Posl Financ.

8/19/2019 Posl Financ.

1/572

1-1

VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE“BALTAZAR ADAM KRČELIĆ”

0

Dr. sc. Milan Vukičević, profesor visoke škole

POSLOVNE FIN NCIJE PODUZEĆ

SPECIJ LISTIČKI STRUČNI STUDIJ

“FIN NCIJSKI MEN DŽMENT”


2/572

1-2 SADRŽAJ UVOD: Pojam i predmet upravljanja financijama, Financijska funkcija poduzeća, Kategorijalni

aparat financija poduzeća, Financijska okolina poduzeća, Organizacijski oblici poduzeća, Investicijske odluke, Vremenska vrijednost novca.

OSNOVE VREDNOVANJA: Međuovisnost rizika i profitabilnosti, Rizik i neizvjesnost,Kvantifikacija i mjerenje rizika, Rizik portfolia, Vrijednost dionica, Vrijednost obveznica, Trošak kapitala.

BUDŽETIRANJE KAPITALA: Pravila budžetiranja kapitala, Metode analize investicijskihprojekata, Projekcije novčanih tokova, Izbor optimalnog projekta, Analiza osjetljivosti projekata.

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM: Upravljanje novcem i utrživim vrijednosnim papirima,Upravljanje potraživanjima, Upravljanje zalihama, Kratkoročni izvori financiranja.

DUGOROČNO FINANCIRANJE: Instrumenti dugoročnog financiranja, Investicijski zajmovi,

Leasing, Financiranje dionicama, Financiranje obveznicama, Problemi i dileme dugoročnog financiranja.

STRUKTURA KAPITALA: Poslovna i financijska poluga, Poslovni i financijski rizici, Optimalnastruktura kapitala.

FINANCIJSKA ANALIZA, PLANIRANJE I KONTROLA: Financijska analiza, Analiza financijskih

izvještaja, Financijsko predviđanje, Interni i eksterni rast poduzeća, Kriza, sanacija, stečaj ilikvidacija poduzeća.


3/572

1-3


UVOD

Pojam i predmet poslovnih financija1.

Dr. sc. Milan Vukičević, profesor visoke škole POSLOVNE FIN NCIJE PODUZEĆ


4/572

1-4 POJAM POSLOVNIH FINANCIJA PODUZEĆA

Znanstvena disciplina i praktična vještinaupravljanja novcem u poduzeću.

Dijele se na osnove i upravljanje poslovnim

financijama poduzeća (Financijski menadžment). Upravljanje poslovnim financijama poduzeća

naziva se financijskim menadžmentom.

Nazivaju se poslovnim zato što su vezane zaposlovne aktivnosti poduzeća i motivaciju dobiti.


5/572

1-5 PREDMET POSLOVNIH FINANICJA PODUZEĆA

Utvrđivanje, donošenje i provođenje optimalnihfinancijskih odluka na području financiranja,investiranja i upravljanja

tekućom imovinomtekućim obvezama

primjenjujući dobre prakse poslovnih financija, tj.

odgovarajuća načela, pravila, metode i tehnike


6/572

1-6OBJEKT UPRAVLJANJA FINANCIJAMA

PODUZEĆA(1) Glavni objekt upravljanja poslovnim financijama poduzeća je

DIONIČKO DRUŠTVO - legalni entitet odvojen od vlasnika društva,kojeg karakterizira:

tvrtka, pod kojom može posjedovati imovinu, tužiti i biti tuženo permanentnost poslovanja, odvojena od stalnosti vlasnika

kapital prezentiran u prenosivim dionicama limitira odgovornost vlasnika u visini uplaćenog dioničkogkapitala

ovlaštena uprava čija je vlast ograničena zakonom, osnivačkimaktima, internim aktima o upravljanju i voljom dioničara koji su ih

izabrali visoki troškovi osnivanja profit dioničkog društva je predmet oporezivanja (problem

dvostrukog oporezivanja)


7/572

1-7OBJEKT UPRAVLJANJA FINANCIJAMA

PODUZEĆA (2) Objekt upravljanja financijama poduzeća - javno dioničko

društvo jer u njemu dolaze do izražaja različite metodefinanciranja poslovanja.

Na javnom d.d. može se naučiti sve što se tiče financijskog

menadžmenta. Javno d.d. nudi svoje dionice cjelokupnoj investitorskoj

javnosti.

Dnevno je izloženo tržištu kapitala.

Ima razvijen financijski sektor kao poseban odjel na čelu sfinancijskim menadžerom.

U malim poduzećima sve se nalazi u sklopu računovodstva(brzo bi se iscrpio predmet proučavanja financija poduzeća).


8/572

1-8 OBLICI POSLOVNE ORGANIZACIJE PODUZEĆA

Korporacija je dominantan oblik poslovne organizacije: u

razvijenim ekonomijama oko 80% neto profita stvarajukorporacije.

Glavne strane u korporaciji (dioničkom društvu) sudioničari, uprava i nadzorni odbor.

Dioničko poduzeće može biti: javno – kotira na burzi zatvoreno – dionička društva koja imaju ograničene

mogućnosti pribavljanja kapitala, imaju ograničen brojdioničara; kako poduzeće raste, rastu i njegove potrebeza kapitalom – odlazak u javnost: uvrštavanjemvrijednosnih papira poduzeća na tržište kapitalaKod zatvorenog poduzeća – financiranje može bitipomoču kredita, emisija dionica, samofinanciranje, iz

profita, amortizacije.


9/572

1-9 NEDOSTATCI JAVNOG DIONIČKOG DRUŠTVA

transparentnost – (poduzeće i podatci oposlovanju moraju biti dostupni svima – potencijalnim investitorima, ali i konkurentima);postoji strah od javnosti

dividendna politika poduzeća ovisi najviše ostrukturi dioničara; ako su dioničari fizičke osobes manjim udjelom, oni preferiraju isplatu

dividendi nad reinvestiranjem; ako su dioničariinstitucionalni investitori (financijske institucije),njima više odgovara reinvestiranje.


10/572

1-10 OSNOVNI CILJ POSLOVANJA PODUZEĆA

Osnovni cilj poslovanja poduzeća je maksimizacija vrijednostipoduzeća – tržišne vrijednosti dionica (povećanje bogatstvadioničara) ili poslovnih udjela, što pretpostavlja i ostvarivanje:

- društvene odgovornosti

- poslovne etičnosti Rast zaposlenosti je veći u poduzećima koja maksimiziraju svoju

vrijednost jer ta poduzeća rastu, razvijaju se i trebaju više radnika

Sa stajališta šire društvene zajednice:- da se poslovanjem poduzeća ne umanji bogatstvo budućihgeneracija (ekologija, etika poslovanja)

- ako se poveća osobno bogatstvo, raste potrošnja, raste BDP.


11/572

1-11 ULOGA FINANCIJSKOG MENADŽERA

Povećanje vrijednosti imovine poduzeća.

Uloga financijskog menadžera u ostvarivanjucilja poduzeća:

posredovanje između potrebe za imovinompoduzeća i njegove financijske okoline.

poduzeće je investitor i investicija. Menadžerska odgovornost: za financijske i investicijske odluke u poduzeću maksimalizaciju bogatstva dioničara –

maksimalizacija vrijednosti dionica.


12/572

1-12 ULOGA FINANCIJSKOG MENADŽERA

Interno financiranje: financiranje zadržanomdobiti i amortizacijom (spada u vlastitofinanciranje)

Eksterno financiranje: financiranje za koje

poduzeće prikuplja sredstva izvan granicapoduzeća, može biti:

vlastiti – vlasnički vrijednosni papiri

tuđi – krediti, dužnički vrijednosni papiri


13/572

1-13Pojmovno određenje

- cilj- funkcije- područja FM-a

Donošenje i provođenje optimalnih financijskihodluka u skladu s ciljem poslovanja poduzeća

na tri područja odlučivanja

Financiranje InvestiranjeUpravljanjeimovinom

Uz primjenu koncepata, metoda, tehnika, dobreprakse (načela i poravila) u poslovnim

financijama


14/572

1-14Temeljni koncepti u poslovnim

financijama

Temeljni koncepti uposlovnim financijama

Vremenska vrijednost novcaRizik i odnos rizika i povrata

(prinosa)


15/572

1-15Razlozi postojanja vremenske preferencije

novcaNeizvjesnost u budućnosti

- Rizik pritjecanja novca, transformacije novca i gubitka naulaganju

- Rizik inflacije i gubitka kupovne moći novca

Mogućnost upotrebe novca u sadašnjosti

- Zadovoljavanje potreba – sadašnja potrošnja

- Ulaganja u sadašnjosti radi većih iznosa novca u

budućnosti ( novac ima svoju cijenu koja izražavapropušteni iznos koji se mogao ostvariti određenimulaganjem, odnosno ako se ne uloži nastajeoportunitetni trošak)


16/572

1-16 Vremenska preferencija novca

Preferiranje novca u sadašnjosti – 1 novčana jedinica /kuna/ u sadašnjosti procijenjuje sevrijednijom nego jedna novčana jedinica /kuna/ ubudućnosti, tj. preferira se nominalno jednakiznos novca u sadašnjosti

Općenito postoji sklonost sadašnjoj potrošnjiprema istom opsegu buduće potrošnje


17/572

1-17 Vremenska vrijednost novca i kamatnjak

Kamatnjak omogućuje da se vrijednost tokovanovca iz različitih razdoblja izrazi u određenojtočki u vremenu

U uvjetima neizvjesnosti na kamatnjak sedodaje premija za rizik


18/572

1-18Kvantifikacija vremenske vrijednosti

novca – ključne kategorije

Kamatnjak ili kamatna stopa- nominalni,

- relativni i

- konformni Vrijeme trajanja kapitalizacije ili razdoblje

ukamaćivanja (godišnje, polugodišnje, mjesečno

...)


19/572

1-19 Metode / tehnike u poslovnim financijama

Ukamaćivanje

Diskontiranje

Metode mjerenja /procjene rizika

investicijskih projekata ivrijednosnica

Metode / tehnike za

ocjenu isplativostiulaganja u investicijskeprojekte

Metode procjenevrijednosti dionica iobveznica

Metode analize izbora

strukture kapitala Metode planova otplate

kredita

Metode financijskeanalize – analizefinancijskih izvještaja isustav pokazatelja

Fi ij ki či i liči ih i č i


20/572

1-20Financijski učinci različitih izračuna iobračuna kamata

Kamate

Izračun

Jednostavnekamate

Složenekamate

Obračun

Dekurzivni Anticipativni


21/572

1-21 Financijski učinci ukamaćivanja

Ukamaćivanje

Buduća vrijednost jedne svote

Uplate početkomrazdoblja

Uplate krajemrazdoblja

Buduća vrijednostperiodičnih uplata

Uplate početkomrazdoblja

Uplate krajemrazdoblja


22/572

1-22 Financijski učinci diskontiranja

Diskontiranje

Sadašnjavrijednost jedne

svote

Svote početkomrazdoblja

Svote krajemrazdoblja

Sadašnjavrijednost

periodičnih svota

Svote krajemrazdoblja

Svote početkomrazdoblja

Fi ij ki či i ličitih t l t ih


23/572

1-23Financijski učinci različitih otplatnihplanova za kredite

Otplatni planovi zakredite

Otplate jednakimanuitetima

Otplate jednakim

ratama

Otplatenejednakimanuitetima

Otplate uskladu s

rezultatimaprojekta

K t d


24/572

1-24Koncept odnosa

rizici – prinosi (povrati) i mjerenje Odnos rizika i prinosa

Mjerenje rizika

Mjerenje prinosa

Rizik = odstupanje

stvarnog od očekivanogprinosa

Prinos/ povrat od ulaganjau neku investiciju tijekomodređenog razdoblja =promjena njezine tržišnecijene uvećane za novčaneprimitke po osnovivlasništva, te sve izraženou postotku od početnetržišne cijene investicije


25/572

1-25 Statističke kategorije u mjerenju rizika

Očekivani prinos (očekivana vrijednost) Standardna devijacija

Varijanca

Koeficijent varijacije (kada distribucije nemaju jednaku očekivanu vrijednost)

Kovarijanca

Koeficijent korelacije


26/572

1-26 Koeficijent varijacije

Vjerojatnost CV= _ δ _

R

0 10 15,7 Prinos (%)

Ri ik k i i ž li i ti


27/572

1-27Rizik neke imovine može se analizirati nadva načina

Kao rizik pojedinačne (izolirane) vrijednosnice

Kao skup ili portfelj financijske imovine


28/572

1-28 Pojedinačni rizik investicije i rizik portfelja

Pojedinačni rizik = rizik investitora na pojedinoj

vrijednosnici

Rizik portfelja = rizik i povrat: CAPM / SML

Ri ik i i j di č ih l j i


29/572

1-29Rizik i prinos pojedinačnih ulaganja iportfelja

Rizik i prinospojedinačnih

ulaganja i portfelja

Portfelj

Sistematski rizik

(nediversificirajućiili neizbježni rizik)

Nesistematski rizik(diversificirajući

rizik ili rizik koji semože izbjeći)

Pojedinačnaulaganja CAPM, APT

Unutarnje i vanjske determinante financijske


30/572

1-30Unutarnje i vanjske determinante financijske

politike poduzeća

Unutarnje i vanjskedeterminante

financijske politike

poduzeća

Povezanostposlovnogprocesa i

financijskihtokova

Interakcije:poduzeće-financijskeinstitucije i

tržišta

Upravljanjeposlovnim

financijama ukontekstukorištenjarazličitih

financijskihinstrumenata

Porezniučinci uposlovnimfinancijama


31/572

1-31 Povezanost poslovnog procesa i financijskih tokova – odljev,imobilizacija i priljev novca u poslovnom procesu

Zalihe inputaImobilizacija

Proizvodnja

Imobilizacija

Zaliheoutputa

Imobilizacija

ProdajaoutputaPriljev

KupnjainputaOdljev


32/572

1-32 Pozicije podzeća u financijskom okruženju

Pozicije poduzeća ufinancijskom okruženju

Investicijskapozicija =plasiranje novčanih

sredstava

Pozicija emitenta =prikupljanjenovčanihsredstava

Osnovne komponente financijske okoline


33/572

1-33Osnovne komponente financijske okoline

poduzeća

Komponente

Financijskeinstitucije

Financijskiinstrumenti

Financijskaregulativa

Poreznaokolina

Financijsaktržišta


34/572

1-34 Financijski instrumenti

Primarni

Vrijednosnipapiri(dužnički ivlasnički)

Potraživanja Ostali financijski

instrumenti (osimderivata)

Izvedeni (derivati)

Opcije

Futures

Forwards

Swaps


35/572

1-35


OSNOVE VREDNOVANJA

Profitabilnost i rizici2.



36/572

1-36 Temeljni pojmovi

• Vrijednost

– Označava koliko nešto vrijedi. Može biti objektivnamjera prema nečemu sličnom s poznatom vrijednošćuili subjektivan osjećaj korisnosti nečega za pojedinca.Imovina ima vrijednost samo ako donosi vlasniku

neku zaradu.

• Cijena

– Novčani izraz vrijednosti imovine. Iznos koji kupacplaća za neku imovinu. Ovisi o vrijednosti, ali je stvarkonsenzusa postignutog u pregovorima o

kupoprodaji.

• Mogućnost da se plati imovina

– uvjetuje hoće li se kupoprodaja i ostvariti.


37/572

1-37 Koncepti vrijednosti

temeljni

knjigovodstvena,

tržišna,

likvidacijska i

ekonomska vrijednost

izvedeni

reprodukcijska,

going-concern i

raskomadana vrijednost

ostali

Matematičko određenje ekonomske


38/572

1-38Matematičko određenje ekonomske

vrijednosti

• W vrijednost profitabilne imovine

• V očekivani novčani tokovi

• k diskontna stopa - stopa kapitalizacije

• T vrijeme pritjecanja novčanih tokova

T T k V

k V

k V W

)1(

1

)1(

1

1

1221


39/572

1-39

t godine (razdoblja) nastajanja novčanih tokova

T

t t

t

k

V W

1 )1(

t

k

T

t

t II V W

1


40/572

1-40 Dionice

Redovite i povlaštene (preferencijalne) Pravo upravljanja i sudjelovanja u dobiti -

dividende

Bitno obilježje dionice – utrživost Važnost određene dionice za tržište mjeri se

tržišnom kapitalizacijom i prometom Tržišna kapitalizacija je umnožak broja izdanih

dionica i njihove aktualne tržišne cijene


41/572

1-41 Procjena vrijednosti dionica

Analize

Tehnička Fundamentalna

Modeli

Modelidiskontiranja

dividendiOstali modeli


42/572

1-42 Procjena vrijednosti dionica

Analize

Tehnička Fundamentalna

Nastoje se identificirati

podcijenjene dionice analizom

trendova kretanja cijenadionica u prošlosti

Nastoje se identificirati

podcijenjene dionice analizirajućitemeljne informacije o emitentu

(financijski izvještaji i informacije o poslovnoj

perspektivi)

Stopa povrata


43/572

1-43Stopa povrata

tijekom određenog razdoblja

Stopa prinosa=

(Kapitalna dobit + Dividenda) / Početna cijena

dionica

P j ij d i di i


44/572

1-44

Procjena vrijednosti

dionica- Modeli diskontiranjadividendi

Procjenavrijednosti

prioritetnihdionica

Procjenavrijednosti

običnihdionica

Model konstantnograsta

Pristup multiplikatorazarade

Model bez rastaModel faze rasta

Procjena vrijednosti dionica


45/572

1-45 Procjena vrijednosti prioritetnih dionica

Prioritetne dionice čija je nominalna vrijednost 1.000kuna daju 8% dividende godišnje. Kolika je njihovasadašnja vrijednost ako je zahtijevana stopa prinosa, tj.diskontni kamatnjak 15%?

V=Dp /kp

V=80/0,15 = 533,33

M d l k t t t


46/572

1-46 Model konstantnog rasta

Primjer: Godišnja dividenda po dionici poduzeća A koja

se očekuje na kraju sljedeće godine je 10. Očekuje serast dividendi po stopi od 5%. Diskontna stopa je 12%.Kolika je vrijednost dionica poduzeća A?

V=D1 / (ke-g)

V=10 / (0,12 – 0,05)V=10/0,07

V=142,85

P i l i lik d


47/572

1-47 Pristup multiplikatora zarade

Primjer: Godišnja dividenda po dionici poduzeća B koja se očekuje

na kraju sljedeće godine je 10. Očekuje se rast dividendi po stopiod 5%. Diskontna stopa je 12%. Očekivana zarada po dionici u 1.razdoblju je 6 kuna po dionici. Dio dobiti koje poduzeće konstantnozadržava je 40%. Kolika je vrijednost dionica poduzeća B?

g=0,05 ke=0,12 b=40%=0,40 E1=6V=?V/E1=?V=[(1 – b)E1]/(ke – g) = [(1 – 0,40)6]/(0,12 – 0,05)V=3,6/0,07V=51,42

V/E1= (1 – b) /(ke – g) = (1 – 0,40) /(0,12 – 0,05)V/E1=0,60/0,07V/E1 = 8,57

Dakle, kod multiplikatora 8,57 investitor bi bio voljan platiti vrijednosnicu 51,42

kune.


48/572

1-48 Model bez rasta

Stopa rasta dividendi g = 0

V = D1 / ke

D1= dividenda koja se očekuje usljedećoj godini ke = zahtijevana stopa prinosa

M d l f t


49/572

1-49 Model faze rasta

Primjer: Ako se očekuje da će dividende po dionici rastipo stopi od 11% tijekom 5 godina, a nakon toga po stopiod 7%, jednadžba konstantnog rasta se postavlja nasljedeći način ...

5 D0(1,11)t D5(1,07)

t-5

V = ∑ ----------- + ∑ --------------

t=1 (1+ke)t

t=6

(1+ke)t


50/572

1-50

Još neki modeli ...

Corporatevaluemodel

Ratio P/EFirm

multiplesmethod

Još neki modeli ...


51/572

1-51

Corporate value model

– Sugerira da je vrijednost kompanije-emitenta jednaka sadašnjojvrijednosti njezinog slobodnog novčanog toka (free cash flows =the firm’s after -tax operating income less the net capitalinvestment )

Ratio P/E – Visok P/E sugerira da investitori procjenjuju kako kompanija-

emitent ima dobre prilike za rast – Međutim, kompanija-emitent može imati visok P/E ne zato što je

cijena visoka, nego zato što je dobit (privremeno) niska

Firm multiples method(based on comparable firms, estimate the appropriate P/E.

Multiply this by expected earnings to back out an estimate of the

stock price)

OBVEZNICE


52/572

1-52

Obveznice ...

s vječnom rentom (konzola)(nikada nedospijevaju

samo seisplaćujekamata)

s konačnim dospijećem

s kuponom(i kamatnjakom

različitim od nule)

bez kupona(nema periodičnih

isplata kamatanego se prodaju

uz znatan diskont)

OBVEZNICE

MV PF 2012-2013


53/572

1-53

OBVEZNICA S

KUPONOM

Nominalna

vrijednost iliglavnica Kupon

Kuponska

stopa

MV PF 2012-2013

Obveznica s kuponom


54/572

1-54 Obveznica s kuponom

Nominalna vrijednost ili glavnica = Iznos kojise isplaćuje pri dospijeću obveznice; al parivrijednost ili vrijednost pri dospijeću

Kupon = Iznos kamate koja se isplaćuje vlasnikuobveznice

Kuponska stopa = Godišnji iznos kamate kaopostotak od nominalne vrijednosti

K lik j i tit l titi b i A?


55/572

1-55 Koliko je investitor spreman platiti za obveznicu A?

Spreman je platiti toliko koliko iznosi sadašnjavrijednost novčanih tokova koje će mu emitentobveznice isplatiti

Kako procijeniti sadašnju vrijednost novčanihtokova od obveznice?

1 56 K lik j i tit l titi b i A?


56/572

1-56 Koliko je investitor spreman platiti za obveznicu A?

Na tržištu kotiraju i druge obveznice i cijeneobveznica fluktuiraju ovisno o promjenamatržišnih kamatnih stopa (postoji rizik kamatnihstopa)

Ako bi gotovo identične obveznice s istim rokomdospijeća donosile veći prinos od prinosa na

obveznicu A investitori bi pri kupnji obveznice Azahtijevali odgovarajuće smanjenje njezinecijene jer je njihova procjena da je sadašnja

vrijednost manja od nominalne vrijednosti

1 57 P j ij d ti b i


57/572

1-57 Procjena vrijednosti obveznice

Vrijednost obveznice je sadašnja vrijednost njezinih novčanih primitaka

Za izračun sadašnje vrijednosti obveznicepotrebno je diskontirati sve buduće novčane primitke po osnovi obveznice

1 58Procjena vrijednosti obveznice /


58/572

1-58j j

Bond valuation

Bond value=

Present value of the coupons+

Present value of the face amount

1 59 Kuponska stopa vs tržišna kamatna stopa


59/572

1-59 Kuponska stopa vs. tržišna kamatna stopa

Kuponska stopa jeodređena u trenutkuizdanja obveznicekao postotak u

odnosu na nominalnuvrijednost obveznice,tj. ona je fiksna

Tržišna kamatna stopa (oportunitetni trošak ili stopa prinosa koju investitori moguostvariti ulažući svoja sredstvau slične vrijednosnice,zahtijevana stopa prinosa)mijenja se i utječe na sadašnjuvrijednost primitaka po osnoviobveznice.

Diskontna stopa

1 60 Tržišna kamatna stopa (diskontna stopa) i


60/572

1-60 Tržišna kamatna stopa (diskontna stopa) icijena obveznice

Tržišna kamatna stopa = Kuponska stopa Obveznica se prodaje po cijeni...?

Tržišna kamatna stopa > Kuponska stopa Obveznica se prodaje po cijeni...?

Tržišna kamatna stopa < Kuponska stopa Obveznica se prodaje po cijeni...?

usporedba s nominalnom vrijednosti obveznice

1 61Tržišna kamatna stopa (diskontna stopa) i cijena


61/572

1-61p ( p ) j

obveznice

Tržišna kamatna stopa = Kuponska stopa Obveznica se prodaje po cijeni koja je jednakanominalnoj vrijednosti

Tržišna kamatna stopa > Kuponska stopa Obveznica se prodaje po cijeni manjoj odnominalne vrijednosti, tj. uz diskont

Tržišna kamatna stopa < Kuponska stopa Obveznica se prodaje po cijeni većoj odnominalne vrijednosti, tj. uz premiju

1 62 Diskont i premija


62/572

1-62 Diskont i premija

Diskont obveznice = iznos za koji je nominalna vrijednost obvezniceveća od njezine tekuće tržišne cijene

Premija na obveznicu

= iznos za koji je tekuća tržišna cijena obveznice

veća od njezine nominalne vrijednosti

1 63 Rizik kamatnih stopa


63/572

1-63 Rizik kamatnih stopa

Rizik promjene vrijednosti obveznice zbogfluktuacija kamatnih stopa

Investitori koji investiraju u obveznice nadaju sepadu tržišnih kamatnih stopa kako bi cijenenjihovih obveznica rasle

1 64 Structure of interest rate


64/572

1-64

Nominal

interest rate

Interest rate

risk premium

Inflation

premium

Realrate

Time to maturity

I n t

e r e s t r a t e

Structure of interest rate

1 65 Obveznice i rizik neplaćanja


65/572

1-65 Obveznice i rizik neplaćanja

Rizik neplaćanja (kreditni rizik) – Rizik da emitent neće platiti svoje obveze

Premija za rizik neplaćanja – Dodatni prinos na obveznicu koji zahtijevaju

investitori zbog izlaganja kreditnom riziku

1-66 Evaluating default risk -Bond ratings


66/572

1-66 Evaluating default risk -Bond ratings

Default risk = The risk that a borrower will not pay the interest and/or principalon a loan as it becomes due.

Bond ratings are designed to reflect the probability of a bond issue going intodefault.

Investment Grade Junk Bonds

Moody’s Aaa Aa A Baa Ba B Caa C

S & P AAA AA A BBB BB B CCC D

Obveznicas investicijskim

rejtingom

Obveznica

“smeće” MV PF 2012-2013

1-67 Kreditni rejting RH


67/572

1 67 Kreditni rejting RH

Republika Hrvatska ima ocjene kreditnog

rejtinga triju vodećih specijaliziranih agencija zaprocjenu kreditne sposobnosti i to: AgencijeMoody`s Investors Service, Standard & Poor`s

(S&P), Fitch Ratings koje su dodijeljeneRepubliciHrvatskoj u siječnju 1997. godine, a

japanska rejting agencija R&I dodijelila je svoju

ocjenu RH u 1998. godini.

1-68Usporedba kreditnih ocjena zemalja Europske


68/572

1 68j j

unije i Hrvatske

1-69 Broj uvrštenih obveznica u RH


69/572

1 69 Broj uvrštenih obveznica u RH

1-70 Satav indeksa CROBIS


70/572

1 70 Satav indeksa CROBIS

1-71 Problem kod obveznica


71/572

1 71 Problem kod obveznica

Problem kod obveznica je njezina duracija,imunizacija i aditivnost

Duracija obveznice

je mjera osjetljivosti kamatne stope obveznicepredstavlja mjeru novčanog toka obveznice

duracija obveznice može biti:

o Modificirana verzija duracije - pokazujevolatilnost cijene obveznice u odnosu napromjene kamatne stope



72/572

Problem kod obveznica

- omogućava aproksimaciju osjetljivosti kamatnestope obveznice (ili neke financijske imovine)

o Efektivna duracija - direktna mjera osjetljivostikamatne stope obveznice (ili neke financijske

imovine) u kojoj je moguće utvrditi promjene cijeneneke imovine korištenjem modela vrednovanja

o Empirijska duracija - direktno mjeri postotak

promjene cijene neke imovine u odnosu na aktualnupromjenu kamatne stope



73/572


Duracija obveznice - pokazuje vrijeme koje jepotrebno da se reinvestiranjem kamata po višimkamatim stopama od kamatne stope obveznicenadoknade gubitci nastali zbog rasta kamatne stope.

Na godišnjoj razini duracija (D) opisuje se formulom:



74/572


Imunizacija obveznica

Pod imunizacijom portfelja obveznica razumijevase fiksiranje prinosa u određenom vremenskomrazdoblju

To je generiranje minimalne vrijednosti portfeljaobveznica na kraju određenog vremenskoghorizonta



75/572


Imunizacija se koristi:

kada postoji unaprijed poznata neka obaveza uodređenom trenutku u budućnosti (to definirainvesticijski horizont);

kada postoji više unaprijed poznatih obaveza ubudućnosti;

kada se uz sve to investitor ne želi izlagati rizikuaktivnog upravljanja portfeljem



76/572


Cilj imunizacije – složiti takav portfelj koji će uslučaju rasta kamatnih stopa na tržištu dovesti doporasta prihoda od reinvestiranja, tj. da prihod budeveći nego kapitalni gubitak na vrijednosti portfelja

Kvaliteta imunizacije - direktno ovisi i o strukturiportfelja

Imunizirani portfelj s novčanim tokovima koji su

skoncentrirani blizu dospijeća obveze ima nizak rizikimunizacije/reinvestiranja



77/572


Najpoželjnije su bezkuponske obveznice sdospijećem u isto vrijeme kada dospijevaobveza, jer u tom slučaju nema rizikaimunizacije/reinvestiranja

Portfelj prestaje biti imuniziran:

– kada dođe do promjene kamatnih stopa na tržištuviše od jedanput;

– kroz protok vremena (duracija obveze i protfelja sesmanjuje, ali najčešće ne jednako).



78/572


Aditivnost obveznica govori o tome kako vremenska struktura obveznice

određuje cijenu obveznice, odnosno kao se pomoćuprethodno izračunatih IRR-a nekih obveznica možeutvrditi cijena nove dodatne obveznice

koriste se prethodno izračunate IRR koje se tretirajukao tržišna kamatna stopa obveznica i s njima se

diskontira novčani tok nove obveznice da bi sedobila cijena te obveznice

1-79 Procjena vrijednosti obveznica


79/572

Procjena vrijednosti

Obveznicekojadaje

vječnurentu

Obveznices

kuponom

Obveznicebez

kupona

Procjena vrijednosti obveznica

1-80Procjena vrijednosti obveznice koja daje

j č


80/572

vječnu rentu

Obveznica vječno daje fiksnu godišnjuisplatu kamata od 400 kuna. Stopa prinosaza takvu obveznicu je 8%. Kolika je

sadašnja vrijednost obveznice?

V = I / kd

V = 400/0,08 =5.000

1-81 Procjena vrijednosti obveznica s kuponom


81/572

Procjena vrijednosti obveznica s kuponom

Kolika je sadašnja vrijednost obveznica nominalnevrijednosti 1000 kuna, s kuponom od 10% (tj. s godišnjomisplatom kamata od 100 kuna) i rokom dospijeća od 9godina ako je stopa prinosa na obveznice 11%?V=100/(1+0,11)1 + 100/(1+0,11)2 + ... + 100/(1+0,11)9 +

1.000/(1+ 0,11 )9

Kolika je sadašnja vrijednost obveznica nominalnevrijednosti 1000 kuna, s kuponom od 10% (tj. s godišnjomisplatom kamata od 100 kuna) i rokom dospijeća od 9godina ako je stopa prinosa na obveznice 9%?V=100/(1+0,09)1 + 100/(1+0,09)2 + ... + 100/(1+0,09)9 +1.000/(1+ 0,09 )

9

1-82 Procjena vrijednosti obveznice bez kupona


82/572

Procjena vrijednosti obveznice bez kupona

Kolika je vrijednost obveznice bez kupona srokom dospijeća 7 godina i nominalne vrijednosti1.000 kuna ako je zahtijevani prinos 11%?

MV 1.000 V = ------- = ------------

(1+kd)

n

(1+0,11)

7

1-83 Polugodišnja isplata kamata


83/572

Polugodišnja isplata kamata

Ako isplata kamata nije godišnja negopolugodišnja – potrebno je modificirati jednadžbe za procjenu vrijednosti

obveznica2n I/2 MV

V = ∑ ----------- + -----------

t=1 (1+kd /2)t (1+kd /2)2n

1-84 Prinos na obveznice


84/572

Bonds YieldsPrinos na

obveznice

Yield to maturity

Pr inos dodospijeća

Current yield

Tekući prinos

Prinos na obveznice

MV PF 2012-2013

1-85 Definicije prinosa


85/572

Definicije prinosa

CGY Expected

CY Expected YTMreturntotalExpected

price Beginning priceinChange (CGY)yieldgainsCapital

priceCurrent

paymentcouponAnnual

(CY)yieldCurrent

1-86 Tekući prinos vs. Prinos do dospijeća


86/572

Tekući prinos vs. Prinos do dospijeća

Tekući prinos = godišnja

isplata kamata izražena kaopostotak cijene obveznicena tržištu

Prinos do dospijeća =

prosječna stopa povratainvestitoru koji bi obveznicuzadržao do dospijeća; uzimau obzir prihod od kupona i

razliku između cijene pokojoj je obveznica kupljena injezine nominalnevrijednosti; to je diskontna

stopa koja izjednačavacijenu obveznice sasadašnjom vrijednosti svihočekivanih novčanih tokova

1-87 Stopa povrata tijekom određenogd blj


87/572

razdoblja

Stopa povrata tijekom određenog razdoblja

=

[(prihod od kupona + iznos promjene cijeneobveznice)/ulaganje u obveznicu kodstjecanja•100

1-88


88/572

Rizik i prinos

Pojedinačnaulaganja

Portfelj /Diversifikacija

Sistematski rizik(nediversificirajući ili neizbježni rizik ,

a još se naziva i tržišni rizik)

Nesistematski rizik(diversificirajući ili koji

se može izbjeći

diversifikacijom,a još se naziva

i r iz ik kom pani je )

CAPM*, APT**

*Capital asset pricing model (Modelom određivanja cijene financijske imovine)

**Arbitrage pricing theory ( Teorijom arbitražnog procjenjivanja vrijednosti)

1-89 RIZIK


89/572

RIZIK

Poznavanje nekog stanja u kojem se kaoposljedica neke odluke može javiti nizrezultata

Pri tome je poznata vjerojatnost svakognastupanja i svakog pojedinog rezultata

Može se ukalkulirati u troškove

Rizik se može mjeriti

1-90 NEIZVJESNOST


90/572

NEIZVJESNOST

Poznavanje nekog stanja u kojem se kaoposljedica neke odluke može javiti nizrezultata pri čemu nije poznata vjerojatnostnastupanja rezultata ili je njeno poznavanjezanemarivo

Neizvjesnost je subjektivne prirode

Neizvjesnost se ne može mjeriti

1-91 Rizik financijske imovine


91/572

a c js e o e

Rizik da se neće ostvariti očekivani povrat/prinosna financijsku imovinu.

Za prinos se najčešće uzima ukupan prinos(prinos za razdoblje držanja).

Rizik financijske imovine procjenjuje se kao:

– rizik pojedinačne imovine u izolaciji

– individualni rizik

– rizik portfelja

– kontribucija (doprinos)rizika imovine rizičnosti

portfelja

1-92 Rizik imovine u izolaciji


92/572

j

Varijabilnost prinosa na imovinu prema

očekivanom prinosu

“Volatilnost” prinosa

Ukupni rizik imovine odnosno financijskoginstrumenta ili vrijednosnog papira

Raspršenost distribucije vjerojatnosti prinosa nainvesticiju

1-93 Distribucija vjerojatnosti


93/572

j j j

stanje vjerojatnostprivrede nastupanja A B

recesija 0,25 0,00 -5,00

normalno 0,50 10,00 10,00boom 0,25 20,00 25,00

prinos dionica

1-94 Očekivana vrijednost


94/572

j

Očekivana vrijednost:

n

iiik yk E 1)(

povijesnadistribucija

očekivana

vrijednost

mogući prinosi

vjerojatnost

nastupanja

godišnji prinosi

T

k

E

T

t

t

k

1

)(

1-95 Izračun očekivane vrijednosti


95/572

j

stanje vjerojatnostprivrede nastupanja A B A B

recesija 0,25 0,00 -5,00 0,00 -1,25normalno 0,50 10,00 10,00 5,00 5,00

boom 0,25 20,00 25,00 5,00 6,25

ukupno 1,00 10,00 10,00

prinos dionica ponderirani prinos

1-96 Diskretna i kontinuirana distribucija


96/572

j

Grafički prikazi:

prinos prinos 0 10 -5 10

v j e r o j a t n o s t

v j e r o j a t n o s

t vjerojatnost

σ E (k)

1-97 Varijanca i standardna devijacija


97/572

j j j

n

i

ik ik k y E k 1

2

)(

2

)()( )(var

1

)(var

2

1)(

2

)()(

T

E k

T

t k t

k k

1-98 Izračun varijance i standardne devijacije


98/572

j j j

stanje vjerojatnost

privrede nastupanja A B A B A B A B A B

recesija 0,25 0,00 -5,00 0,00 -1,25 -10,00 -15,00 100,00 225,00 25,00 56,25

normalno 0,50 10,00 10,00 5,00 5,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0

boom 0,25 20,00 25,00 5,00 6,25 10,00 15,00 100,00 225,00 25,00 56,25

ukupno 1,00 10,00 10,00 50,00 112,50

7,07 10,61

0,71 1,06

prinos dionica ponderirani prinos odstupanja kvadrati odstupanja ponderirani kvadrati

varijanca

standarnda devijacija

koeficijent varijacije

1-99 Izbor investicije


99/572

j

Između investicija istih očekivanih prinosa

odabire se ona koja ima manju varijancu ilistandardnu devijaciju

Pravilo za riziku nesklona investitora

Izbor veće korisnosti

1-100 Dionica C


100/572

stanje vjerojatnostprivrede nastupanja

recesija 0,25

normalno 0,50

boom 0,25

ukupno

0,47

standarnda devijacija

koeficient variacie

25,00

C

50,007,07

15,00

0,00

10,00

100,00

0,00

100,00

1,25

7,50

6,25

-10,00

25,00

ponderirani kvadratiprinosC C C Cponderirani prinos

25,00

0,00

odstupanja kvadrati odstupanja

5,00

15,00

1-101 Izbor investicije


101/572

j

Između investicija istih varijanci ili standardnihdevijacija

odabire se ona koja ima viši očekivani prinos

Pravilo za riziku nesklona investitora

Izbor veće korisnosti

1-102 Koeficijent varijacije


102/572

j j j

• Relativna mjera disperzije distribucije

• Omjer standardne devijacije i očekivanevrijednosti prinosa

• Pomaže sagledavanju rizičnosti investicijarazličitih očekivanih vrijednosti

)(

)(

k

k

E v

1-103 Standardizirano obilježje


103/572

j j

• Mjera površine ispod normalne krivulje

• Tablice površine ispod normalne krivulje• Alat za procjenu vjerojatnosti ostvarivanja minimalno

prihvatljivog prinosa

)(k i E k Z

ciljani

prinos A B C A B C A B C A B C

10,00 10,00 10,00 15,00 7,07 10,61 7,07 0,00 0,00 0,71 50 50 75

8,00 10,00 10,00 15,00 7,07 10,61 7,07 0,28 0,19 0,99 61 58 84

0 00 10 00 10 00 15 00 7 07 10 61 7 07 1 41 0 94 2 12 92 83 98

očekivani prinos standardna devijacija standardizirano obilježje vjerojatnost ostvarenja

1-104 Subjektivna vs objektivna distribucija


104/572

Ex-ante distribucija vjerojatnosti

– gotovo da i ne postoji – bacanje novčića, bacanje kockice

Prognoza distribucije vjerojatnosti

– ex-ante: subjektivno određena – ex-post: objektivizirana iz povijesnih podataka

Dva izvora rizika pri donošenju odluka

– rizik povezan s procijenjenom distribucijom – rizik određivanja distribucije vjerojatnosti

1-105 Portfelj (Portfolio)


105/572

Portfelj, mapa, lisnica

– mapa u kojoj se čuvaju različiti vrijednosnipapiri

Kombinacija profitabilne imovine koju držipojedinac ili tvrtka sa svrhom zarađivanja

Investicijska strategija koja se zasniva na

diversifikaciji ulaganja

1-106 Rizik portfelja


106/572

Varijabilnost prinosa na portfelj prema

očekivanom prinosu “Volatilnost” prinosa portfelja

Raspršenost distribucije vjerojatnosti prinosaportfelja

Ovisi o međuovisnosti profitabilnih i rizičnihkarakteristika imovinskih oblika i načina njihovakombiniranja u portfelju

1-107 Distribucija vjerojatnosti portfelja


107/572

Očekivana vrijednost i varijanca odnosno

standardna devijacija portfelja Parametre distribucije vjerojatnosti određuju:

– očekivane vrijednosti i varijance (standardne)

devijacije investicija u portfelju – vrijednosna učešća investicija u portfelju – korelacija profitabilnosti investicija u portfelju

• kovarijance između investicija• koeficijenti korelacije između investicija

1-108 Očekivana vrijednost portfelja


108/572

• Linearna funkcija vrijednosnog učešća investicijau portfelju

• Ponderirana sredina očekivanih vrijednostiinvesticija u portfelju, gdje su ponderivrijednosna učešća investicija u portfelju

p

j

jk k w E E j p1

)()(

1-109 Varijanca portfelja


109/572

• Ne predstavlja linearnu

funkciju vrijednosnogučešća

• Ovisi o: – vrijednosnom učešću – varijancama

investicija

– korelaciji između

investicija• kovarijance• koeficijenti

korelacije

• Izračunavanje:

– iz distribucijevjerojatnosti prinosaportfelja

• pojedinačni prinosi jesu linearnefunkcijevrijednosnog učešća

• suma ponderiranihkvadrata odstupanja

pojedinačnih prinosaod očekivanevrijednosti

– iz matrice kovarijanciinvesticija u portfelju

1-110 Matrica dviju investicija u portfelju


110/572

)();();(

);()();(

);();()(

var covcov

covvar cov

covcovvar

P B P A P

p B B A B

P A B A A

k k k k k P

k k k k k B

k k k k k A

P B A

P w

Bw

Aw

P B Adionica

www

)(

2

);()(

2

)( var covvar var

B B A A P k Bk k B Ak Ak

wwww

)(

2

);()(

2

)( var covvar var B B A A P k Bk k B Ak Ak wwww

22

);(

222)1()1(

B B A B A A P k Bk k k k B Ak Ak wwww

1-111 Kovarijanca


111/572

• Mjera korelacije

• Mjera usklađenosti kretanja prinosa na dvijeinvesticije

• Ponderirana suma umnožaka odstupanja odočekivanih vrijednosti

i

n

i k Bik Ai B A

y E k E k B A

))((cov1 )()();(

1-112 Koeficijent korelacije


112/572

• Mjera usklađenosti kretanja prinosa na dvijeinvesticije

• Odnos kovarijance i umnožaka standardnihdevijacija dvije investicije

• Kreće se u rasponu od -1 do +1

)()(

);(

);(

cov

B A k k

B A

B A

1-113 Efikasan portfelj


113/572

Mogući portfelj – sve moguće kombinacije nekih investicija

Efikasan portfelj – dominantan portfelj

• portfelj koji ima najviši očekivani prinos uistoj rizičnoj skupini portfelja, odnosno

• portfelj koji ima najmanji rizik između

skupa portfelja istih očekivanih prinosa – princip dominacije - izabire se samo efikasan

portfelj

1-114 Izračun očekivanih povrata i rizika


114/572

Ulaga-

nje

Situacija Profit Vjerojatnost Očekivani

profit

A Optimistička

Normalna

Pesimistička

500

400

300

0,20

0,60

0,20

100

240

60400

B Optimistička

Normalna

Pesimistička

700

400

100

0,20

0,60

0,20

140

240

20

400

1-115 Izračun standardne devijacije profita za ulaganje A


115/572

(Ri – R) (R

i – R)2 P

i(R

i –R)2P

i

Odstupanje Kvadrat Vjerojatnost Umnožak odstupanja

(1) (2) (3) (4)=(2)x(3)

500-400= 100 10.000 0,20 2.000

400-400= 0 0 0,60 0

300-400=-100 10.000 0,20 2.000

Varijanca = σ2= 4.000Standardna devijacija =σ = 63,24 Koeficijent varijacije = CV= σ / R

1-116 Izračun standardne devijacije profita za ulaganje B


116/572

(Ri – R) (Ri – R)2 Pi (Ri –R)2Pi Odstupanje Kvadrat Vjerojatnost Umnožak

odstupanja(1) (2) (3) (4)=(2)x(3)

700-400= 300 90.000 0,20 18.000400-400= 0 0 0,60 0100-400=-300 90.000 0,20 18.000

Varijanca = σ2 = 36.000Standardna devijacija = σ = 189,73 Koeficijent varijacije = CV= σ / R

1-117 Prinos i rizik portfeljaReturn and risk for portfolio


117/572

Return and risk for portfolio

Portfelj = kombinacija dviju ili više investicija

Očekivani prinos na portfelj (ili grupu)investicija je ponderirani prosjek očekivanih

prinosa na investicije koje sačinjavaju taj potfelj Ponderi su jednaki udjelu ukupno uloženih

sredstava u svaku investiciju

1-118 Očekivani prinos na portfelj


118/572

Vrijednosnica A

(udio 50%)

Vrijednosnica B

(udio 50%)

Očekivani prinos Rp 15,0 % 12,5%

Standardna devijacija σ 8,1 5,4

Očekivani prinos na portfelj je 0,5x15,0 +0,5x12,5=7,5+6,25=13,75 tj. to je ponderirani prosjek prinosa na

svaku vrijednosnicu.Nasuprot tome, standardna devijacija portfelja nije

ponderirani prosjek standardnih devijacija na pojedine

vrijednosnice jer bi se u tom slučaju zanemarila veza ili

korelacija između prinosa na dvije vrijednosnice.

MV PF 2012-2013

1-119 Standardna devijacija portfelja ...


119/572

Standardna devijacija portfelja ne ovisi samo o

varijanci pojedinih vrijednosnica, nego i okovarijanci između različitih vrijednosnica koje sestavljaju u parove

Kovarijanca mogućih prinosa dviju vrijednosnica mjeri stupanj do kojeg se očekujeda će oni zajedno varirati

Standardizirana statistička mjera linearne vezeizmeđu dviju varijabli je koeficijent korelacije



120/572

-1 dvije se varijable kreću u

suprotnim smjerovima

0 nezavisno kretanje dviju varijabli

+1 dvije se varijable kreću u istomsmjeru

1-121 ... Standardna devijacija portfelja


121/572

Standardna devijacija portfelja dobiva sezbrajanjem po redovima i stupcima svihelemenata kvadratne matrice koja se još nazivavarijančno-kovarijančna matrica

Matrica se sastoji od ponderiranih kovarijanci

između svakog mogućeg para kombinacijevrijednosnica s ponderima koji predstavljaju

umnožak udjela sredstava investiranih u svakuod te dvije vrijednosnice što sačinjavaju svaki par

1-122 Učinak diversifikacije na rizikportfelja


122/572

j

Koristi od diversifikacije u smislu

smanjivanja rizika postoje sve dokvrijednosnice nisu savršeno pozitivno

korelirane

1-123 Volatilnost prinosa za dvije savršenonegativno korelirane dionice (ρ = -1.0)


123/572

g (ρ )

-10

15 15

25 2525

15

0

-10

Dionica A

0

Dionica B B

-10

0

Portfelj AB

1-124 Volatilnost prinosa za dvije savršenopozitivno korelirane dionice (ρ = 1,0)


124/572

p (ρ , )

Dionica C

0

15

25

-10

Dionica D

0

15

25

-10

Portfelj CD

0

15

25

-10

1-125 Efekti diversifikacije dioničkog portfelja


125/572

Broj dionica u portfelju10 20 30 40 2.000+

Specifični rizik tvrtke

Tržišni rizik

20

0

p

p (%)

35

1-126 Tržišni rizik i tvrtkin specifični rizik


126/572

Tržišni rizik sistematski utjecaj na cijenu dionice koji ne možebiti eliminiran diversifikacijom

Mjeri se betom

Tvrtkin specifični rizik rizik koji proizlazi i korporacije i koji može biti

diversificiran

1-127 Capital Asset Pricing Model (CAPM)


127/572

CAPM Model

utemeljen na koncepciji da je zahtijevana stopa

prinosa jednaka bezrizičnoj kamatnoj stopi pluspremija rizika poslije diversifikacije

1-128 Beta koeficijent


128/572

Mjeri tržišni rizik dionice

pokazuje volatilnost u odnosu na tržište

Pokazuje koliko je dionica rizična u dobrodiversificiranom portfelju

1-129 Izračun beta koeficijenta


129/572

Izračunava se regresijskom analizom povijesnihpovrata dionice i povijesnih povrata tržišta

Smjer regresijskog pravca (ponekad nazvanpravac tržišta kapitala) definiran je betakoeficijentom za vrijednosnicu.

1-130 Karakterističan regresijski pravac


130/572

Beta

profitabilnost

tržišta

b

e

1-131 Karakteristični pravci s različitim betama (β)


131/572

+-

+

-

Dodatni prinos

na tržišni porfelj

Dodatniprinos

na dionicu

β > 1 (agresivno)

β = 1

β < 1 (defenzivno)

β = indeks sistematskog rizika; nagib

karakterističnog pravca (odsječak na osi y /

odsječak na osi x); mjeri osjetljivost prinosa

dionice na promjene prinosa tržišnog portfelja

1-132 Interpretacija beta koeficijenata (β)


132/572

β = 1 dodatni prinos za dionicu mijenja se

proporcionalno s dodatnim prinosom za tržišniportfelj β > 1 dodatni prinos za dionicu mijenja se brže

od dodatnog prinosa na tržišni portfelj pa se jošnaziva “agresivna” investicija

β < 1 dodatni prinos za dionicu mijenja sesporije od dodatnog prinosa na tržišni portfelj pa

se još naziva “defenzivna” investicija ***Najveći broj dionica ima betu u rasponu od 0,5 to

1,5

1-133 Tržišna linija vrijednosnog papiraSecurity market line (SML)


133/572

Sistematski rizik β (beta)

O č e k i v a n i p r i n o s

P

r e m i j a z a r i z i k

1.0

R f

R m

B e z r i z i č n i

p r i n o s

R j= Zahtijevana stopa prinosa za običnu dionicu j; R f = bezrizičnastopa; R m= očekivani prinos na tržišni portfelj

R j = Rf +(Rm- Rf )β

1-134 Procjena Beta koeficijenta(Estimation of Beta)


134/572

Beta dionice =Cov (R j, Rm)

Var (Rm)

1-135 Odnos između rizika i očekivanog povrata– Capital asset pricing model (CAPM)


135/572

Expected Return on Individual Security (R j)

Risk-free rate (Rf )

Expected Return on Market (Rm)

Beta of the security (β)

R j = Rf +(Rm- Rf )β

1-136 Očekivana stopa prinosa za dionicu


136/572

Očekivani prinos na državne vrijednosnice je9%, očekivani prinos na tržišni portfelj je12%, a beta koeficijent za dionicu poduzećaA je 1,3. Kolika je očekivana stopa prinosa

za dionicu poduzeća A?Rješenje: Očekivana stopa prinosa za dionicu poduzeća A=0,09+(0,12-0,09)1,3 = 0,09+0,03x1,3

= 0,09+0,039=0,129=12,9%

1-137 Vijednost dionice uz poznatu očekivanustopu prinosa


137/572

Očekivana dividenda u 1. razdoblju je 12kuna po dionici, a očekivana godišnja stoparasta dividendi po dionici je 10%. Kolika jevrijednost dionice ako je očekivana stopaprinosa 12,9%?

Rješenje:

V= Dt /(ke – g) = 12/(0,129 – 0,10) = 12/0,029= 413,79 kuna

1-138 Vijednost dionice uz poznatu očekivanustopu prinosa


138/572

Očekivana dividenda u 1. razdoblju je 12kuna po dionici, a očekivana godišnja stoparasta dividendi po dionici je 10%. Kolika jevrijednost dionice ako je očekivana stopaprinosa 12,9%?

Rješenje:

V= Dt /(ke – g) = 12/(0,129 – 0,10) = 12/0,029= 413,79 kuna

1-139 Financijska piramida – struktura financijske imovineprema kriterijima rizičnosti i profitabilnosti


139/572

junkbonds

obične dionice

preferencijalne dionice;

neosigurani krediti

neosigurane obveznice;neosigurani štedni ulozi kod banaka

državne zadužnice; osigurane obveznice; hipotekarne

obveznicegotovina; osigurani štedni ulozi; transakcijski računi

1-140 Efikasan portfelj -slučaj dvije investicije


140/572

rizik/nagrada A B

očekivana profitablnost 10 16

standardna devijacija 8 20

dionice

1-141 Slučaj dvije investicije


141/572

A (w) B (1-w) prinos rizik prinos rizik prinos rizik

1,00 0,00 10,00 8,00 10,00 8,00 10,00 8,00

0,75 0,25 11,50 11,00 11,50 7,81 11,50 1,00

0,50 0,50 13,00 14,00 13,00 10,77 13,00 6,00

0,25 0,75 14,50 17,00 14,50 15,13 14,50 13,00

0,00 1,00 16,00 20,00 16,00 20,00 16,00 20,00

mogući portfolio s najmanjim rizikom1,00 0,00 10 8

0,86 0,14 10,84 7,43

0,71 0,29 11,75 0

slučaj II.

r = 0,0

slučaj III.

r = -1

učešće dionica

u portfoliu

slučaj I.

r = +1,0

1-142 Slučaj više investicija


142/572

Rizik ovisi o broju dionica u portfelju

broj standardna korelacija s

dionica u devijacija tržišnim

portfoliu portfolia indeksom

1 7,00 0,54

2 5,00 0,633 4,80 0,75

4 4,60 0,77

5 4,60 0,79

10 4,20 0,85

15 4,00 0,88

smanjenjestandardnedevijacije

povećanjekorelacije

1-143 Rizik portfelja


143/572

Ukupni rizik:

rizik tvrtke

specifičan rizik diversificirajući rizik

nediversificirajući riziksistematski rizik

tržišni rizik

standardna devijacija

broj dionica

u portfelju

1-144 Efikasan portfelj


144/572

Tržišni

portfelj

rizik

p r o f i t a b i l n

o s t

efikasna

granica

x

A

H

G

E

portfelj s

najmanjim

rizikom

B

C

D

1-145 Krivulje indiferencije


145/572

Dva investitora A i B

o č e k i v a n

a

p r o f i t a b i l n o s t

p o r t f o l i a

rizik - standardna devijacija

premija rizikainvestitora A

premija rizikainvestitora B

nerizičnakamatna stopa

1-146 Izbor optimalnog portfelja


146/572

Izabire se samo efikasan portfelj

– portfelj na efikasnoj granici Izabire se portfelj kojim će investitor postići

maksimalnu korisnost

– portfelj koji je tangenta krivulje indiferencijeinvestitora na efikasnu granicu

– portfelj s najvećom korisnošću za investitora

– optimalan portfelj za investitora

1-147 Smjer tržišnih vrijednosnica


147/572

p r o f i t a b i l n

o s t

rizik

k n

n

k a

a

1-148 Relevantni rizik investicije


148/572

Uklapanje investicije u investicijski portfelj

– kako će se investicija odraziti na rizik investitorovaportfelja

– dio ukupnog rizika investicije koji nije reduciran

diversifikacijom Za investitora koji drži dobro diversificirani

portfelj relevantan je samo sistematski rizikinvesticije

1-149 Matematička formulacija karakterističnogregresijskog pravca

karakterističan


149/572

profitabilnost

tržišta

b

karakterističan regresijski pravac

e

1-150 ß koeficijent


150/572

• Mjera sistematskog rizikavrijednosnog papira

• Mjera intenziteta kretanjaprinosa na vrijednosnipapir prema kretanju

prinosa cjelokupnog tržišta

)(2

);(cov

M

M j

k

k k

);(

)(

)(

M j

M

j

k k

k

k

1-151 Pravac tržišta kapitala


151/572

k f

z

p r o f i t a b i l n o

s t

rizik m

k m M

1-152 Pravac tržišta kapitala

N fik i


152/572

Nova efikasna granica

– portfolio sastavljen od nerizičnog ulaganja irizičnog portfelja M

– postiže se uz veću korisnost za investitora

Portfelj M – najpoželjniji portfelj – tržišni portfelj

• nastoje ga ostvariti svi investitori• tržište je efikasno• brzo eliminira bilo kakve neravnoteže

1-153 Oblik pravca tržišta vrijednosnog papira


153/572

Formula pravca tržišta vrijednosnog papira:

)( F M F j k k k k b

1-154 Klasifikacija dionica prema ß

P j č di i


154/572

Prosječna dionica

– promjene prinosa odgovaraju promjenama tržišta – ß = 1

Agresivna dionica

– promjene prinosa intenzivnije od promjena tržišta – ß > 1

Defanzivna dionica

– promjene prinosa slabije od promjena tržišta – ß < 1

1-155 Izračunavanje očekivanog prinosaportfelja


155/572

RP = S ( W j )( R j )

RP je očekivani prinos na portfelj,

W j udio ili ponder ukupnih sredstava investiranih uvrijednosnicu j,

R j

očekivani prinos za vrijednosnicu j,

m ukupan broj različitih vrijednosnica u portfelju.

1-156 Izračunavanje standardne devijacijeportfelja


156/572

P = S S W j Wk j k W j udio ukupnih sredstava investiranih u

vrijednosnicu j,W k udio ukupnih sredstava investiranih u

vrijednosnicu k,

j k kovarijanca između mogućih prinosa zavrijednosnice j i k.

1-157 Što je kovarijanca?


157/572

j k = j k r j k

j standardna devijacija za vrijednosnicu j, k standardna devijacija za vrijednosnicu k,

r j k koeficijent korelacije između mogućih prinosa za

vrijednosnice j i k.


St d di i t ti tičk j li


158/572

Standardizirana statistička mjera linearne

veze između dviju varijabli

Njegov raspon ide od-1,0 (savršeno negativna korelacija),

preko 0 (nema korelacije),

do +1,0 (savršeno pozitivna korelacija)

1-159 Matrica ponderiranih kovarijanci

P tf lj 3 ij d i


159/572

Portfelj s 3 vrijednosnice:Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3

Redak 1 W1W11,1 W1W21,2 W1W31,3

Redak 2 W2W12,1 W2W22,2 W2W32,3 Redak 3 W3W13,1 W3W23,2 W3W33,3

j,k = kovarijanca između mogućih prinosa za

vrijednosnice j i k.

1-160 Primjer izračuna očekivanog prinosa irizika portfelja

Stvarate portfelj od dionice A i dionice B Ulažete


160/572

Stvarate portfelj od dionice A i dionice B. Ulažete

2.000$ u dionicu B i 3.000 $ u dionicu A.Očekivani prinos i standardna devijacija dionice B je 9% i 13,15%. Očekivani prinos i standardnadevijacija dionice A je 8% i 10,65%. Koeficijent

korelacije između B i A je 0,75.

Koliki su očekivani prinos i standardna devijacija

portfelja?

1-161 Izračunavanje očekivanog prinosaportfelja

W 2 000 / 5 000 0 40


161/572

WB = 2.000 / 5.000 = 0,40

W A = 3.000 / 5.000 = 0,60

RP = (WB)(R B) + (W A)(R A)

RP = (0,4)(9%) + (0,6 )(8%)RP = (3,6%) + (4,8%) = 8,4%


P tf lj d ij ij d i


162/572

Portfelj s dvije vrijednosnice:Stupac 1 Stupac 2

Redak 1 WB WBB,B WB W ABA

Redak 2

W A WB A,B W A W A A,A

Matrica s portfeljem od dvije vrijednosnice


P tf lj d ij ij d i


163/572

Portfelj s dvije vrijednosnice :

Stupac 1 Stupac 2Redak 1 (0,4)(0,4)(0,0173) (0,4)(0,6)(0,0105)

Redak 2 (0,6)(0,4)(0,0105) (0,6)(0,6)(0,0113)




164/572


Stupac 1 Stupac 2

Redak 1 (0,0028) (0,0025)

Redak 2 (0,0025) (0,0041)


= 0 0028 + (2)(0 0025) + 0 0041


165/572

P = 0,0028 + (2)(0,0025) + 0,0041

P = SQRT(0,0119)

P = 0,1091 ili 10,91%


Pogrešan način je pojedinačno izračunavanje


166/572

Pogrešan način je pojedinačno izračunavanje

vagane sredine:P = 0,4 (13,15%) + 0,6(10,65%)

P = 5,26 + 6,39 = 11,65%

10,91% = 11,65%

Ovo je NETOČNO.

1-167 Zaključak

Dionica A Dionica B Portfelj


167/572

Dionica A Dionica B Portfelj

Prinos 9,00% 8,00% 8,40% Stand. dev. 13,15% 10,65% 10,91%

CV 1,46 1,33 1,26

Portfelj ima NIŽI koeficijent varijacije zbogdiversifikacije

1-168 Diversifikacija i koeficijent korelacije

Ujednačen prinos portfelja


168/572

Ujednačen prinos portfelja

P R I N O S N A I N V E S

T I C I J U

VRIJEDNOSNICA A VRIJEDNOSNICA BKombinacija

A i B

1-169 Diversifikacija i koeficijent korelacije


169/572

Kombiniranje vrijednosnica koje nisu usavršeno pozitivnoj korelaciji reducira rizik

1-170 Ukupni rizik = Sistematskirizik+nesistematski rizik

Si t t ki i ik j j lji t i


170/572

Sistematski rizik je promjenljivost prinosana dionice ili na portfelje koja je povezana spromjenama prinosa na tržištu kao cjelini.

Nesistematski rizik je promjenljivost prinosana dionice ili portfelje koja se ne možeobjasniti općim tržišnim kretanjima. Može se

izbjeći kroz diversifikaciju.

1-171 Ukupni rizik = sistemski rizik+nesistemskirizik


171/572

Ukupni

Rizik

Nesistemski rizik

Sistemski rizik

S T A N D A

R D N A D E V I J A C I J A

P R I N O S A N A P O R T F E L J

Faktori jedinstveni za određenukompaniju ili djelatnost. Nagli štrajk,novi konkurent, tehnološko otkriće.

1-172 Model procjenjivanja financijske imovine(CAPM)


172/572

CAPM je model koji

opisuje vezu između rizika i očekivanog (zahtijevanog) prinosa;

u tom je modelu, očekivani prinos navrijednosnicu bezrizična stopa plus premija na

osnovi sistematskog rizika vrijednosnice.

1-173 CAPM pretpostavke

Tržišta kapitala su efikasna.


173/572

Tržišta kapitala su efikasna.

Niti jedan investitor nije dovoljno velik da bi utjecao natržišnu cijenu dionice.

Svi investitori su suglasni o mogućim performansamapojedinih vrijednosnica.

U obzir se uzima bezrizična vrijednosnica čiji je prinostijekom razdoblja ulaganja sa sigurnošću poznat,

Tržišni portfelj običnih dionica koji se predočuje svim

raspoloživim običnim dionicama i ponderira u skladu snjihovim ukupnim tržišnim vrijednostima.

1-174 Karakterističan smjer


174/572

VIŠAK PRINOSANA DIONICU

VIŠAK PRINOSANA TRŽIŠNI PORTFELJ

Beta

Što je raspon manji, korelacija je veća

Karakteristični smjer

1-175 Što je Beta?

Indeks sistematskog rizika


175/572

Indeks sistematskog rizika

Mjeri osjetljivost prinosa dionice na promjeneprinosa tržišnog portfelja.

Beta portfelja je ponderirani prosjek beta pojedinihvrijednosnica iz portfelja.

1-176 Karakteristični smjerovi i različite bete


176/572

VIŠAK PRINOSANA DIONICU

Beta < 1(defanzivno)

Beta = 1

Svaki karakterističan

smjer ima drugačiji nagib.

1-177 CAPM

R = R + b (R R )


177/572

R j = Rf + b j(Rm - Rf )

R j = zahtijevana stopa prinosa za dionicu j,

Rf = bezrizična kamatna stopa,

b j = beta koeficijent za dionicu j

Rm =očekivani prinos za tržišni portfelj.



178/572

R j = Rf + b j(RM - Rf )

Rf

RM

Z a h t i j e v a n i p r i n o s

Premija za

rizik

Bezrizični prinos



179/572

1-180 Raspoloživost beta

Prikupljanje beta:


180/572

up ja je beta

Mogu se koristiti povijesni podaci ako seprošlost smatra dobrim surogatom zabudućnost.

Mogu se koristiti i podatci agencija koje dajubete za kompanije čijim se dionicama aktivnotrguje, obično se temelje na tjednim ilimjesečnim prinosima za prethodne tri do pet

godina,Value Line Investment Survey ,Standard and Poor su neke od tih agencija.

1-181 Trošak kapitala

Da bi se procijenila sadašnja vrijednost


181/572

Da bi se procijenila sadašnja vrijednost

novčanih tokova treba diskontirati očekivanenovčane tokove sa stopom povrata koju nudealternativne investicije

Ta se diskontna stopa često nazivaoportunitetni trošak kapitala zbog toga što jeriječ o povratu kojeg se o odričemo radi

investiranja u projekt

1-182 ... WACC kao diskontna stopa

Često se kao referentni pokazatelj diskontne


182/572

Često se kao referentni pokazatelj diskontne

stope koristi - Ponderirani prosječni trošakkapitala (WACC – Weighted average cost ofcapital)

Weighted average of the after-tax componentcosts of capital – debt, preferred stock, andcommon equity

1-183 Za WACC treba procijeniti trošak različitihkomponenti financiranja poduzeća


183/572

WACC

Trošakdioničkogkapitala(običnih

dionica)

Trošakduga

Trošakpovlaštenih

dionica

1-184 Za WACC treba procijeniti trošak različitihkomponenti financiranja poduzeća

Trošak dioničkog kapitala - stopa prinosa


184/572

Trošak dioničkog kapitala stopa prinosa

koju zahtijevaju vlasnici običnih dionica naulaganje u poduzeće Trošak duga – stopa prinosa koju na

pozajmljena sredstva zahtijevaju kreditori

poduzeća Trošak povlaštenih dionica – stopa prinosa

koju zahtijevaju vlasnici povlaštenih dionica na

ulaganje u poduzeće

1-185 Trošak dioničkog kapitala


185/572

Trošakdioničkog kapitala

Pristup

modelom

diskont iranja

budućih dividendi

Pristup

modelom

određivanjacijene

uloženogkapitala

(CAPM-

Capital-asset

pr ic ing

model

Pr istuptrošak dugapri je

oporezivanjap lus

premija

zar iz ik

1-186 Pristup modelom određivanja cijeneuloženog kapitala (CAPM)


186/572

CAPM implicira procjenuzahtijevane stope prinosa

R j = Rf +(Rm-Rf )β

R j Zahtijevana stopaprinosa za običnudionicu j

R f Bezrizična stopa

R m Očekivani prinosna tržišni portfelj

β Beta koeficijent zaobičnu dionicu j

MV PF 2012-2013

1-187 WACC - Weighted average cost of capitalPonderirani prosječni trošak kapitala


187/572

WACC = [(D/V)(1 - t)r d] + [(E/V)r e]

Omjer duga i ukupnihdugoročnih izvora

Omjer dioničkog kapitala iukupnih dugoročnih izvora

Zahtjevani povratna obveznice ...

Zahtjevani povratna dionice

1-188 WACC – s tri izvora financiranja: dug (d), obične (e)i povlaštene dionice (pe)


188/572

WACC = [(D/V)(1 - t)r d] + [(E/V)r e + (E/V)r pe]

1-189 WACC

WACC - očekivani povrat od portfelja za


189/572

p p j

obveznice i dionice koje izdaje tvrtkaTražena stopa povrata za svaku vrijednosnicu je

ponderirana omjerom ukupne tržišne vrijednosti

tvrtke (ne knjigovodstvene vrijednosti)Tražena stopa povrata na obveznice se mjeri

nakon oporezivanja

1-190 WACC

To bi bila odgovarajuća diskontna stopa za


190/572

investicijske projekte s prosječnim rizikom Projekt s prosječnim rizikom je onaj koji ima

isti rizik kao i postojeća imovina i poslovanjetvrtke

Ta bi se stopa trebala uskladiti “na više” zaneuobičajeno rizične projekte i “na niže” zaneuobičajeno sigurne projekte

1-191 WACC – još jednom - sinteza

WACC - stopa povrata koju bi tvrtka morala očekivati


191/572

kao zaradu za svoje prosječno rizično ulaganje kako biosigurala fer očekivani povrat svima onima koji posjedujuvrijednosnice tvrtke

WACC - odgovarajuća diskontna stopa samo za projekt

koji je “prava kopija” postojećeg poslovanja tvrtke

WACC se koristi kao referentni pokazatelj diskontnestope koji je usklađen prema gore za neuobičajeno

rizične projekte i prema dolje za neuobičajeno sigurneprojekte

1-192


192/572


BUDŽETIRANJE KAPITALA Pojam i sadržaj budžetiranja kapitala

3


1-193 Pojam budžetiranja kapitala Postupak donošenja odluka o dugoročnim


193/572

p j g

investicijama u realnu poslovnu imovinupoduzeća

Postupak donošenja odluka o dugoročnim

investicijskim projektima Ocjena financijske efikasnosti investicijskih

projekata

Dugoročne financijske odluke

1-194 Projekti prema modelu tekućih novčanih tokova

Konvencionalni novčani tokovi


194/572

Konvencionalni novčani tokovi

ravnomjerni

rastući

s početnim negativnim novčanim tokovima

Nekonvencionalni

s konačnim negativnim novčanim tokovima

problem troškova prestanka

1-195 Projekti prema odlučivanju

“Da” ili “ne”


195/572

razmatranje individualne učinkovitosti problem upravljačkih opcija

Međusobna uvjetovanost

međusobno vezani projekti međusobno isključivi projekti

• stvarno

• financijski Rangirajući

problem optimalizacije budžeta kapitala

1-196 Projekti prema ekonomskoj međuovisnosti

Međusobno neovisni projekti


196/572

Međusobno neovisni projekti

neovisnost novčanih tokova projekata

ovisnost u okviru budžeta kapitala i rizika

poslovanjaMeđusobno ovisni projekti

supstituirajući

komplementarni

1-197 Projekti prema postojećem poslovanju


197/572

Zamjena

Ekspanzija

Ostalo

radi održavanja poslovanja radi smanjenja troškova uz ekspanziju

postojećeg poslovanja novog poslovanja diversifikacija

istraživanje i razvoj sigurnost kozmetičke investicije

1-198 Projekti prema modelu rasta

Interni


198/572

ulaganje u postojeće poslovanje i ulaganje u izgradnju vlastitih kapaciteta

Eksterni stjecanje poslovnih operacija i tržišta

drugih poduzeća

ulaganja u aktivnosti fuzije i akvizicije

1-199

Postupak budžetiranja kapitala Pronalaženje investicijskih oportuniteta


199/572

Prikupljanje podataka

Određivanje novčanih tokova

Određivanje budžeta kapitala Vrednovanje i donošenje odluke

Analiza izvođenja i prilagođavanja

Postupci analiziranja projekata i odlučivanjakoje uključiti u “capital budget”, tj. u “listu”planiranih investicijskih projekata

1-200

Važnost budžetiranja kapitala


200/572

Dugoročno usmjeravanje poslovanja Velika vrijednost ulaganja

Predviđanje budućeg poslovanja

Određivanje najpogodnijeg vremena ulaganja

Dugoročno upravljanje vrijednošću poduzeća

1-201 Metode financijskog odlučivanja Temeljne

Neto sadašnja


201/572

Specifične MAPI metoda

Metoda diskontiranog

novčanog toka

Neto sadašnja

vrijednost Interna stopa

profitabilnosti

Dodatne

Razdoblje povrata

Diskontirano razdobljepovrata

Indeks profitabilnosti

Sadašnja vrijednostbudućih troškova

Posebne

Metoda diferencije

Modificirana interna stopaprofitabilnosti

Kriterij anuiteta

Neto sadašnja vrijednost

oportunitetnih troškova

Nefinancijske Prosječna godišnja

računovodstvena

profitabilnost

1-202 Pet najvažnijih metoda u budžetiranjukapitala

Payback period (PBP) method


202/572

Payback period (PBP) method

Discounted payback period (DPBP)

method

Net present value (NPV) method Internal rate of return (IRR) method

Modified internal rate of return (MIRR)

method

Profitability index (PI)

1-203 Payback period (PBP) method


203/572

1-204 Discounted payback period (DPBP)method


204/572

1-205 Net present value (NPV) method


205/572

1-206 Internal rate of return (IRR) method


206/572

1-207 Internal rate of return (IRR) method


207/572

20 -19

IRR = 19 + ---------------------------- x (0 – 2.357)

-939 - 2.357

IRR = 19 + 0,71 = 19,71%

1-208 Modified internal rate of return (MIRR)method


208/572

1-209 Modified internal rate of return (MIRR) method

240.350,42 • 1/r 6 = 100.000240 350 42 1/r6 100 000


209/572

240.350,42 • 1/r 6 = 100.000240.350,42 = 100.000 • r 6

r 6 = 240.350,42 / 100.000

r 6 = 2,404

r = 2,4041/6

r = 1,15738

r = 1 + p/100

p = MIRR

1,15738 = 1 + p/100

p = 15,73

p = MIRR = 15,73%

r

1-210 Profitability index (PI)


210/572

1-211 Napomena za profitability index (PI)

U stručnoj literaturi profitability index (PI)


211/572

j p y ( )

nije izražen jednoznačno U varijanti koja je navedena u prethodnomprimjeru predstavlja

omjer sadašnje vrijednosti neto primitaka i početnog ulaganja.U drugoj varijanti predstavlja omjer neto sadašnje

vrijednosti neto primitaka i početnog ulaganja

1-212 PBP i DPBP

• DPBP otklanja problem metode


212/572

j p

PBP kod koje se novčani primitci nediskontiraju

• Kod metode DPBP obavlja se

diskontiranje novčanih primitaka

1-213 IRR i MIRR

• IRR problem promjene predznaka


213/572

IRR problem promjene predznaka

novčanih tokova – višestruke stopepovrata

• MIRR otklanja problem metodeIRR kod koje se pretpostavljareinvestiranje novčanih primitaka po IRRkod metode MIRR pretpostavlja se

reinvestiranje po trošku kapitala

1-214 Ocjena likvidnosti & financijske strukture

Likvidnost investicijskog projekta -


214/572

sposobnost da se u svako vrijeme podmiredospjele financijske obveze

Financijska struktura investicijskog

projekta - kombinacija izvora financiranjakoji se javljaju u vijeku projekta

Koeficijent financijske strukture=vlastitasredstva/ ukupno potrebna sredstva

1-215 Ocjena pridržavanja općih načelaoptimalizacije financijske strukture... Potrebno je voditi računa o sadašnjoj i


215/572

budućoj financijskoj sposobnosti poduzećada podmiruje svoje financijske obveze Stupanj zaduženosti ne smije biti veći od

onog koji bi doveo u pitanje – podmirenje već nastalih financijskih

obveza,

– kreditnu sposobnost poduzeća, te – smanjio samostalnost poduzeća u

donošenju budućih poslovnih odluka

1-216 ...Ocjena pridržavanja općih načelaoptimalizacije financijske strukture

Dugoročna ulaganja treba financirati iz


216/572

dugoročnih izvora U uvjetima velike neizvjesnosti potrebno je

koristiti više vlastiti kapital

Pretjerano samofinanciranje može usporitidinamiku razvoja poduzeća

Nije se racionalno zaduživati dok je

kamatna stopa kredita viša od stoperentabilnosti vlastitog kapitala u najboljojalternativnoj upotrebi

1-217 Ocjena otplate duga...

1. Višekratnik


217/572

pokrića kamata = EBIT* / Kamata na dug

2. Analiza sposobnosti novčanog tokaza otplaćivanje duga

*Earnings Before Interest and Taxes

1-218

Analiza pomoću “što-ako” pitanja

Analiza osjetljivosti – analiza utjecaja


218/572

promjena troškova, prodaje i sl. naprofitabilnost projekta Analiza scenarija – analiza projekta uz

određenu kombinaciju pretpostavki;Detaljnija analiza scenarija naziva se – simulacijska analiza – procjenavjerojatnosti ostvarenja različitih rezultatainvesticijskog projekta

1-219

Analiza točke pokrića

Analiza točke pokrića (prag rentabilnosti) –


219/572

određivanje razine prihoda pri kojoj poduzećepokriva sve troškove

Koliko se mogu smanjiti prihodi prije nego štoprojekt postane neprofitabilan?

Točka pokrića projekta ovisi o fiksnim

troškovima (koji se ne mijenjaju u odnosu naprodaju) i dobiti od svake dodatne novčane

jedinice prihoda

1-220

Analiza točke pokrića


220/572

Analizaračunovodstvene

točk

Posl Financ.

Documents

Transcript of Posl Financ.