Pomišljaj - franjevci-split.hr · u svijetu, sveopćem miru, ljubavi, zajedništvu svih...

GODINA 14. VELIKA GOSPA, 2016. BROJ: 1. (30.)

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICEBILICE

PomišljPomišljaajj

5050ŽUPA UZNESENJA1966.

MARIJINA - BILICE2016.

POMIŠLJAJ A

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE

Godina 14. VELIKA GOSPA, 2016. Br. 1. (30.)

ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ

POMIŠLJAJ 1

Mnogi ljudi očekuju i stalno govore o nekim novim vremenima, temeljitim promjenama

u svijetu, sveopćem miru, ljubavi, zajedništvu svih ljudi…Problem je u tome što ti isti ljudi ne mogu shvatiti da se te promjene koje stalno očekuju ne mogu dogoditi bez njihove osob-ne promjene, bez njihova osobnoga praved-noga mira, bez njihove osobne ljubavi prema svim ljudima, bez njihova praštanja…

Mi se kao vjernici moramo svakodnevno odlučivati za Boga i ta odluka mora uvijek biti konkretna. Mi moramo svakodnevno prihvaćati svoj život i svoje životne zadaće s ljubavlju, mo-ramo se odlučivati za istinu, pravednost, milo-srđe, praštanje, mir.. Druga strana naše odlu-ke je protiv zla i grijeha. Kad nas netko uvrijedi mi se moramo odlučiti za pomirenje. Kad god dopustimo mržnji da ostane u našem srcu, tada smo propustili odluku za Boga, koji je lju-bav. Kad god nas naše strasti i razne ovisnosti zadrže u svojim pandžama, tada smo propustili svoj hod u slobodi za koju nas je Bog stvorio. Bez nutarnje slobode nema odluke za Boga.

Riječi i djela su kriteriji našega života. Isus je uputio najoštrije riječi farizejima napa-dajući ih da govore, a ne čine, da su ljudske zakone stavili pred božanske, ljudsku praved-nost pred božansku, ljudsku istinu pred bo-žansku. A sv. Jakov nam poručuje da je vjera, bez svjedočenja djelima, mrtva. Zadnji kriterij za ulazak u kraljevstvo Božje neće biti riječi nego djela koja postaju dokaz da smo prepo-znali u ljudima svoju braću i sestre i ljubili ih.

Naš život postaje istinit pred Bogom kad mi nutarnjim rastom postajemo slični

Bogu. Kroz šest godina moga pastoralnog djelovanja u Bilicama pratio sam mnoge žu-pljane i njihov svakodnevni rast u vjeri. To me je i održalo u ovoj Župi i pomagalo mi da i ja još više i dublje rastem u vjeri. Zato, nakon moga odlaska iz Bilica, toplo preporučujem svim župljanima da i dalje nastave sa svojim nutarnjim rastom kako bi sve više postajali što sličniji Bogu. Nije važno koji je svećenik župnik. Važan je Bog, njegova Riječ, njegova Ljubav… To nam treba uvijek biti na prvome mjestu. Važna je naša odluka za Boga! Za-hvaljujem svim župljanima koji su me podrža-vali i pomogli mi da budem bolji svećenik i jači zaljubljenik u Krista! Zahvaljujem i onima koji me nisu podržavali jer su me i oni, svojim postupcima, također približili Kristu i učinili me jačim i savjesnijim vjernikom!

Put obraćenja, kojim smo krenuli, poziv je da se oslobodimo zla i grijeha i rastemo prema slici Božjoj, prema kojoj smo i stvore-ni. Mi to ne možemo ostvariti bez Boga, bez njegove milosti, bez njegova Svetoga Duha. Nije slučajno što Isus Sotonu naziva ocem laži. Stoga je laž grijeh. Kad netko želi postići mir mrzeći drugoga, a bogatstvo varajući i zlo-rabeći druge, slobodu uzimajući alkohol i dro-gu, prvo mjestu podjarmljujući i čineći druge robovima, u dubini svoga bića je povjerovao laži, pa tako uništava sebe i druge. Laž zaro-bljava, a istina oslobađa, poručuje nam Isus.

Ne padnimo u zamku laži koja se odijeva u odjeću privlačnosti i obećava ono što ne može dati ni ostvariti. To vam želi Vaš „bivši“ župnik

fra Tomislav

PomišljPomišljaajj

DJELIMA SVJEDO IMO SVOJU VJERU!

2 POMIŠLJAJ

RIJEČ ZA TEBE

NEOZBILJNO JE NEOZBILJNO JE NIKAD SE NE NASMIJATINIKAD SE NE NASMIJATI

Ima ljudikoje nikad ne vidiš nasmijane.Štoviše, oni izgledajukao da svijet svakoga dana propada.Živimo u žalosnu svijetus previše žalosnih ljudi,kojima sunce zalazi već izjutra.Ima ljudikoji se svagdje mogu smijati,samo ne kod kuće.Svagdje su prijateljski raspoloženi,šarmantni, zabavni,jedino su kod kuće zatvoreni,loše raspoloženi i nesnosni.Nešto nije u redu s čovjekovim smijehom.

Previše je glumljena, uglađena smijeha,previše plaćena i prljava smijeha,previše podmukla, uvrjedljiva smijeha.Zdrav, privlačan smijehpostao je rijetkost,a samo takav smijeh dolaziiz zdrava srca.Ima, naravno, i dana,kad se ne može smijati.Dana punih briga i patnje.Dana kad smrt kuca na vrata.Tada se ne može smijati.Lud je tko se tada smije.

Phil Bosmans

Novi biskup šibenski je mons. Tomi-slav Rogi , župnik iz Udbine i rav-

natelj svetišta Hrvatskih mu enika u Udbini. Papa Franjo prihvatio je odre-knu e šibenskog biskupa mons. Ante Ivasa i za njegova nasljednika imeno-vao mons. Rogi a, kojega drže jednim od najboljih sve enika Gospi ko-senj-ske biskupije, a koji je bio i u najužem izboru za gospi kog biskupa.

Mons. Tomislav Rogi ro en je 8. studenoga 1965. u Senju, današnja Gospi ko- senjska biskupija. Osnov-nu školu poha ao je u Senju. Maturi-rao je klasi nu gimnaziju u Sjemeni-štu Zmajevi u Zadru (1980.-1984.). Teologiju studira u Rijeci i posljednju godinu u Zagrebu (1985. -1991.)

Diplomira 1991. na temu: Kralj Šaul pomazanik i odba enik Božji. Za sve enika je zare en u Rijeci 22. lipnja 1991. kao sve enik tadašnje Rije ko -senjske nadbiskupije. Kada je 2000. godine osnovana Gospi ko -senjska bi-skupija prelazi u kler te nove biskupije.

Kao sve enik najprije je bio žu-pni vikar u župi Sv. Terezije od Djeteta Isusa na Vežici, u Rijeci (1991.- 1993.) a potom odlazi na postdiplomski studij u Rim na Papinsko sveu ilište Grego-riana (1993. -1996.) gdje postiže ma-gisterij iz Biblijske teologije na temu: L’amore totale che si rivela morendo distaccato per poter collegare tutti per sempre (Mt 27, 38 51°) – Potpuna lju-bav objavljuje se umiru i podjeljena

da bi svih ujedinila zauvijek. Objavio je nekoliko lanaka u Rije kom teološ-kom asopisu i drugim lokalnim tisko-vinama. Služi se talijanskim jezikom.

Predava je na Biblijskoj katedri Teologije u Rijeci (1996. -2010.), stu-dentski kapelan za grad Rijeku (1996. -2000.), župnik Uznesenja Marijina u Rijeci (1997. -2000.), generalni vikar Gospi ko- senjske biskupije (2000.- 2004.), župnik i dekan u Ogulinu, župa Sv. Križ (2004. -2012.) te od 2012. žu-pnik je i dekan na Udbini i Podlapa i i ravnatelj je Nacinalnog svetišta Hr-vatskih mu enika na Udbini. lan je zbora savjetnika i prezbiterskog vije-a Gospi ko- senjske biskupije, te ka-

nonik Senjskog kaptola od 2012.

POMIŠLJAJ 3

NOVI BISKUP

Mons. Tomislav Rogić novi šibenski biskup

Mons. Tomislav Rogić

4 POMIŠLJAJ

NOVI BISKUP

Dosadašnji šibenski biskup Ante Ivas to no u podne, 3. lipnja, je u dvorani

biskupske pala e u Šibeniku dekanima Šibenske biskupije i Zboru savjetnika pri-op io odluku o imenovanju mons. Tomi-slava Rogi a novim šibenskim biskupom.

Biskup Ivas pro itao je pismo apostol-skog nuncija Alessandra D’Errica o Papi-nom imenovanju novoga biskupa. Potom je biskupov tajnik don Roko Glasnovi pro i-tao životopis novoimenovanog biskupa.

Ređenje novog šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića bit će na svetkovinu svetog Jakova u ponedjeljak 25. srpnja u 10.30 sati u katedrali Svetog Jakova u Šibeniku, objav-ljeno je u proglasu šibenskog biskupa u miru i apostolskog administratora Šibenske biskupije Ante Ivasa. Glavni posvetitelj bit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Suposveti-telji će biti splitsko-makarski nadbiskup i metro-polit Marin Barišić i biskup Ante Ivas, zajedno sa svim nazočnim nadbiskupima i biskupima.

Nakon pro itanog životopisa bi-skup Ivas je rekao kako novog biskupa Tomislava pozna vrlo dobro jer je on bio vrlo zauzeti lan Odbora HBK za mlade.

– Novom biskupu estitamo i od srca se radujemo i nestrpljivo ekamo dan biskupskog re enja kada e u i u kanonski posjed naše biskupije kao nje-zin etrdeset i deveti ordinarij – rekao je biskup Ivas. in objave završio je za-jedni kom molitvom za novog biskupa.

Biskup Ivas o svom nasljedniku

Biskup Ivas čita odluku o imenovanju mons. Tomislava Rogića novim šibenskim biskupom

POMIŠLJAJ 5

GODINA MILOSRĐA

SVETI LEOPOLD BOGDAN MANDIĆ (1866.-1942.)

Navjestitelj milosrđa i Božjeg praštanjaMali Bogdan postao je sve enik nakon što je prošao kroz jedno ružno isku-stvo svoga života, na ispovijedi. U dobi od osam godina izrekao je ružnu rije pred sestrom, koja ga je prekorila i odmah poslala na ispovijed, napominju i sve eniku da ga zbog grijeha kazni, što je on i u inio. Sve enik ga je ispo-vjedio i rekao da za kaznu klekne na sredini crkve i javno se pokaje za svoj grijeh. Izvršivši pokoru, Bogdan je u tom trenutku u srcu donio odluku da e postati sve enik, svjedok Božjeg

milosr a, a ne kazne.

Od same najave pape Franje da e na pedesetu obljetnicu završetka Dru-

gog vatikanskog sabora otvoriti Jubi-lejsku godinu osje ao se ushit Božjega naroda da se u naše vrijeme uistinu i do-ga a nešto izvanredno. Prve rije i bule, najave izvanrednog jubileja: „Lice mi-losr a nebeskog Oca je Isus Krist“, ve nam progovaraju o ljubavi nebeskog Oca koja se o itovala u životu njegova Sina Isusa Krista.

Nedugo nakon najave godine izvanrednog jubileja papa Franjo izjav-ljuje kapucinima u Padovi i San Giova-nni Rotondu da su upravo sveti Leopold i sveti Pio kao ispovjednici na svoj na-in divno svjedo ili Lice O eva milosr-a u sakramentu pomirenja. Nakon toga

iz Vatikana dolazi vijest da papa Franjo želi da tijela te dvojice svetaca budu do-nesena u baziliku svetoga Petra. Nama Hrvatima je posebna radost što je Le-opoldovo tijelo poslije toga došlo i u našu domovinu.

Tijelo svetog Leopolda nakon uko-pa po ivalo je na padovanskom grad-skom groblju do 1963. godine, a zatim je preneseno u kapucinski samostan u kojem je svetac proveo ve inu svoga ži-vota. U listopadu 2015. godine, nakon gotovo 40 godina od zadnjeg otvaranja kamenog sarkofaga u kojem je po iva-lo tijelo svetog Leopolda, svetac je opet bio vidljiv oku vjernika.

POMIŠLJAJ

sebe je preuzimao žrtve, molitve, no na bdijenja, postove. Išao je s radoš u usu-sret pokorniku, dapa e zahvaljivao mu je i najradije bi mu se bacio u zagrljaj.

Papa Franjo nas poziva da svoj pogled usmjerimo na Gospodina, ije milosr e na poseban na in kušamo u sakramentu pomirenja, iji je služi-telj na poseban na in bio sv. Leopold. Papa želi vjernicima staviti pred o i da je Bog uistinu Ljubav. Naš Bog je Bog

koji neizmjerno ljubi i koji ide usu-sret svakom o-vjeku koji se kaje za svoje lutanje na putu svetosti. Na žalost i danas postoje „vjernici“ koji e re i da Bog nesre om i bole-š u kažnjava ljud-

Mnoštvo vjernika pred katedralom u Zagrebu čekalo je u redu kako bi vidjelo tijelo sv. Leopolda i dotaklo se staklenog sarkofaga gdje se nalazi svečevo neraspadnuto tijelo

Za vrijeme posljednjeg prepozna-vanja tijela svetog Leopolda utvr eno je da je tijelo u dobrom stanju, a na po-seban na in sa uvano je njegovo srce. Nije ni udo da je srce ostalo sa uvano kada je toliko ljubilo sve ljude Božjom ljubavlju. Ispovijedao je deset do dva-naest sati na dan, bilo hladno ili vru e, bio umoran ili bolestan. „Budite mirni“, znao je re i pokornicima, „sve stavite na moja ple a, dalje u se ja pobrinuti.“ Na

ski grijeh, no najve a kazna ovjeku je on sam sebi kad bježi od Boga, koji je put, istina i život.

Zanimljiv se doga aj zbio jednog dana kad je u blizini crkve u Padovi po-kraj svetca prošao jedan ovjek kojega otac Leopold do tada nikada nije vidio. Taj ovjek više od 40 godina nije bio u crkvi te se loše izražavao o Crkvi i sve enicima. Otac Leopold uporno ga je gledao pa mu je ovjek pristupio jer je pomislio da ga ovaj želi nešto važno pitati. A Leopold mu je rekao: „Želim da odmah po ete sa mnom u crkvu!“ I zaista ovjek je pošao s njim u crkvu, a svetac ga je ispovjedio. I od tada on je postao krš anin i svima je pri ao o „ u-desnom“ pogledu oca Leopolda.

Godina milosr a želi i u nama po-buditi na poseban na in dvije stvarno-sti. Prva je da ne kažnjavamo sebe time

Tijelo sv. Leopolda je bilo izloženo u Zagrebačkoj katedrali gdje su se mnogi vjernici došli pomoliti ovom poznatom htvatskom svecu

što smo upali u zamku grijeha, nego da idemo Ocu milosr a, koji nas od grijeha lije i i izbavlja. Druga stvarnost jest to da poput svetog Leopolda i mi u svom životu budemo bezbroj puta milosrdni jedni prema drugima, jer onaj koji nas je oslobodio od krivice grijeha želi da naše lice odsijeva njegovim milosr em. Sveti Leopold ohrabrivao je je pokor-nike koji su u sramu dolazili na sakra-ment pomirenja da hrabro pristupe, jer i on je grešnik, i da ga Gospodin nije toliko puta držao svojim uzdama, poto-nuo bi u gore grijehe.

Ovaj veliki svetac, rodom iz Her-ceg Novog, drugi je kanonizirani Hrvat-ski svetac. Možemo biti ponosni što je takva duša, navjestitelj milosr a i Bož-jeg praštanja, ro ena u našoj blizini.

Prema tekstu fra Ivice Vrbi a, SUSRET, broj 7, 2016.

GODINA MILOSRĐA

8 POMIŠLJAJ

Našem vremenu i na-šem ovje anstvu je

potrebno milosr e zato što je to ranjeno ovje-anstvo koje nosi duboke

rane. Ne zna kako ih lije-iti ili smatra da ih uop e

ne može lije iti. A nisu to samo društvene bolesti i osobe ranjene siro-maštvom, društve-nom isklju enoš u, mnogim ropstvima tre eg tisu lje a. ovom ovje anstvu treba milosr e jer je izgubilo osje aj za grijeh, svijest o gri-jehu… K tome da-nas se doga a da se mnogi drže kako se naše zlo, naš grijeh smatra neizlje ivim. Nedostaje konkret-no iskustvo milosr a.., mišljenje da ne postoji mogu nost za otkuplje-nje, da nema ruke koja te podiže, zagrljaj koji te spašava, oprašta, koji te osloba a, preplavljuje te beskrajnom i strpljivom ljubavlju koja prašta, vra-a te na pravi kolosijek.

Potrebno nam je milosr-e… Moramo se upitati

zašto tolike osobe, muš-

GLAS PAPE

»BOŽJE JE IME MILOSRĐE«karci i žene, mladi i stari iz svih društvenih slojeva danas odlaze vra evima i gatarima. „Nije istina da onaj tko ne vjeruje u Boga ne vjeruje ni u što, jer po inje vjerovati u sva-šta.“… Osobe prvenstve-no traže nekoga tko e ih

Božjega milosr a. Dje-luju u Kristovo ime. To je divno… Ispovijedanje pred sve enikom na in je da svoj život stavimo u ruke drugoga koji u tomu trenutku djeluje u ime Isusovo i na njegov ra-un… Istina je da mogu

razgovarati s Gos-podinom i tražiti od njega oproštenje, moliti ga i da Gos-podin oprašta istoga asa. Ali je važno

da po em u ispovje-daonicu, da stanem pred sve enika koji je tu u Isusovo ime, da kleknem pred Majku Crkvu po-zvanu da dijeli Bož-je milosr e… To je susret s milosr em.

Grijeh nije samo neka mrlja pa je dovoljno oti-i u istionicu da ti je

otklone.., kao kad se na iš enje odnese jakna ili

odijelo: stavi se u perili-cu pa gotovo… Me utim, grijeh je više od mrlje. Grijeh je rana. Treba je li-je iti, previjati ranu da bi se izlije ila… Ima trenu-taka kad kažeš „ne mogu više!“, kad osjetiš po-

saslušati. Nekoga tko im je spreman darovati svoje vrijeme, saslušati njihove drame i poteško e.

Zašto je važno ispo-vijedati se? Isus je re-kao svojim apostolima: „Kojima otpustite grije-he, otpuštaju im se; koji-ma zadržite, zadržani su im“ (Iv 20,23). To zna i da apostoli i njihovi na-sljednici postaju služitelji

POMIŠLJAJ 9

trebu da budeš izlije en, da budeš zdrav, da ti se oprosti. Imaš potrebu po-novno ustati i iznova kre-nuti… Treba se priznati grešnikom. To je milost. Bez te milosti možemo tek re i: „da, ja sam ogra-ni en, imam svoje grani-ce, to su moje pogreške.“ Ali priznati se grješnikom nešto je posve drugo. To zna i stati pred Boga koji je naše sve i pokazati mu sebe, to jest svoje ništa. Izložiti svoju bijedu, svo-je grijehe. To je uistinu milost za koju treba mo-liti… Bog zna naše grije-he, naše izdaje, zatajenja, našu bijedu. On je tu i eka nas kako bi nam se

potpuno darovao, kako bi nas podigao.

Crkva osu uje grijeh, ali istodobno grli grješ-nika koji se grješnikom priznaje. Povija ga, go-vori mu o neizmjernom Božjem milosr u. Isus je oprostio ak i onima koji su ga stavili na križ i ismijavali. Moramo se vratiti Evan elju gdje na-lazimo da nije rije samo o prihva anju i oprošte-nju, nego se govori i o „slavlju“ zbog sina koji se vratio… Bog je brižan otac, pozoran i spreman prihvatiti svaku osobu koja ini korak ili koja ima želju u initi korak prema ku i. On je tu, gle-da prema obzoru, eka nas, iš ekuje. On je Otac koji eka na vratima. Koji nas opaža dok smo još

daleko, tr e i dolazi da nam se baci oko vrata i nježno nas izljubi… Sli-jede i Gospodina Crkva je pozvana izlijevati nje-govo milosr e na sve koji se priznaju grješnicima, odgovornima za u injeno zlo, koji se osje aju po-trebni oproštenja. Crkva nije na svijetu da osu uje, nego da omogu i susret s onom dubokom ljubavlju koja je Božje milosr e.

Milosr e je važan ele-ment, štoviše neophodan u me uljudskim odnosi-ma, da bi postojalo brat-stvo. Samo mjera pravde nije dovoljna. S milosr-em i oproštenjem Bog

ide iznad pravde, uklju-uje ju i nadmašuje u jed-

nom višem inu u kojem

O. biskup Ante Ivas svečano je otvorio Godinu milosrđa za Šibensku biskupiju u katedrali sv. Jakova

10 POMIŠLJAJ

se doživljuje ljubav, koja je temelj istinske prav-de… Nema pravde bez opraštanja. Sposobnost za praštanje je u temelju svakog projekta budu eg pravednijeg i solidarnijeg društva. Nedostatak opro-sta, pozivanje na zakon „oko za oko, zub za zub“, riskira da dovede do spi-rale sukoba bez kraja…

Bog se nikada ne umara praštati, nego se mi umaramo tražiti opro-štenje. To je zato jer je On milosr e. Milosr e je prva Božja oznaka. Milo-sr e je Božje ime. Nema

GLAS PAPE

situacija iz kojih ne mo-žemo izi i. Nismo osu-eni utopiti se u živom

pijesku u kojem sve više toneš ako se pomi eš. Isus je tu sa svojom pruženom rukom, spreman da nas uhvati i izvu e iz blata, iz grijeha, pa i iz ponora zla u kojem smo upali. Samo je potrebno sebi posvijestiti svoje stanje,

biti iskren pre-ma sebi. Moli-ti milost da se priznajemo gr-ješnicima, od-govornima za to… Isus nas eka, pretje e

nas, pruža nam ruku, strpljiv je s nama. Bog je vjeran…

Milosr e je uvijek ja e od svakoga gri-jeha. Nitko ne može postav-ljati granice ljubavi Boga koji prašta…

Ako ga samo pogledamo i ostavimo barem jedan pro-laz za djelovanje njegove Milosti, Isus ini uda i s našim grijehom, s onim što jesmo, s našom ništa-voš u, s našom bijedom…

U ovoj Svetoj godi-ni milosr a najvažnije je otvoriti se Božjem milo-sr u. Otvoriti sebe i svo-je srce. Dopustiti Isusu da nam do e u susret. S pouzdanjem pristupiti ispovjedaonici. I nasto-jati biti milosrdan prema drugima. Djela milosr a ostaju temelj za naš ispit savjesti. Pomažu nam da se otvorimo Božjem mi-losr u, da molimo milost da shvatimo kako bez mi-losr a ne možemo u initi ništa… „Besplatno smo primili, besplatno daj-mo.“ Pozvani smo služiti Isusu raspetomu u svakoj odba enoj i odgurnutoj osobi. Dodirnuti Kristo-vo tijelo u onome koji je isklju en, gladan, žedan, gol, utamni en, bolestan, nezaposlen, progonjen, izbjeglica. Tu nalazimo našega Boga, tu doti emo Gospodina…

Približiti se, znati sa-slušati, savjetovati, pou-avati svojim svjedo e-

njem.., prihva ati grješni-ka koji je ranjen u duši.., to je mjera i mjerilo naše krš anske vjerodostojno-sti.. Bit emo su eni po milosr u – po ljubavi…

Papa Franjo

POMIŠLJAJ 11

MOLITVA PAPE FRANJE ZA JUBILEJ MILOSRĐA

GLAS PAPE

Gospodine Isuse Kriste,ti si nas poučio da budemo milosrdni kao Otac nebeskii rekao nam da tko vidi tebe, vidi njega.Pokaži nam svoje lice i bit ćemo spašeni.Tvoj pogled, pun ljubavi,oslobodio je Zakejai Mateja od robovanja novcu,a preljubnicu i Mariju Magdalenuod iskušenja da sreću traže samo u stvorenju;potaknuo je Petra da zaplače,nakon što te je zatajio,a raskajanomu je razbojniku zajamčio raj.Daj da svatko od nas osjetida je i nama upućena riječkoju si rekao Samarijanki:„O, kad bi znala dar Božji!“Ti si vidljivo lice nevidljivoga Oca,Boga koji svoju svemoć očitujenadasve praštanjem i milosrđem:

daj da Crkva u svijetu bude Tvoje vidljivo lice,lice svoga uskrslog Gospodina u slavi.Htio si da i tvoji službenicibudu zaogrnuti slabošćukako bi gajili istinsko suosjećanjeprema svima koji su u neznanju i zabludi.Učini da svatko tko pristupi tvojim službeni-

cima osjeti da ga Bog iščekuje, ljubi i da mu oprašta.Pošalji svoga Duhai sve nas posveti svojim pomazanjem,kako bi Jubilej milosrđabio godina milosti Gospodnjete tvoja Crkva, u obnovljenom zanosu,uzmogne donijeti siromasima radosnu vijest,proglasiti slobodu zatočenima i potlačenimate slijepima vratiti vid.Po zagovoru Marije, Majke milosrđa,to molimo tebe, koji s Ocem i Duhom Svetimživiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Njega bolesnika u bolnicama, sta-ra kim domovima i u ustanovama

za hendikepirane uglavnom obavljaju žene. One ine preko 90% zaposlenih u tim zvanjima. I ne nazire se da bi se to moglo uskoro promijeniti. Tako er kod mladih koji se pripremaju za zva-nje njegovatelja ostaje ista kvota – ve-inom su to djevojke, mlade žene. Bo-

lesne i nemo ne u obiteljima tako er njeguju pretežno žene, naj eš e k eri ili nevjeste. Sociolozi naglašavaju i upozoravaju da e brojka onih kojima je potrebna njega u razvijenom druš-tvu sve više rasti. U Hrvatskoj kao i u ve ini zapadnoeuropskih zemalja sve ve i udio stanovništva ine stariji ili bolje re eno stari ljudi. Budu i da je

PORUKA ZA SADAŠNJI TRENUTAK

MAJČINSTVO

sa staroš u ve inom povezana nemo i razli ite bolesti njima je potrebna sve ve a skrb i njega. Prema tome, trebat e sve više mla ih osoba koje su spre-

mne pružati tu njegu. Zbog pada natali-teta i time sve manjeg udjela mladih u

Bilički očevi i majke nastoje pratiti svoju djecu, jačati njihovu vjeru i osigurati im sretnu budućnost

POMIŠLJAJ 13

PORUKA ZA SADAŠNJI TRENUTAK

ukupnom broju stanovništva sve je teže na i dobre njegovatelje. Sociolozi i sin-dikalisti naglašavaju kako usluge nje-govatelja ili njegovateljica treba nužno više cijeniti, vrjednovati i bolje pla ati nego dosada. Ova upozorenja nailaze, nažalost, još uvijek na gluhe uši.

Problem nedovoljnog društvenog vrjednovanja njege nemo nih leži na dubljoj razini: u procesu desetlje ima stvaranog javnog mnijenja koje ono maj insko na kojem po iva brižljiva so-lidarnost ne poštuje i podcjenjuje ga. To se ini u ime pokreta emancipacije koja žene vrjednuje samo ako se ostvaruju

MAJKAU osobnom dokumentu jedne žene,

majke od petero djece pisalo je: Bez zani-manja! (što mi danas kažemo domaćica).

Onda je na to netko napisao:

- Za nju piše da je „bez zanimanja“, a ona je najkorisnije biće u društvu!

- Za druge misliti i brigati se, od ranog jutra često do u duboku noć, njeno je zani-manje!

- Biti supruga, majka i žena – zar to ne uključuje mnoga zvanja i zanimanja?

- Kao dobra kuharica svih mogućih jela i to svaki dan;

- Kao čistačica kuće, pralja rublja i hra-niteljica stoke;

- Kao spremačica i vozač kada djeca kreću u školu ili kad se negdje putuje;

- Kao liječnik i kirurg kada netko u obitelji povrijedi prst ili nogu;

- Kao tješitelj, sudac i pomiritelj kad među djecom nastane svađa;

- Kao krojač i modni kreator za odjeću djece i supruga;

- Kao financijski genij koji plaća sve račune, koji treba pravedno rasporediti sred-stva da za svakoga dotekne;

- Kao leksikon koji mora sve znati što djeca pitaju;

- Kao pripovjedač priča i vrsni peda-gog;

- Kao pekar, vrtlar, dekorater, frizer, doktor oštećenih lutaka itd.

- Moglo bi se navesti još mnogo zani-manja koje žena i majka obavlja – a za nju piše da je „bez zanimanja“.

F.Ž.M.

u nekom poslu, ako postižu karijeru u navodno više vrijednom svijetu muških zvanja. Trebaju biti ravnopravno zastu-pljene u vode im strukturama u politici ili privredi i svim podru jima suvreme-nog života. Žene se poti e da se bave športom kao i muškarci pa i onim špor-tovima gdje dolazi do izražaja najve a grubost kao što su boks ili hrvanje. Ne cijeni se vrijednost žene kao majke koja ra a i odgaja djecu ili njeguje svoje bolesne roditelje ili svekra ili svekrvu

14 POMIŠLJAJ

u svom domu, kod ku e. Isto vrijedi i za muškarce koji se kao o evi brinu za svoju djecu. A nema uzvišenije ni vrjed-nije zada e žene nego pod srcem nositi, roditi i odgojiti dijete, novog ovjeka. Isto tako je najvrjednija i najuzvišenija zada a muškarca biti dobar suprug svo-je žene i dobar otac svoje djece.

Naravno da se možemo prepirati o tome koliko seksualne pretpostavke ili so-cijalna namjena uloga odre uju polaritet odnosa spolova. Ipak u svim kulturama postoji jedna genetska naravna antropo-logijska temeljna konstanta koja je pove-zana sa sposobnoš u, kroz dugo vrijeme trudno e, nositi djecu u vlastitoj utrobi i ra ati ih, dakle postati majka. Ova život-na blizina, tjelesnoduševna neposrednost maj instva utje e na na in ženske emoci-onalnosti – njene posebne sposobnosti su-osje anja, pristupa, su uti, milosrdnosti. U ovoj svetoj Godini milosr a trebalo bi o tome promišljati što se je zbog takve ra-dikalne ideologije emancipacije žena na humanitetu ljudskog društva dobilo a što izgubilo. Izgubilo se mnogo.

Javna rasprava o spojivosti obitelji i zvanja/karijere pobu uje dojam, kako se radi samo o tome kako biti žena, a ne više kako biti majka i usporedno o tome kako biti muškarac, a ne više kako biti otac. Tako izgleda da je i feministi ka teologija koja je istakla ženske osobine u razumijevanju Boga sama prispjela u slijepu ulicu. Biblijska slika Boga ipak nije vezana uz pojmove biti muškarac ili biti žena ve uz pojam brižnog i mi-losrdnog Oca tj. biti otac i – kako pro-roci potvr uju – s maj inskim crtama tj. biti majka. Iako se Bog u Svetom pismu nikad ne ozna ava kao majka ipak jest i stalno ostaje ono maj insko što je po-kreta svakog milosr a u Bogu i u ljudi-ma. Sveti oci pape od Ivana Pavla I. do danas naglašavaju da Boga našeg nebe-skog Oca možemo zazivati i kao majku jer se on maj inskim milosr em odno-si prema nama njegovoj djeci. On nam je darovao majku svoga sina Mariju za našu Majku i preko nje nam dijeli svoje božansko milosr e.

fra Ž. Mareti

POMIŠLJAJ 15

DUHOVNO RAZMIŠLJANJE

TAKO DUGO SAM ŽIVIO U ZABLUDITvoja molitva ovisi o tome koliko ćeš shvatiti Gospodnju poruku: Tvoja molitva ovisi o tome koliko ćeš shvatiti Gospodnju poruku:

„Nemaj drugih bogova osim mene!“ Niti modernih bogova: putova-„Nemaj drugih bogova osim mene!“ Niti modernih bogova: putova-nja, raskoši, tisuća ponuda zabavne industrije. Ne možeš istodobno nja, raskoši, tisuća ponuda zabavne industrije. Ne možeš istodobno moliti i pritom služiti svaki dan satima krive bogove. To su profućka-moliti i pritom služiti svaki dan satima krive bogove. To su profućka-ni sati, potraćen život, besmisleni sati pred televizijom, igrarijama u ni sati, potraćen život, besmisleni sati pred televizijom, igrarijama u kojima ćeš spiskati ili prokockati svoj život… Prijatelju, služi Bogu! kojima ćeš spiskati ili prokockati svoj život… Prijatelju, služi Bogu! Ne bogovima…Ne bogovima…

Oče na nebesima, želim biti tvoj.Oče na nebesima, želim biti tvoj.

Želim ostati uz tebe.Želim ostati uz tebe.

Jer samo si ti Svjetlo i Istina.Jer samo si ti Svjetlo i Istina.

Abba, ljubljeni Oče, tako sam dugoAbba, ljubljeni Oče, tako sam dugo

živio u zabludi.živio u zabludi.

Sve je bilo tako sjajno, svjetlucavoSve je bilo tako sjajno, svjetlucavo

te sam mislio, to je raj.te sam mislio, to je raj.

Ali bila je to obmana.Ali bila je to obmana.

Oče nebeski sve je to prividOče nebeski sve je to privid

sve što u tebi nema čvrstog korijena!sve što u tebi nema čvrstog korijena!

Veliko srce Isusovo, želio bih ljubiti.Veliko srce Isusovo, želio bih ljubiti.

Jer jedino je ljubav vječna.Jer jedino je ljubav vječna.

Ne želim više obmanu i vanjski sjaj.Ne želim više obmanu i vanjski sjaj.

Želim ljubav i istinu.Želim ljubav i istinu.

Zato se opredjeljujem za tebe, Isuse, Zato se opredjeljujem za tebe, Isuse,

i molim te, ostani sa mnom!i molim te, ostani sa mnom!

Pomozi mi da dođem k tebi!Pomozi mi da dođem k tebi!

Jer gdje si ti, ondje je Svjetlost i Istina.Jer gdje si ti, ondje je Svjetlost i Istina.

Gdje si ti, tu je trajna ljubav. Amen.Gdje si ti, tu je trajna ljubav. Amen.

Herbert MadingerHerbert Madinger

16 POMIŠLJAJ

MOLITVA JEDNOG MONAHA

Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode!Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode!

I ja ih blagoslivljam i ne kunem.

Neprijatelji su me više gurnuli Tebi u naručje nego prijatelji.Prijatelji su me vezivali uz Zemlju.Neprijatelji su me odvezivali od Zemlje i rušili sva moja nadanja u Zemlji.Oni su me učinili strancem u zemaljskim carstvima.Kao što gonjena zvijer nađe sigurnije sklonište nego negonjena,tako sam i ja gonjen neprijateljima našao najsigurnije sklonište,sakrivši se u Tvoj šator, gdje ni prijatelji ni neprijateljine mogu pogubiti dušu moju.Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode!


Oni su umjesto mene ispovjedili moje grijehe pred svijetom.Oni su me šibali kada sam se ja ustezao šibati sama sebe.Oni su me mučili onda kada sam ja bježao od muka.Oni su me kudili onda kada sam ja sebi laskao.Oni su me pljuvali onda kada sam se ja oholio sobom.Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode!


Kad sam se ja pravio mudrim, oni su me nazivali ludim.Kad sam se ja pravio moćnim, oni su mi se smijali kao kepecu.Kad sam htio voditi ljude, oni su me gurali u pozadinu.Kad sam se žurio da se obogatim, oni su me gurali u pozadinu.Kad sam se žurio da se obogatim, oni su me tukli željeznom rukom.Kad sam mislio mirno spavati, oni su me budili iz sna.Kad sam zidao dom za dug i spokojan život, oni su ga rušili i izgonili me van.Zaista, neprijatelji su me odvezali od svijeta i produžili ruke moje do tvojih skuta.Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode!


Blagoslovi ih i umnoži!Umnoži ih još više i ogorči ih protiv mene da bi moj bijeg k Tebi bio bespovratan!Da bi se nada u ljude iskidala sva kao paučina.Da bi mir potpuno zavladao u duši mojoj.Da bi srce moje postalo grobom moja dva zla blizanca: oholosti i gnjeva.Da bi sve svoje blago sabrao na nebu.Da bi se jednom oslobodio samoobmane koja me i zaplela u mrežu varljiva života.Neprijatelji su me naučili da znam što malo tko zna, da čovjek nema neprijatelja u svijetu

osim sebe. Samo onaj mrzi neprijatelje tko ne zna da neprijatelji nisu neprijatelji, nego surovi prijatelji. Zaista mi je teško reći tko mi je učinio više dobra i više zla u ovome svijetu, prijatelji ili neprijatelji. Zato, blagoslovi Gospode i prijatelje i neprijatelje moje! Rob kune neprijatelje jer ne zna, a Sin ih blagoslivlja jer zna. Zna Sin da mu se neprijatelji ne mogu dotaknuti života. Zato slobodno korača između njih i moli se Bogu za njih.

Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode!


MEDITACIJA

MEDITACIJA

TI SI GOSPODINE PUT DO VJEČNOG ŽIVOTA!

Gospodine, ne znam u emu nas nala-ziš dostojnima tvoga milosr a, kada

su naša djela daleko od svetosti a naše misli vrludaju izme u Tebe i svijeta. Bi ujemo te svojim jezikom i razapi-njemo svojim djelima, uvijek iznova, a Ti se za nas opet penješ na križ. ekaš nas u ispovjedaonici svoga Srca da svo-jim krvavim suzama opereš naša zla.

Gdje nam je onda pravo da se bu-nimo na neda e i nepravde? I da smo ogor eni na neprijatelje? Na koga baciti kamen ako su naša srca kamena?

U ovoj molitvi monaha zve i Istina kao udarac željeznoga zvona što zove puk na slavljenje. No, kao što svaka

istina dolazi sa slavljeni kim zvonima, tako ubrzo dolazi i spoznaja o težini te istine. Pa njeno slušanje i i lije i i boli. I plakali bi i smijali se. Ponijeli bi tu isti-nu sa sobom u svijet i pri ali svakom o njoj. Tr ali bi i vikali da se uje što dalje. I kad sve to u inimo i zatvorimo vrata svoje ku e i svijet ostane iza njih, jedva da dišemo a istina postaje žar a u utrobi. Tada ostajemo sami sa sobom i u nama se sve buni protiv Istine jer smo nejaki u vjeri a jaki u oholosti, mali u Isusu a veliki u sebi. I možemo u tim blagoslovljenim trenucima vidjeti ja-sno da ovjek nema neprijatelja u ovo-me svijetu, osim samoga sebe.

O. Đani Kordić susreo se s mladima iz Bilica za vrijeme duhovne obnove

18 POMIŠLJAJ

Imamo li poniznosti, Gospodine, zahvaliti ti za svaki na in kojim se ko-ristiš da nas odvežeš od svega što po-znajemo i privežeš za sebe? Imamo li snage zahvaliti za neprijatelje?

Gospodine, noge se vrsto drže zemlje a ruke bi se primile za bližnje i tako nikada ne bi stigle k Tebi. Dok je oslonca na vrstoj zemlji i u ljudskoj podršci, zar bi Tebe tražili?!

Tebi, Gospodine, nije ni što bi te zaboravili, nego što nas poznaš od tre-nutka stvaranja i što ne možeš pustiti da propadnemo jer smo stvarani od Ljuba-vi. Ti znaš da su sva uporišta van tebe put do vje ne smrti i da si jedino Ti put do vje nog života. Zato su neda e i ne-prijatelji ogledalo naše nesavršenosti i

MEDITACIJA

grješnosti i put našeg potpunog preda-nja Tebi, put našeg stupanja s Mukom i Križem.

Ljubljeni Bože, iju ljubav i milo-sr e ni im nismo zaslužili, jer su nam jezici i djela opaki a srca tvrda, navali na nas vatrom pro iš enja do granica naših izdržljivosti i pomozi nam da se te granice uvijek pomalo pomi u prema Tebi! Neka nam neda e i neprijatelji ne budu propast, nego sredstvo spasenja. Daj nam poniznosti i jakosti duha da ih ne gledamo kao kaznu i gun amo, nego da u njima vidimo vatru pro iš enja. Jer tek kada budemo spremni do kraja Ti pasti pred noge, prestat emo Te ra-zapinjati i spasit emo svoju dušu.

Nikolina Šari

U prigodi slavlja 50. obljetnice osni-vanja naše Župe, organizirali smo

trodnevnu duhovnu obnovu, od petka 15. travnja do nedjelje 17. travnja 2016. Duhovnu obnovu vodio je karmeli anin o. ani Kordi , pa emo kroz nekoliko redaka teksta predstaviti ovog redovnika.

O. ani Kordi , lan je Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa. Ro-en je u apljini 5. kolovoza 1974. U

karmelski red stupa 1997., a prve zavjete polaže u 1999., u kr koj katedrali. Sve-ane zavjete polaže 15. listopada 2004.

u Remetama u Zagrebu, a nakon zavr-šenog bogoslovnog studija na KBF-u u Zagrebu, prima se i sve eni kog zvanja. Kao sve enik, svoju mladu Misu pro-slavio je u rodnim Šurmancima, župa Me ugorje dana 29. srpnja 2007., na-kon što je primio sve eni ko re enje, na sam blagdan Ro enja sv. Ivana Krsti-telja, kada ga je zaredio Splitsko – ma-karski nadbiskup mons. Marin Bariši u katedrali sv. Duje u Splitu.

Prvu godinu sve eništva o. ani služio je u župi sv. Mihovila na Kame-nu u Splitu, na dužnosti župnog vikara. Zatim je bio župni vikar u župama Ošta-rije i Cerovnik u Gospi ko-senjskoj bi-skupiji (2008. – 2009.), a od 2009. do 2011. lan je samostana ku e novicijata na Krku. Od kolovoza 2011. do danas lan je zajednice samostana Karmel sv.

Ilije na Buškom jezeru.Duhovnu obnovu koju je vodio u

našoj župi, opisat u posu uju i njego-

POMIŠLJAJ 19

DUHOVNA OBNOVA ZA 50 +

ve rije i „neobi no u uobi ajenom“. I zaista, ova duhovna obnova bila je ne-što novo, druga ije, nesvakidašnje. Ne samo iz razloga što je našoj Župi odr-žana prvi put u pedeset godina posto-janja, ve i stoga što je prepoznatljiva karmelska duhovnost došla do izražaja u sredini u kojoj se desetlje ima živi i prenosi franjeva ka duhovnost.

Naravno, središte svake duhovno-sti bez obzira na redovni ku zajednicu uvijek je Isus Krist, Bog Sin kao put do spoznaje Boga Oca. Ali opet, osobiti put življenja krš anskoga poziva i oblik vla-

DUHOVNA OBNOVA

O. Đani Kordić

stite duhovne izgradnje, donosi i odre-ene speci nosti. Tako franjeva ki red

ima svoje izvorište u duhovnom iskustvu sv. Franje Asiškoga, odakle se razvijala tijekom osam stolje a njegove povijesti.

Karmelsku duhovnost esto opisu-ju kao „stajati pred licem živog Boga“, a svoje izvorište ima u duhovnom isku-stvu sv. oca Ilije… jer Ilija stoji pred licem Božjim i Gospodinu pripada sva njegova ljubav.

U tom smislu i tematika duhovne obnove naglašena je kroz propovijed o presudnoj važnosti euharistije, kao izvo-

ru i vrhuncu cijelog našeg života. Bilo je govora i o prinosu samoga sebe kao prinos posebnog dara jer ionako nikada ne emo mo i dovoljno zahvaliti Gospo-dinu za dar koji nam je dao euharistijom.

„Ve e se udo doga a na svakoj misi, nego je bilo koje ozdravljenje ili povratak od mrtvih. Kada kruh i vino izgovaranjem Kristovih rije i i zazivom Duha Svetoga postaju Kristovo Tije-lo i Krv, tada nema uda koje je iznad toga“ – nekoliko puta ponovio je o.

ani u razli itim prigodama tijekom svoje trodnevnice.

O. Đani Kordić predvodi misno slavlje

Župni zbor iz Kistanja, pod vodstvom s. Blaženke, predvodio je pjevanje

udo nad udima, najve i poklon ljubavi za nas iji je „ra-zum mutan, volja slaba, a osje-aji nestalni i skloni grijehu.“

Zaustavit u se na ove dvi-je teme, iako je o. ani mnogo toga pou noga i korisnog „po-sijao“ u Bilicama. Me utim, razmatranje o Božjoj ljubavi, u snazi euharistije i razmišljanje o sebi u spoznaji vlastitih slabo-sti, dovoljno je snažno i dubo-ko, a možda i dostatno za jedan itav prosje an zemaljski život.

Zbog toga u se još samo osvrnu-ti na dio duhovne obnove za mlade i krizmanike, kako ih ne bi (nepravedno) izostavila. Kroz igru, s rekvizitima (koje uobi ajeno koristimo kao pribor za jelo) vrlo korisno iskazana je kateheza o ra-zlici našeg pogleda na bližnjega i Bož-jeg pogleda na nas. Oni koji su bili znaju o emu se radi, a za ostale, mali savjet: pitajte krizmanike, pa e vam re i.

I na kraju naše duhovne obno-ve „pola ure kulture“: uz domjenak, te izložbu likovne umjetnosti, (samoukog umjetnika – slikara) uslijedilo je druženje župljana, sa lanovima mješovitog crkve-nog pjeva kog Zbora iz Župe Kistanje, iji su pripadnici prethodno svojim izu-

zetnim izvedbama liturgijskih pjesama uljepšali naše nedjeljno misno slavlje.

NadaNakon mise otvorena je izložba župnikovih slika (akvarel tehnika) u Duhovnom centru

DUHOVNA OBNOVA

I Katja Gulin imala je potrebu nešto pitati O. Đanija

ČOVJEK U CENTRUBog govori kroz prirodu,

ljudskom našem ovom rodu.

Razum može da ga čuje,

u prirodi svuda tu je.

Oj čovječe shvati jedno,

ti najveće biće vrijedno.

U središte Bog te stavi,

sve za tebe On napravi.

Vladar svemu ti postade,

a i svemu ime dade.

Okreni se oko sebe,

stablo, kamen gleda tebe.

Sve na zemlji što god niče,

na svoj način ono kliče.

Svi moramo ovo reći,

čovjek zemlje je najveći.

Zbog čovjeka sve postoji,

njega neka sve se boji.

U prirodi to sve znade,

prvo mjesto Bog mu dade.

Da je čovjek, iznad svega,

priznati se mora njega.

Sve podložno nek’ mu bude,

sve poštovat mora ljude.

Priroda se pokorava,

Bogu nek’ je vječna slava.

Zato mu je zemlja dana,

i sva mora, voda slana.

Čovjek svjestan dal’ je toga,

da ljubiti treba Boga?

Za sve ovo što mu dade,

i razumom da sve znade.

Obuhvatit čovjek može,

umom svojim mnogo Bože.

A najveća od tog svega,

da razumom vidi Njega.

U zakonu, u prirodi,

stablo kako rodom rodi.

Kako bilja razna niču,

kukci razni, kak’ se miču.

Kako lete ptice zrakom,

šišmiši kako mrakom.

Razne ribe kako žive,

ljudi nek’ se tome dive.

Nek’ se dive svome Bogu,

jer Ga slavit uvijek mogu.

Oj čovječe, ljubi Njega,

uzdignu te iznad svega.

To je jedan od razloga,

na put krivi ne smije noga.

Na put krivi, ne nikada,

na put pravi, pođi sada!

Stojan Damjanović

22 POMIŠLJAJ

DUH I ŽIVOT

POMIŠLJAJ 23

U našem narodu tradici-onalno se udoma io

lijep obi aj posjeta sve-enika obitelji, naj eš e u

boži nom vremenu. Iako postoje razlike od mje-sta do mjesta, od župe do župe, jedinstveno je svi-ma da se ovom prigodom obitelj okuplja na zajed-ni ku molitvu, pra enu sve eni kim zazivom Božjeg blagoslova na sve lanove obitelji. To nije,

obitelj moli za blagoslov i stavlja se pod zaštitu Sve-višnjega Boga.

I ne tako davno, mjesni župnik sve ano je pohodio obitelji po ku ama u prat-nji ministranata obu enih u bijele haljine, kao i u pratnji sakristana, koji je

novi, pomalo izmijenjen i neobi an na in.

Ove godine, 22 sve e-nika, uglavnom redovni-ci, ve inom franjeva kog reda, dana 9. sije nja 2016., krenuli su u zajedni ki „blagoslovni pohod“ svim obiteljima u našoj Župi.

obi no držao u ruci kadio-nicu s goru im tamjanom, a znamo da je tamjan je-dan od darova Sveta tri kralja. Ponegdje je tako i danas zadržan ovaj lije-pi, stari obi aj. Taj obi aj se ove godine provodi i u Župi Bilice, ali na jedan

BLAGOSLOV OBITELJI U ŽUPI UZNESENJA BDM U BILICAMA

STARI OBIČAJI NA NOVI NAČIN

24 POMIŠLJAJ

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Oko 710 obitelji pozvani su na zajedni ku molitvu koju predvode sve enici, u pratnji svojih vodi a (proš-logodišnjih i ovogodišnjih krizmanika, te lanova FRAME), raspore eni po unaprijed odre enim po-dru jima (dijelovima) na-selja u sastavu naše Župe.

Ova lijepa „pri a“ po-ela je ve u 8 sati ujutro

kada su vrijedne župljan-ke pripremile sve enici-ma i njihovim vodi ima doru ak uz kola e i tople napitke. Bila je to prilika da se upoznaju sve enici i njihovi vodi i, te da se podijeli plan i popis obi-

telji koje e pohoditi svaki od sve enika. Ve u 9 sati naši sve enici sve ano su krenuli prema obiteljima koje je naš župnik fra To-mislav Brekalo pripremio za blagoslov na nov na in, podjelom pisanih obavije-sti o tome svim obiteljima.

Blagoslov obitelji „na bili ki na in“ na samom po etku ove Jubilarne ili Zlatne godine milosr a, ne samo da je prikladan, ve je pravi odgovor na poziv Pape Franje sve enicima da budu „misionari milosr-

a“, „graditelji za sve ljude susreta punog ljudskosti“, „znak maj inske skrbi Cr-kve u Božjem narodu“. Uz Zlatnu godinu milosr a, godina 2016. je za našu Župu, posebno jubilarna godina jer ujedno slavimo 50. obljetnicu osnivanja naše Župe.

U blagoslovu obitelji Župe Uznesenja BDM u Bilicama sudjelovali su: fra Silevstar Bota (Šibe-nik - Šubi evac), fra Mirko Klari (Šibenik-Meterize), fra Ante Vukuši (Šibenik-Dubrava), fra Filip Mila-novi -Trapo (Šibenik – GVG-a), fra Perica Masla (Šibenik-GVG-a), fra Kre-

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 25

šimir Mikeli (Danilo), fra Božo ur ija (Konjevrate), fra Mile Marovi (Nevest), fra Žarko Mareti (Banjev-ci), fra Petar Teskera ( i-sta Velika), fra Ivan Luka (Knin), fra Lazar Perica (Imotski), fra Miroslav Bu-struc (Bristivica), fra Do-magoj Runje (Le evica), fra Božo Duvnjak (Dubra-vice), fra Jure Šimunovi (Visovac), fra Mladen Ko-va evi (Karin), fra Edvard Sokol (Piramatovci), fra Ante Bešli - akon (Ši-benik-Šubi evac) - svi la-novi Franjeva ke provin-cije Presvetog Otkupitelja – Split; fra Ivan Bradari (OFM Conv. – Rektor Na-

cionalnog svetišta sv. Ni-kole Taveli a i gvardijan Franjeva kog samostana sv. Frane u Šibeniku), pater

Paul Abass Karmoh Karim (CSSP – župnik Župe Za-bla e i Mandalina) i don Tomislav Pulji , župnik Župe Baldekin i dekan Ši-benskog dekanata.

Sve sve enike doma i-ni su prigodno darovali, a pripremljen je i zajedni -ki ru ak u Samostanu sv. Ante na Šubi evcu.

U ime župljana Župe Uznesenja BDM u Bili-cama, zahvaljujemo sve-enicima – redovnicima

koji su se odazvali pozivu našeg župnika za sudje-lovanje u tradicionalnom blagoslovu obitelji na novi „bili ki“ na in.

Nada Mikulandra

26 POMIŠLJAJ

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Ovogodišnji blagoslov obite-lji u Župi Bilice ostat će po

mnogočemu zapamćen i du-boko usječen u srcima župlja-na i svih svećenika koji su su-djelovali u jednodnevnom bla-goslovu obitelji. Lijepo je bilo vidjeti taj nesvakidašnji doga-đaj. U jednoj župi, na jednom mjestu okupila su se dvadeset i dva svećenika i jedan đakon. A kako je sve to počelo?

Hoće li padati kiša ili puhati bura ili jugo? Hoće li biti spro-voda ili ne? Raspored blagoslo-va, koje napravi, hoće li u to vri-jeme vjernici biti kod kuće…?

Na poziv župnika i članova ŽPV-a odazvao se navedeni broj svećenika i đakon. Na samom kraju Godine posve-ćenog života ne samo sjeća-nja na slavnu prošlost, nego i življenja „slavne“ sadašnjosti.

KATOLIČKI – SVEOPĆI BLAGOSLOV OBITELJI U BILICAMApozornosti izazvao pater Paul Karim porijeklom iz Afrike. Nakon kavice i jutarnjeg do-mjenka u Duhovnom centru, kojeg su pripremile vrijedne župljanke, zajedničke molitve i svečanog uručenja poslanja svećenicima i njihovim vodi-čima – mladima župe Bilice, koji poznaju mjesto gdje treba doći, pojedini svećenik je za-počeo svoj nesvakidašnji bla-goslov obitelji u Bilicama ove godine na sve četiri strane Župe u jednom danu.

Mladi su pokazivali sveće-nicima obitelji za blagoslov. Župom je odzvanjao radosni glas: „Mir kući ovoj…“ i „Bože blagoslovi ovu obitelj…“, molili su svećenici za župljane i Župu Bilice. Vjernici su rado prima-li svećenike i s njima molili za Božji blagoslov. O doživljajima koje su doživljavali svećenici su međusobno podijelili za vrijeme ručka koji je pripremio župnik Bilica u samostanu sv. Ante na Šubićevcu u Šibeniku. Dojmovi su bili više nego pozitivni. Zaista je uspio ovaj katolički sveopći blagoslov obitelji u Bilicama. Mnogi su svećenici poželjeli da se tako nešto učini i u njihovim župama. Hvala fra Tomislavu i njegovim vrijednim suradnici-ma i svim župljanima Bilica što su nam to omogućili doživjeti. Bože, blagoslovi Bilice i biličane i sve one svećenike i mlade koji su bili sudionici ovogodišnjeg blagoslova obitelji u Bilicama.

Sudionik

Zauzeti bilički župnik fra Tomislav zajedno sa svojim naj-bližim suradnicima, članovima Župnog pastoralnog vijeća, Frame… osmislio je i isplanirao kako to lijepo izvesti. Prijedlog su svi skupa prihvatili i tako oba-vijestili župljane i nakon toga napisali stotine pisama i posla-li na razne adrese župljanima i svećenicima za određeni da-tum, koji je pomno isplaniran.

Znamo kad dođe vrijeme blagoslova obitelji, pred župni-ka se postavljaju razna pitanja i izazovi. Kakvo će biti vrijeme?

Tek započetom izvanrednom Godinom Božanskog milosr-đa, te u pedesetoj obljetnici Župe Bilice prilika je učiniti nešto novo. I to je upravo bio katolički blagoslov obitelji u Bilicama. Na pismeni poziv župnika i njegovih suradnika, odazvali su se sve vrste redov-nika – svećenika koji djeluju u Šibenskoj biskupiji i biskupij-ski svećenik. Bilo je među nji-ma mladih i iskusnih pastora-laca. Porijeklom s više konti-nenata i država. Multi, multi… katolički! Svakako je najviše

POMIŠLJAJ 27

EKUMENIZAM

IZMEĐU KATOLIKA I PRAVOSLAVNIHNEMA NEPREMOSTIVIH PRIJEPORA

Papa Franjo pohvalno je govorio o katoli -

ko-pravoslavnom pomi-renju. Nakon Angelusa na Trgu sv. Petra u Rimu 6. prosinca 2015. Sveti je Otac, naime, podsjetio na važan doga aj od 7. pro-sinca 1965. koji je »omo-gu io dijalog u duhu lju-bavi i istine«.

Dan pred sam završe-tak Drugoga vatikanskog koncila »Zajedni ku izja-vu« potpisali su papa Pa-vao VI i ekumenski patri-jarh Atenagora, a njome

su »iz sje anja izbrisane odluke o ekskomunika-ciji razmijenjene izme u Rimske Crkve i one Cari-gradske 1054.« »Doista je providonosno da se na tu povijesnu gestu pomire-nja, koja je stvorila uvje-te za novi dijalog izme u pravoslavnih i katolika u ljubavi i istini, podsje a upravo na po etku Jubileja milosr a. Nema istinskoga hoda prema jedinstvu bez molbe za oproštenje Bogu i me u nama zbog grijeha podjela. U svojim se mo-

litvama sje amo drugoga ekumenskoga patrijarha Bartolomeja i ostalih po-glavara pravoslavnih Cr-kava te od Gospodina mo-limo da odnosi izme u ka-tolika i pravoslavaca budu uvijek nadahnuti bratskom ljubavlju«, poru io je Sve-ti Otac.

U povodu blagdana sv. Andrije prije tjedan dana Papa je u svojoj poruci istaknuo da izme u kato-lika i pravoslavnih nema nepremostivih prijepora.

Papa Franjo

Na proslavi sv. Nikole u Kistanjama, 6. prosinca 2015., na zajedničkom susretu u župnoj kući sudjelovala su i tri pravoslavna svećenika

IZ ŽIVOTA ŽUPE

28 POMIŠLJAJ

ŽUPLJANKE TEMELJITO OČISTILE DUHOVNI CENTAR

Nakon opremanja župnog ureda, ajne kuhinje,

ostave i sanitarnih voro-va potrebnim namješta-jem organizirana je akcija iš enja svih prostorija u

Duhovnom centru. U akci-ju su, 20. studenoga 2016., ve inom sudjelovali la-novi Molitvene zajednice. Nakon generalnog iš enja objekt djelomi no možemo koristiti za razne potre-be župe: okupljanje Molitvene zajednice, vježbanje župnog zbora, održavanje predavanja, druženja, izložaba i sli no. Nakon iš enja župljanke su uz kavu, pi e probale i kola e koje su same ispekle. Vjerujem da e se i u budu e na i župljanki koje e rado o istiti svoje prostorije u Duhovnom centru!

MOLITVENA ZAJEDNICA ZAPOČELA ODRŽAVATI SUSRETE U DUHOVNOM CENTRU

Nakon opremanja ureda potrebnim namještajem odlu ili smo zapo eti sa su-sretima u prostoriji župnog ureda u Duhovnom centru. Ured, iako još nije

potpuno ure en, puno je prikladniji za susre-te jer je prostor koje-ga možemo zagrijati puno udobniji. Duhov-ni centar se nalazi u centralnom dijelu župe i zato je mnogima pri-kladniji zbog blizine i parkirnih mjesta kojih imamo dovoljno. Na-kon susreta župljani

mogu popiti kavu, pi e i probati kola e. Ako se pove a broj onih koji nam se žele pridružiti imamo ve u prostoriju – župnu dvoranu!

• FOTO VIJESTI • FOTO VIJESTI • FOTO VIJESTI •

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 29

U ŽUPNOM UREDU OTVORENA ŽUPNA KNJIŽNICA

Župnik fra Tomislav je odlu io ve i dio svojih knjiga duhovnog sadržaja (oko 900.) darovati župi. Knjige se smještene u župnom uredu na novoizra-

ene stalaže. Sada župljani, koji su zainteresirani i rado itaju, mogu u uredu uzeti knjigu koju mogu itati kod svojih ku a. Vodi se evidencija o uzi-manju i povratku knjiga. Dobar dio župljana ve se ko-risti ovom knjižni-com i tako sve više upoznaje svoju vjeru i duhovno se oboga uje.

BILIČKI MUŽEVI I MOMCI SUDJELOVALI U POBOŽNOSTI KRIŽNOGA PUTA

I ove godine, na Veliki petak, bili ki muževi i momci sudjelovali su u ve-likom broju na pobožnosti križnoga puta koja se ve godina organizira u

Velikom tjednu. Veliki broj župljana je sudjelovao u ovoj pobožnosti dok su muževi i momci nosi-li, od stajališta do sta-jališta, veliki i teški drveni križ. Svojim pjevanjem i itanjem tekstova kod staja-lišta, na otvorenom, sudjelovali su osim župnika svi nazo ni vjernici. Obredi su, nakon pobožnosti, nastavljeni u crkvi.


IZ ŽIVOTA ŽUPE

30 POMIŠLJAJ

SUSRET VODIČA U DUHOVNOM CENTRU

Nakon blagoslova obitelji koji je održan 9. sije nja 2016., u kojem je sudje-lovalo 22 sve enika i 22 vodi a iz župe, župnik je obe ao da e za vodi e

organizirati susret: predavanje koje je održala Danijela Grubiši i druženje

uz domjenak. Vodi i su bili budu i krizmanici, neki lanovi Frame, nekoliko bivših krizmanika i jedna lanica ŽPV-a. Hranu, sa gradela, za nazo ne je pripremio Željko Nimac sa sinom Krešom. U organizaciji ovog susreta sudje-lovali su i lanovi ŽPV-a i još neke župljanke. Susret je održan u Duhovnom

centru 2. travnja 2016.

„PROPJEVAO“ ZBOR MOLITVENE ZAJEDNICEZbor Molitvene zajednice koji pjeva prigodom molitvenih susreta i kla-

njanja pred Presvetim ove godine je za vrijeme duhovne obnove, 15. i 16. travnja, pjevao prigo-dom susreta sa mla-dima, klanjanja pred Presvetim i duhov-nih nagovora. Budu i da su sve iznenadili, iako su samo dva puta imali probe, Božo Mi-haljevi , župnik i la-novi zbora su odlu ili da e zbor organizirati

pjevanje i prigodom prve pri esti i krizme. Nadamo se da e ovaj zbor, uz više proba i susreta, izrasti u pravi crkveni zbor.


IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 31

PROSLAVILI SMO BLAGDAN SV. JOSIPA

Ove godine slavlje je predslavio župni

pomo nik iz Drniša fra Marijo Radman. Prije misnog slavlja predvo-dio je procesiju u kojoj su mladi župljani, etiri Josipa, nosili kip sv. Jo-sipa oko starog groblja i crkve. U slavlju je su-djelovalo oko 100 vjernika. Fra Marijo nam je u svojoj homiliji progovorio o sv. Josipu, tihom i skromnom svecu, koji bi svima nama trebao biti uzor.

MISNO SLAVLJE NA DUHOVE PREDSLAVIO FRA JOSIP KLARIĆ

Ove godine, a to se rijetko doga a, misno slavlje na Duhove, zbog kiše, slavili smo u župnoj crkvi Gospe od Pomišljaja. Iako je sve bilo sre eno i

pripremljeno za slavlje u crkvici Gospe Pomo nice krš ana slavlje nismo mo-gli održati na otvore-nom. Župna crkva je bila puna vjerni-ka na slavlju koje je predvodio fra Josip Klari iz župe Gospe van Grada. U pro-povijedi je istaknuo ulogu Duha Sveto-ga u našem životu i potrebu da živimo po darovima Duha Svetoga. Pjevanje je predvodio župni

zbog pod ravnanjem Bože Mihaljevi a. Nakon slavlja u crkvi slavlje se na-stavilo u Duhovnom centru gdje su se svi nazo ni mogli družiti uz pi e i kola e koje su spremile naše vrijedne župljanke.


IZ ŽIVOTA ŽUPE

SLAVLJE PRVE PRIČESTI, 1. svibnja 2016.

Andrija BLAŽEVIĆ, Ivan i Antonia r. Slavica

Mislav BLJAIĆ, Tomislav i Ines r. Slavica

Leona Ana BOBANOVIĆ, Ivica i Branka r. Kalik

Ivica ČAVALA, Tihomir i Marina r. Lugović

Iris Sara ČVORAK, Denis i Dalia Iris r. Barbir

Bruno ĆALETA, Ivica i Anita r. Poljanac

Matea ĆALETA CAR, Marijo i Davorka r. Kovač

Luka DURBIĆ, Antonijo i Ivana r. Slugan

Ivan HORVAT, Marijan i Jelena r. Crnica

Franko JURIĆ, Željko i Tatijana r. Slavica

Antonio KNEŽIĆ, Damir i Mladenka r. Spahija

Lucija MILETA, Špiro i Marijana r. Mikulandra

Ante Ivan MILIŠIĆ, Branimir i Zrinka r. Mihaljević

Leona SEKULIĆ, Silvio i Ivana r. Lovrić

Fabio SLAVICA, Hrvoje i Antonela r. Bačelić

POMIŠLJAJ 31

IZ ŽIVOTA ŽUPE

KRIZMENO SLAVLJE, 8. svibnja 2016.

Lovre BOBANOVIĆ, Ivica i Branka r. KalikAndrija BUVA, Josip i p. Tatjana r. SlavicaFranka BUHA, Božo i Branka r. DjuricaŠime BUVA, Ive i Marijana r. NedićMihaela ČALETA, Joško i Jadranka r. Paić KaregaMarko ĆALETA, Alen i Sanja r. MikulandraIve ĆALETA CAR, Toni i Ivana r. BuhaMarica ĆLETA CAR, Marijo i Davorka r. KovačBranimir DULIBIĆ, Ivica i Dijana r. BabićRoko GATARA, Boris i Darija r. RakMarko JURAS, Mario i Miranda r. SlavicaMarko KARDUM, Petar i Suzana r. ZelićJosip KRNIĆ, Marko i Josipa r. JakšićKristina LOVRIĆ, Darko i Jasminka r. BožićNikolina LUGOVIĆ, Zoran i Davorka r. BolančaPetra LUGOVIĆ, Paško i Milica r. RudanDražena MIKULANDRA, Dražan i Vesna r. RončevićAnđela OSTOJIĆ, Renato i Katija r. JurasLucija PLETIKOSA, Karlo i Marijana r. UradinTea SABLJIĆ, Ivan i Ivanka r. Kašljević

Jakov SLAVICA, Mate i Kristina r. Ilić

POMIŠLJAJ 31

MISIJSKI KUTAK

Maroko je udaljen samo nekoliko kilometara od Europe. Zbog toga je to zemlja kroz koju esto prolaze mnogi Afrikanci, bilo iz središnje, isto ne ili za-padne Afrike, koji bježe u Europu. Svi oni napuštaju svoj rodni kraj zbog rata koji razara njihovu zemlju, zbog gubitka posla i zbog teške ekonomske situacije.

policajci udaraju, a posljedice su ozlje-ivanje i vrlo teško zdravstveno stanje.

Stručna pomoćMoje podru je djelovanja je prijam

i savjetovanje emigranata koji nas po-sje uju prvi put, u sklopu Caritasa naše biskupije sa sjedištem u Rabatu. Zajed-no djelujemo kao tim koji ini sedam lanova razli itih nacionalnosti. Osim

jedne odgovorne osobe i njezine tajni-ce, svi drugi smo dragovoljci. Poslije prvog razgovora s migrantima ovisno o njihovim poteško ama i problemima u kojima se nalaze, upu ujemo ih našim stru nim kolegama u Caritasu: psiholo-

S. Renata je ovogodišnje prvopričesnike upoznala sa svojim misionarskim radom u Africi

Napuštaju i svoj rodini kraj, žive u nadi da e jednoga dana do i u Eu-

ropu te se zaposliti i tako pomo i osta-lim lanovima svoje obitelji. Nažalost, mnogi od njih nikada ne uspiju do i u Europu, jer umru tijekom puta od iscr-pljenosti ili teških povrjeda, ili se utope u moru. Neki od njih, ve inom mladi i od 20-ak godina ili maloljetnici, žive u šumi blizu Nadora, koji je udaljen samo nekoliko kilometara od Španjolske. Ti mladi i, a neki put i hrabrije djevojke, pokušavaju i prije i visoke barijere na-pravljene radi zabrane i sprje avanja ulaska u Europu. To je sedam metara visoka žica, s koje esto padnu, jer ih

RAD S AFRIČKIM EMIGRANTIMA

POMIŠLJAJ 35

gu, socijalnom radniku, farmaceutu ili u itelju zbog upisa djeteta u školu. Ta-ko er, ako je potrebno, migranti se šalju u Dom zdravlja, gdje se mogu besplat-no lije iti, a zatim s receptom dobiti be-splatne lijekove kod nas u Caritasu.

U 10 godina otkako je taj cen-tar otvoren, kroz njega je prošlo oko 18 000 selilaca. Prošle godine primili smo ih oko 3 000, od toga 85% muš-kih i 15 % ženskih osoba. Najbrojniji su bili emigranti iz Kameruna, Obale Bjeokosti, Gvineje i Malija. Ostali su iz sljede ih država: Benin, Burkina Faso, Srednjoafri ka Republika, Republika Kongo, Demokratska Republika Kon-go, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja Bi-sau, Liberija, Madagaskar, Mauritanija, Nigerija, Uganda, Senegal, Somalija, Sudan, ad, Togo i Zimbabve.

Slušanje životnih pričaKako sam spomenula, moja služba

je prijam selilaca koji u Caritas dolaze prvi put, s namjerom da traže neku po-mo .Taj prijam se sastoji od aktivnog slušanja prije svega njihove životne pri-

e. Mogu re i da je to za svakoga prigo-da da se predstavi, da kaže razlog zbog kojeg je napustio svoju zemlju te kona -no da potraži konkretnu pomo u svojoj nevolji. Sve se osobe primaju pojedina -no na prvi razgovor. Oni ne znaju da sam redovnica (ovdje u Maroku ne nosim re-dovni ku odje u). Oni samo znaju moje ime i da djelujem pri Caritasu. S njima ne razgovaram o Bogu (mnogi nisu kr-š ani), osim ako oni sami ne zapo nu govoriti o toj temi. Obi no je to vrlo kra-tak razgovor ili misao o Bogu, jer razgo-varamo o drugim konkretnim potreba-ma. Rekla bih da je njihova prva potreba ljubav i poštovanje. Od njih puno toga u im i zahvaljujem Bogu da me po nji-ma evangelizira. Za mene osobno to je susret sa samim Isusom koji trpi u sva-kom od njih. Zato mi sve drugo nije to-liko važno koliko sam susret sa svakim pojedincem. Nastojim im pružiti toplu rije , a time i povjerenje te poštovanje.

esto govore sa suzama, jer su njihove životne pri e dosta teške. Poslije toga prvog razgovora upu ujemo ih stru nim

Svi župljani koji su bili u crkvi, 10. travnja, mogli su čuti S. Renatu koja im je govorila o svom životu i radu u Maroku

osobama za konkretnu pomo . Nažalost, ve inu od njih nemam prigodu više su-sresti. Pitam se što su postali ti ljudi, jesu li još živi. Ili su otišli u Europu. Osje am mir, jer sam sigurna da Bog udesno dje-luje u srcima ljudi.

Trudnica pod „vedrim nebom“O Gospodine, ti znaš sve njihove po-

trebe. Pomogni im da osim hrane, odje e, deke, sobe, lijeka… na u osobe koje e ih prihvatiti i voljeti takve kakve jesu!

Žene ili djevojke koje primamo e-sto iznose svoju životnu pri u o silova-nju za vrijeme dugih putovanja od njiho-ve zemlje do Maroka, a ta putovanja e-sto traju nekoliko dana. Kao posljedica toga mnoge su zaražene HIV-om, a neke su trudne. Pred kraj prošle godine primi-la sam jednu ženu rodom iz Senegala s blizancima. Bila sam veoma iznena e-na, ali i Bogu zahvalna što mi je poslao tu mladu ženu. Rekla mi je da je ostala bez majke kad je imala samo 10 godi-na. Otac je ubrzo oženio više žena, jer je poligamija u njihovu plemenu tradicija. Nije joj nikad bilo lako, a pogotovo onda

36 POMIŠLJAJ

kada se na o evu rije morala prisilno udati za ovjeka iz druge zemlje, kojega dotad nikad nije vidjela. Ipak, nije ima-la puno izbora. Morala je napustiti Se-negal i preseliti se u Gvineju. Živjeli su tako godinu dana, sve dok nisu morali pobje i zbog sukoba razli itih plemena. Tada su završili u Maroku. Nakon nekog vremena ta žena je zatrudnjela i na ul-trazvuku su joj rekli da nosi blizance. U drugom mjesecu njezine trudno e muž joj je navodno otišao raditi u jedan drugi grad i otad joj se više nije javio. Što se doga alo u njezinu srcu sve to vrijeme, poznato je samo dragom Bogu. Zbog neimaštine je prije poroda provela neko-liko dana pod „vedrim nebom“, dok se kona no jedna žena nije smilovala i pri-mila tu nesretnu trudnicu u svoju ku u. U studenome je rodila dvije prekrasne djevoj ice. Situacija u kojoj se nalazi više je nego tragi na. Ne zna gdje bi ži-vjela, jer nema novca da plati stan, niti da kupi odje u za djevoj ice. Uputila sam ju k socijalnoj radnici u Caritasu, da na e neko rješenje za nju.

S. Renata Relja

Prije odlaska u Afriku S. Renata je o svom misionarskom radu u Maroku upoznala i ovogodišnje krizmanike

POMIŠLJAJ A

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 37

Obnovljena crkvica Gospe Pomoćnice kršćana

O stanju ove lijepe i skladne crkvice, koja

se nalazi u bili kom polju, pisali smo u župnom listu Pomišljaj, broj 28, 2015. godine. Zbog dotrajalosti crijepa (kupe kanalice) krov je prokišnjavao pa je istrunula krovna gra a i strop. To, kao i rasklimani zvonik (za koji uobi ava-mo re i zvonik „na presli-cu”) bili su valjani razlozi za hitnu sanaciju. Iako cr-kvica (za sada) nije upisa-na u Registar kulturne ba-štine Republike Hrvatske pri sanaciji i obnovi po-štivana su konzervatorska na ela. U najkra em bi ta

na ela bila da se uvaju svi bitni elementi izvorne (stare) gra evine u svojim oblicima i materijalima. Ako su stari materijali propali i dotrajali treba ih zamijeniti novim iste vr-ste ili sli nim onim stari-ma. Ako se trebaju primi-jeniti neke nove metode sanacije onda se teži da to

novo bude skriveno ili što manje vidljivo.

Dotrajali pokrov (kupa kanalica) zamije-njen je novim, sli nim u formatu i u tonu, dotrajala krovna gra a zamijenjena novom, ali tako da je krov na istoj dispoziciji a kro-vište u istom obliku. To zna i da su krovne plohe

Obnova crkvice Gospe Pomoćnice kršćana

OBNOVA SAKRALNIH OBJEKATA

38 POMIŠLJAJ

pri strehama blago povi-jene što daje šarm starim, pogotovo malim gra evi-nama što je ina e uvjeto-vano širinom zidova. Na roženicama (rogovima) je izvedena daš ana oplata da bi se na nju položila lje-penka kako pri eventual-nom propuštanju pokrova (što je uvijek mogu e) ne bi mo ila krovna gra a. Kameni komadi zvonika u vrš eni su nehr aju im metalnim elementima što stari majstori nisu imali na raspolaganju.

Kod sanacije i kon-zervacije starih gra evina

POMIŠLJAJ A

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 39

uz sve spomenute principe odlu imo se i za poneku iz-mjenu i to u onom slu aju kada smo si-gurni da e ta izmje-na doprinijeti kva-liteti prostora. I na jednu takvu izmjenu smo se i ovdje od-lu ili. Nije vra en strop (plafon) nego je ostavljeno vidlji-vo krovište. Time (narodski re eno) jednim hicem ubi-jemo dvije muhe. S jedne strane dobiva-mo ve u visinu pro-stora (što je za svaki sakralni prostor po-željno), što zna i i više zraka, a s druge strane izbjegavamo ravni plafon koji je sam po sebi nea-traktivan. Napome-nut u k tome i da su vidljiva krovišta stara crkvena tradi-cija (podsjetimo se sv. Krševana i ka-tedrale sv. Stošije u Zadru).

Obnovljena je i unutrašnjost cr-kvice. Ure en je stari oltar tako da

je dotrajali dio sta-rog oltara uklonjen a kameni dio oltara u kojem je smješte-na Gospina slika je u vrš en i o iš en od naslaga uljane boje. Restaurirana je vrijedna oltarna sli-ka u restauratorskoj radionici Slavka i Špira Ala a u Draš-nicama. Kao novost izveden je novi ka-meni oltar (menza) prema puku, tako da se misa može slaviti i u unutrašnjosti cr-kve više puta godiš-nje. Tu su i nove klu-pe (uz bo ne zidove) i klecalo pred olta-rom. Unutrašnjost je obojena u toplom tonu u kombinaciji s bijelom bojom.

Uz ranije ugra-ena nova drvena

vrata i prozore izra-eni prema starima

i kada se na jesen obojaju vanjski zi-dovi, crkvica e – rekli bismo, zasjati u punom sjaju na po-nos bili ke župe.Zdravko Živkovi ,

dipl. inž. arh.


40 POMIŠLJAJ

Naši dobročinitelji50 kn: N. Grubiši , Marko aleta Car, Mara Bartulovi , Darinka Grubiši ,

Obitelj Ante Jakši Brankov, Dinka Mikulandra; 100 kn: Blanka Paklar, Marko aleta Car, Frane Grubiši , Neno Juras p. Mirjana; 200 kn: Kristina i Mate Sla-

vica, Dinka Mikulandra ud. Marinka; 500 kn: 1.000,00 kn: Senka Mikulan-dra; N.N.; 1.328,00 kn: Župljani koji su darovali za ogradni zid oko crkve; 1.500,00 kn: Obitelj Bei ; 2.810,00 kn: Vjernici Podlukovnika od ostat-ka za križni put; 3.000,00 kn: Kata Radinkovi ; 4. 941,00 kn: Ostatak od križnoga puta; 7.000,00 kn: Ivo Pili-žota Vinkov; 50 EURA: Stipo Marti-novi ; 100 EURA: Anto Grgi .

- Radove na obnovi krova i sta-rog zvoni i a – na preslicu nanci-rala je i izvela radove Op ina Bilice pod vodstvom Nevena Mikulandre. Op ina je još uredila put do crkvice.

- Bojanje crkve izveo je Milan aleta sa svojom ekipom pitura.

Obe ao je da e na jesen obojiti i vanjsku fasadu crkvice.

- iš enje starog kamenog oltara i još nekih zahvata u crkvici izveo je Želj-ko Nimac sa svojim sinovima. Oni su djelomi no uredili-o istili i okoliš crkvice.

- Neven Mikulandra darovao je 2 vanjske masivne klupe za sjedenje hodo-asnika koje su smještene u blizini Gospine crkvice.

Zahvaljuju i našim dobro initeljima radove smo priveli kraju. U crkvici je nabavljen potrebi namještaj kako bismo crkvicu mogli osim na Duhove ko-ristiti i više puta godišnje.

Obnovili smo Gospinu sliku (ulje na platnu), napravili novu kutiju u kojoj je smještena slika, uredili stari oltari , nabavili novi oltar prema narodu, naba-vili sjedišta za sve enike i vjernike, napravili klecalo, o istili svije njake i križ, Dara je napravila oltarnik… Prošle godine napravljena su nova vrata i prozori.

ZAHVALJUJEMO NAŠIM DOBRO INITELJIMA!


POMIŠLJAJ 41

RODITELJI • DJECA • ŠKOLA • UČITELJICE

MOJA MAMAMajčin dan, 8. svibnja 2016.

Opisujem mamu Alenku. Moja mama je krupna i srednje je visine. Ima sme e o i i dugu crnu kosu do ra-mena. Ima svijetlu nijansu lica, guste crne obrve i trepavice.

Naj eš e odijeva sivu pamu nu trenerku i majice veselih boja. Moja mama radi sve ku anske poslove. Ona je jako dobra, vrijedna i osje aj-na. Uredna je i uvijek nasmijana. Voli saditi cvije e, jesti slatkiše i putova-ti. Ja svoju mamu jako volim jer mi pomaže, pazi me i mazi. Mene mama jako voli i posve uje mi puno pažnje i ljubavi.

Borna Potnar, 2. r.

Opisujem svoju mamu Ivanu. Srednje je visine. Debeljuškasta je. Glava joj je okrugla. O i su joj sme e boje. Kosa joj je sme e boje i kratka je. Lice joj je okruglasto. Nos joj je velik.

Naj eš e odijeva kratku majicu žute boje i duge hla e. Sprema ru ak i sprema krevete. Ona je medicinska sestra. Pomaže ljudima. Glasna je, vesela ali i ponekad ljuta.

Pomažem joj kod ku e. Prema meni je jako dobra. Kad me boli pazi me. Voli kuhati i istiti. Volim svoju mamu.

Antun Kardum, 2. r.

42 POMIŠLJAJ

Moja mama se zove Anita. Ona je mršava. Ima veliku glavu. Moja mama ima veliki nos. Ima dugu žutu kosu. Ima lijepo, blijedo okruglasto lice. Ima sme e o i.

esto odijeva crnu trenerku s tigra-stim crtama. Radi u prodavaonici odje-e. Još se bavi i pospremanjem ku e.

Moja mama je vesela i društvena. Ja jako volim svoju mamu. Mislim da je najbolja od svih zato jer je dobra pre-ma meni. Igra se sa mnom i jako me voli. Isti e se po dobroti i ljubavi koju mi daje.

Ella Bura, 2. r.


Moja mama se zove Anita. Srednje je visine. Ima sme e o i i kratku sme u kosu. Nosi crvenu majicu i sive hla e. Ona radi u NP Krka. Bavi se pjevanjem.

Mama mi je vrlo dobra jer mi uvijek pomaže oko doma eg rada. Ja njoj poma-žem oko ku anskih poslova. Moja mama je prema meni dobra i puno me voli.

An ela Jakši , 2. r.

POMIŠLJAJ 43


Opisujem svoju mamu Marijanu. Ona je visoka i mršava. Glava joj je du-guljasta. O i su joj crne boje. Kosa joj je crna i esto je veže u rep. Lice joj je blijedo. Usta su joj roze boje.

Nosi sivu majicu, crne tajice s bi-jelim zvjezdicama i vuneni džemper. Radi u NP Krka. Moja mama je vrijed-na. Moja mama mene puno voli i ja nju.

Klara Tomi , 2. r.

Moja mama se zove Katarina. Ona je visoka i mršava. Ima sme e o i i dugu plavu kosu. Na izduženom licu je maleni nos. Ima velika usta koja se isti u.

Naj eš e nosi džemper. Ona je dentalni asistent. Još se bavi i kuha-njem. Vrlo je brbljava, druželjubiva i vesela.

Mislim da je moja mama najbolja na svijetu. Ona je prema meni dobra. Uvijek se raznježi kada dobijem peti-cu. Ja jako volim svoju mamu.

Mara Grubiši , 2. r.

44 POMIŠLJAJ


Slikom kroz događanja u školi

U mjesecu darivanja, učenici 2. i 3. r. pripremili su slatke pakete za korisnike Pučke kuhinje u Šibeniku.

Maškare su stigle i u našu školu. Bilo je veselo i zabavno a najmaštovitije maske bile su nagrađene.

Školska djeca iz Bilica u travnju su razgledali izložbu fra Tomislavovih slika u Duhovnom centru

44 POMIŠLJAJ

POMIŠLJAJ 45

Izvanučionična nastava: Posjet Autobusnom kolodvoru, Trajektnoj luci, Željezničkom kolodvoru i vožnja vlakom do Perkovića.

Akciji prikupljanja plastičnih čepova odazvali su se svi učenici kako bi prikupili novac za nabavu lijekova oboljelima od leukemije.

Akcija „Zagrli za rijetke“. Akciji su se pridružili svi učenici naše škole te na taj način dali potporu onima koji boluju od rijetkih bolesti. Fotografijama zagrljaja sudjelovali

smo u obaranju Ginisovog rekorda.


A POMIŠLJAJA POMIŠLJAJ

U sklopu projekta „Voćko i povrćko“ održano je predavanje na temu Higijena i zdravlje zubi. Predavanje je održala dr. dent. med. Danijela Alduk.

Predavanje za djecu i roditelje na temu Zdrava prehrana održala je dr. inter. med. Eva Čubrić. Posjetili smo i Ambulantu Obiteljske medicine te ljekarnu u Bilicama.

U akciji prikupljanja PVC čepova marljivo smo prikupljali čepove a NP „Krka“ nagradio nas je besplatnim ulaznicama.

Posjetili smo NP „Krka“ i sudjelovali u edukativnim

radionicama, svi smo dobili diplome i postali „Mali čuvari prirode“.

Izvanučionična nastava: Posjet

JVP Šibenik


POMIŠLJAJ 47

MOJA OBITELJMeđunarodni dan obitelji, 15. svibnja

Moja obitelj je velika. U našoj obitelji nas ima petero. Prvi je tata. On je dobar, radišan, uvi-jek nešto popravlja. On ima crnu kosu i zelene oči. Ruke su mu snažne i žuljevite od rada. On vodi glavnu riječ u kući. Mama je odmah iza nje-ga. Ona je dobra i nježna. Ima crnu kosu i smeđe oči, koje su pune ljubavi za nas. Ona u kući pere, kuha, čisti i vodi brigu o starom nepokretnom djedu. Uvijek je za nas spremna učiniti sve.

Moj stariji brat je dobar i snažan. Rado mi pomaže u svemu. On radi, pa je često na terenu u Poreču. Kad dođe vodi me svuda sa sobom. Moja sestra je najljenija u kući. Samo se izležava i šminka. Neće ništa da radi. Ali kad je mama natjera onda mora po-slušati. Stalno mi zapo-vijeda i ne da mi mira. Ja sam najmlađi. Malo sam nestašan, ali sve što mi kaže mama i tata ja poslušam. Volim svi-ma pomagati. Mi smo jedna složna obitelj i svi jedni drugima pomaže-mo, samo moja sestra to radi ako je natjera-mo.

Bruno Ćaleta, 3. r.

Moja obitelj je kao brod. Tata je kapetan našeg broda. On je glava naše obitelji i vodi naš brod. Mama upravlja mojom obitelji. Ona je kormilar našeg broda. Mama vodi brigu da u našoj obitelji sve funkcionira. Ja sam časnik na našem brodu i učim od kormilara i kapetana kako bih i ja jednoga dana upravljao našim bro-dom kao kapetan.

Ivan Horvat, 3. r.

Moja obitelj ima pet članova, a to su: moj tata, moja mama, moje dvije sestre i ja. Tata radi i svaki dan ide na posao, a mama je u kući i brine se o nama. Sestre idu u školu kao i ja.

Kada dođe vikend, svi se malo odmaramo od naših obaveza. Ja napišem svoj domaći rad. Ako nešto treba tati pomoći, ja mu pomognem. Volim biti s tatom u garaži. Dok on nešto radi, ja mu dodajem alat.

Mamu poslušam tako da joj odnesem smeće. Moje sestre također slušaju mamu i tatu. U kući pomognu oko kućanskih poslova i pospreme svoju sobu. One slušaju i mene, a ja nekad i nisam poslušan prema njima.

Moja obitelj je meni najbolja i ja je volim najviše na svijetu.

Antonio Knežić, 3. r.


Ja živim u peteročlanoj obitelji. Glavni u obitelji je tata. On se brine u kući, kada se nešto pokvari, on to odmah popravi. Nakon tate je mama, ona kuha ručak, posprema i ta-kođer se brine za nas. Onda ide moja starija seka. Pomaže mami, obavlja kućanske poslo-ve i ide u školu kao i ja. Druga po redu sam ja. Idem u školu, čuvam brata i igram se s njim. I zadnji, jednako važan, je moj mlađi brat. Zai-gran dječak bez obaveza i naša velika maza. Ovo je moja obitelj u kojoj prevladava ljubav, mir i veselje.

Matea Ćaleta Car, 3. r.

48 POMIŠLJAJ

Krka je naš Nacionalni park. Na-lazi se u Šibensko – kninskoj županiji. Mi djeca iz Bilica sa svojim u iteljica-ma bili smo u posjeti NP KRKA. Vi-djeli smo Skradinski buk. Divili smo se njegovoj ljepoti. Oko njega ima puno staza i mostova. Na Skradinski buk smo došli preko Lozovca. Lijepo smo se prošetali i divno proveli dan. Naša Krka je bogata rijetkim i ugrože-nim životinjama i biljkama. Rendžer Stipe nam je govorio o NP KRKA. Na kraju predavanja dobili smo diplome kao mali uvari prirode. Ja sam sretan što sam postao uvar prirode. uvat u prirodu i paziti da je netko ne bi

zaga ivao. Bruno aleta, 3. r.

Moji prijatelji iz razreda i ja smo posjetili NP KRKA. Bili smo na slapu Skradinski buk. Na Krki ima sedam brzih slapova (Roški slap, Skradin-ski buk, Miljacka slap, Slap Rošnjak, Manojlova ki slapovi, Brljan, Biluši-a buk). Slapovi su brzi kao munja.

Tamo nam je uvar Krke govorio o biljkama i životinjama koje tu žive. Krka je kvadraturom ve a od Šibe-nika. Rijeka Krka je plava kao nebo. Kada se slapovi prelijevaju izgledaju kao bijeli oblaci. Cvije a ima poput zvijezda na nebu. Ona je sedmi NP u Hrvatskoj. Na Krki je predivno. Jako mi se svi a Krka, posebno što ima ra-znovrsnih biljaka i životinja.

Barbara Grubiši

NACIONALNI

Podno goleme planine Dinare, po-kraj starog kraljevskog grada Knina, izvire krška ljepotica Krka. Poput zmije vijuga do Jadranskog mora. Još davne 1985. godine je zbog izuzetne ljepote zaštićena i proglašena nacionalnim parkom. Rijeka na svom kamenitom putu je stvorila sedam prekrasnih slapova. Negdje po sredini rije-ke smjestio se mali, lijepi otočić Visovac. Tu je smješten stari franjevački samostan.

Arheološko nalazište Burnum je svjedok da je život u okolici nacionalnog parka tekao tisućama godina prije nas. U brojnim špiljama nacionalnog parka glavni stanari su čovječja ribica i dugono-gi šišmiši, koje teško da možeš susresti negdje drugdje. Tijekom godine nacio-nalnim parkom poteku rijeke posjetitelja kako bi vidjeli tu neopisivu ljepotu.

Anđela Krnić

Rijeka Krka je najljepši i vodom naj-bogatiji park. Ime mu je Nacionalni park Krka. Ima prelijepih sedam prelijepih sla-pova i raskošnu šumu. Najveći i najduži slap je Skradinski buk. Pokraj Skradin-skog buka su ostaci prve svjetske hidroe-lektrane. Svi slapovi građeni su od jako lo-mljiva kamena zvan sedra. Uz rijeku Krku ima jako puno životinja i ptica. Jedna od njih je endemska čovječja ribica. Također ima puno zmija koje su otrovne i zato ih se moramo paziti. Usred rijeke Krke je otočić Visovac na kojemu se nalazi franjevački samostan i razne biljke donesene iz dru-gih zemalja. Nacionalni park Krka čuvaju rendžeri. Zbog svih ovih prirodnih ljepota Krka je naš najljepši Nacionalni park.

Ivan Horvat, 3. r.

Prikupile i pripremile:Irma Vukičević i Miranda Dujić

POMIŠLJAJ 49

PARK KRKA

50 POMIŠLJAJ

DAROVATELJI - DOBROČINITELJI

NAŠI DAROVATELJI - DOBROČINITELJIBorislav Slavica dovezao je dva kamiona materijala za nasipanje za formi-

ranje rampe za automobile na ulazu u dvorište Duhovnog centra.Ivica Džaja bagerom je izravnao dovezeni materijal za rampu prema Du-

hovnom centru i na kraju nasuo tucanika i sve izravnao.Tomislav Slavica Josipov darovao je za Duhovni centar 12 kompleta aša

raznih oblika, veli ina i za razna pi a.Nada Mikulandra Duškova darovalo je kuhalo za vodu za potrebe ajne

kuhinje u Duhovnom centru. Darovala je marendu (pršut i sir) za sve enike i njihove vodi e prigodom blagoslova obitelji.

Mara Tabak darovala je 12 aša za potrebe ajne kuhinje u Duhovnom centru.

Ivana Samardžija darovala je šalica za kavu za potrebe ajne kuhinje u Duhovnom centru.

Dara Gatara darovala je umjetni ki križ i vazu za Duhovni centar.Župljanke su prigodom blagoslova obitelji i duhovne obnove za naše go-

ste i župljane pripremile prekrasne kola e.Neven Piližota Milanov uredio je zidove u sakristiji: ostrugao staru pituru,

uklonio vlagu i obojao zidove. Hodo asnice: Jadranka, An ica i Ana za Duhovni centar su darovale zid-

nu posudicu za blagoslovljenu vodu i reljef sv. Frane.Stanislava Mikulandra darovala je za župni ured hrvatski grb na okrugloj

drvenoj podlozi (tanjuru) i obogatila je župnu knjižnicu knjigama svoga pok. supruga Ante.

Zahvaljujemo našim darovateljima ali i nekim drugim župljanima i župljankama koji su nam još nešto darovali a mi ih ovdje nismo spomenuli!

POMIŠLJAJ 51

OBAVIJESTI I DOBROČINITELJI

ŽUPNE OBAVIJESTIMise

NEDJELJOM I ZAPOVJEDNIM BLAGDANIMA u 10,30 sati.

DNEVNA MISA – po dogovoru.Pobožnosti

Prije svake mise molimo sva otajstva krunice i litanije.

Svakog korizmenog petka, vršimo po-božnost križnoga puta uz postaje koje se nalaze uz cestu koja vodi prema crkvi. Po-božnost po inje u 17,00 ili 18,00 sati.

Svake prve subote u mjesecu organizira-mo pobožnost Klanjanja pred Presvetim u ve ernjim satima.

Svake subote Molitvena zajednica ima svoj susret u ve ernjim satima.

IspovijedŽupljani koji žele mogu se ispovjediti

prije svake mise nedjeljom i zapovjednim blagdanima od 9,30 – 10,30 s.

Ako nekome ne odgovara ovaj termin može dogovoriti sa župnikom drugi termin za ispovijed ili duhovni razgovor u franje-va kom samostanu sv. Ante na Šubi evcu.

Ispovijed bolesnika i starijih osoba po ku-ama, koji žele, treba dogovoriti sa župni-

kom. Na vrijeme treba prijaviti svoje bole-snike župniku za boži nu i uskrsnu ispovijed.

Bolesnici iz župe koji se na u u bolnici neka se jave bolni kom kapelanu fra Mati Topi u (mob: 098/870 009) za ispovijed ili bolesni ko pomazanje.

Župni vjeronaukVjeronauk se održava u Bilicama, u

zgradi škole subotom:- za prvopri esnike (3. r.) u 9,45 sati,- za krizmanike (8. r.) u 10,45 sati.

Darovi za Duhovni centarSVAKI TJEDAN MEDO JEDAN50 kn: Davor Gatara, Branko Mihaljević,

Jelena Lagoš; 100 kn: Vedrana i Joško Gatara, N.N., Ankica Mikulandra; 150 kn: Živana Poli-

mac, Slavko Boćan Dragutin, Josip Tomić; 200 kn: Ana i Dubravko Josipović, Jere i Franka Gulin; 300 kn: Zoran Egić; 1000 kn: Nada i Duško Mi-kulandra, Matko i Danijela Grubišić, fra Božo Mo-rić – gvardijan i župnik Šubićevca; 50 eura: Ana Josipović ud. Peje, Tomislav i Antonia Slavica.

U škrabici prikupljeno od 6. XII. 2015. do 24. IV. 2016. = 1.563,00 kuna.

Na prodajnoj izložbi župnikovih slika prikupljeno za Duhovni centar:Petar i Mara Tabak, 1.000 kunaDanijela Grubišić, 1.000 kunaAntonio Grubišić, 1.000 kuna

N.N., 1.000 kunaPrilozi za potrebe crkve

20 kn: N.N.; 50 kn: Ivo Mikulandra p. Krste, Stana Mikulandra, Nevenka Juras, Divna Slavica, Vedrana Gatara, Ankica Ćaleta, Gabrijela Mikulandra, N.N.; 100 kn: Josip Rogač, Marko Mikulandra p. Milka-na, Paško Dželalija, Vice Krnić p. Roka, Senka Vr-ljević, Blaga Vučić, Božo Mikulandra p. Dane, Sen-

ka Vrljević s obitelji, N.N., Anica Batljan, Branko Slavica, Ante Slavica p. Pere, Drago i Milena Jak-

šić; 150 kn: Nevenka Slavica ud- Vinka-Živka; 200 kn: Zdravko Martinović, Oliver Stjepančević, Jelica Marić p. Marijana, Jadranka Štefan, Mate Radić, Senija Perišić, Ozren Slavica p. Slavka; 300 kn:

Zoran Egić; 500 kn: Josip Ćaleta Car Jadranov (za kip sv. Josipa); 50 eura: Slavko Tomašković;

50 CHF: N.N.; 100 CHF: Ivica Marijić – Vrulje.Prilozi umjesto vijenaca za potrebe crkve

† Paško Jakšić150 kn: Živana Polimac; 200 kn: Ivan Jakšić

† Tomislav Erceg150 kn: Slavka Mikulandra ud. Frane

Prilozi za cvijeće u crkvi50 kn: Darinka Grubišić; 100 kn: N.N.

Akcija župnog Caritasa50 kn: Dinka Mikulandra

PRIJATELJI – DAROVATELJIŽupnog lista POMIŠLJAJ

50 kn: Ivo Lugović, Jelica Marić ud. Marijana; 100 kn: Ankica Mikulandra,

Zoran Lugović.

SADRŽAJ - IMPRESUM

52 POMIŠLJAJ

POMIŠLJAJLIST ŽUPE UZNESENJA

MARIJINA – BILICE

Ivana Mažuranića 3 A22000 ŠIBENIK

Telefon: 022/311 471Mobitel: 098/447 622

https://www.facebook.com/zupauznesenjamarijina.bilice

Izdavač: Župa Uznesenja Marijina - Bilice Glavni i odgovorni urednik:fra Tomislav Brekalo, župnik

Uredničko vijeće:fra Tomislav Brekalo, Nada Mikulandra,

Miranda Dujić, Danijela Grubišić,Milena Mikulandra, Nikolina Šarić,

Ivo LugovićGrafička priprema: Domagoj Bare

Lektor: fra Tomislav Brekalo

Fotografije: Foto LIDO - Monika,Velimir Mikulandra, Nada Mikulandra,

Milena Mikulandra, Irma Vukičević,fra Tomislav Brekalo i drugi

List izlazi dva puta godišnje, uz dopušte-nje crkvenih i redovničkih poglavara.

List se uzdržava dobrovoljnimprilozima župljana i dobročinitelja.Tisak: Jafraprint d.o.o. Solin

OIB Župe: 46680856735Matični broj (MBS/MBO): 01153293

Žiro račun:Privredna banka Zagreb2340009-1110127632

Naslovna stranica:Blagoslov obitelji u Bilicama

Druga stranica korica:Ovogodišnji prvopričesnici

Treća stranica korica:Ovogodišnji krizmanici

Zadnja stranica korica:Zbor iz Kistanja nastupio je u Bilicama

SADRŽAJ:Djelima svjedočimo svoju vjeru! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Neozbiljno je nikad se ne nasmijati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2Mons. Tomislav Rogić novi šibenski biskup . . . . . . . . . . . . . . 3Biskup Ivas o svom nasljedniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Navjestitelj milosrđa i Božjeg praštanja . . . . . . . . . . . . . . . . 5»Božje je ime milosrđe« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Molitva pape Franje za jubilej milosrđa . . . . . . . . . . . . . . . . 11Majčinstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Tako dugo sam živio u zabludi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode! . . . . . . . . . . . . . . . 16Ti si Gospodine put do vječnog života! . . . . . . . . . . . . . . . 17Duhovna obnova za 50 + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Čovjek u centru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Stari običaji na novi način . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Između katolika i pravoslavnih nema nepremostivih prijepora . . 27Foto vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Slavlje Prve pričesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Krizmeno slavlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Rad s afričkim emigrantima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Obnovljena crkvica Gospe Pomoćnice kršćana . . . . . . . . . 37Roditelji - djeca - škola - učiteljice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Obavijesti i dobročinitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51

Akcije župnog CaritasaProšle godine, u vremenu došaš a i ove go-

dine u korizmenom vremenu, organizirali smo akciju prikupljana nov anih sredstava za naše siromašne obitelji.

Pred Boži , 2015. godine, naši voditelji žu-pnog Caritasa, za siromašne župljane i župljan-ke kupili su hrane (2.100,00 kuna) koju su naši volonteri odnijeli u njihove ku e. Još smo ne-kim obiteljima za neke druge potrebe darovali 450 kuna.

Pred Uskrs, 2016. godine, naši djelatnici župnog Caritasa podijelili su siromašnim obite-ljima osam paketa sa hranom i drugim potrep-štinama. Osim hrane koja je koštala 1,800,00 kuna dvije obitelji su dobile nov ani dar u izno-su od 400 kuna.

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICE

Pomišljaj

50

Pomišljaj - franjevci-split.hr · u svijetu, sveopćem miru, ljubavi, zajedništvu svih...

Documents

Transcript of Pomišljaj - franjevci-split.hr · u svijetu, sveopćem miru, ljubavi, zajedništvu svih...