Poduzetničke zone Event management Transport i logistika ......transformacija industrije i usluga:...

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 69, godina xi, studeni 2017.

issn

: 184

8-29

29

tema brojaPoduzetničke zone

posebni prilozi

intervjuVelimir Šonje

Event managementTransport i logistikaOpremanje hotelaZdravstveni turizam

32 BIZdirekt � studeni 2017. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Velimir Šonje, ekonomski analitičar i urednik portala Ekonomski lab, direktor tvrtke Arhivanalitika d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Vijetnam

InovacijeBez suradnje poslovnog i znanstvenog sektora nema razvoja inovativnog gospodarstva

Lean managementJedan od najboljih managerskih koncepata u posljednjih sto godina

KapitalBrojne mogućnosti prikupljanja kapitala

Mobilno poslovanjeSuvremeno poslovanje podrazumijeva fleksibilnost fiksne i mobilne komunikacije

Poslovni pokloni Poslovno darivanje u punom sjaju

Poslovni kalendar

12 tema broja: Poduzetničke zoneKvalitetna poduzetnička infrastruktura (zone i potporne in-stitucije) na određenom području u velikoj mjeri utječe na unaprjeđenje poslovne klime u Hrvatskoj u cjelini, a isto-vremeno doprinosi i ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

45 Transport i logistika

8

18

22

25

38

42

66

58

62 Zdravstveni turizam

28 Event management

52 Opremanje hotela

HR refreshment courseNovi HR edukacijski program s najsuvremenijim metodama za unaprjeđenje upravljanja ljudskim potencijalima kroz izgradnju inovacijske kulture, učinkom i karijerama zaposlenika.

Program se sastoji od 3 redovna modula.

MODUL 1 (1. prosinca 2017.)

HR Strategy & Planning - Vođenje i izgradnja inovacijske kulture i HR pravni okvirPredavači: Ivan Bartulović, glavni direktor za ljudske resurse i korporativne komunikacije u Vipnetu; Nataša Novaković, direktorica za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

MODUL 2 (26. siječnja 2018.)

Engaged Talent & Career management - sveobuhvatan pristup upravljanju karijerama i razvoju zaposlenikaPredavačica: Marina Jurić, savjetnica za ljudske potencijale i osobni coach

MODUL 3 (23. veljače 2018.)

Performance Management & Reward practice - Upravljanje učinkom i prakse nagrađivanja Predavačica: Tina Turk Lupieri, direktorica ljudskih potencijala Maistre d.d.

TRAJANJE PROGRAMA: 1. prosinca 2017. - 23. veljače 2018.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICA:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do 17. studenog: 4.900,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 5.500,00 kn + PDV

VODITELJ PROGRAMA:Dr.sc. Jasminka Samardžija, profesorica na RIT – Croatia, direktorica tvrtke Motivacijski govornik d.o.o. i autorica knjige ‘Intervjui sa 100 hrvatskih lidera o životu i razvoju karijere’ i koautorica knjige ‘Menadžment ljudskih potencijala u poslovnoj praksi’

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 629 616 mob: +385 91 333 77 94e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hrSvi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir ŠimacIzvršni urednik Ante VekićSuradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar, mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Daniela Maršalek, mr.sc.

Elvira Mlivić Budeš, Martina Mršić, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman PeterkaRedaktorica-lektorica prof. Aleksandra ZrinušićGrafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafička urednica Jasna DelačZamjenica grafičke urednice Darija LalićFotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato ĆorićIzdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Zatvoren krug

U BIZdirektu se ne bavimo dnevno političkim temama. Pogotovo se ne bavimo senzacionalizmom i žutim novi-narstvom. Ne bavimo se ni ulizivanjem niti blaćenjem. Pa se tako nikada nismo bavili Agrokorom. Niti Todorićem. Nismo pisali hvalospjeve o njemu, nećemo ga ni blatiti. Nismo baš puno ni surađivali s njima. I opet smo op-stali i brzo se razvijali. Koga nema, bez njega se može. Sad nam je drago da smo bili u toj poziciji. Jer nemamo potraživanja koja bismo morali u većoj mjeri otpisati, a nismo izgubili ni velikog kupca. Naučili smo biti žilavi. Iako su neki naši klijenti pod udarom, pa ćemo posredno vjerojatno ipak osjetiti udar. No nije da mi to sve ne pra-timo. I da nemamo svoje mišljenje. Imamo, ali bolje da ga držimo za sebe. U čitavu tu priču upleteno je toliko oso-ba da bi i puno efikasniji sudovi od naših imali ogromnih problema raspetljati sve međuodnose i sumnjive radnje. Na kraju svega možemo se jedino zapitati jesmo li ovim činom zaokružili proces divljeg kapitalizma na hrvatski način, i čekaju li nas neka ozbiljnija vremena, u smislu poslovnog okruženja, naravno. Hoće li nam sveukupno biti bolje, to ostaje tek za vidjeti, jer nema garancije da će ostatci Agrokora završiti u rukama osoba i organizacija koje će efikasnije, poštenije i odgovornije poslovati. I biti jednako ili više uspješne. Moje skromno mišljenje? Krug je pri zatvaranju, ali će proći još barem desetak godina dok se stvarno ne zatvori. No tranzicija je tu, osjeća se u zraku. Mnoge stvari nisu kao prije. Osim partizana. Njih

još ima po grmovima, skrivaju se i vrebaju. Na svu sreću, ima i ustaša, pa se ne treba bojati.

I što sad? Pa ništa, dišite punim plućima. Što bi rekla moja draga prijateljica, raširite krila i poletite. Ako ste se do sada oslonili samo na taj jedan, truo, sustav, sada je konačno vrijeme da otvorite oči i nađete stabilnije partne-re. I pogledate prema van. I shvatite da postoji daleko više mogućnosti. Ali da, morat ćete izaći iz svoje zone udob-nosti. Pa što ste očekivali, da je poduzetništvo jednostavna jednadžba u kojoj jednom zauvijek definiramo varijable? Ljepota je u neizvjesnosti. Svakog prvog siječnja bitka kreće iznova. I najopasnije je kad sve ide po planu. Jer nešto se mora dogoditi i krenuti po krivu. Murphyjev za-kon. Ako vam je teško nositi se s izazovima, odite u uhlje-be. Evo dižu im opet plaće, imat ćete možda i više nego do sada. Uz, naravno, malo fuša sa strane. Mig mig.

U ovom broju smo, među brojnim kvalitetnim temama, obradili ponovno poslovne zone. Začudo, još uvijek ne-mamo e-poslovnih zona. Nevjerojatno da se nitko nije toga dosjetio. Pa nije zemljište jedino što poduzetnicima treba. Mnogima je dovoljno samo računalo, i potrebne su im brojne virtualne usluge. A tu im može pomoći e-po-slovna zona. Poduzetnička ideja? Moguće. Poklanjam vam ju. Ideja je ionako samo deset posto uspjeha. Ostalo je na vama. Krenite, raširite krila i poletite.


BIZ vijesti BIZ vijesti

y Više aktualnih vijesti pogledajte na BIZdirekt portalu: www.mirakul.hr/bizdirekt

REXPO 2017 – mjesto za susret s ključnim dionicima tržišta investicijskih projekata

Šestu godinu zaredom, međunarodni sajam investi-cijskih projekata održat će se u Zagrebu, a tijekom dva dana održavanja (30. studeni do 1. prosinac), REXPO će ponovno u City Plazi ugostiti brojne investitore, developere, izvođače, projektante, arhitekte, banke, investicijske fondove, hotelijere, predstavnike mi-nistarstava, gradova i županija, medije te sve ostale sudionike zainteresirane za razvoj javnih i privatnih investicijskih projekata. REXPO će i ove godine biti domaćin brojnim paneli-ma i prezentacijama, koji će obuhvatiti najaktualnije teme iz industrije.

Neki od sudionika aktualnog izdanja REXPO sajma su tvrtke Euro-Immobilien, Colliers, EOS Matrix, gradovi Karlovac, Zelina i Mursko Središće, Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA, AIK – Agencija za inve-sticije i konkurentnost te Hrvatska gospodarska komo-ra, BBCC i mnogi drugi. Glavni pokrovitelj drugog dana REXPO sajma, kada se održava HTL dan, su PKF Hotels. Više informacija potražite na www.rexpo.hr

Hrvatski predstavnici u samom vrhu europskih cloud rješenja

Na nedavno završenom EuroCloud Forumu, održanom 25. listopada u Bruxellesu, nacionalni pobjednici Eu-roCloud Award 2017. vratili su se kući bogatiji s priznanjima za najbolja europska cloud rješenja. Hrva-ti su tako osvojili prva mjesta u kategorijama najbolje europsko cloud rješenje za vertikalna tržišta (Combis d.d. - Olive manager), najbolje cloud rješenje u kate-goriji business process as a service (Info novitas d.o.o. - Infinity ECM Platform) i najzapaženije rješenje za horizontalna tržišta (InSky Solutions d.o.o. - Contac-tInSky). -EuroCloud Award, najinovativnija i nautjecajni-ja nagrada za pružatelje cloud rješenja u Europi, motivirajuća je i obvezujuća nagrada za naš mladi, ali vrlo inovativni tim. Naše ContactInSky rješenje platforma je za korisničku podršku koja pruža vrlo je-

dinstveno i inovativno rješenje razvijeno na pouzda-nim proizvodima. ContactInSky je i modularno i prilagodljivo poslovno rješenje integrirano s drugim naslijeđenim sustavima, user friendly sučeljem te svim uključenim komunikacijskim kanalima poput e-maila, SMS-a i Vibera - rekao je ponosni Trpimir Kvesić, CEO InSky Solutions d.o.o.-Biti u cloudu nije više stvar našeg izbora i želje, već pitanje trenutnog ili kasnijeg prihvaćanja. Upravo je to glavna misao EuroCloud Award programa, kroz koji potičemo davatelje cloud usluga da prijave svoja rješenja i približe ih potencijalnim klijentima, kako na lokalnom, tako i na globalnom tržištu. Zadnje dvije godine zasjeli smo na vrh Europe s domaćim cloud rješenjima i još jednom dokazali da smo mala zemlja velika za razvoj inovativnih rješenja koja su prepozna-ta i priznata na globalnom tržištu - zaključio je Marko Gulan, potpredsjednik EuroCloud Hrvatska.

Dodijeljene turističke nagrade za deset najboljih na Danima hrvatskog turizma

U sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma, 26. listopada dodijeljene su turističke nagrade za najbolje od najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama: Kulturna, turistička atrakcija godine, Turistički događaj godine, Inovacija u turizmu godine, Marina godine, Restoran godine, Kamp godine, Turistička agencija godine, Hotel go-dine, Turistička destinacija godine i nagrada „Anton Štifanić“ - za životno djelo te osobu godine.Tako je podijeljeno deset nagrada koje su uručili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić te potpredsjednik Hrvatske gospodarske ko-more Josip Zaher.-Dani hrvatskog turizma prilika su da se osvrnemo na tekuću godinu u turizmu, ali i da gledamo prema budućnosti. Turizam je horizontalna djelatnost koja zahtijeva dugoročnu strategiju i uključenje svih dioni-ka turizma u cjelogodišnje turističke aktivnosti. Od lo-kalnih planova i aktivnosti, do aktivnosti na razini Mi-nistarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. Pri tome se posebna pozornost mora posvetiti održivom razvoju kao temelju neophodnom za budućnost našeg turizma - istaknuo je ministar turizma Gari Cappel-li povodom dodjele turističkih nagrada, te nadodao: -Ne smijemo, prije svega, zaboraviti da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, stoga, ovim putem čestitam svim nagrađenima, nominiranima, ali i svim djelatnicima u hrvatskom turizmu, jer su oni ti koji turizam čine uistinu konkurentnim i koji svojom kreativnošću i radom Hrvatsku čine atraktivnom i jednom od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija.Split je proglašen turističkom destinacijom godine, a Hotel Monte Mulini, Rovinj hotelom godine. Re-

storan Villa Ariston iz Opatije proglašen je restora-nom godine, Kamp godine je Camping Resort Lan-terna, Poreč, dok je Uniline Travel Company iz Pule Turistička agencija godine. Hrvatska turistička nagrada za životno djelo pripala je Niki Buliću, a godišnju na-gradu „Anton Štifanić“ dobio je Ante Mrvica iz Jadro-linije.

7. GALP konferencija – Lean i digitalna transformacija industrije i usluga: prilike i izazovi

Na 7. GALP konferenciji, koja se održava 9. i 10. studenog 2017. u zagrebačkom hotelu Westin, bit će predstavljena Dualna strategija za brzi rast indu-strijskih i uslužnih poduzeća koja se bazira na Lean managementu i digitalizaciji. Provedbom Nacionalne platforme za digitalizaciju industrije te implemen-tacijom dualne strategije osigurat će se hrvatskim poduzećima minimalni godišnji rast od 2%.

Konferencija želi dati i odgovore na pitanja koje će nove proizvode visoke dodane vrijednosti, zasnovanim na tehnologijama Industrije 4.0, hrvatska poduzeća početi proizvoditi u bliskoj budućnosti. Sudionicima konferencije bit će predstavljena i metodologija digita-lizacije proizvoda u pet faza primjenom koje poduzeće može u relativno kratkom vremenu unaprijediti svoje proizvode ili usluge te ih učiniti vrlo atraktivnim na zahtjevnom međunarodnom tržištu. Primjena moder-nizacije proizvoda u pet faza doprinijet će rastu, kako poduzeća, tako i gospodarstva Republike Hrvatske.

Drugog dana konferencije, 10. studenoga, bit će predstavljen i Akcijski plan digitalizacije industrije i uslužnog sektora za razdoblje 2018.-2020., koji je usklađen s Platformom za digitalizaciju europske in-dustrije. Kao i na svim dosadašnjim konferencijama, glavni cilj je potaknuti, primjenom najmodernijih svjetskih koncepata i metodologija, modernizaciju gospodarstva i društva Hrvatske, što će doprinijeti re-pozicioniranju poduzeća, industrijskih grana i država na europskom i svjetskom tržištu. Sve informacije, program i paneliste možete pogledati na web stranici www.culmena.hr/lean.

Indeks zemalja najprivlačnijih poslodavcima: Hrvatska u zlatnoj sredini

Tvrtka ManpowerGroup Solutions predstavila je sre-dinom listopada svoje posebno istraživanje - Izvještaj o ukupnim potencijalima radne snage: 2017 Total Workforce Index™ (TWI). Riječ je o analizi koja po-slovne potencijale pojedinih tržišta utvrđuje kombina-cijom stručnih uvida konzultanata tvrtke Manpower-Group Solutions i posebne, visoko-tehnološke formule koja precizno određuje kvalitetu odnosa neke tvrtke s njenim korisnicima te usklađenost njene strategije zapošljavanja s poslovnim ciljevima. 2017 Total Workforce Index™ globalna je analiza koja obuhvaća 75 tržišta u svijetu i platforma koja organiza-cijama omogućuje sveobuhvatan pristup u upravljanju talentima, bilo da je riječ o njenim stalnim ili povreme-nim zaposlenicima - na temelju parametara kao što su do-stupnost ljudi s traženim vještinama na lokalnom tržištu, produktivnost radne snage, ekonomičnost poslovanja, prilagodljivost propisa. Na temelju svega toga 2017 Total Workforce Index™ utvrđuje koje je od tih tržišta najpo-voljnije za poslovanje.

Total Workforce Index™ za ovu, 2017. godinu poka-zuje kako su za poslovanje najpoticajniji Novi Zeland, Hong Kong i Singapur. Položaj svake pojedine zemlje u TWI izvještaju utemeljen je na tehnologijama obra-de golemih količina podataka i stručnih, svježih uvida stručnjaka tvrtke ManpowerGroup Solutions te može utjecati kako na kratkoročne, tako i na dugoročne stra-tegije zapošljavanja. Globalno primijenjeni algoritam može se fino prilagoditi svakoj pojedinoj tvrtki – nje-nim posebnim prioritetima i specifičnim potrebama za radnom snagom. -Dostupnost dovoljnog broja ljudi s traženim vještinama i poticajno radno zakonodavstvo važni su za uspješnost poslovanja jednako kao dostupnost kapitala, uz sve ostale ekonomske faktore. Uz to, predstavljaju važan parametar pri donošenju odluke o tome gdje će neka tvrtka smjestiti svoje operacije - izjavio je Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpo-werGroup za Hrvatsku. -Spoznaje iz TWI izvještaja možemo prilagoditi strateškim prioritetima svake pojedine organizacije. Tu formulu, u kombinaciji s našom analizom potreba njihova poslovanja, tvrtke mogu iskoristiti za brz razvoj vlastite radne snage. Indeks pokazuje da niti jedna zemlja nije savršena u stvaranju uvjeta za poslovanje, no one koje imaju poticajno radno zakonodavstvo, talentirane ljude s traženim vještinama - zemlje kao što su Kanada, Irska, Novi Zeland Singapur i Sjedinjene Države, predvode u privlačenju investicija - dodao je Biškup.


Intervju mjeseca

I među uspješnima trebamo kulturu skromnosti i dugoročnog usmjerenja Kapital je osigurač protiv rizika i most preko loših vremena koja prije ili kasnije nastupe u svakom poslu. Zato je moja jedina preporuka, osobito malim poduzetnicima: trošite mnogo manje od onog što zaradite, ostavljajte novac u poduzeću za razvoj, ako vam je razvoj na umu.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Aktualnu izazovnu gospodarstvenu situaciju u Hrvat-skoj iskoristili smo kako bi Velimir Šonje, ekonomski analitičar i glavni urednik Ekonomskog laba tvrtke Ar-hivanalitika d.o.o., sa svojega stajališta razmotrio važna gospodarstvena pitanja ključna za brzinu rasta i razvoja Hrvatske u europskom i svjetskom okruženju.

Koja su tri trenutno najveća problema (ima ih puno više, no brojčano ćemo se ograničiti) vezana uz upravljanje državnim financijama?

Prvo, naš javni dug je i dalje ozbiljno previsok i ova ko-liko-toliko bolja vremena treba iskoristiti za njegovo brže smanjenje. Drugo, politika će uvijek odlučivati o alokaciji proračunskih sredstava, no pitanje je vodi li se pri tome samo političkim kriterijima ili uključuje i one socio-ekonomske: koliko je neka potrošnja opravda-na, koliko postiže svoj cilj i troše li se javni resursi pri tome efikasno? Naša Vlada nema mehanizme da javnu potrošnju prožme stručnim kriterijima za preispitivanje djelotvornosti javnih izdataka, sve je samo politika, goli interes. Treće, mirovinski sustav i dalje nije održiv.

Kako će slučaj Agrokora utjecati u konačnici na hrvatsko gospodarstvo, prema Vašim predviđanjima vezanim uz moguće rasplete trenutne situacije?Dugoročno - samo pozitivno. Klijentelistički model koji počiva na čvrstom umrežavanju privatnog i javnog, ne-potizmu, državnim poticajima, privilegiranim kreditima, dobrim vezama u politici i administraciji, nikada neće odumrijeti, niti je to neka naša specifičnost. Ovdje je samo sve to mnogo vidljivije jer je u jednoj maloj zem-lji na tom modelu izrasla jedna ogromna firma. No, taj model poslovanja, koji skriva neefikasnost i omogućava predugo preživljavanje i bujanje poslovnih modela koji nemaju tržišnu perspektivu, ovime je zadobio snažan udarac. Iako neće nestati. Umrežavanje i štićenje „na-ših“ iskaz je dijela ljudske prirode. Nitko se baš ne voli natjecati na otvorenom tržištu. Takvo tržište zbog toga teško nastaje, ali kad nastane, napravi najveću korist za potrošače.

S obzirom na poslovanje koncerna Agrokor u nekoliko država, koliki je procijenjeni udio u BDP-u Hrvatske?Sam Agrokor u Hrvatskoj je nešto ispod 2%. Multipli-kativne efekte preko dobavljačkih mreža teško je procije-niti, ali, iskustveno gledano, oni teško mogu biti veći od faktora 2. Tri u najluđim snovima. Sve je to višestruko manje od onih 15%, s koliko su nas političari pokušali impregnirati u početku krize. Dobrim dijelom jer i sami nisu imali pojma što se zapravo događa i što je Agrokor.

Vlada i dalje tvrdi da je Lex Agrokor bio jedino moguće rješenje. Slažete li se s tim?Shvatio sam da Vlada tvrdi da je Lex bio bolje rješenje od alternativnih rješenja, a ne jedino rješenje. Jasno je,

naime, da se postojeće stečajno zakonodavstvo moglo prilagoditi kao što je sada predloženo pa da postoji mo-gućnost kreditiranja u predstečaju ili u stečaju uz priori-tet u naplati. U tom slučaju moglo se pustiti trgovačkim sudovima da vode postupke. Tada bi politička gungula bila nešto manja jer bi se vlasnik morao baviti izravno s kreditorima i sa sudom. Kreditori bi vjerojatno brže preuzeli kontrolu nad preostalim vrijednim dijelovima kompanije. Rizici naknadnih tužbi protiv države bili bi manji.

S druge strane, i zdravi dijelovi kompanije i dobavljači bili bi jače pogođeni jer bi Agrokor već početkom travnja ušao u trajnu nesposobnost plaćanja i ne bi bilo izdvoje-nih plaćanja privilegiranih (uglavnom malih) dobavljača. Upitno je, uz efikasnost našeg sudstva, koliko bi trebalo vremena da se cijelo klupko rasplete. Vjerojatno bi već u ranoj fazi mnogo širi krug dobavljača bio zahvaćen pro-blemima. Sada su četiri velika u predstečaju, onako bi ih do sada bilo barem četrdeset, možda i više. Imali bismo proteste, i kao što je sada politička gungula zbog toga što se različiti dobavljači tretiraju različito i što postoje rizici tužbi protiv države i što Todorić bloga protiv vlasti, u alternativnom scenariju imali bismo političku gungulu zbog toga što nitko ne pomaže radnicima i OPG-ovima, a blogalo bi se protiv sudova. No nitko ne može znati kako bi alternativni scenarij točno izgledao.

Ponovno se aktualizira zamjena kune eurom. Je li pravo vrijeme za uvođenje eura?Uvođenje eura je proces, a ne jednokratna odluka. Pitanje je, dakle, je li pravo vrijeme za započinjanje tog procesa, koji u pravilu traje godinama prije nego što se na našim računima i u džepovima pojavi euro.

Koje su prednosti uvođenja eura?Među prednostima se ističu: (1) ukidanje troškova kon-verzije valuta i zaštite od valutnog rizika (što sada podu-zeća i građani plaćaju bankama), a što izvjesno pogoduje međunarodnoj trgovini i ostavlja novac na računima, (2) predvidljivija kalkulacija povrata na ulaganje, što potiče ulaganja, (3) pritisak na smanjenje kamatnih stopa i ka-matnih marži te poboljšanje ponude kredita s fiksnom kamatnom stopom (u eurima je mnogo lakše štititi se od kamatnog rizika), (4) općenito olakšan pristup likvidnos-ti uz povoljne kamatne stope ECB-a, osobito u kriznim uvjetima (jer Europska središnja banka i fondovi imaju neusporedivo veći kreditni potencijal od male centralne banke kakva je naša), (5) veće obveze vođenja odgovor-ne fiskalne politike radi smanjenja omjera javnog duga i BDP-a i pada kamatnih stopa.

Što biste izdvojili kao nedostatke?Među manama, odnosno troškovima, ističu se: (1) vri-jednost domaće valute ne može pasti (neki bi rekli da je ovo prednost), (2) moramo uplatiti kapital u europske monetarne institucije i (3) osjećaj gubitka monetarnog

suvereniteta. Valja spomenuti i ono čega se ljudi najviše boje: efekt zaokruživanja, tj. ono što košta 7 kuna koštat će 1 euro, dakle, inflacija. Taj navodni fenomen mnogo je istraživan u zemljama koje su uvele euro. I došlo se do zaključka da to nije nikakva, nazovimo to tako, sistemska pojava. Naime, neke manje cijene uistinu se zaokruže prema gore, no neke druge cijene, na tržištima gdje je konkurencija jača, krenu prema dolje. Tako da se svi ti efekti niveliraju, čak i u prosječnoj potrošačkoj košarici. Naravno, Vlada će morati paziti na te efekte i pokušati nekako djelovati, i preventivno i kurativno.

Može li Hrvatska voditi vlastitu monetarnu politiku, po-put nekih zemalja Europske unije koje su zadržale naci-onalne valute?Velika Britanija vodi vlastitu monetarnu politiku jer je, za naše pojmove, ogromno gospodarstvo i ima jako ra-zvijena financijska tržišta koja posluju s funtama. U nov-čanim pitanjima veličina je važna. Za njom ide Švedska koja je već mnogo više ograničena, ali recimo da može imati neke koristi od vlastite valute. Već Češka, Poljska, Mađarska i Rumunjska mnogo manje variraju tečaj, a u razdobljima kad su ga varirale jače, uglavnom se radilo o korekcijama ranije pogrešno postavljenih valutnih odno-sa. Niti jedna od tih zemalja ne može monetarnom po-litikom nešto strukturno promijeniti, na primjer, oboriti kamate ispod razina koje su strukturno određene.

Češka je tu najrazvijenija i institucionalno najurednija zemlja, pa ima i najniže kamatne stope, a Mađari ima-ju veće kamatne stope nego mi, iako su malo slobodnije koristili monetarnu politiku. Sve manje zemlje, od Dan-ske na sjeverozapadu preko ovih od Baltika do Slovačke i Slovenije, do nas, BiH, Crne Gore i Bugarske, imaju usko vezane tečajeve uz euro ili su na ovaj ili onaj način uvele euro. Mi smo kao male lokvice pored ogromnog baze-na koje bi htjele biti bazen, a ne mogu jer nema mjesta. Paradoks je da se takvim zemljama više isplati pristupiti monetarnoj uniji jer tek kroz to dolaze u priliku imati pristup dubokoj likvidnosti, niže kamatne stope i lakše rješavati financijske poremećaje na tržištima.

Što će se dogoditi s kunskim kreditima, nakon eventual-nog prelaska na euro?Kod konverzije kredita u slučaju uvođenja eura neće se dogoditi - ništa. Unaprijed će se znati tečaj po kojem će se konverzija obaviti. Uvođenje eura ne može biti tečajni trik. U tom smislu to mora biti neutralna operacija za vjerovnike i dužnike. Inače se otvara Pandorina kutija i ništa od eura, ljudi naprosto ne bi prihvatili neku trik konverziju u kojoj bi netko dobio, a netko izgubio.

Možete li istaknuti neke prednosti Hrvatske, tj. u kojem se smjeru možemo specijalizirati kako bi konkurirali eu-ropskom i svjetskom tržištu?Mislim da ne može postojati znanstvenik, političar, bi-rokrat, analitičar ili promatrač, neki grandiozni um ili

Naša Vlada nema mehanizme da javnu

potrošnju prožme stručnim kriterijima

za preispitivanje djelotvornosti javnih

izdataka, sve je samo politika, goli interes.

Shvatio sam da Vlada tvrdi da je Lex Agrokor bio bolje rješenje od alternativnih rješenja, a ne jedino rješenje.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar i glavni urednik

Ekonomskog laba tvrtke Arhivanalitika d.o.o.


skup umova, koji može znati kako bi se neko gospodar-stvo trebalo specijalizirati u budućnosti. Pogledajte što sve u Hrvatskoj raste i sudjeluje u ekspanziji izvoza - od turizma preko šljemova i pušaka do stakala za nebodere, krumpira, čipsa, drvnih proizvoda, namještaja i softvera. Koja to centrala može znati sve o svim tim i tisućama drugih proizvoda i usluga? Zvuči anegdotalno, ali želim reći da su poduzetnici ti koji otkrivaju prigode i razvija-ju specijalizacije jer samo oni, a ne profesori i birokrate, znaju što se događa na tržištima i oni su ti koji eksperi-mentiraju s proizvodima, uslugama, cijenama, kanalima distribucije i komunikacije, na kraju, oni su ti koji nose rizik i imaju nešto na bubnju. Ima ona sjajna anegdota o tome da, kad su Japanci nakon Drugog svjetskog rata započinjali s industrijskom politikom, na listi za potica-je nije bilo auto industrije. Nitko nije mogao predvidjeti ingenioznog Toyodu. Država će najbolje doprinijeti tako da svoje troškove drži pod kontrolom.

Nedavno ste pokrenuli portal Ekonomski lab. Što čini sadržaj portala, kako ste se odlučili ovaj (poduzetnički) korak?Ja sam mali poduzetnik od 2003. i ovo je samo jedan od mojih projekata. Točnije, jedan hobi i navada da javno komentiram i pišem sada su pretvoreni u prepoznatljiv projekt koji ima svoj brand - Ekonomski lab - jer taj projekt nisam samo ja, naprotiv, mnogo je suradnika. Mislim da u medijskom prostoru ne postoji mjesto koje ne bi bilo klasični portal koji donosi gospodarske i finan-cijske vijesti, ali koje opet svakoga dana donese barem jedan komentar o aktualnim trendovima i događajima. Ideja je dodati vrijednost - informaciju, znanje, ponekad i neko predviđanje, jasan stav - na vijesti i statističke po-datke koje gotovo svi znaju prenositi, ali ih rijetko tko znade dubinski tumačiti. To je vizija, misija: pružiti trži-štu visokokvalitetne komentare i pitke analize ekonom-skih i financijskih događaja i kretanja.

U poslovnom pogledu, imamo već interes oglašivača, a neke sadržaje prodajemo tzv. mainstream medijima, pa taj mali dotok prihoda omogućava pokriće troškova honorara za već dobrih desetak autorskih imena koja su se povremeno pojavljivala na Labu u ovih prvih sedam mjeseci koliko postoji projekt, a među kojima su i neka medijski već etablirana imena. Zato i imamo 10-15 tisu-ća jedinstvenih posjetitelja na mjesec, i to u pravilu mla-đe publike, što mi je posebno drago i pokazuje da mlade ljude jako zanima ekonomija i financije, a ne ustaše i par-tizani. Na tom polazištu gradim ideju da za 3-5 godina dođemo do 40-50 tisuća i etabliramo se kao stabilan i profitabilan stručni portal opisanog profila.

Što možete preporučiti poduzetnicima u Hrvatskoj? Kamo da orijentiraju svoje poslovanje, gdje su prilike i koji nas izazovi očekuju u bližoj budućnosti?Poduzetnik je onaj koji sam otkriva i realizira prilike. O izazovima konkretno ne bih, jer jedino je sigurno da

će ih biti. Zbog toga treba imati kapital i s time počinje moja preporuka. Kapital je osigurač protiv rizika i most preko loših vremena koja prije ili kasnije nastupe u sva-kom poslu. Zato je moja jedina preporuka, osobito malim poduzetnicima: trošite mnogo manje od onog što zaradi-te, ostavljajte novac u poduzeću za razvoj, ako vam je ra-zvoj na umu. Trebamo kulturu skromnosti i dugoročnog usmjerenja i među uspješnima.

Kakvo je Vaše stajalište prema fondovima EU i je li to naša slamka spasa? Koliko to poduzetnici u Hrvatskoj realno iskorištavaju?Nisam impresioniran EU fondovima i ne mislim da oni bilo koga mogu spasiti na dugi rok.

Je li Hrvatska na međi interesa drugih snažnih (gospo-darskih i političkih) zemalja i možemo li biti samostalniji ili se osloniti na neku od struja koje imaju utjecaja na našu državu?U povijesti su veoma rijetke situacije kada vam neki vanjski saveznik, koji je gospodarski napredniji od vas, izravno donese razvoj. U Europi mi padaju na pamet tri primjera u zadnjih sedamdeset godina. Island je procvao nakon što su 1942. došli Amerikanci i uspostavili baze te podigli infrastrukturu i industriju. Amerika je imala sličnu ulogu nakon Drugog svjetskog rata kroz Mars-hallov plan za cijelu Europu, ali to se naročito odrazilo u Njemačkoj, i naposljetku, slučaj država Baltika nakon 1992., gdje su Finska i Švedska kao idejni, politički i eko-nomski „mentori“ tih država imali važnu ulogu.

Naša situacija ne može se usporediti ni s jednom od tih epizoda. Zato je bolje ni ne razmišljati o osloncu na ne-koga, treba urediti državu tako da postane pogodna za poslovanje i poduzimanje. EU je idealan okvir u tom smislu. U smislu dugoročnog utjecaja na razvoj, mnogo više očekujem od pritiska na nužne promjene i pristupa velikom tržištu, nego od EU fondova.

Imaju li mladi u Hrvatskoj dobre šanse i što mogu očeki-vati buduće generacije?Naš ulazak u EU poklopio se s time što na sjeveru EU nedostaje radnika, dok smo mi ogrezli u lošim politika-ma u vidu pretjeranih poreznih i neporeznih optereće-nja, slabe administracije i slično. Dio mladih, na žalost, ima bolje perspektive drugdje u EU, nego u Hrvatskoj. No taj EU okvir stvara jedan zdrav pritisak, pritisak da se mijenjamo.

Imamo priliku u sljedećih nekoliko godina donijeti pro-mjene: smanjiti javni dug i trošak kapitala, reformirati javnu administraciju, započeti s reformama sektora dr-žavnih poduzeća, što podrazumijeva i povratak privati-zaciji, na pametan i transparentan način, naravno. Ako Hrvatska postane dobra zemlja za biznis, a ne mjesto za tipičnu južnoeuropsku fiestu, dio ljudi će se vratiti i per-spektive mladih ovdje bit će mnogo bolje nego danas.

Intervju mjeseca

U smislu dugoročnog utjecaja na razvoj,

mnogo više očekujem od pritiska na nužne promjene i pristupa

velikom tržištu, nego od EU fondova.


Tema broja

Kvalitetna poduzetnička infrastruktura (zone i potporne institucije) na određenom području u velikoj mjeri utječe na unaprjeđenje poslovne klime u Hrvatskoj u cjelini, a istovremeno doprinosi i ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja

Poduzetničke zone infrastrukturno su opremljena i organizirana područja unutar kojih poduzetnici zajednički koriste raspoložive resurse zone te na taj način racionaliziraju troškove poslovanja, a upravo ta racionalizacija troškova usmjerava poduzeća na poslovanje unutar poduzetničkih zona. Poznato je da u Hrvatskoj postoji velik broj zona, no iznova se postavlja pitanje koji je omjer zona koje izvrsno posluju u odnosu na zone slabijeg poslo-vanja, ili one neprofitabilne.

Kako poduzetničke zone učiniti isplativijimaIz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obr-ta navode kako je, u cilju povećanja isplativosti poduzetničkih zona te broja poduzeća koja u njima posluju, potrebno istaknuti ulogu jedinica lokalne i/ili područne samouprave koje su u pravilu osnivači poduzetničkih zona i raspolažu najkvalitetnijim in-formacijama s terena, odnosno prvi imaju saznanja što poduzetnici na ‘njihovom’ području trebaju.

Jedinice lokalne/ili područne samouprave posvećuju posebnu pažnju unaprjeđenju poduzetničkog okruženja kroz samostalno kreiranje i provedbu programa usmjerenih na razvoj poduzetništva i privlačenje potencijalnih investitora na svom području, uključujući u te programe ne samo razvoj poduzetničkih zona, već i razvoj poduzetničkih potpornih institucija koje osmišljavaju i pružaju raz-ne usluge podrške poduzetnicima na tom području.

Atraktivnost pojedine poduzetničke zone ogleda se kroz njenu infrastrukturnu opremljenost, pri čemu se misli na energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu unutar obuhva-ta zone, a izuzetno važan čimbenik za atraktivnost zone je i razina njene lokacijske konkurentnosti koja uključuje kvalitetnu prometnu povezanost zone s glavnim prometnim pravcima unutar Hrvatske, a za pojedine poduzetnike bitna je i blizina stranih tržišta (prvenstveno susjednih zemalja). Nadalje, atraktivnosti pojedine zone doprinosi i dostupnost kvalificirane i kvalitetne radne snage, jer bez radne snage obrazovane za poslove koji su kod poduzetnika unutar zone potrebni teško je očekivati uspjeh.

Zaključno, što je pojedina poduzetnička zona bolje infrastrukturno opremljena, lokacijski konkurent-na te se nalazi unutar poticajnog poduzetničkog okruženja, njena isplativost raste povećanjem broja poduzetnika koji u njoj posluju. Kvalitetna poduzetnička infrastruktura (zone i potporne insti-tucije) na određenom području stoga u velikoj mjeri utječe na unaprjeđenje poslovne klime u Hrvatskoj u cjelini, a istovremeno doprinosi i ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske, zaključuju iz MINGO-a.

Što je pojedina poduzetnička zona bolje infrastrukturno opremljena, lokacijski konkurentna te se nalazi unutar poticajnog poduzetničkog okruženja, njena isplativost raste povećanjem broja poduzetnika koji u njoj posluju.

Poduzetničke zoneNa području Osječko-baranjske županije postoji 14 poduzetničkih potpornih institucija i 21 poslovna zona. -Tvrtkama koje su potencijalni korisnici naših zona treba osigurati povoljnije uvjete prema provjerenom receptu koji su iskušali drugi gradovi i općine. Lo-kalna samouprava mora ponuditi povoljniju cijenu zemljišta te tvrtke koje dolaze u gospodarsku zonu osloboditi komunalnih doprinosa tijekom jednog razdoblja. Iduća stvar koja često odbija potencijalne ulagače je tromost sustava, zato se dozvole moraju izdavati u roku od 15 dana. Povoljnim uvjetima i br-zom administracijom zasigurno ćemo privući inve-stitore - kaže Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

U Virovitičko-podravskoj županiji ima ukupno 45 poduzetničkih zona, a nalaze se na području gradova Virovitica, Orahovica i Slatina, te svih 13 općina.

-Uz povlaštenu cijenu zemljišta, nudimo popust za komunalni doprinos od 50 posto. U prvoj godi-ni oslobađamo poduzetnika komunalne naknade i poreza na tvrtku. Broj poduzeća u zonama može se povećati i poticanjem novih tehnologija, eduka-cijama, organiziranim marketinškim nastupima na sajmovima, kao i izgradnjom brze ceste Zagreb-Vi-rovitica - rekao je Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije.

U Varaždinskoj županiji aktivno je 16 poslovnih zona, uz još 11 zona koje su u osnivanju/fazi infra-strukturnog opremanja. Neke od poslovnih zona već su gotovo u potpunosti popunjene, te se rade daljnji planovi njihova širenja.

-U pregovorima s investitorima vrlo često je pitanje infrastrukturne opremljenosti poduzetničke zone, odnosno, raspolažu li sve parcele priključcima na vodovod, struju, plin, telekomunikacijsku mrežu (uz naglasak na optička vlakna zbog brzine Interneta). To je ono što smatramo apsolutnim imperativom, da zona bude u potpunosti infrastrukturno opremlje-na i spremna za prihvat investitora. Također, vrlo je važno napomenuti da je potrebno odraditi i pripremne radnje u vidu otklanjanja bilo kakvih mogućih ugroza zbog podzemnih voda i sličnih pri-rodnih katastrofa koje se mogu učinkovito spriječiti na vrijeme. Kako se poduzetničke zone nerijetko na-laze izvan naseljenih mjesta, te govorimo uglavnom o radno intenzivnim djelatnostima (proizvodni po-goni), u svakom je slučaju potrebno i veoma poželjno osmisliti i organizirati javni prijevoz djelatnika koji rade u poduzetničkim zonama, do nekog najbližeg naseljenog mjesta. Razloga za to ima više, no jedan od glavnih je nemogućnost osiguravanja dostatnih parkirnih mjesta za sve radnike, npr. ako govorimo


Tema broja

Da bi se poduzetničke zone učinilo

isplativijim potrebno je povećati ulaganja

u infrastrukturu poduzetničkih zona.

Količina i vrsta gospodarskih investicija najbolje govori o uspješnosti sveukupne politike države.

o poduzeću koje zapošljava preko 1.000 djelatnika - kaže Snježana Ljubović iz Ureda za privlačenje inve-sticija Agencije za razvoj Varaždinske županije.

Na području Zagrebačke županije trenutno ima 20 aktivnih poslovnih zona, čija ukupna površina iznosi 1.784 ha.Kako navode iz Ureda župana Zagrebačke županije, da bi se poduzetničke zone učinilo isplativijim potrebno je povećati ulaganja u infrastrukturu poduzetničkih zona. Navedena ulaganja potrebno je financirati putem EU fondova. Ujedno, velik broj investitora zainteresiran je za određene olakšice/po-ticaje koje može ostvariti kod ulaganja u zone.

-Smatramo da bi na razini Republike Hrvatske trebalo definirati atraktivne zone za ulaganje te ih poticajnim mjerama sustavno razvijati. Također, potrebno bi bilo povezati i objediniti podatke o poduzetničkim zonama te znatno više uključiti di-plomatska predstavništva Republike Hrvatske u svijetu na promicanju ulaganja. Uz navedeno, po-trebno je pojačati poticanje investicija na području cijele Hrvatske, jer po navedenom zaostajemo

od država u našoj okolini - navode iz Zagrebačke županije.

-Svaka zona ima svoje prednosti i nedostatke. No ključ njihovog bržeg razvoja leži u liberalnijoj i kon-zistentnijoj gospodarskoj i poreznoj politici države i njenih lokalnih uprava. Ako se investiranje u naše poslovne zone ne isplati, to znači da naša cje-lokupna poslovna ponuda nije zanimljiva, pa kapital ide u druge zemlje koje nude bolje uvjete. Količina i vrsta gospodarskih investicija najbolje govori o uspješnosti sveukupne politike države - smatra Irvin Badurina, direktor Industrijske zone Bakar.

-Zone ne mogu i ne smiju biti profitni centri za sebe, već lokalna zajednica i država poticajnim mjerama trebaju privući investitore i kapital, te kroz nove po-gone i tvornice i novo zapošljavanje pokrenuti cje-lokupni gospodarski ciklus. Sve je relativno jedno-stavno, samo nam svima opći interes i razvoj Lijepe naše treba biti na prvom mjestu - rekao je Mladen Stipetić, direktor Poduzetničke zone Ogulin.

Poduzetničke zone u Hrvatskoj - partneri ili konkurencijaS obzirom na vrlo velik broj poduzetničkih zona u Hrvatskoj, a pogotovo ogroman broj praznih, neiskorištenih zona (koje su to samo na papiru), one bi, prema mišljenju Mladena Stipetića, trebale biti jedan od glavnih pokretača razvoja hrvatskoga go-spodarstva. S jedne strane, komunalno su opremlje-ne, a s druge strane, poznati su vlasnici zemljišta (uglavnom jedinice lokalne samouprave), što poten-cijalnim investitorima znatno olakšava sam start u investiciju.-Vrlo je važna i činjenica da je većina poduzetničkih zona umrežena u Jedinstveni registar poduzetničkih zona i da Agencija za investicije i konkurentnost, kao i samo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, imaju pregled stanja, odnosno sve na jednom mjestu za prezentirati ponudu zona u Hrvatskoj, jer su oni ipak vrata kako stranog, tako i domaćeg kapitala. Svi zajedno, uz pomoć naše diplomacije, moramo biti partneri i u zajedničkoj sinergiji radi-ti na ravnomjernom razvoju države bez obzira na stranačke i ine nesuglasice - pojašnjava Stipetić, te dodaje: -Ovdje moram konstatirati dobru stvar - da je Ministarstvo gospodarstva raspisalo (konačno) netom završeni natječaj za opremanje i izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama (ukupno 76 milijuna kuna). Nedostatno, ali ipak nagovještaj aktiviranja potencijala koji zone nose - naglašava Mladen Stipetić, direktor Poduzetničke zone Ogulin.

Natječaj ‘Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona’ - privlačenja investicija i nova radna mjestaKrajem rujna zatvoren je natječaj ‘Razvoj infra-

Dodjela bespovratnih sredstava iz projekta ‘Razvoj poslovne infrastrukture’Budući da je iznos kvalitetnih zaprimljenih projektnih prijedloga za natječaj ‘Razvoj poslovne infrastrukture’ premašio raspoloživu alokaciju, u srpnju su osigurana do-datna sredstva od 260.000.000,00 kn.

Kako kažu iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, za poziv ‘Razvoj po-slovne infrastrukture’ zaprimljena su 63 projektna prijedloga, od kojih je njih 48 za-dovoljilo formalne i kvalitativne uvjete Poziva te su s 45 korisnika potpisani ugovori. Za preostala tri korisnika bit će moguće potpisati ugovore po završetku žalbenog postupka, te navode kako smatraju da su uzrok ovakvom odazivu dobro adresirane potrebe korisnika.

Tema broja

strukture poduzetničkih zona’. Po zatvaranju Poziva, nakon 22. rujna, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) započela je postupak ocjene za-primljenih prijedloga, a čiji sastavni dio predstavlja i ocjena kvalitete. Postupak je u tijeku i ocjenu će biti moguće dati po njegovu završetku, naglašavaju iz MINGO-a.

Cilj ovog Poziva je razvoj i poboljšanje kvalitete i dostupnosti infrastrukture poduzetničkih zona s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, čime će se otvo-riti nove mogućnosti za smještaj poduzetnika u poduzetničkim zonama.

Suradnja potpornih institucija i poduzetnikaPartnerskim odnosom Osječko-baranjske županije i poduzetničkih potpornih institucija i poduzetnika te spremnim projektima, pomoću sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj do 2021. godine najavlje-no je stvaranje tri tisuće novih radnih mjesta na području Županije.

-U realizaciji je niz projekata, a ovom ćemo dina-mikom do kraja četverogodišnjeg mandata realizirati ili barem privesti kraju sve najavljene projekte. Od 1. siječnja krećemo s besplatnom školskom prehra-nom, projektom čija je vrijednost 21 milijun kuna. Hranu ćemo nabavljati od naših OPG-ova, što znači da ćemo veći dio tog novca imputirati natrag u poljoprivredu. OPG-ovi s našeg područja u ovom trenutku ne mogu proizvesti količinu koja nam je potrebna, ali će tijekom nadolazećeg razdoblja za-sigurno osnaživati svoju proizvodnju i time otva-rati nova radna mjesta. U pripremi je 12 sustava za navodnjavanje, a prema hektaru navodnjavane površine statistički dolazi jedna zaposlena osoba. U pripremi je dokumentacija za izgradnju Regional-nog distributivnog centra te novog Sajamskog pro-stora. Dodamo li tome i osnaživanje poduzetničkih zona, realno je očekivati porast broja zaposlenih u Osječko-baranjskoj županiji - naglašava župan Anušić.

Ključni problemi s kojima se poduzetnici susreću su administrativne barijere, otežan pristup finan-ciranju, visoki troškovi poslovanja, centralizira-nost, nedostatak edukacija. Županijskom potpo-rom poduzetnički će uvjeti biti jednako dostupni svima, na cijelom prostoru Županije, naglasio je župan Andrović, te dodao: -U punom kapacite-tu, projektom ‘Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije’ omogućit će se povoljan smještaj za 47 poduzetnika. Cilj je povećati konku-rentnost sektora malog i srednjeg poduzetništva na području Županije, doprinijeti regionalnoj konkurentnosti, poduzetničkom okruženju i

Poduzetnička zona Lepoglava

Grad Lepoglava Antuna Mihanovića 12, 42250 LepoglavaTel: +385 42 770 411Fax: +385 42 770 419e-mail: [email protected]: www.lepoglava-zona.com

Ukupna površina: 66,71 ha, za investiranje spremno 5,2 ha.

Infrastruktura: 9 komunalno uređenih parcela opremljeno je svom potrebnom komunalnom

infrastrukturom (javna odvodnja, el. energija, plin, voda, odvodnja, DTK, KDS), u Poduzetničkoj

zoni nalaze se asfaltirane prometnice, javna rasvjeta, blizina željezničke pruge.

Namjena: djelatnosti dozvoljene UPU-om su raznovrsne, od proizvodno-gospodarskih

do poslovnih i uslužnih.

Cijena zemljišta: 78 kuna/m2

Ostale pogodnosti: niska cijena komunalnog doprinosa (20,00kn/m3) i komunalne nakna-

de (0,40 kn/m2), oslobođenje plaćanja komunalne naknade u prvoj godini poslovanja,

popust kod jednokratnog plaćanja komunalnog doprinosa, beskamatna odgoda plaćanja

komunalnog doprinosa, obročno plaćanje cijene zemljišta, subvencija plaćanja kamatne

stope, stručna pomoć i suradnja u razvoju i realizaciji investicije, brzina realiziranja po-

trebne dokumentacije, usvojena prostorno-planska dokumentacija.

održivom razvoju, poticanje startup poduzeća i otvaranje novih radnih mjesta.

Ured za privlačenje investicija Varaždinske županije usko surađuje s ministarstvima, gospodarskim i trgovinskim komorama te agencijama, kao što je Agencija za investicije i konkurentnost, i to u svrhu same izrade, pa tako i redovnog ažuriranja baza po-dataka o poslovnim zonama te ostalim potrebnim in-formacijama, kao što su gospodarska kretanja u zoni, tržište radne snage i sl.

-Sve te informacije tada možemo prezentirati inve-stitoru na jednom mjestu, tako da investitor nema potrebe gubiti vrijeme na samostalno istraživanje tržišta. Tako se npr. investitoru izradi prezentacija o mogućim lokacijama ulaganja, infrastrukturnoj opremljenosti, dostupnosti radne snage te even-tualnim poticajnim mjerama koje investitor može ostvariti, a nakon eventualnog donošenja odluke o pokretanju investicije, Ured pregovara sa svim po-trebnim akterima u ime investitora kako bi se sama investicija realizirala optimalno, na najbrži mogući

Kreću investicije i u Meridian 16 Business Parku (Velika Gorica)


Tema broja

Zone ne mogu i ne smiju biti profitni

centri za sebe, već lokalna zajednica i država poticajnim

mjerama trebaju privući investitore i

kapital.

Tema broja

Virtualni inkubator - web platforma za razvoj malog i srednjeg poduzetništva S ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, sve su zastupljeni-ji virtualni inkubatori. Namijenjeni su poduzetnicima početnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru. Ovi inkubatori pružaju uglavnom savjetodavne usluge, omogućuju umrežavanje s ostalim poduzetnicima i potpornim institucijama te korištenje co-working prostora, a često i prezentacije i edukacije. Važno je naglasiti da su usluge besplatne za sve virtualne stanare.

način. Isto tako, Ured je izradio katalog poslovnih zona Varaždinske županije, u kojem se na vrlo pre-gledan i sažet način nalaze poentirane najvažnije in-formacije o svakoj zoni te se katalog koristi kao pro-motivni materijal prigodom prisustvovanja raznim poslovnim forumima i konferencijama u zemlji i inozemstvu. Osim zona Varaždinske županije, Ured promovira i ostale poduzetničke zone koje iskažu interes za suradnjom na tom području - pojašnjava Snježana Ljubović.

Zagrebačka županija je u sklopu svoje Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije osnovala One stop service centar, namijenjen potencijalnim inve-stitorima koji traže dodatne informacije ili su zainte-resirani za ulaganje na području Županije. U sklopu One stop service centra investitoru se pružaju sve potrebne informacije o potencijalnim lokacijama za investiranje te mu se pruža sva logistička pomoć od samog upita do završne realizacije njegove inve-sticije. Također, Županija kontinuirano promovira svoje poduzetničke zone u cilju pružanja informacija o istima. Za potrebe promocije poduzetničkih zona Zagrebačke županije izrađena je Multimedijalna razglednica Zagrebačke županije na četiri jezika (hr-vatski, engleski, njemački i talijanski). Smisao multi-medijalne razglednice je da pruži informacije o svim aktivnim zonama na području Zagrebačke županije.

Uz navedeno, Razvojna agencija Zagrebačke županije ima i otvoren web za promociju poduzetničkih zona, www.invest-croatia-zg-county.com. Županija kon-tinuirano sudjeluje na gospodarskim sajmovima na kojima promovira poduzetničke zone. Također, u posljednjih 10 godina Zagrebačka županija uložila je gotovo 35 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje infrastrukture u poduzetničkim zonama na svom području, zaključuju iz Ureda župana.

Prednosti poduzetničkih zona-Glavna prednost Industrijske zone Bakar je odličan geostrateški položaj te izvrsna prometna povezanost svim transportnim putevima i oblicima. 40-godišnji kontinuitet u planiranju gradnje i razvoja Zone, uz kompetentno upravljanje stručnih službi, jamstvo je sigurnosti investitoru za uspjeh projekta i pro-

1/1 LIDER Generalni sponzori

Zlatni sponzori

Sponzori

Partner

Generalni sponzori

9. GODIŠNJI SUSRETGRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA

VODICE, Olympia Sky 22. - 24. studenoga 2017.

Budućnost lokalne samouprave

Efikasno gospodarenje otpadom i lokalni razvoj

Kako uskladiti razvoj destinacije s razvojem zajednice

Strategija upravljanja državnom imovinom

Poduzetničke zone

Primjeri dobre prakse

Organizatori

Informacije i prijave: T 01/6333-536; E [email protected]; W lider.events/48sati

Gradovi potiču poslovnu aktivnost koja će pridonijeti održivom razvoju. Susret gradonačelnika i poduzetnika predstavlja razvojne projekte i mogućnosti suradnje radi unapređenja konkurentnosti gradova. Na skupu će se iznijeti dobri primjeri gradova koji su ugradili poduzetničku klimu u trajan održivi razvoj.

1-1 OGLAS 48 sati_2017.indd 1 30.10.2017. 10:45:52

fitabilno poslovanje u propulzivnom poslovnom okruženju. Koristimo sve marketinške metode i alate u privlačenju novih tvrtaka i investitora, no najbit-nija reklama su nam postojeće tvrtke u zoni, koje svojim rezultatima i iskustvima najbolje govore o nama - pojašnjava Badurina.

Poduzetnička zona Ogulin nalazi se u srcu Hrvat-ske, udaljena 100 km od Zagreba i zračne luke i 100 km od luke Rijeka. Idealno je smještena u odnosu na grad Ogulin, neposredno je uz autocestu A1 Zagreb-Split, te uz željezničku prugu Zagreb-Rijeka.Osim ovih prednosti geografskog smještaja, odno-sno lokacije, prednosti poduzetničke zone Ogulin su i njena veličina od 91 hektara (plus 40 ha re-zerviranih u urbanističkom planu uređenja, koje se trenutno vode na Republiku Hrvatsku), zatim ravničarski teren, dobro riješena infrastruktura, po-voljan kadrovski potencijal te mogućnost formiranja različitih parcela od 3.000m² do velikih od nekoliko desetaka hektara.

Aktivnosti za privlačenje potencijalnih investito-ra obuhvaćaju sljedeće pogodnosti: oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa, umanjenje plaćanja komunalne naknade 75% prve godine, 50% druge godina, 25% treće godina; nekretnine na lokaciji zone prodaju se u postupku javnog natječaja (početna kupoprodajna cijena iznosi 8 eura/m²); mogućnost obročne otplate do 3 godine uz kamatu od 7% godišnje; mogućnost osnivanja prava građenja na nekretninama na rok od 15 godina uz godišnju naknadu od 0.1 euro/m²; mogućnost besplatnog priključka na elektro mrežu do 170 kw te mogućnost povrata kupoprodajne cijene ovisno o broju novoza-poslenih radnika s ispostave HZZO-a Ogulin.

20 milijuna kuna iz EU fondova za Inkubator visoke tehnologije u SplituZa projekt ‘Razvoj inkubatora za visoke tehnologije Sveučilišta u Splitu’ iz EU fondova dobiveno je 20 milijuna kuna, što je ujedno i najveći pojedinačni iznos do sada odobren za neki javni projekt u Splitu, donosi Dalmatinski portal.

Rekonstrukcija počinje ove godine, a prvi se stanari očekuju za dvije godine. Inkubator za visoke tehno-logije obuhvatit će oko 2500 m². Imat će 26 novih modularnih ureda, coworking prostor s 45 radnih mjesta, tri ureda za poduzetničke potporne institu-cije, ured za akcelerator program, hardver laboratorij s mnoštvom opreme, devet prostorija za sastanke, četiri kuhinje, pet društvenih prostorija, prostor za rekreaciju i tri konferencijske dvorane sa 105, 50 i 25 sjedećih mjesta. Otvorit će se i 140 novih radnih mjesta za mlade start-upove, iz visokih IT i drugih tehnologija.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije

Naziv:

Socijalistička Republika

Vijetnam

Glavni grad:

Hanoi

Površina:

513.120 km²

Stanovništvo:

96.160.163

Službeni jezik:

vijetnamski (službeni)

Valuta:

vijetnamski dong (1 EUR =

26.665 VND)

Robna razmjena s Vijetnamom (2016.)

Izvoz Hrvatske u Vijetnam Uvoz Hrvatske iz Vijetnama

Farmaceutski proizvodi 6% Kava, papar, riža, orašasto voće 11%

Softverski proizvodi 3% Riba (tuna, šaran) 8%

UKUPNI IZVOZ 23.711 tisućaEUR UKUPNI UVOZ24.778 tisuća

EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U MALEZIJI POKRIVA SOCIJALISTIČKU REPUBLIKU VIJET-NAM

Adresa: Level 35, Vista Tower, TheInter-mark, 348 Jalan TunRazak, 50400 Kuala Lumpur, Malaysia Tel: 00603-21815037Fax: 00603-21815067E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE VIJETNAM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: NJ. E. g. NguyênThanhTuânAdresa: Thökölyut 41, 1146 Budimpešta, Mađarska Tel: 00 36 1 342 5583Fax: 00 36 1 352 8798E-mail: [email protected]

Vijetnam - zemlja stabilnog političkog sustava i prijateljskog okruženjaGospodarska strukturna transformacija regija, potencijali snažnog priljeva inozemnih ulaganja, kao i nove gospodarske reforme i planovi, Vijetnam svrstavaju u rastuće moderno industrijalizirane zemlje.

Plutajuće ribarsko selo - Ha Long zaljev

Hanoi

Važni linkovi

Vlada Vijetnama

www.chinhphu.vn/portal/

page/portal/English

Ministarstvo vanjskih

poslova

www.mofa.gov.vn/en

Ulaganje u Vijetnam

www.investinvietnam.vn

Carinski odjel Vijetnama

www.customs.gov.vn/

Od 1986. godine, kada je Vijetnam postao socijalistič-ki orijentirano tržišno gospodarstvo, sve primijenjene reforme pokazale su impresivne ekonomske rezultate. Opći ciljevi Plana gospodarskog razvitka usmjereni su na održivi gospodarski razvoj, poboljšanje uvjeta živo-ta, stabiliziranje politike društva, jačanje inozemnih suradničkih aktivnosti, zaštitu suverenosti, jedinstva i teritorijalnog integriteta. Sve navedeno temelj je za ostvarenje cilja do 2020. godine - postati suvremena industrijalizirana zemlja. Vijetnam je izgradio sveobu-hvatan sustav industrijskih zona, zona za izvoz te su potaknuli različite gospodarske sektore da razviju in-dustriju, privlačeći inozemna ulaganja. Javljaju se me-hanizmi poticanja gospodarske strukturne transforma-cije unutar svake regije. Tri ključne gospodarske zone (Sjeverna, Srednja i Južna) uz potporu države i ostalih razvijenih regija razvijaju potencijale i prednosti svake regije s dugoročnom vizijom, jačaju veze između re-gija, unaprjeđuju usklađivanje i koordinaciju između regija kako bi se razvili, te postupno smanjivali razlike

u razvojnim razinama i životnom standardu između regija. Vijetnam ima mladu populaciju, stabilan poli-tički sustav, predanost održivom rastu, relativno nisku inflaciju, stabilnu valutu, snažne priljeve izravnih ino-zemnih ulaganja i jaki proizvodni sektor. Osim toga, zemlja se obvezala nastaviti svoju globalnu ekonom-sku integraciju. Međutim, kako bi nastavila putanju snažnog gospodarskog rasta, Vlada priznaje potrebu poticanja drugog vala reformi, uključujući reformu državnih poslovnih subjekata, smanjenje birokracije, povećanje transparentnosti poslovnog sektora, sma-njenje razine loših zajmova u bankarskom sektoru i povećanje transparentnosti financijskog sektora.

Struktura gospodarstvaPoljoprivredni sektor igra važnu ulogu u gospodarstvu Vijetnama. Iako mu je smanjen udio u BDP-u zadnjih godina, gotovo 60% stanovništva radi u ovom sektoru. Najveći uspjeh ovog sektora je smanjenje stope siro-mašnih kućanstava do ispod 15%, usredotočujući se

na diverzifikaciju sektora visoke dodane vrijednosti i izvozne vrijednosti primjenom napredne znanosti i tehnologije. Proizvodnja biljaka i stoke neprekidno se povećava, te je Vijetnam jedna od vodećih svjetskih zemalja u izvozu riže, kave, čaja i paprike. Posljednjih godina industrija raste drastično, s prosječnom stopom rasta od 11%. Rezultat leži u činjenici da je Vijetnam mobilizirao resurse za razvoj industrija s visokim po-tencijalom i konkurentnim prednostima poput tekstila, obuće, brodogradnje, montaže mehaničko-elektronič-kih uređaja, prijevoznih sredstava i drvenih proizvoda. Sektor usluga imao je očite promjene u pogledu kva-litete i količine te s obzirom na to da Vijetnam obiluje prirodnim resursima, usredotočen je na turizam, zatim telekomunikacijske usluge, te se zadnjih godina stavlja naglasak na bankarstvo, osiguranje i tržište dionica.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Vijetnam izražavaju zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom te smatraju da surađuju u prijateljskim odnosima bez otvorenih pitanja. Dosadašnja suradnja najviše je bila vezana za obrambenu industriju. Osim obrambene industrije, suradnja se odvija i u medijskim kućama, u prehrambenoj industriji te umjetnosti i kulturi. Dodatna potencijalna suradnja javlja se, inicirana s vijetnamske strane, u resoru unutarnjih poslova.

Postupak uvoza robe u VijetnamVijetnam ne zahtijeva da poslovni subjekt ima uvoznu dozvolu kako bi osnovao trgovačko društvo, no ukoli-ko žele obavljati uvoz/izvoz, onda se inozemni ulagači trebaju registrirati u Odjelu za planiranje i ulaganje. Uvoz robe mora biti u skladu s odgovarajućim Vladi-

nim propisima o sigurnosti hrane i standardima kvali-tete, te ih moraju pregledati nadležne državne agencije prije carine. Vijetnam nameće porez na gotovo sve vr-ste proizvoda koji se uvoze u zemlju. Stope uvoznih poreza variraju ovisno o proizvodu. Uvoz podliježe uvoznom porezu, porezu na dodanu vrijednost (PDV) i za određenu robu porezu na posebnu potrošnju. Na određene zemlje, skupine zemalja ili područja koja pri-mjenjuju posebne povlastice kod trgovinskog odnosa


kako bi poboljšali kvalitetu, učinkovitost i održivost, do-danu vrijednost, te konkurentnost. Sudjelovanje u mreži globalne proizvodnje i distribucije utjecat će na dodatna ulaganja u građevinarstvo, što im je u fokusu razvijanja. Iako poljoprivreda nije zastupljena, prirodna bogatstva, visoka produktivnost i dobra kvaliteta, kao i prijateljsko okruženje, može reflektirati ka dobrim ulagačkim projek-tima. Vijetnam želi privući i dodatna ulaganja u razvoj sektora usluge, poput financijskog sektora, bankarstva, trgovine, turizma i drugih usluga. Razvoj infrastrukture, prateći suvremene trendove i tehnologiju, ključan je za bolje povezivanje i umrežavanje, što je dodatan motiv za inozemne ulagače.

Poslovni običajiPri dolasku i odlasku rukovanje je uobičajeni znak pozdrava koji se odvija između istospolnih osoba. Uvijek pričekajte, ukoliko ste muškarac, da žena prva pruži ruku. Ukoliko ne pruži, samo kimnite glavom. Poslovne kartice razmjenjuju se odmah na početku sastanka, s obje ruke, te se prilikom preuzimanja kratko zaustavite pogledom na nju. Hijerahija je izrazito bitna. Osoba s najvišom pozicijom prva ulazi u salu za sastanke. Poželjno je da sastanak dogovori-te nekoliko tjedana unaprijed. Vijetnamci su izrazito točni te se to očekuje i od vas. Šutnja je uglavnom znak da se s nečime ne slažu, te je vrlo bitno pratiti neverbalne znakove sugovornika. Odnosi su ključni za uspješno poslovno partnerstvo, te si uzmite vrije-me kako bi ulagali u izgradnju dobrih odnosa. Nika-da nemojte obećavati ukoliko to ne možete ispuniti. Pregovori mogu biti spori, budite strpljivi te budite spremni na birokraciju, kao i dodatne grupne kon-zultacije. Poslovni pokloni često se daju nakon sa-stanka, te bi oni trebali biti mali, ali ne i skupi (nešto s vašim logotipom ili nečim tipičnim iz vaše zemlje). Odijevanje je konzervativno.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Vijetnama

BDP: 595,5 milijardi USD

BDP per capita: 6.400 USD

Stopa rasta BDP-a: 6,2%

BDP prema sektorima: usluge (44%), industrija (39%), poljoprivreda (17%)

Izvoz (2016.): 169,2 mlrd USD

Izvozni proizvodi: odjeća, obuća, elektronika, morski plodovi, sirova nafta, riža, kava

Zemlje izvoza: SAD (21%), Kina (13,2%), Japan (8,4%), J. Koreja (5,4%),

Njemačka (4,1%)

Uvoz (2016.): 161 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, naftni derivati, proizvodi od čelika, plastika,

automobili

Zemlje uvoza: Kina (34%), J. Koreja (14,2%), Singapur (6,5%), Japan (6,4%)

Nezaposlenost: 3,7%

Inflacija: 2,7%

Internetski kod zemlje: .vn

Pozivni broj: +84

Polja riže - Mu Cang Chai

Cilj Vijetnama jeinovirati model rasta i

restruktuiratigospodarstvo kako bi

poboljšali kvalitetu, učinkovitost i

održivost, dodanu vrijednost, te

konkurentnost.

i uvoza u Vijetnam, primjenjuju se preferencijalne porezne stope ili posebne povlaštene porezne stope. Ostalima se primjenjuje obična stopa poreza, koja uo-bičajeno nije viša od 70% od preferencijalnih pore-znih stopa koje je odredila Vlada.

UlaganjaS obzirom na postavljene ciljeve: ekonomski rast, pobolj-šanje strukture gospodarstva, primjenu proizvoda visoke tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta, povećanja izvozne orijentiranosti te smanjenja trgovinskog deficita, Vijetnam si je postavio smjernice koje bi trebale povećati dosadašnja inozemna ulaganja. U skladu s navedenim, cilj im je inovirati model rasta i restruktuirati gospodarstvo


Bez suradnje poslovnog i znanstvenog sektora nema razvoja inovativnog gospodarstvaAko se nastavi trend pada inovativnosti, ne pokrenu se reforme obrazovnog sustava i ne povećaju ulaganja u istraživanje i razvoj, Hrvatska će sve više stagnirati na globalnim ljestvicama konkurentnosti.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2017.-2018. Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se nalazi na 74. mjestu, kao i prošle godine. Uočen je trend pada inovativno-sti u područjima digitalnih i smart industrija, a stagniranje konkurentnosti na globalnoj razini uzrokovano je sporim provođenjem reformi u područjima obrazovanja, infra-strukture i financiranja inovacija. Na ljestvici Global Innovation Indexa Hrvatska se u 2017. nalazi na 41. mjestu (2016. bila je 47.), a najveće zamjer-ke u području inovacija su loša suradnja znanstvenog i go-spodarskog sektora te nedostatak aktivnosti istraživanja i razvoja. Kao prednost navedena je kreativnost proizvoda i usluga.

Važnost komercijalizacije inovacija u poduzetništvuKako bi se zaustavio trend pada inovativnost, nužno je pro-voditi takvu inovacijsku politiku koja bi poticala suradnju poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i povećala ulaganja u istraživanja, tehnološki razvoj i indu-strijske procese s ciljem stvaranja novih proizvoda i uslu-ga, istaknuli su iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost u obrazloženju ocjene Izvještaja o globalnoj konkurentnosti.S tim se slaže i Ivan Bračić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, koji smatra da hrvatska inovatorska scena nema izgrađen sustav te da mali broj komercijaliziranih inovacija ponajmanje ovisi o inovatorima i poduzetnicima: -Ne radi

se samo o znanju tih skupina, radi se i o društvenoj klimi, poslovnoj kulturi, institucionalnoj podršci i još puno dubljim problemima. Broj komercijaliziranih inovacija u odnosu na dobivena priznanja najbolje govori o tome. Nije za pohva-lu. Mi kao društvo nismo na čistu s pojmovima poduzetnik, manager i inovator. Nije nužno, i sve je manje realno, utje-lovljenje u jednoj osobi poduzetnika-managera, pa još i ino-vatora. Nismo izgradili sustav transfera znanja i inovacija, zaštitu intelektualnog vlasništva i da svatko radi ono što zna najbolje. I dobivene medalje i inovacije izlagane na sajmovi-ma inovacija često padnu u „korov sustava“ i nikada ne vode tržišnu utakmicu. Inovacije se trebaju događati u svim seg-mentima života, ne moraju nužno biti tehničko-tehnološkog obilježja.

Bračić smatra da treba djelovati kroz odgojni i obrazovni su-stav, od obitelji, vrtića, škola i visokoobrazovnih ustanova, kako bi primjena inovacija postala način života. -Nama danas treba konkurentnost za opstanak, trebaju nam novi proizvo-di, novi tehnološki postupci, treba nam razvijen realni sektor, ali i novi inovativni organizacijski modeli javne i lokalne uprave, zdravstvenog sustava i svih struktura društva. To se neće dogoditi bez stvarne povezanosti akademske zajednice i realnog sektora, bez dobrog obrazovnog sustava i prilagodbe načina života tim vrijednostima - zaključuje Bračić.U svrhu komercijalizacije inovacija Tehnološki park Za-greb drugi put pokreće predakceleracijski program Startup Factory Zagreb, a 16 novoizabranih timova razvrstano je u područja Smart Energy, Smart Living - Silver Economy, Smart Mobility i Smart Tourism. Program će izabranim ti-movima omogućiti razvoj ideja i komercijalizaciju inovacija kroz mentoriranje, edukaciju, infrastrukturu te financijsku pomoć.Komercijalizacija inovacija te povezivanje inovatora i po-duzetnika sa znanstvenom zajednicom na stvaranju inova-tivnih i konkurentnih proizvoda i usluga bili su u fokusu 15. Međunarodne izložbe inovacija Arca, koja je u Zagrebu od 19. do 21. listopada okupila 135 izlagača iz 10 zemalja. Izloženo je oko 150 inovacija iz različitih područja, od zna-nosti, tehnologije, elektrotehnike, medicine, prehrane, do rekreacije i zabave. Dio programa bio je usmjeren na ino-vacije učenika osnovnih i srednjih škola, a održana je i pa-nel rasprava „Inovacije u doba digitalne transformacije“. Uz izložbu, održan je i 9. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj me-hanizaciji Agro Arca.

Transfer tehnologijeHrvatska sveučilišta preko svojih ureda za transfer tehno-logije surađuju već niz godina sa zainteresiranim tvrtkama, ali problem je što interesenata za takvu suradnju ima malo, čemu odmaže i neizgrađenost sustava. Tvrtka PIP odlučila se je na suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, a koristi te suradnje su brojne, kaže Bračić: -Važnost je u pravilnom vrjednovanju pčela, razvoju modela za opstanak pčela, go-spodarski doprinos pčela kroz povećanje broja pčelinjih za-jednica i povećanje prinosa u proizvodnji pčelinjih proizvo-da. Finalno, inovacije i razvoj proizvoda s visokom razinom dodane vrijednosti u segmentu dodatci prehrani na bazi pčelinjih proizvoda. Otvaraju se radna mjesta, smanjuje ovi-snost o uvozu i okreće se izvozu.

Izuzetan značaj transfera tehnologije za rast i razvoj gospo-darstva te povećanje konkurentnosti naglašava i prof.dr.sc. Ivan Štefanić, direktor Tera Tehnopolisa, tehnologijsko-razvojnog centra osječkog Sveučilišta: -Primarno transfer tehnologije omogućava razvoj novih ili redizajn postojećih proizvoda iznad postojećih razvojnih mogućnosti vlastite tvrtke. Dodatno, transfer tehnologije može značajno skrati-ti vrijeme i sniziti troškove razvoja novih proizvoda. Važno je istaknuti da transfer tehnologije može djelovati i u su-protnom pravcu - vlastite proizvode ili tehnologije možemo ustupiti poduzetnicima na drugim tržištima i time steći do-datni izvor prihoda, ovaj puta temeljen na zaštićenom indu-strijskom vlasništvu, a ne na fizičkoj proizvodnji.

Inovativni potencijal STEM područja za novi zamah gospodarstvaProcjenjuje se da će za 20 godina 50% poslova na tržištu rada biti vezano za digitalni razvoj i STEM područje. Međutim, u Hrvatskoj ne postoji dovoljan interes za studij u tim područjima pa će se ubuduće studente nastojati sti-mulirati stipendijama, za koje je osigurano 180 mil. kuna iz europskih strukturnih fondova u sljedećih pet godina. Prvih 3.000 stipendija za STEM dodijeljeno je ove godine.

-STEM područja imaju izuzetan kapacitet za novi zamah u razvoju gospodarstva. Za znanstvenike-poduzetnike koji dolaze iz STEM područja u pravilu se može reći da su im tehnološke kompetencije značajno bolje razvije-ne od poduzetničkih. Njihovi istraživački rezultati mogu biti izvrsni, no transformacija tih rezultata u konkurentne proizvode je skup i dugotrajan proces u kojemu se traže sasvim drugačije kompetencije od onih koje su stjecali kao istraživači u svom području. Znanstvenicima su raspoložive dvije opcije, osobni razvoj u poduzetništvu ili povezivanje s onima koje potrebne poduzetničke kompetencije već imaju. Poduzetnici koji imaju ambiciju komercijalizirati tuđe rezul-tate istraživanja u STEM području mogu to najjednostavnije ostvariti kroz suradnju sa znanstvenoistraživačkim instituci-jama u Hrvatskoj ili inozemstvu - objašnjava prof. Štefanić. Dodaje da su programi koje provodi Tera Tehnopolis dizajni-rani tako da takvo povezivanje bude lakše, a njegov obuhvat proširen na globalnu razinu.

Inovacije u turizmuInovativnost u turizmu može biti realizirana u gotovo svim segmentima turističke ponude, primjerice, unutar čitavog niza turističkih proizvoda, poput kulturnog, aktivnog ili zdravstvenog turizma i sl. Također, inovacije su moguće u razvoju novih ili u inoviranju postojećih poslovnih i upravljačkih modela. -Inovativnost obuhvaća i suvremenu komunikaciju s tržištem, što se prije svega odnosi na bitan iskorak u e-marketingu, odnosno na unaprjeđenju onli-ne promotivnih aktivnosti na svim razinama. Iako je teško govoriti o preciznim brojkama, pozitivni pomaci u segmen-tu inovativnosti svakako su vidljivi, posebice u kreiranju proizvoda na razini destinacija, ali i u promotivnim aktivno-stima - kaže Dario Trnka, stručni suradnik za javne objave i komunikaciju Hrvatske turističke zajednice.Kako je još u Strategiji razvoja turizma iz 2014. godine (za razdoblje do 2020.) detektirano određeno pomanjkanje ino-vativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju, u HTZ-u su

Uspjesi hrvatskih inovatoraS Malaysia Technology Expo-a naši su se inovatori vratili s 12 medalja i glavnom na-gradom. Best Award dobio je Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus, za inovaciju BodyMe-asures.Hrvatski inovatori dobili su devet zlatnih medalja na Inpex-u, a Pavao Potočki, s ino-vacijom Mini elektronski box, nagrađen je jednom od najvrjednijih nagrada izložbe Inventors Cup - zlatnom medaljom i posebnom tajvanskom nagradom. Riječ je o opremi za boksački trening koja omogućava bodovanje bez suđenja i opasnosti od ozlijede, a američke kompanije pokazale su interes za njenu komercijalizaciju na američkom tržištu. Anđelka Toto Ormuž iz tvrtke Pavoran d.o.o. za inovaciju „4shu - zaštita za ženske cipele od oštećenja kada vozimo“ osvojila je i nagradu za najbolju žensku inovaciju. Na Intargu je najuspješniji bio Vjekoslav Majetić iz Dok-Ing-a s inovacijom TOM-TOM (multifunkcionalno električno komunalno vozilo), za koju je nagrađen plati-nom. Ostali naši inovatori vratili su se s pet zlatnih i dvije srebrne medalje. Na 45. Salonu inovacija u Ženevi GRUNNER električni bicikl autora Ivana Golubića iz tvrtke Mobile Vehicle Technology j.d.o.o. osvojila je zlatnu medalju i posebno priznanje Tajvanske udruge inovatora.

Za predakceleracijski program Startup

Factory Zagreb izabrano je 16 novih

timova.

Procjenjuje se da će za 20 godina 50% poslova na tržištu rada biti vezano za digitalni razvoj i STEM područje.

InovacijeInovacije

Razvoj robotike u HrvatskojRobotika je tehnologija koja će promijeniti svijet u ekonomskom i društvenom smi-

slu, a prema strategiji Europske unije za robotiku 2020., postat će dominantna u

narednom desetljeću te utjecati na svaki aspekt života na poslu i kod kuće. Robotika

može promijeniti živote i radnu praksu, poboljšati učinkovitost i razinu sigurnosti,

pružiti višu razinu usluge te stvoriti radna mjesta

-Hrvatska nije iznimka. No, kod nas još ne postoji svijest da robotika nije samo jedna

od tehnologija, već svojevrsni civilizacijski preokret. Primjerice, u Hrvatskoj na de-

set tisuća zaposlenih dolaze četiri robota, dok ih je u Austriji i Italiji sto puta više.

Iako Hrvatska tehnološki zaostaje, valja istaknuti da još ima temeljne potencijale

u sektoru bez kojeg nema napretka, a to je obrazovanje i znanost. Jedini način za

iskorištavanje ogromnih potencijala s jedne strane i ublažavanje negativnih posljedi-

ca ubrzanog znanstveno-tehnološkog razvoja s druge strane očituje se u proaktivnoj

ulozi državne administracije, koja mora donijeti presudne strateške odluke u skladu

s novom industrijskom, znanstvenom i gospodarskom revolucijom - smatra Tajana

Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK.

Digitalizacija industrije i gospodarstva dovodi do novih po-

slovnih modela i novih perspektiva zapošljavanja, a to su,

kaže Kesić Šapić, prepoznale strane kompanije koje u

Hrvatskoj imaju svoje razvojne centre. -S obzirom na to

da temeljna znanja koja su presudna za uključivanje u

novu industrijsku eru u Hrvatskoj postoje, u tom kon-

tekstu imamo priliku za razvoj gospodarstva. Inteli-

gentni digitalni proizvodni procesi otvaraju velike

mogućnosti, posebno za mala i srednja poduzeća.

Stvaranjem i razvojem brojnih tehnološki na-

prednih kompanija dolazi do stvaranja lanaca

vrijednosti i privlačenja suvremenih i konku-

rentnih proizvodnih djelatnosti. Zemlja,

da bi opstala, mora imati kapacitete za

stvaranje dodane vrijednosti, bez obzira

radi li se o razvoju softvera ili robotizi-

ranoj proizvodnji - zaključuje Kesić Šapić.


odlučili poticati inovacije kroz nagrađivanje u sklopu ma-nifestacije Dani hrvatskog turizma. -Jedna od kategorija u kojima se dodjeljuje nagrada je „Inovacija godine“. Lani je u navedenoj kategoriji nagrađen projekt „Apoksiomen na otoku vitalnosti“, koji na inovativan način povezuje bogato kulturno nasljeđe otoka Lošinja. Nagrade će biti dodijeljene i u sklopu ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma - navodi Trnka te dodaje da broj prijavljenih projekata kontinuirano raste, što je dokaz jačanja inovativnosti kroz uvođenje novih proizvoda i usluga.

Programi potpora za inovativna poduzećaNatječaj „Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu“ za potpore za patentiranje, zapošljavanje razvojnog oso-blja i ostale troškove razvojnih aktivnosti otvoren je do 31.12.2017. Minimalni intenzitet potpore iznosi 760.000 kuna, a maksimalni 7,6 mil. kuna po projektu. Poziv nudi 3 kategorije potpora: potpore za inovacije za MSP-ove - do 50% prihvatljivih troškova (do 7,6 mil. kuna); potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja - do 50% prihvat-ljivih troškova (do 7,6 mil kuna); potpore male vrijednosti (de minimis) - do 75% prihvatljivih troškova (do 200.000 eura preračunato u kune). -Natječaj „Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu“ vrlo je tražen i brojna poduzeća pokazuju interes. No, po-

stoje određena ograničenja koja poduzetnike koče u rea-lizaciji prijave projekta. Primjerice, da bi se mogli prijaviti mora postojati registrirana djelatnost najmanje 1 godinu prije predaje projektne prijave, a mnogi su tek u fazi osni-vanja poduzeća, u mjesecu koji prethodi predaji projektne prijave moraju imati barem 1 zaposlenog, moraju djelova-ti isključivo sami (znači bez partnera iz znanstvene sfere). Također, neki od potencijalnih prijavitelja još uvijek ne znaju smjestiti svoje proizvode u TRL faze i nakon analize naši konzultanti znaju ustanoviti da je proizvod tek u fazi prototipa, a ne u završim fazama razvoja - rekla nam je Tea Markotić, direktorica prodaje i marketinga tvrtke Tiko Pro, te dodala da najviše projektnih prijedloga ima iz područja energetike, prirodnih znanosti i mobilnosti. Tvrtke Dok-Ing, Rimac Automobili, Altpro, GDi i InfoDom početkom listopada dobile su bespovratne potpore Ministarstva go-spodarstva, poduzetništva i obrta u sklopu poziva „Praćenje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ ukupne vrijednosti 78,4 mil. kuna. Do sada su u sklopu poziva potpisana 22 ugovora vrijedna 252 mil. kuna, a za ovakve potpore u proračunu osigurano je 748 mil. kuna. MINGO je povećao iznos financijskih sredstava za poziv „Inovacije novoosnovanih MSP“ na 74 mil. kuna jer je iznos kvalitetnih zaprimljenih projektnih prijedloga premašio raspoloživu alokaciju. Također, prema najavi pot-predsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, do kraja godine u proceduri usvajanja trebao bi se naći na-crt zakona o potpori za znanstveno-istraživački rad u go-spodarstvu, koji će osigurati porezne olakšice i potpore za projekte istraživanja i razvoja u tvrtkama.

Praktična primjena inovacija u gospodarstvuDodatni programi i događanja na izložbama inovacija mogu biti prilika za početak praktične primjene inovacija kroz umrežavanje inovatora i poduzetnika. Priliku za ostvarenje poslovne suradnje inovatori će imati i na ovogodišnjoj izložbi Budi uzor®/Inova®, koja će se održati od 9. do 11. stu-denoga u Osijeku.-Poduzetnička akademija izuzetno je važna komponenta Budi uzor®/Inova®. Odabir tema, predavača i nazočnost re-levantnih poduzetničkih potpornih institucija presudni su za uspješnu realizaciju akademije, pri čemu je posebice važno da, pored predavača iz redova konzultanata i nastavnika svih razina, sudjeluju i sami poduzetnici. No učinak Budi uzor®/Inova® može biti i puno brži, ne mora se čekati nova gene-racija poduzetnika za čiju izobrazbu i trening trebamo više godina. Svi postojeći poduzetnici svoje poslovanje mogu proširiti na zajedničko tržište EU i to jednostavno, posjetom izložbi i provjerom baze podataka već ponuđene suradnje. Ako odgovarajućeg profila u bazi nema, sasvim je jedno-stavno ponuditi svoj proizvod ili uslugu drugima, a Tera tim će im u tome pomoći. Više od 500 sudionika, od kojih je značajan dio iz inozemstva, tijekom izložbe može dobiti ključne informacije za poslovno povezivanje i globalni razvi-tak hrvatskog gospodarstva. To se odnosi na pronalaženje partnera, kupca, dobavljača ili djelatnika ili unaprjeđenje ekološkog aspekta proizvodnje - kaže prof. Štefanić.

Inovativne tvrtke Rimac Automobili,

Altpro, Dok-Ing, GDi i InfoDom dobile su

bespovratne potpore ukupne vrijednosti 78,4

milijuna kuna.

Inovacije

EU sredstva za financiranje inovacijaAktualni EU natječaji na raspolaganju poduzetnicima u okviru inovacija prvenstveno su Fast Track to Innovation te SME. Broj EU natječaja teško je odrediti zato što ih je izuzetno mnogo, a velik broj natječaja izlazi krajem godine, rekla nam je Markotić te dodala: -Hrvatski poduzetnici uspješni su kod povlačenja sredstava za inovacije, no postoje određene stvari koje otežavaju cijeli proces, npr. svaka ideja, tj. inovacija, mora biti dobro razrađena, zato što se prijavom na EU natječaje povećavaju kriteriji. Konkurencija na europskoj razini puno je veća, tako da je bitan detaljan i vjerodo-stojan opis projekta. -SME instrument odnosi se na mala i srednja poduzeća, a provodi se u okviru pro-grama Obzor 2020. SME natječaj sastoji se od faze 1, 2 i 3. U fazi 1 predstavlja se projekt te, ako se zadovolje kriteriji komisije, omogućava se izrada studije izvedivo-sti sa sufinanciranjem od 50.000 eura. Uz inovativnost, bitno je pokazati i učinke projekta, dakle njegov utjecaj na ciljne skupine. Kako biste ušli u fazu 2, morate završiti fazu 1 ili imati razrađeni poslovni plan. Faza 2 predstavlja onaj zanimljiviji dio zato što se u njemu realiziraju ideje, finalni proizvodi, izvode se brojna testiranja i sl. U fazi 2 postoji mogućnost stjecanja sredstava od 0,5 mil. do čak 2,5 mil. eura. Faza 3 obuhvaća potporu pri promociji i komercijalizaciji proizvoda na tržište. Ona se razlikuje od prethodne dvije po tome što se ne mogu steći bespovratna sredstva, već se podrška očituje u lakšem pristupu javnom i privatnom rizičnom kapitalu - objašnjava Markotić. Fast Track to Innovation natječaj je s direktnom prijavom u Bru-xelles s ciljem što bržeg prodora prototipa na tržište, povećanja sudjelovanja indu-strije, promocije istraživanja i inovacije. Prema natječaju moguće je partnerstvo sa sveučilištem, istraživačkim i tehnološkim institucijama. -Izuzetno bitna informacija jest da je područje projekta neodređeno, što znači da se imaju pravo prijaviti svi koji imaju inovaciju, bez obzira na prirodu projekta. Bitna stavka ovog natječaja jest činjenica da visina subvencija ide do 70% (do 3 mil. eura) za sva poduzeća, što ga razlikuje od ostalih vrsta natječaja kod kojih se intenzitet potpore smanjuje s obzirom na veličinu poduzeća. Na kraju, FTI osigurava mogućnost da se postojeći prototip stavi na tržište te da poduzeća počnu s komercijalizacijom.

Jedan od najboljih managerskih koncepata u posljednjih sto godina U središtu lean pristupa su unaprjeđenje proizvodnih i poslovnih procesa, optimalno korištenje resursa poduzeća te povećanje efikasnosti i motivacije zaposlenika.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Lean management

Pojam lean managementa odnosi se na sustavni pristup ukupnom poslovanju organizacije tako da se, uz što ma-nje utrošenih resursa, odnosno izvora, ostvare što bolji rezultati. Temeljna karakteristika lean managementa je usmjerenost na korisnike, odnosno kupce proizvoda ili usluga. Lean pristup upravljanja usmjeren je na konti-nuirano unaprjeđenje svih poslovnih procesa i odnosa s korisnicima, kupcima, zaposlenicima, managementom.Iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kažu da lean management podupire koncept Industrije 4.0, digitalizaciju poslovnih procesa uz smanjenje troš-kova i unaprjeđenja produktivnosti i kvalitete. Kako je odlika učinkovite proizvodnje da se proizvodi ono što korisnik ili kupac želi, vrstu, kvalitetu i količinu pro-izvoda izravno diktira potražnja tržišta. Lean pristup poslovanju uključuje i potiče digitalizaciju poslovnih procesa. Pametna proizvodnja povećava kvalitetu in-dustrijskih proizvoda, smanjuje troškove proizvodnje i rezultira konkurentnim proizvodima po specifikaciji kupaca i regulatornim zahtjevima.

Filozofija lean pristupa u poslovanju S primjenom lean modela prva je započela Toyota, no zbog potrebe kompanija da opstanu u konkurentnom okruženju, lean su počele koristiti i druge tvrtke kako bi smanjile troškove, potakle inovativnost i pozitivno utjecale na poslovne procese. -Lean management predstavlja jedan od najboljih ma-nagerskih koncepata koji se pojavio u zadnjih sto go-dina. Sastoji se od velikog broja alata koji, kada se pri-mijene, omogućuju poduzećima kontinuirani napredak kroz smanjenje troškova, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, povećanje produktivnosti, prepoznavanje i ot-klanjanje osam vrsta organizacijskih gubitaka. U sredi-štu lean pristupa su unaprjeđenje proizvodnih i poslov-nih procesa, optimalno korištenje resursa poduzeća te povećanje efikasnosti i motivacije zaposlenika. Već na-kon mjesec do dva implementacije lean managementa, može se primijetiti usvajanje lean promišljanja i kulture na svim razinama poduzeća. Iako se lean management prvo počeo primjenjivati u automobilskoj industriji, zbog svoje univerzalnosti primjenu nalazi i u meta-loprerađivačkoj industriji, elektroindustriji, industriji lijekova, prehrambenoj industriji, građevinarstvu, ar-hitekturi, bankama, školstvu, zdravstvu, ali i državnim institucijama - objašnjava prof.dr.sc. Nedeljko Štefanić s

Uvođenjem leana uz relativno mala ulaganja mogu se postići velike uštede.

Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.Glavno obilježje lean managementa je, kaže profesor Štefanić, osigurati proizvode kupcu po ugovorenoj cijeni, kvaliteti i roku isporuke tako da se primjenom lean alata i razmišljanja uklone iz procesa sve aktiv-nosti koje ne dodaju vrijednost proizvodu i kupac ih nije spreman platiti. Drugo, vrlo važno obilježje, jest osigurati kontinuirano unaprjeđenje procesa rada i po-slovanja poduzeća kroz uključivanje svih zaposlenika. Treće je obilježje stalno nastojanje managementa po-duzeća i zaposlenika da prepoznaju i otklanjaju osam takozvanih lean gubitaka.Lean management bazira se na pet univerzalnih principa:1. Na vrijednost koja se isporučuje kupcu gledati očima kupca.2. Identificirati proces dodavanja vrijednosti od ugovaranja posla pa sve do isporuke gotovog proizvoda ili usluge.3. Postići kontinuirano odvijanje posla tako da se pre-poznaju i otklone sve vrste zastoja, čekanja i kašnjenja.4. Osigurati primjenu sustava povlačenja od strane kupca.5. Težiti ka izvrsnosti kroz proces kontinuiranog poboljšavanja.

Gdje se sve može primijeniti lean management?

Lean pristup poslovanju može se primijeniti u svim granama gospodarstva, kaže prof. Veža, jer osnovna pretpostavka za uvođenje je orijentacija na procese. Pri tome je vrlo važno da se tvrtke reorganiziraju od struktura prema funkcijama (npr. nabava, prodaja, proizvodnja, itd.), prema procesima (proizvodnja proizvoda, usluge, i dr.). -To ne vrijedi samo za proizvodne tvrtke, već i za usluge. Može se primijeniti i za sveučilišta, odnosno da fakulteti ne budu organizirani samo prema zavodima, već d

Poduzetničke zone Event management Transport i logistika ......transformacija industrije i usluga:...

Documents

Transcript of Poduzetničke zone Event management Transport i logistika ......transformacija industrije i usluga:...