primjeni ista relacija 2a sve jznose kako je pro­vedeno u ostalim krajevima. Ujed­no pita da budu priznate bez iz­nimke sve prikazane novč'anice jer od pučanstva primljene u dobroj vjeri. Moli da se brzojavno dadu P9lr~bite upute glavnoj komisiji Split, e ria se utiša opravdano ne­zadovoljstvo svih slojeva pučanstva radi nepravedne izmj ne.

Miuislarstvu financija Generalni in~pek.lora l

1;3 e o, gr a, d U dru t enje Tr~ov.aca (od~strija­

laca i obrtnika za sjcv1~rn~ Dalma­c;ju pros>jeduje pro liv n~pra'vedne izmjene iznosa preko sto ~i Lj ada

kruna tc pita da se pr mjent ts relacija za sve iznose kako prove­dene u ostalim krajevima. Ujedno pita da budu priznate bez iznimk sve prikazane novčanice jer od pu­čanstva primlj~ne u dobroj vjerL Moli da se brzojavno da~e p~tre­

bite upule glavnoj komisiji Split e da s~ utiša opravdano nezadoTolj­stvo SVlh slOjeva pučanstva radi nepravedne izmjene.

Ministru D.ru Krsteiju Heoirad.

~olimo svakako posredovati i uznastojati da izmjena novčaaica

bude primljena relacija za ne iz­n.~se jednako tako, da i za svote preko stotinu hiljada truna bude .i&mjenjeno jedB,D za četiri kako provedeno u ostalim krajevima. -o~obito molimo poradite da budu priznate bez iznimke sve prikaza· ne novčanice, jer od pučanstva pri­mljene u dobroj vjeri. Da se utiša opravdan~ nezadovoljstvo svih slo­jeva opčan.slva radi nepravedne iz­

: mjene, ~elija ~e brzojavno da4upp-trebite upute ~lavnoj komisiji Split.

, Da upotpunimo. Svečana aka­demija priređena u p~čast i· Mini­stru vjera D.r Iva~m Krstelju, bila jt~ ;min narodu manifestacija, bio je to protestni zbor udi božienih krvaV:ih darađaja, koje . nam je dn;o1:iti tq~n prouzJ:9ko.vio. Po:­drav opć. ~pr. ,D..r Rafnića i odgovor l · Minifltr'a, 1 , bij~ltu upra.,. najoAlriji prosvjed . proti nerpirnom i halapljivom prekomorelcom susje­du, a podjedno učvršćenje i nepo­kolebljivo osjećanje za Jucoslaviju, jer smo za nju i s njom umireno. Na svečanoj se akademiji sakupilo preko 14 hiljada Kr. za ,.Iur. Ma­ticu"' , za tu narodno obrambenu ustanovu, kojoj je svrha da o1ujeti pakosne osnove tuđina. I zato je nutojanje općine, prijatelja i ~ton­teija i· Ministra D.r ~rsteija, koje-:. mu je u počast priređena akade­mija, bila čisto rodoljubno A!elo

spadaju u pasil'Ot! obzirom na prehranu , molimo da se ćim prije doznače odglasane novčane pripo­moći od '1aše •lade aa Ćve najsi­roma~dij" kr~jeT~ u dtžui.

t/ Tre~11.·mo n~nw ' m.ornarieu. Skor ,l: i avo n11&e oo7irulvo, oso bi­to ono u Dalmaciji donosi stvarne i optirntt čLanke . zagovarajuri, da :>ll ćim prije t gradi jaka ralna mo rnarica, ~a odbranu naše obale, 'fe~• $El apelu i naš list pridru­žuje. Svaka želva u tu svrhu biti će nam samo na koris( i ugled, jer j~ t:!~a narodna buduenost usko Tezana •~ Jadranom za kojim ne­nemirni susjl"đ neprestano hlepi.

Latioitlna po erhama. U na­rodnoj smo državi i svugdj~ mo­ramo' isticati naaa narodna obilje­žja, pa tak~ 1e moramo poslužiti i oaJim jezikom n crkvi. Ukoliko 1e ae kosi st crbenim propisima, dtt~ni amo da u crkvi rabimo ntš jezik u svakoj prirodi. Za božićih

ltlarđa.ua po n&kojia 11 crkvama pjenlo latinski. !Ho se moža i u nallcm jeziku. Steglo n11s j tt u sreu i duai, pri pomisli da time po~ro­

dujemo onoj politici, koju tuđin­

sk .. usidnme lađe podržanju u oTim kraj(nima, pa ćak i pucanjttm na mirno 1rađwstfo. Rodoljubni zbur u Docu sa.stuljen od omla­dine, keja radi i oajeća samo juro· slanru~ki, bio je tAkođer uv .. den od nei.o~re , pa _!ali Ito je na novu 10diDU pjevao U crkvi latinskf.

All omladin :~. ne će dalje nuje-, ' -

dati Dobro čini i ev-ala joj !

Rađi poma.njkanja ngljena obu­~tavlj ena je privremeno pru1a Bakar -Kotor B parobroda Maroša tak:o da oema. parobroda u subotu 7 .~5 iz Bakra , a utorak 16.30 za Bakar . Ui. Hrv. par. dr.

~vati ]UIDSiauen mora ~iti član

JUfi~SJHV. MHlltf ;;>

Za jediDstvo narečja i pisma u našoj llnjiževnosti.

PlJe A n te Š u p u k.

" ne izrabljivanje u stranačke svr- · he, niti kakovo r.aslijepijivanje•.

Premda se o pitanju narečja i pisma u nažoj književnosti, ukratko, G književnom jedinstvu mnogo ra­spravljalo i pisalo. ono ipak ostaje za das aktuelnim i vrlo važnim pi­tanjem. Još flOd. 191 3 poYeo je reč o tom pitanju Jovan Skerlić , koji se onda ubrajao u najaktivnije i najuvažnije srpske književnike. Ra­zume se samo sobom, da j e taj problem zanimao znatan deo knji­ževnika i jamih radnika, kako ćemo sad u glavnom videti.

T okalnl :toneeE'a.t. Zemljoradni­ćka štionica u Šibeniku, priređuje Te~eras u ., Drlavnom. Domu"' vo­kalni koneerat 1 pll'lSOIII1 da pYo­slavi zemljoradnički dao .•

UmrU a gndu. Na 31. l t . preminula je u bolnici Jerka Radie rođ. Gaćina iz Prim0llt~na, 11 3. l . preminula je Marija Siro tić ro đC!na

Pivac iz Sibenik&. U flrij edu j ~ preminula ćestita i dobra 11upruia i majka Marija Vidović rođ. Ć ipin u 59. godini života. Obite!jilll 'l izr• ­zujemo t alovanje.

Skupoća. l'{ova godina donij~la

nam je povilenje cijena. Tako je govedinu od 7 Din. pvskotma na 8 i 9 Din po kg, a lujemo da će i kruh poskupiti. Budući ovi krajni

T reba istaknuti pre svega , da su ni uvaženiji srpski književnici e­kavci ili su za ekav~linu. 0 fd c ćemo nabrojiti amo neka : l iileta Jak~ić , Svetislav tefanović, Milan Rakić, Veljko Petrović, Sima P an­dure vić i drugi pesnici. Isto je ta­ko i s pripovedač ima Borisavom Stankovi ć, Isidorom Sekuli ć, Mili-

com Janković , Veljkom Petrovit. Njima su se pridrnžili Milutin Ua­koković, Ivo \ piko, Veljko Milič&­vić. Dakle treba imati pre-t očim• činjenlr,u, da je srpski književni j&-

1

z1k eku(llina, jer se njome služe vi bolji i zaslužniji srpski knji žev­

nic i, a nema sumnje, da se knji­ževni jezik prosuđuje po njegovim literarnim reprezentantima. Osim u Srbiji bilo je književnika ekavaca u Bosni i Hercegovini još pre nero li je Skerlić potakao pitanje knji­ževnora jedinstva, a maoii su pak nakon toia dali svoj rias za eku­§tinu n. pr. Ćorofić, V. 1GluAae, V. Skarič, D. Pejanović.

Sto se tiče knjilnnib i jntilll radnika Hnata, koji su se zanimali za pilanje lmjitevnop jedinstn. uzdelit ćemo ih u tri crope. U prvu rrupu spadaju oni, ' koji $V

bili za ebvltinu bo n. pr. M. )l.,...

janović, J. Smodlaka, V. Čertoa l drurL U drulrU rrupa ubrajamo one# koji •e nisu mo1li tta konačno ocf.­lučfl u tom pitanju. To su Tea. delom konze"ativei i r.Jolozi Gli zanata. Prvj su protiv svake radi­kalne promene, a druai se opd 1111!

mo(lU da sprijateije s ćinjenico ... da jezik ima da flada rramatik­a ne rramitika njime, dru,UO re­ćima, d.:l ona nije nana, da OO.. đuje pranc jezika. Pako Tome Maretić i' Milan Re&etar ntjeeu u suAtini protiv ekn~tint. Oni • bili ?.a ta, da se pitanje kojite.­no~ra Jedinstva re$i laganim. pri­rodnim tokom.

Treba, govorili su oni, pu3titi vremenu, neka odluči, koje će narečj~, isto čno ili južno, da zavlada n~~ književnošću . Nek se bore jednlJ s drugim ; ono, koje pobedi uzeti ćemo za opći književni jezik.

Mile Starčević, Ivo Vojnovi~

upilo je branio ijekavlt.inn ku književno nasleđe vekih filolop. i i književ .ika Dani~ića, Vuk-a. Miklošića Gaja , Vraza Ivo Vojno­vić drži ijekavštinu · za precizniji, harmoničniji i literarniji oblik Gl ekavštine, kojoj, pi~e on, ne riđi

drugo nego jedino praktično8t.

Mile Starčević ističe, da je i a narodnoga stajališta i s rledilta stranke prava za ije b 'i§ tinu. Boje­ći se, da bl onaj dee Hrvata, koji b i poprimio ekavštinu, odbio oci. sebe ikavce Bunjevce, Šokce i. Hrvate izvan Banovine. Naposle­tku, piše un, uspomena na sla'fDW i milu starinu pred nam, da pr~­

kinimo s pro~lošć u , ne znajući. ~to nam donosi budućnost s to aovotarijom (miali ekavš tinu). Me­đutim , la se bojazan Mile Starče­

vića ne može opravdati, buduei da medu danim Hrvatima i~ do _ ar dio onih, koji govore ekn­ski, n. pr. među Hrvatima iz Se­verne Urvatske, m d' kajkavcima. Kad, dakl e, Hrvati kajkavci govo­re ekavski, nema nikakva razloga" da ekavski i ne pišu.

(Svr etak slijedi).

Vlastnlk l lzdnvntelj : DR. V. SMOLČIĆ Odgovorn i urednik : DR. ČEDOMIL Ml!. DINI.

Tvrdka utemeljena 1906. Tvrdka utemeljena 1906.

~JOSIP JAP~ONJA-ŠIBENIK a . ('j)~LM~(IJ~) ~~~~~~=----__:_ agenturni, komisionalni, · otpremnički i pomorski posao,

poveljeni trgovačko • pomorski meAetar Brzojavi: Agen tur '.)ADRONJA - Šibenik. . Telefon interurban br. 3.

Zastupstvo i skladište najboljih Ekspertnih tvrd ka i tvornica· sve Kolonijalne robe. p ":e­ničnog brašna boljeo· domaćeg Mlina kao i Mekinja, Rukuruza, Zobi td. Likera, Si­ropa, finih Vina i Šampanjca. Izravni uvoz iz Inozemstva: sira Parmižana i Ementhalera, 'te Estrata konserve pomidora, ~lor i adele Ruskog originatnog Caja Modre Galice ,i Sum­pora itd . . Sardine u ulj u i u bačvicama slane srdjele naj veće Dalm~tinske tvornice.

~ Karbid·. tvornice -- Jajce (Bosna) koji sadržaje 200-300 litara acetilena, mnogo k~n·isniji nego dalmatinski te prem c~ tomu mnogo jeftiniji · pri uporabi. Nadalje je čist i da je krasn·o jednolično svjetlo, bez kakvog neugodno · Uliris~. Petroulje u sanducima i ba­čvam·a izvrstno rafinir n . Doma( e R;1fine11je benzin i mineralo~ ulja svih vrsta najfinije ~~finirano, xigen n tehničke, medicin ke i znansb·euc svrhe, ki elina 7-a akumulatore.

Uzorci, ponude i razjašnjenja na zahtjev badava i franko. Prima se naručbe svakovrsnih pečata i tabla uz Tvorničke cijene.

ZH~lUP~l~~ lH IPfDIUI~Kf P~~l~~f U ~liM If ĆIM MJf~liMH CIJfl~fi SIIJUH. ; ·: ~ \OOOOOCXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXX:>OOOCI

Stigao nam je

ORIGINALNI GRčKI KAMHN ZA

. MLINOVE I MLINSKE INDUSTRIJE

NAJBOLJI l NAJPRIKLADHIJI

Rasprodaje:

~ Nikola Dragišić - Skradin

Gjuro Vojvodić - Knin ~ ....... , --· .

GJavno skladište kod

l '•

~:kltlt~:A:=*I****~*****I~)t.lbt***-" .e . ' . ,.

.: l =, 8BOif8~ = l ~ i Cavtat, Celje, Dubrov~ik, r. ~ B Ercegnovi, J elsa, K or č ul a, l Kotor, Kranj, Ljubljana, Ma- · H:

ribor, Metković, Sarajevo, A: ~ Split, Šibenik, Zagreb.

BEČ, TRST, OPATIJA,

BRAĆA MAKALE w ŠIDENIK ~

ZADAR, New-York: Frank

~:.ooooeEilfleOO:W:IeOOOE'lJ.I Sakser State Bank,

~~~~MI-)OOOGOOOC~