Str. 7. Str. 3.

Neispunjeno obe!anje dato 11. septembra

Al-kaida slabija deceniju nakon tragedije

Nedjelja, 11. septembar 2011.

10 godina od teroristi!kih napada na SAD

Pobjeda Specijalni dodatak

Na dana!nji dan prije deset godina teroristi"ka mre#a Al-Kaida izvela je tri koor-dinirana napada na SAD. Ti napadi pokrenuli su ameri"ki rat protiv terorizma i umnogome promijenili odnose u svijetu i sliku dana!njeg svijeta. O teroristi"kim napadima pi!e pred-sjednik SAD Barak Obama, za Pobjedu govori Vlado Azinovi$... Objavljujemo i analize Rojtersa i Al D#azire o budu$nosti Al-Kaide, o tome koliko je i da li je bezbjedniji svijet u kojem #ivimo, kao i podsje$anja na nemile doga%aje uz #ivopisne gra&ike

Doga!aj koji je promijenio svijet

Teroristi"ki napadi Al-Kaide na Sjedinjene Ameri"ke Dr#ave

Vlado Azinovi$Barak Obama

Specijalni dodatak2 Pobjeda

6 km

3

3

4

4

3.5 miles

Boston

Njuark

ŠenksvilPittsburgh

VašingtonAerodrom Dalas

MASA!USETSNJUJORK

MERILAND

PENSILVANIJA

OHAJO

KONEKTIKAT

NJU HEMP.

ZAPADNAVIRDŽINIJA

VIRD"INIJA

Ovdje se gubi pozicija na radaru

NJUD"ERSI

Pentagon

NJUJORK

Vrijeme po Griničubroj #rtava

200km

STC 6

STC5

HotelMario

STC 4

STC 2(Ju#na kula)

STC 1(Sjeverna kula)

Amerikan Erlajns, Boing 767, Let br. 11Boston za Los Anđeles, udario je u prvu kulu Svjetskog trgovinskog centra, između 90. i 96. sprata

Junajted Erl. Boing 767, Let br. 175Boston za Los Anđeles, udario je u drugu kulu između 77. i 85. sprata

NAPAD NA SVJETSKI TRGOVINSKI CENTAR

Svjetski trgovinski centar

~1.400 ~600

1

2

2

2

11

6592

2 13

4

5

6

7

Srušene ili dijelom srušene zgrade

MEN

HET

NC

entra

l Par

k

NJU

D!E

RSI

BRUKLINRi

jeka

Hads

on

Ist ri

ver

2 km

Sjeverna kula, 110 spratovaJužna kula, 110 spratovaHotel Mario, 22 sprataJugoistočni tržni centar, devet spratovaSjeveroistočni tržni cenatr, devet spratovaAmerička carinarnica, 8 spratovaZgrada Salomon braders, 47 spratova

1234

5

67

SVJETSKI TRGOVINSKI CENTAR

Velika šteta

NAPAD NA PENTAGONVAŠINGTON

Dr"avno groblje

Arlington

Državni aerodrom Vašington

Rijeka Potomak

Tr"ni centar Amerikan Erlajns, Boing 757, let br 77Vašington Dalas za Los Anđeles, Srušio se na zgradu Pentagona

Dio spoljnog prstena zgrade je srušen nakon što ga je udario avion, nakon čega je na mjestu udara izbio požar

64

Ulaz s

južne

stran

e

Hol metro stanice

Ulaz sa strane tržnog centra

Ulaz sa riječne strane

125 PentagonBijela Kuća

Stejt Dipartment (Vlada) Kapitol Hil (Kongres)

NAPAD NA LET BR. 93

Junajted erlajns, Boing 757, Let br. 93Njuark za San Francisko, srušio se kod Pitsburga 44

NAPADI 11. SEPTEMBRA 2001. GODINE – DESETA GODIŠNJICA

(uklju#uju$i 5 otmi#ara)

(uklju#uju$i 5 otmi#ara)

(uklju#uju$i 5 otmi#ara)

Izvori: Vlada dr"ave Njujork, FEMA, New York Times, FlightExplorer.com University of Sydney – Department of Civil engineering(uklju#uju$i 4 otmi#ara)

Prostor od 77. do 85. sprata

Prostor od 90. do 96. sprata

Prevod: Olga Dabanovi$

Partnerstva koja su nam potrebna

Pi%e Barak Obama, predsjednik SAD

Na desetogodi!njicu terori-sti"kih napada 11. septembra 2001. godine podsje#amo se da 9/11. nije bio napad samo na Sjedinjene Dr$ave ve# na-pad na "itav svijet, na huma-nost i nadu koje dijelimo.Podsje!amo se da se toga dana

me"u skoro 3000 nevinih #rta-va nalazilo stotine gra"ana iz vi$e od 90 razli%itih nacija. To su bili mu$karci i #ene, mla"i i stariji, mnogih rasa i vjera. I da-nas, na dan ove va#ne godi$nji-ce, pridru#ujemo se njihovim porodicama i nacijama u oda-vanju po$te i sje!anja na njih.Sa zahvalno$!u se sje!amo ka-ko se svijet ujedinio prije deset godina. &irom planete, %itavi gradovi su zastali i minutom

!utanja odali po$tu nastradali-ma. Narodi su se molili u cr-kvama, d#amijama, sinagoga-m a i d r u g i m v j e r s k i m objektima. Mi u Sjedinjenim Dr#avama nikada ne!emo za-boraviti kako su nas narodi u svakom kutku svijeta podr#ali solidarno pale!i svije!e i pola-#u!i bukete cvije!a ispred na-$ih ambasada.Sje!amo se da smo nedjeljama nakon 9/11. reagovali kao me-

REU

TER

S

Barak Obama

Specijalni dodatak

3Pobjeda

Na dana!nji dan prije deset godina teroristi"ka mre#a Al-Kaida izvela je tri koor-dinirana napada na SAD. Iako su, kako je to kod tero-rista obi"aj, odabrane mete koje $e kao simboli SAD i „novog svjetskog poretka“ !okirati javnost – !to je i po-stignuto, na"in na koji su napadi izvedeni, do tada nevi%ena studioznost i oz-biljnost kojom su pripre-mani i - vi!e od svega - ne-spremnost SAD da se takvoj prijetnji na vrijeme, dakle unaprijed, efikasno suprot-stavi u"inili su da ovi napadi "esto bivaju nazivani pre-kretnicom. Oni su to i bili.

"ta se dogodiloDevetnaestorica !lanova Al-Kaide otela su tog jutra !etiri aviona. Odabrali su letove s kraja na kraj SAD, kako bi bili sigurni da su avioni puni go-riva. Teroristi, koji su pret-hodno poha"ali kurseve os-nova letjenja, obru#avali su se jedan za drugim avionom na odabrane mete. Prva se u 08:46 zarila u jedan od soli-tera Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. Sedamna-est minuta kasnije druga leti-lica zarila se u kulu-bliznaki-nju. U 09:37 tre$i avion se obru#io na Pentagon. %etvrti avion se sru#io ili je oboren u Pensilvaniji. Meta mu je na-vodno bila Bijela ku$a ili jed-na od nuklearnih elektrana.Najmanje 2.980 ljudi je pogi-nulo – najve$im dijelom u dva solitera Svjetskog trgo-vinskog centra. Me"u njima su stotine policajaca i vatro-gasaca koji su poku#avali da spasu ljude.Predsjednik SAD D&ord& Bu# odmah je objavio „rat protiv terorizma“. Ono #to je ve$ danas sigurno je da su ti ratovi, naravno, ne iz razloga iz kojeg su pokrenuti, nego zbog na!ina na koji su vo"eni i kako su obrazlagani, uzdr-mali ugled i presti& SAD prvi put od nastanka te dr&ave.Za ocjenu tih ratova i onoga #to je do njih dovelo bi$e su-gurno potrebno da protekne jo# vremena. Ali je simpto-mati!no da ova tema, iako zahvalna, nije tro#ena ni u beletristici ni u Holivudu ni pribli&no Vijetnamskom ili II svjetskom ratu.

Koliko je ko#taloDanas, deset godina kasnije, kada je teroristi!ka mre&a Al-Kaida pred uni#tenjem, svijet svodi ra!une. U ratu su pokrenute invazije na dvije dr&ave – Avganistan i Iran . Promijenjena je vlast u tim dvijema zemljama, oti#li su re&imi za kojima je sigurno malo ko pustio suzu, ali je ostao upitan legitimitet akci-ja, pogotovo one u Iraku.

Stvorena je nova geostrate#ka slika Srednjeg istoka, potisnuti su neka stara neprijateljstva ili nesuglasice. Najo!itiji primjer je prestanak izolacije tada#-njeg predsjednika Pakistana Perveza Mu#arafa koji od rani-je zbog vojnog pu!a postao ne-zaobilazna karika u me"una-rodnoj borbi protiv terorizma. Zapad je za&murio na jedno oko i kada su u pitanju neki to-talitarni i despotski re&imi, pri-je svega u Centralnoj Aziji. Po-dru!je koje je samo nekoliko godina ranije ozbiljna britan-ska #tampa nazivala „stjeci-#tem hulja i nitkova“ na vlasti postalo je va&no upori#te Za-pada u pohodu na talibane, a saradnici i rado vi"eni sago-vornici i saveznici postali su vlastodr#ci tih zemalja – ve$im dijelom nedemokrate i autori-tarci, neki !ak masovne ubice a jedan i takav kalibar da je dao da mjeseci u godini budu ofici-jelno nazvani imenima !lanova predsjednikove porodice.

Ukupno je, me"utim, poja!a-na me"unarodna saradnja u borbi protiv terorizma, me"u ostalom i saradnja velesila. Poja!ane su op#te mjere kon-trole prije svega na putni!kim avionskim letovima. Kao „ko-lateralna #teta“ borbe protiv Al-Kaide prakti!no su nestale jo# najmanje dvije teroristi!-ke organizacije koje su djelo-vale decenijama – Baskijska separatisti!ka organizacija – ETA i gr!ki „17. novembar“.Vi#e od stotinu hiljada ljudi je u proteklih deset godina uhap#eno, a vi#e od trideset hiljada osu"eno za djela tero-rizma.Ono #to, me"utim, bode o!i i #to $e svakako i u budu$nosti biti plod ozbiljnih analiza jesu kr#enja osnovnih ljudskih prava i sloboda i civilizacij-skih dostignu$a do !ega je do#lo tokom rata protiv tero-rizma ili pod pla#tom „borbe protiv terorizma“. U nema-lom broju zemalja suspendo-

Teroristi"ki napadi Al-Kaide na Sjedinjene Ameri"ke Dr#ave

Doga!aj koji je promijenio svijet

vani su zakoni o tajnosti ko-munikacije, i propisi o nemogu$nosti dugotrajnog zatvaranja bez valjane optu&-nice, neki osumnji!eni su !ak ubijani, a dobar dio je maltre-tiran i #ikaniran, kr#eni su ustavi – ljudi su zatvarani !ak masovno, krivica je u nema-lom broju slu!ajeva kolekti-vizirana, vojni sudovi su pre-uzimali slu!ajeve iz domena civilnog pravosu"a... Ako bi se rat protiv terorizma gledao sa te strane, Zapad je, SAD pogotovo, suspendovanjem nekih od osnovnih prokla-movanih vrijednosti – prije svega slobode i jednakosti pred zakonom - doprinio vi#e od samog Osame bin Ladena tome da Al Kaida djelimi!no postigne svoj osnovni cilj: Neki od su#tinskih postulata zapadne civilizacije poljulja-ni su. Svijet nakon 11. septem-bra 2001. vi#e nije onakav ka-kav je bio. Manje je slobodan. Sr!an Kusovac

Navodni lik Boga koji se pojav-ljuje na jednom od njujor!kih nebodera pred ru!enje, navod-na raketa koja polije$e sa jed-nog od aviona koji su se zabili u njujor!ke nebodere, navodna razlika izme%u putni"kog avi-ona i letilice koja je udarila u zgradu Svjetskog trgovinskog centra, neadekvatna „rupa“ u zgradi Pentagona da bi bila od putni"kog aviona, biznis veze porodica Bin Laden i Bu! i "inje-nica da Bin Laden nikada nije optu#en za terorizam – samo su neke od teza na kojima se ve$ deceniju zasnivaju razli"ite teorije zavjere sra"unate da „objasne“ da se 11. septembra nije dogodila serija teroristi"kih napada nego je to sve „namje-!teno“ kako bi bio poveden rat. Teorija zavjera ima od kada je svijeta. Zajedni"ko im je da ih dokazi i racionalna obja!njenja ne mogu poni!titi, te se stoga time ne treba ozbiljno ni baviti.Ono, me%utim, !to su, bez obzira na teorije zavjere, SAD du#ne i svojim gra%anima i svijetu jeste objavljivanje izvje!taja Komisije koja je utvr%ivala "injenice o napadima. Danas, deset godina nakon napada, ve$i dio izvje!ta-ja i dalje je nedostupan javnosti.

Teorije zavjerePartnerstva koja su nam

"unarodna zajednica. Kao dio $ire koalicije, uspjeli smo da izbacimo Al-Kaidu iz njihovih kampova za obuku u Avgani-stanu, sru$ili smo talibane i da-li $ansu narodu Avganistana da #ivi oslobo"en terora. Me"u-tim, godine koje su uslijedile bile su te$ke i duh globalnog partnerstva koji smo osjetili odmah nakon 9/11. je opao. Kao predsjednik, radio sam na obnavljanju globalne saradnje koja nam je potrebna da bismo mogli u potpunosti da odgovo-rimo na globalne izazove sa kojima se suo%avamo. Kroz no-vu fazu anga#ovanja, postepe-no smo napredovali u sklapa-nju partnerstva sa nacijama i narodima koja su zasnovana na zajedni%kom interesu i uza-jamnom po$tovanju.Kao me"unarodna zajednica, pokazali smo da teroristi ne mogu da se izbore sa snagom i otporno$!u na$ih gra"ana. Ja-sno sam rekao da Sjedinjene Dr#ave nijesu i nikada ne!e biti u ratu sa islamom. Naprotiv, mi smo se udru#ili sa na$im par-tnerima i saveznicima protiv Al-Kaide koja je napala deseti-ne zemalja i ubila desetine hi-ljada nevinih mu$karaca, #ena i djece - ogroman broj njih su bili muslimani. Ove nedjelje se sje-!amo i svih ostalih #rtava Al-Kaide, kao i hrabrosti i otpor-nost i sa koj ima nj ihove porodice i sugra"ani istrajava-ju, od Bliskog istoka do Evrope, od Afrike do Azije.Rade!i zajedno, razotkrili smo zavjere Al-Kaide, eliminisali smo Osamu bin Ladena i ve!i-nu njegovih lidera i postavili Al-Kaidu na put koji vodi pora-zu. U me"uvremenu, narodi $irom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike pokazuju da je najsigur-niji put ka pravdi i dostojanstvu moralna snaga nenasilja, a ne bezumni terorizam i nasilje. Ja-sno je da su nasilni ekstremisti ostali iza nas i da budu!nost pripada onima koji #ele da gra-de a ne uni$tavaju.Poru%ujem nacijama i narodi-ma koji te#e budu!nosti mira i

prosperiteta - u Sjedinjenim Dr#avama imate partnera. Iako se suo%avamo sa ekonomskim izazovima kod ku!e, Sjedinjene Dr#ave !e nastaviti da zauzi-maju jedinstvenu vode!u ulogu u svijetu. Dok izmje$tamo na$e preostale trupe iz Iraka i preno-simo odgovornost u Avganista-nu, podr#ava!emo Ira%ane i Agvanistance u njihovim napo-rima da stvore bezbjednije okru#enje i nove mogu!nosti za svoj narod. U arapskom svi-jetu, i $ire, podr#a!emo dosto-janstvo i univerzalna prava svih ljudi. &irom svijeta nastavi!emo sna#no da radimo na o%uvanju mira, promociji razvoja koji ubla#ava siroma$tvo, unapre-"enju dostupnosti hrane svi-ma, pobolj$anju zdravlja i do-brog upravl janja , $to !e osloboditi potencijale gra"ana i dru$tava.Istovremeno, ponovo potvr-"ujemo svoju posve!enost da primjenjujemo na$e vrijedno-sti kod ku!e. Kao nacija imi-granata, Sjedinjene Dr#ave otvaraju $irom vrata za ljude svih zemalja i kultura. Ovi „najnoviji“ Amerikanci, ba$ kao i nevine #rtve koje smo iz-gubili prije deset godina, pod-sje!aju nas da, uprkos razlika-ma u rasi i etni%koj pripadnosti, porijeklu ili vjeri, svi smo po-vezani zajedni%kom nadom da mo#emo u%initi svijet boljim mjestom za #ivot ove i budu!ih generacija. To mora biti zavje-$tanje onih koje smo izgubili.Oni koji su nas napali 11. sep-tembra #eljeli su da povuku granicu razdvajanja izme"u Sjedinjenih Dr#ava i ostatka svijeta. Nijesu u tome uspjeli. Na ovu desetogodi$njicu mi smo ujedinjeni sa na$im prija-teljima i partnerima u sje!anju na sve one koje smo izgubili u ovoj borbi. U znak sje!anja na njih, mi jo$ jednom potvr"uje-mo duh partnerstva i uzaja-mnog po$tovanja koji su nam potrebni da stvorimo svijet u kojem svi ljudi #ive dostojan-stveno, u slobodi i miru.

REU

TER

SR

EUTE

RS

REU

TER

S

D#ord#a Bu%a obavje%tavaju o prvom napadu

Ameri"ki predsjednik saznaje i za drugi napad tog kobnog dana

NEOBJAVLJENI IZVJE"TAJ O 9/11: Jo% uvijek je mnogo informacija o tragediji pod velom tajne

Specijalni dodatak4 Pobjeda

Arapsko prolje$e je ideolo#ki poraz Al-Kaide

Pi%e Marija Jovi#evi#

- Vjerujem da „arapsko pro-lje$e“, koje traje od kraja pro!le godine, svojim revolu-cionarnim zahtjevima i obi-mom podr!ke koju u#iva, predstavlja plebiscitarnu po-tvrdu ideolo!kog poraza Al-Kaide u muslimanskom svije-tu - ka#e za Pobjedu profesor Fakulteta politi"kih nauka u Sarajevu i ekspert za terori-zam Vlado Azinovi$. U inter-vjuu Pobjedi obja!njava ka-kav je svijet 10 godina poslije 11. septembra i koliko je tero-rizam nepovratno promije-nio svijet u kojem #ivimo.

Da li je svijet odmakao u svo-joj borbi protiv terorizma i da li se nazire kraj ovog rata? -Pro#lost pokazuje, i to je do-bra vijest, da svaka teroristi!ka organizacija ima &ivotni vijek i da na kraju svaka i#!ezne. Sve one prolaze kroz vi#e razvojnih faza. Na kraju, neke se same uru#e iznutra, neke nestanu nakon fizi!ke eliminacije nji-hovih vo"a, dok neke, dodu#e rijetko, uspiju pota$i promjene za koje su se borile i prerastu u politi!ke partije. Za pretposta-viti je da je 11. septembar 2001. bio vrhunac „&ivotne snage“ i mo$i onoga #to nazivamo Al-Kaidom i da smo sada svjedoci njenog slabljenja i nagovje#taja mogu$eg skorog kraja. Me"u-tim, ovo odumiranje Al-Kaide uporedo prati i nastanak novih grupa u raznim dijelovima svi-jeta koje se nadahnjuju i radi-kaliziraju njenom idelogijom. Al-Kaida se postupno pretvara u alkaidizam. Pojava tih grupa vezana je obi!no za prostore gdje postoji neki nerije#eni sporovi i gdje se kori#tenjem terorizma nastoji destabilizi-rati jedna ili vi#e zainteresira-nih strana. Uz to, sve smo !e#$e svjedoci pojave takozvanih vu-kova samotnjaka, osoba koje se radikaliziraju i obu!avaju za izvo"enje napada izvan orga-niziranih grupa i naj!e#$e uz internet. Oni su posebno opa-sni jer naj!e#$e djeluju nede-tektirani sve do izvr#enja tero-risti!kog akta. Me"utim, vjerujem da „arapsko prolje-$e“, koje traje od kraja pro#le godine, svojim revolucionar-nim zahtjevima i obimom po-dr#ke koju u&iva, predstavlja plebiscitarnu potvrdu ideolo#-kog poraza Al-Kaide u musli-manskom svijetu. Treba tako-"e podsjetiti da se terorizmom,

Terorizam je vrlo e&kasna i relativno je'ina opcija pri izboru taktike za postizanje ciljeva u nekom sukobu. Dok god je mogu$e

maksimalnu dobit i terorizam $e biti fenomen na koji treba ra"unati - poru"uje Azinovi$

Intervju:

dugo i aktivno, slu&i i !itav niz drugih ideolo#ki motiviranih grupa, nacionalno-oslobodi-la!kih, marksisti!kih, kr#$an-skih, ultradesni!arskih, rasi-sti!kih, fa#isti!kih i drugih, koje se bore za ostvaranje svo-jih ciljeva. Ukratko, kad god da do"e, kraj Al-Kaide ne$e zna!i-ti i kraj terorizma.&ta danas predstavlja 11. sep-tembar i koliko je promijenio svijet?- Za sve nas koji se sje$amo toga dana, on ostaje ne#to posebno. Zbog #oka koji smo do&ivjeli i straha koji smo osjetili, do da-nas &ivo pamtimo gdje smo bili i #ta smo radili u trenutku kada su se oteti avioni, puni putnika, zabili u njujor#ke nebodere. Gotovo istovremeno postalo je jasno kako to mora biti neki gra-ni!nik u vremenu i kako se do-godilo ne#to nakon !ega $e se svijet promijeniti. Deset godina kasnije, ve$ smo navikli &ivjeti s tim promjenama i ne !ini nam se kao da &ivimo u ne#to poseb-no druga!ijem svijetu. Malo vi-#e vremena provodimo na aero-d r o m s k i m s i g u r n o s n i m kontrolama, &ivimo sa spozna-jom da je terorizam globalni

fenomen i da se mo&e pojaviti bilo kada i bilo gdje. Zgra&ava-mo se nad procjenom da je sa-mo u Sjedinjenim Dr&avama za „rat protiv terorizma“ do sada potro#eno vi#e od 2.000 mili-jardi dolara, da je pod optu&-bom za terorizam proteklih godina u #ezdeset zemalja svi-jeta osu"eno vi#e od 35.000 lju-di (najvi#e u Turskoj i Kini), da je o terorizmu napisano vi#e od 20.000 novih knjiga itd. Me"u-tim, postoji dosta argumenata koji govore u prilog tezi da su se na &ivot obi!nog !ovjeka mno-go vi#e i konkretnije odrazili svjetska ekonomska kriza, krah bankarskog sistema, pa i kriza u eurozoni. Koliko je 11. septembar pro-mijenio odnose me%u dr#ava-ma, a samim tim i odnose me-%u ljudima?- Mislim da smo pro#li kroz ne-koliko faza. Od prvobitne pot-pune solidarnosti s Amerikom, uz masovne javne iskaze podr#-ke ameri!kom narodu i vladi, ako se sje$ate !ak i na ulicama Teherana, do gotovo globalne osude bahatog ameri!kog uni-lateralizma s kojim je vo"en „rat protiv terorizma“ i koji je

O!ekujete li nove napade i da li mogu zasjeniti onaj u Njujorku?- Jedna od najkra$ih de&inicija ka#e da je terorizam teatar. U izvo%e-nju akta terorizma nema ni"ega nasumi"nog ili mahinalnog. Svaki se napad bri#ljivo priprema, biraju se u"esnici, dijele se uloge, razra-%uje se i uvje#bava koreogra&ija. 'to je napad spektakularniji njegov u"inak je ja"i jer unosi vi!e straha u neko dru!tvo i stvara utisak o snazi onih koji su ga planirali i izveli. Zbog toga vjerujem da postoje #elje, mo#da i planovi, da se poku!a ponovo napraviti ne!to spekta-kularno. Danas znamo da su postojali planovi za istovremeno diza-nje u zrak nekoliko aviona na prekookeanskim letovima, za napade na poslovno sredi!te Londona i jedan od tamo!njih aerodroma, na neke mostove u Americi i na turisti"ke atrakcije u Evropi. Al-Kaidi bi danas izvo%enje novog spektakularnog napada bilo gotovo podjed-nako dobrodo!lo kao i prije deset godina jer bi tako dokazala da jo! uvijek postoji i da je i dalje relevantna. Pitanje je samo raspola#e li Al-Kaida, ili neka druga organizacija, operativnim kapacitetima za izvo%enje takvih napada i za izbjegavanje sada znatno oja"anih me%unarodnih mjera za suzbijanje terorizma. U svakom slu"aju, mogu$nost da se takav napad dogodi ne mo#e se isklju"iti.

Ima planova za ne%to spektakularno

od Va#ingtona za vrlo kratko vrijeme udaljio !ak i najodanije saveznike. Danas su ti odnosi ipak bitno druga!iji i borba protiv terorizma se kona!no vodi proporcionalnim i ade-kvatnim sredstvima, a ne vi#e invazijama dalekih zemalja, tajnim zatvorima, nezakonitim privo"enjem i „unaprije"enim tehnikama ispitivanja“, kako je ameri!ka administracija tepa-ju$i nazivala mu!enja potenci-jalnih terorista. U "emu je najve$a snaga tero-rista i da li ih je uop!te mogu-$eporaziti?- Terorizam je vrlo mo$na taktika za postizanje politi!kih ciljeva kojom su se, u razli!itim geopoliti!kim i povijesnim okolnostima, koristile mnoge grupe. Ta mo$ proizilazi iz !injenice da se za postizanje politi!kog cilja koristi jedna od najsna&nijih ljudskih emocija – strah. Ne zvu!i ba# lijepo kada se ka&e, ali iz iskustva znamo da #to se nekoga vi#e zastra#i, lak#e ga je navesti da u!ini ne#to na #ta u normalnim okolnostima nikada ne bi pristao. Instrumentalizacija straha, naj!e#$e kroz nasilje nad nedu&nima, u samoj je su#tini terorizma. Uz to, u tero-rizam ne treba investirati mnogo, a njegovi efekti i #teta za drugu stranu obi!no su daleko ve$i. Prema nekim procjenama, za pripremu napada 11. septembra 2001. godine potro#eno je oko 250.000 dolara. S druge strane, ljudski i materijalni gubici nastali na licu mjesta, kao i tro#-kovi kasnijeg „rata protiv tero-rizma“ gotovo su nemjerljivi. Sve ovo, uz druge pogodnosti, !ini terorizam vrlo efikasnom i relativno jeftinom opcijom pri izboru taktike za postizanje ciljeva u nekom sukobu. Dok god je mogu$e na taj na!in, uz minimalan ulog, ostvariti maksimalnu dobit i terorizam $e biti fenomen na koji treba ra!unati. Borba protiv tero-rizma dovela je do kr!enja nekih temeljnih ljudskih prava - do "itanja po!te, do

dugih utamni"enja formalno nedu#nih, ponegdje i do anti-muslimanske histerije. Je li Evropa na pravi na"in reago-vala, jer je i u brojnim evrop-skim zemljama bilo zategnu-tih odnosa sa muslimanima - od francuskih demonstraci-ja do danskih karikatura?- Analiza djelovanja svih zna-!ajnijih teroristi!kih organiza-cija u svijetu u posljednjih pe-desetak godina ukazuje na tri naj!e#$a motiva za izvr#enje teroristi!kih napada. Prvi je osveta za nepravdu, stvarnu ili zami#ljenu, nanesenu zajedni-ci za koju teroristi tvrde da je predstavljaju i #tite. Drugi naj-!e#$i motiv proisti!e iz &elje terorista da kroz akte nasilja steknu ugled, slavu ili popular-nosti me"u pripadnicima ma-ti!ne zajednice. Tre$i, i za va#e pitanje najva&niji motiv je iza-zivanje reakcije vlasti. Posvuda i uvijek, na akt terorizma vlasti reagiraju represijom, a teroristi pri&eljkuju da ta reakcija bude neodmjerena, brutalna i usmjerena na nedu&ne, jer se nadaju da $e se vlasti na taj na-!in potvrditi kao neko protiv koga se treba boriti i napadati ga, te da $e za to dobiti #iru po-dr#ku zajednice koju predstav-ljaju. Planeri napada 11. sep-tembra 2001. svjesno su kalkulirani s mogu$no#$u da $e, pod pritiskom prestra#ene i #okirane javnosti, ameri!ka ad-ministracija reagirati ishitreno i neodmjereno, te da $e udariti na nedu&ne u islamskom svije-tu i tako dodatno antagonizirati milione muslimana i navesti ih da se pridru&e Al-Kaidi. Uvje-rena da joj &rtvovni#tvo 11. sep-tembra daje odrije#ene ruke da

udari po svakome ko se !ini za njih odgovornim ili s njima po-vezanim, Amerika je zaboravila na ne#to na #ta i mi na Balkanu !esto zaboravljamo. Zlo!in koji po!ini &rtva nekog prethodnog zlo!ina, tako"er je zlo!in. Uz to, u Americi, i ne#to manje u Za-padnoj Evropi, nepoznavanje i nerazumijevanje islama omo-gu$ilo je da ponovo o&ivi hlad-noratovska paradigma u kojoj se „demokratski svijet“ sada suprotstavlja bauku islama, a ne vi#e komunizma. Takva atmosfera omogu$ila je i oslo-ba"anje islamofobije koja je u nekim djelovima svijeta, pa i kod nas, postojala i znatno prije 11.septembra 2001.V i d i t e l i v e z u i z m e%u ekonomskog i politi"kog sna#enja Turske - „najevrop-skije muslimanske zemlje“ s posijanim strahom od radi-kalnog islama?Nema sumnje da je nakon 11. septembra 2001. s drugom po veli!ini vojskom unutar NA-TO-a, Turska postala jedan od klju!nih saveznika u onome #to je tada#nja ameri!ka admini-stracija nazivala globalnim ra-tom protiv terorizma. Ta je po-zicija vremenom i dodatno osna&ena, iako mislim da Tur-ska iz 2001. i Turska danas nisu iste. To se odnosi na znatan broj stvari, od ljudi na vlasti, unu-tra#nje i vanjske politike koja se vodi, pa do uloge vojske koja gubi svoje tradicionalno mjesto u dr&avi i dru#tvu, a njeni najvi-#i oficiri su ili pritvoreni ili su pod pritiskom podnijeli ostav-ke na svoje du&nosti. Mislim da se te pojave sve vi#e odra&avaju i na odnose sa Sjedinjenim Dr-&avama.

Vlado Azinovi$

Specijalni dodatak

5Pobjeda

Arab Spring begins Dec. 18Tunisian youth’s self-immolation sparks an ongoing wave of protests across the Arab world

9

2011

Uspostavljanje komisije 27. nov. Komisija uspostavljena za istraživanje okolnosti napada 11. septembra.

Napadi u londonskm metrou 7. jul Teroristi izvode seriju napada na londonski gradski saobraćaj. Stradalo 56, ranjeno oko 700 ljudi.

Izbori u Iraku 30. jan.Irak održava prve višestranačke izbore u posljednjih 50 godina.

Pogubljen Sadam Husein 30. dec.

Masakr u Fort Hudu 5. nov. Ubica povezan sa muslimanskim ekstremističkim grupama ubija 13 ljudi u američkoj vojnoj bazi.Nova strategija SAD 27. martObama objavljuje novu strategiju za borbu protiv terorizma u Avganistanu i Pakistanu

Povlačenje iz Iraka 18. avg.Posljednja američka borbena jedinica povlači se iz Iraka, ostavljajući tranzicione snage od 50.000 američkih vojnika.NATO - bezbjednost nov.NATO pristaje da avganistanska vlada do 2014. godine preuzme kontrolu nad bezbjednošću zemlje.

Ubijen Osama Bin Laden 2. maj.Američke snage ubile su Bin Ladena u napadu na njegov kompleks u Pakistanu.

9/11 napadi 11. sept.19 ekstremista otelo je četiri putnička aviona. Dva su zakucana u kule bliznakinje Svjetskog trgovin-skog centra u Njujorku, a jedan u Pentagon u Vašingtonu. Četvrti avion srušio se u Pensilvaniji.

Otvara se Gvatanamo zatvor 11. jan.Zatvor je otvoren dolaskom prvih zatvorenika.

Pokrenuta operacija “Trajna sloboda” (OEF) 7. okt.SAD i saveznici okupiraju Avgani-stan kao odgovor na napade 11. septembra. Ova operacija uključuje mnoge druge operacije sa ciljem eliminacije globalnog terorizma.Potpisan američki Patriotski akt 26. okt.Daje bezbjednosnim zvaničnicima veća ovlašćenja da prate komunikacije i sakupljaju informacije.

Formirano odjeljenje za domaću bezbjednost 25. nov. Odjeljenje formirano kao odgovor na napade 11. sept. nadležno za bezbjednosne akcije unutar granica SAD. Objavljen izvještaj komisije

26. jul Bombardovanje voza u Madridu 11. martSerija napada na željeznički sistem Madrida. Poginulo 180, a ranjeno 1.800 ljudi.

Napadi u Mumbaju 26. nov Teroristi napadaju ciljeve u Mumbaju. Ubijeno 164, a ranjeno više od 300 osoba.

Predsjednički izbori u SAD4. nov.Barak Obama izabran za predsjednika SAD.

Predsjednički izbori u SAD 2. novDžordž V. Buš ponovo izabran za američkog predsjednika.

Počinje operacija „Iračka sloboda“ 20. mart SAD i saveznici napadaju Irak u pokušaju da svrgnu Sadama Huseina, koji, prema tvrdnjama SAD, posjeduje oružje za masovno uništenje.

Bombardovanje Balija 12. okt.Bobaški napadi u Baliju u Indoneziji. Ubijeno 202, a ranjeno više od 200 ljudi.

Mučenje u Abu Graibu majPotvrđeni navodi mučenja i zlostavljanja zatvorenika u zatvoru Abu Graib u Bagdadu.

Operacija „Iračka sloboda“: kraj većih borbenih operacija 1. majBuš objavljuje kraj većih borbenih operacija sa nosača aviona Abraham Linkoln.Uhapšen Sadam Husein13. dec.

1

2

3

4

5

6

7

8

10

2004.

2005.

2006.

2009.

2010.

2001.

2002.

2008.

2003.

1

2

3

4

5

7

6

8

910

Izvor: Medijski izvještaji Foto: Reuters: R. Stubblebine, L. Downing, D. Martinez, G. Tomašević, S. Adair, P. Paranjpe, A. Jarekji Prevod: Dušica Bajić

DECENIJA NAKON 11. SEPTEMBRA

.

Počinje „arapsko proljeće“18. dec.Samopožrtvovanje mladih u Tunisu podstiče talas protesta širom arapskog svijeta.

Slabija Al-Kaida deset godina nakon tragedije

Pi%e Mark Hozenbol

VA"INGTON # Naju$e vo%stvo Al-Kaide je te!ko ranjeno i go-tovo sigurno nemo#no da izve-de jo! jedan napad poput onog 11. septembra 2001. godine na Njujork i Va!ington, ka$u ame-ri"ki i evropski bezbjednosni zvani"nici.

Ipak, %ini se da je %ak i opasnost od dramati%nog, koordinisanog napada Al-Kaide sa masovnim #rtvama izblijedjela. Ona je za-mijenjena novim brigama – na-silnim frakcijskim grupama i in-d i v i d u a l n i m r a d i k a l n i m „usamljenim vukovima“.Prilikom obja$njavanja takvih zabrinutosti, ameri%ki zvani%nici su u %etvrtak rekli da postoji mo-

gu!a, ali nepotvr"ena prijetnja za Va$ington i Njujork uo%i desete go-di$njice od napada na te gradove.Zvani%nici su rekli da su dokumen-ta prikupljena prilikom napada u kojem je ubijen Osama bin Laden pro$log maja ukazala na prisutni interes lidera Al-Kaide za napade na SAD u vrijeme godi$njice napa-da 2001. Nejasno je da li su ti plano-vi ikad postali vi$e od te#nje.- Centralna komanda Al-Kaide ni-kada nije bila slabija, ona je pogo-"ena napadima CIA – rekao je Rod#er Kresi, biv$i zvani%nik Bije-le ku!e protiv terorizma, koji oslovljava Al-Kaidu njenim inicija-lima.- Ako je nakon 11. septembra prijet-nja bila prioritizovana - vo"stvo Al Kaide, %lanovi i samoradikalizova-ni pojedinci tim redom, obrnuti redosljed va#i danas – rekao je Kresi.

Kraj Al-Kaide, islamske militan-tne mre#e koja je nastala iz borbe Bin Ladena i njegovih kolega Arapa kako bi protjerali sovjetske trupe iz Avganistana 1980-ih, prevazilazi ubistvo Bin Ladena od strane ameri%kih snaga u Pa-kistanu.Posljednja prekretnica je pro$lo-mjese%no ubistvo Atijaha abd al-Rahmana u ameri%kom napadu na Pakistan. On je Libijac kojeg su ameri%ki zvani%nici nazivali br. 2 do Egip!anina Ajmana al Zava-hrija, Bin Ladenovog nasljednika na %elu Al-Kaide.Rahman je posljednja meta dra-mati%no poja%ane kampanje Amerike koja je, uprkos kontro-verzi koju je izazvala u Pakistanu i drugdje, postala smrtonosno oru#je za koje lideri Al-Kaide ni-jesu na$li adekvatan odgovor.Visoki ameri%ki zvani%nik, koji je

govorio pod uslovom anonimno-sti, rekao je da je djelimi%ni zna-%aj Rahmanove smrti taj $to je za razliku od Bin Ladena poku$ao da radi ispod radara zapadnih $pijunskih agencija. Ipak, on je identifikovan, prona"en i ubijen.Prazninu stvorenu raspadom centralne komande Al-Kaide po-punjavaju Kaidine „fran$ize“ – ogranci ili imitatori originalne Bin Ladenove mre#e, ka#u zva-ni%nici za borbu protiv teroriz-ma.- Pokret podstaknut zajedni%-kom ideologijom pretvorio se vi-$e u hidru sa oslabljenim starim jezgrom, ali nove fran$ize i inspi-risani pojedinci uzimaju globalni d#ihadisti%ki pla$t – rekao je Hu-an Zarate, savjetnik Bijele ku!e protiv terorizma biv$eg ameri%-kog predsjednika D#ord#a V. Bu-$a, misle!i na zmiju sa vi$e glava

iz gr%ke mitologije.Propagandisti Al-Kaide i apolo-gete su, tako"e, uspostavili znat-no prisustvo na internetu za pro-movisanje ideologije grupe i obu%avanje budu!ih militanata.Zabrinjavaju!i doga"aj jeste umno#avanje broja pojedina%nih nasilnih militanata – „usamljenih vukova“ – koji rade ispod radara obavje$tajnih agencija i policije i mogu da stvore haos koli%inom doma!ih eksploziva ili oru#ja ko-ja stane u automobil. Rezultat je manji rizik od budu!ih velikih vatri, ali rastu!a prijetnja manjih napada mogla bi da bude te#a za otkrivanje i spre%avanje.- Budu!i napadi na Ameriku bi!e manje slo#eni, manje dobro orga-nizovani, ima!e manje $anse za uspjeh, bi!e manje smrtonosni ukoliko uspiju. Oni !e samo biti brojniji – rekao je penzionisani

general Majkl Hejden, koji je vo-dio CIA i Agenciju za nacionalnu bezbjednost.Brus Ridel, biv$i visoki analiti%ar CIA koji je savjetovao Obamu po pitanju politike protiv terorizma, zvu%ao je oprezno o prvobitnoj Al-Kaidi. - Staro jezgro Al-Kaide je te$ko ranjeno, ali jo$ uvijek ima mo!ne saveznike kao $to su pakistanski talibani koji mogu da poslu#e za ja%anje snaga – rekao je Ridel.Ridel je rekao da sljede!e obnav-ljanje Al-Kaide mo#e da bude umno#avanje broja militanata „obu%enih za jednokratne misije za napad na SAD“ – ljudi poput Faizala &ahzada.Ameri%ki dr#avljanin ro"en u Pa-kistanu sam se radikalizovao pre-ko Interneta, proveo nekoliko dana sa militantima u pakistan-skim plemenskim oblastima, a zatim pro$le godine nestru%no napravljenom auto-bombom po-ku$ao da napadne njujor$ki Tajms skver prepun ljudi.Centralna grupa Al-Kaide koju je predvodio Zavahri nastavlja sa obukom i propagandnim sposob-nostima – ka#u ameri%ki i evrop-ski zvani%nici.Njeni resursi za obuku terenskih operativaca nijesu ni nalik siste-mu relativno sofisticiranih para-vojnih kampova koje je vodila u Avganistanu prije napada 2001. godine. U najboljem slu%aju, re-kli su zvani%nici, centralna ko-manda Al-Kaide mo#e da orga-nizuje male, privremene i diskretne obuke u preostalim bezbjednim skloni$tima u ple-menskim oblastima Pakistana.Rezultati takvih napora su mje-$oviti. &ahzad je obu%avan nedje-lju ili dvije sa sumnjivim militan-tima Al-Kaide u Sjevernom Vaziristanu. Ipak, nije uspio da napravi benzinsku bombu koja bi mogla da eksplodira. On je uhap-$en na njujor$kom aerodromu JFK dok je poku$avao da pobje-gne iz SAD.Ogranci Al-Kaide u Jemenu (po-znat kao Al-Kaida na Arapskom poluostrvu, ili AKAP) i sjevernoj Africi (poznat kao Al-Kaida u Islamskom Magrebu) smatraju se najbolje organizovanim fran-$izama originalne Bin Ladenove mre#e.Al &abab u Somaliji, koja je regru-tovala Somalijce u Sjedinjenim Ameri%kim Dr#avama i ima sve ve!e veze sa ogrankom u Jeme-nu, tako"e predstavlja veliku bri-gu.Grupa u Jemenu se posmatra sa posebnim oprezom, jer je poka-zala sposobnost za ma$tovite taktike napada kao $to su bombe u ve$u i kertrid#ima za $tampa%. Tako"e je radila, ka#u obavje$taj-ni izvje$taji, na jezivoj inovaciji: bombama koje bi se hirur$kim putem implantirale u tijelo mili-tanata kako bi prevarili sigurno-sne provjere.Prevela: Sandra Barjaktarovi#

Specijalni dodatak6 Pobjeda

Izvori: Svjetska baza podataka o teroristi!kim aktivnostima Univerziteta Merilenda, medijski izvje"taji

* zvani!an broj mrtvih u SAD prema podacima kancelarije glavnog patologa u Njujorku† 191-mrtvih u Madridu,!panija i 196 u Iraku ‡ 56- mrtvih u Londonu, 133- u Iraku,91- u Egiptu i 1 u saudijskoj Arabiji§ 77-mrtvih u Al"iru,30- u Iraku,20 u Pakistanu i 4 u Al"iru

NAPADI AL KAIDE

7. avg. 1998.Bomardovanje ambasada Kamioni sa eksplozivom uletjeli u ambasade SAD-a u Keniji i Tanzaniji.

12.okt. 2002.Napad u BalijuEksplozije u prometnom područjem u kome se nalaze noćni klubovi.

11. mart 2004.Napad na vozove u MadriduDeset bombi eksplodira u četiri jutarnja voza. Poginula je 191 osoba.

11. sept. 2001.Napadi 11.9Ljudi za koje se sumnja da su pripadnici Al kaide otimaju avione i zakucavaju se u Svjetski trgovinski centar i Pentagon.

7. jul 2005. Napad u Londonu Eksplozije u tri voza metroa i jednom autobusu. Poginulo je 56 osoba.

29. okt. 2010.Bombe uteretnom avionuDva paketa sa eksplozivom pronađena u dva teretna aviona koji su trebali da lete iz Jemena uSAD.

12. dec 2007.Napadi u AlžiruKancelarije na meti dva automobila bombe. Poginulo je 77 osoba.

ZEMLJE SA NAJVEĆIM BROJEM ŽRTAVAPosljedice svih napada Al Kaide. Rangirano prema ukupnom broju poginulih od avgusta 1998. do decembra 2010.

Pakistan282

Jemen227

Kenija240

Avganistan 107

Egipat91

Indonezija202

Alžir557

Španija191

SAD2.752*

Irak2.895

Zemlje u kojima su se dogodili napadi

1ŽRTVE: 10 100 500

NAJVAŽNIJI NAPADI — BROJ NAPADA KOJI SE PRIPISUJU AL KAIDI

'98.

25

20

15

10

5

02000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.1999.

2.752*224 202 387† 281‡ 131§

ZEMLJE SA NAJVEĆIM BROJEM NAPADAOd avg. 1998. do dec. 2010.

IrakAlžeriaJemen

PakistanAvganistan

Saudijska ArabijaTurska

MauritanijaMarokoŠpanija

232126

55

4054

157666

Prevod:Ana Vizi

Industrija obezbje%enja bilje&i rast na me%unarodnom nivouNJUJORK # Turisti hrle ka Tajms skveru, ka "arima vele-grada i brodvejskim predstava-ma. Tamo nailaze na druga"iji spektakl: naoru$ani policajci, glava prekrivenih !lemovima, patroliraju podzemnom stani-com u potrazi za potencijalnim bomba!ima i revolvera!ima.

Nakon deset godina od napada 9. septembra 2001, ravnote#a izme-"u bezbjednosti i slobode u SAD je pomjerena i nekada otvoreno i opu$teno dru$tvo pretvorilo se u dru$tvo opreznih.Rezultati se ne mogu pore!i. Ze-mlja nije pretrpjela novi napad, iako je bilo neprijatnih situacija poput neuspjelog poku$aja bom-bardovanja Tajms skvera pro$le godine, kada improvizovana ek-splozivna naprava smje$tena u ameri%ko-pakistanski kamion nije detonirala.Ali po cijenu kojih izgubljenih sloboda i dolara? Aktivisti za gra-"anske slobode strahuju da bi razdoblje nadzora i opreznosti moglo da postane permanentno stanje. SAD su potro$ile dodatnih 400 milijardi dolara na mjere be-zbjednosti uz 1,3 hiljade milijardi dolara koje su potro$ene na rato-ve u Iraku i Avganistanu, ne ra%u-naju!i kamate na ratni dug i zdravstveno osiguranje ratnih veterana – podaci su istra#iva%-kog projekta „Tro$kovi rata“ koji je sproveo Institut za me"una-rodne studije Votson, pri Univer-zitetu Braun.Predsjednik i policija imaju ve!u vlast, koja im, uz slabiji nadzor sudova, daje vi$e ovla$tenja da zabadaju nos u privatne #ivote gra"ana. Obezbje"enje na aero-dromima mnogo je temeljnije. Ubrzo nakon 11. septembra, vlada SAD po%ela je s primjenom dva kontroverzna akta kao odgovor na prijetnje iz inostranstva – van-redna izru%ivanja– ilegalni tran-sfer stranih sumnjivih lica uhap-$enih van zemlje u tre!u dr#avu na izdr#avanje kazne i ispitivanje – i hap$enje osumnji%enih ek-stremista uhva!enih van zemlje, zatvorenih u ameri%koj vojnoj bazi Gvantanamo bej na Kubi.Ukoliko smo i nakon deset godina pri istom stanju uma, onda smo ovo mi danas. Ovo je nova norma-la – kazala je predsjednica Ame-ri%ke unije za gra"anske slobode Suzan Herman.Ukoliko se u odre"enom trenut-ku taj smjer ne promijeni, zaista !emo se na!i u orvelovskoj dr#a-vi. Za mnoge od onih koji se sje!a-ju masovnog stradanja ljudskih #ivota u eksploziji koja se desila tog vedrog jutra, u utorak, prije deset godina, „nova normala“ je od koristi dr#avi.&to se mene ti%e, nema sumnje da je vrijedilo – kazao je ameri%ki kongresmen, njujor$ki republi-

kanac Piter King, predsjedavaju-!i Odbora za dr#avnu bezbjed-nost u Predstavni%kom domu.Akcije poput Patriotskog akta, in-spekcija na aerodromima, obe-zbje"enje luka – sve je to naravno bolje rje$enje od spaljenih tijela ili ljudi primoranih na iskakanje sa 106. sprata neke zgrade – kazao je King. Patriotski akt, odobren u oktobru 2001, dao je ameri%kim agencijama za sprovo"enje zako-na ve!a ovla$tenja nadzora.Reakcija na 11. septembar uslovi-la je stvaranje sna#ne industrije obezbje"enja koja je donijela ve-liki profit kompanijama poput OSI Systems Inc, %ija podru#nica Rapiscan proizvodi skenere za aerodrome. Godi$nji prihod OSI tokom 2008. godine porastao je sa 111 miliona na 623 miliona do-lara. Analiti%ari predvi"aju da !e tokom 2012. godi$nji prihod OSI iznositi 700 miliona dolara. Druge kompanije, me"u kojima i L-3 Communications Holdings,

Verint Systems Inc, FLIR Systems Inc i American Science and Engineering Inc, tako"e su ostvarili veliku dobit, ali se mora-ju prilagoditi smanjenoj potro$-nji ameri%kog ministarstva za dr-# av n u b e z b j e d n o s t z b o g umanjenog bud#eta Va$ingtona.Nema pove!anja dr#avnih tro$-kova u SAD. Velika potra#ivanja za uvo"enjem mjera dr#avne be-zbjednosti poprimaju me"una-

rodni karakter, a posebno su izra-#ena na Bliskom istoku – kazao je analiti%ar tr#i$ta kapitala u kom-paniji Morgan Kigan, Brajan Ra-tenber.Posao trpi otpor javnosti prema nametljivim skeniranjima na ae-rodromima, a novi potencijal za razvoj javlja se u proizvodnji ma-$ina za pregled teretnih kontej-nera i prikolica.Kada su kontejneri u pitanju,

mnogo je manje kontroverze – kazao je Rutenber. Inspekcije na aerodromima se toleri$u.Ukoliko treba da biram izme"u skidanja obu!e i rizika od eksplo-zije aviona, radije !u izuti cipele – kazao je King.Napad na privatnost unosi vi$e nemira, pogotovo kod muslimana i naroda sa Bliskog istoka koji su diskriminisani i uhva!eni u „mre-#u bezbjednosti“. Situacija je gora nego $to je bio slu%aj 11. septembra 2002. – ka-zao je predsjedavaju!i mi%igen-skog ogranka Savjeta za ameri%-ko-islamske odnose Davud Valid.Ne vidim da !e stvari biti zna%aj-no druga%ije ni u narednih pet do sedam godina. Jedan istaknuti predstavnik akti-vista za gra"anske slobode optu-#uje predsjednika Baraka Obamu za $irenje ovla$tenja izvr$ne vla-sti. Profesor odsjeka za ljudska prava na Univerzitetu D#ord# Va$ington, D#onatan Tarli, Oba-

mu je opisao kao „no!nu moru“ - nakon zalaganja protiv Bu$ovog pristupa, Obama je izdao aktivi-ste za gra"anske slobode.Veoma je lako odre!i se gra"an-skih sloboda, a veoma te$ko po-vratiti ih – kazao je Tarli.Za gra"anske aktiviste, Barak Obama predstavlja no!nu moru. Vodio se argumentima koje je prethodno iznio Bu$, a u nekim slu%ajevima je oti$ao jo$ dalje. Po-kazao je izuzetno malo zalaganja za gra"anske slobode u oblasti borbe protiv terorizma.King ovakve stavove smatra ne-primjerenim jer ima povjerenja u rad sudskog sistema koji $titi ne-vino stanovni$tvo, a koje !e ne-sumnjivo biti #rtva gre$aka poli-cije. Zaista ne vidim nikakve ekstre-mne mjere – kazao je King.Brinem da ljudi iz vlade ne shva-taju ozbiljno takve zamjerke i ne trude se da budu politi%ki korek-tni. Prevela Olga "trbac

Pi%e Danijel Trota, Rojters

REU

TER

S

Specijalni dodatak

7Pobjeda

Neispunjeno obe$anje dato 11. septembra Pi%e Robert Grenijer

4. septembar 2011.Nakon napada 11. septembra, SAD su imale zlatnu priliku da motivi!u svijet da krene u borbu protiv terorizma – me%utim, ni-jesu uspjele da to u"ine.

Deseta godi$njica od napada 11. septembra je vrijeme retrospekti-va, kako zvani%nih, tako i nezva-ni%nih. U medijima ih, naravno, ve! ima mnogo, a bi!e ih jo$ vi$e. Za mnoge od nas, koji su skloni in-trospekciji, ovo !e biti prilika za prisje!anja i preispitivanja mnogo li%nije vrste, naro%ito za one koji su bili direktno pogo"eni doga"ajima koji su se odigrali toga dana, prije deset dugih godina. Za mnoge, vjerovatno i ve!i dio nas, sje!anje na 11.septembar je obojeno svime $to se dogodilo od tada. Zaista, serija filmova Al D#a-zire, kojima je obilje#ena godi$nji-ca, nazvana je „Decenija11/9“, na-slov mo#da prigodan za pregled doga"aja koji su, kako su nam rekli tada i jo$ mnogo puta kasnije -pro-mijenili sve-. Ali kao neko %iju je profesionalnu karijeru 11. septembar radikalno promijenio, najskloniji sam foku-siranju na neposredne posljedice samih napada 11. septembra, na kratak period prije nego $to su do-nijete odluke i odre"ena politika, prije nego $to su se stare naravi po-novo nametnule novim %injenica-ma i novim pretpostavkama. 11. septembra 2001, bio sam $ef $ta-ba CIA u Islamabadu, i dr#ao sam brifing o Pakistanu i Avganistanu. Period od 11.septembra do pada Kandahara, kada je Al-Kaida pobi-je"ena i talibani bar privremeno pora#eni, bio je freneti%an, ipak, kada se prisje!am tog perioda, iz-dvajaju se dvije vinjete jasno ure-zane u pam!enju, a obje se ti%u poruka Va$ingtonu.Prva je napisana kao odgovor na kasni ve%ernji telefonski poziv od D#ord#a Teneta, tada$njeg direk-tora CIA, koji je tra#io savjet i ideje za to kako bismo mogli da iskori-stimo i rasporedimo vojne akcije u cilju postizanja politi%ke agende u Avganistanu. Ove ideje, koje sam poslao telegramom od osam stra-nica, predstavljene su ratnom ka-binetu u nedjelju 23.septembra, a narednog dana odobrio ih je pred-sjednik. Nijedan plan ne pre#ivi dugo kontakt sa neprijateljem, ipak, tokom vojne kampanje 2001-2002, vojska se uglavnom %vrsto dr#ala principa iznijetih u toj po-ruci. Moje uvjerenje da je na$e ka-snije odustajanje od principa koje je poruka sadr#ala vjerovatno do-velo do neuspjeha SAD i njihovih saveznika u planinama i golim rav-nicama Avganistana, %ini sje!anje na tu poruku neizbrisivim. No, to je druga pri%a.

Druga poruka koja mi je, me"u de-setinama drugih, upu!enih prima-ocima na visokom nivou u Va$in-gtonu tih dana, jasno ostala u sje!anju, zapravo nikada nije po-slata. Napisao sam je u svojim mi-slima, ali je nikada nijesam poslao.Tu poruku podstaklo je ne$to ne ba$ uobi%ajeno: govor koji je pred-sjednik D#ord# V. Bu$ odr#ao 20. septembra 2001. na zajedni%koj sjednici Kongresa. U ovom, prvom velikom obra!anju naciji i svijetu od 11.septembra, ameri%ki pred-sjednik izlo#io je svoj program za ono $to !e kasnije biti poznato pod imenom Globalni rat protiv tero-rizma.U svom govoru, predsjednik se upe%atljivo zakleo da !e izvesti Al-Kaidu pred lice pravde i uputio veliki broj zahtjeva talibanima. Me"utim, oti$ao je mnogo dalje od toga. Njegovo obra!anje bilo je pro#eto nagovje$tajima mnogo $i-

re agende:- Na$ rat protiv terora po%inje sa Al-Kaidom, ali se tu ne zavr$ava. Ne!e se zavr$iti sve dok svaka tero-risti%ka grupa globalnog dosega ne bude prona"ena, zaustavljena i pora#ena... Svaka nacija u svakom regionu mora donijeti odluku: ili ste uz nas, ili ste uz teroriste... Ovo ionako nije samo borba Amerike. I nije u pitanju samo sloboda Ame-rike. Ovo je borba cijelog svijeta. Ovo je borba civilizacije. Ovo je borba svih onih koji vjeruju u na-predak i pluralizam, toleranciju i slobodu. Molimo sve nacije da nam se pridru#e... Napad na jed-nog je napad na sve. Civilizovani svijet podr#ava Ameriku.Lako je uo%iti samu agresiju u tom govoru o stanju nacije. Tu su mno-gi od slogana koji !e kasnije simbo-lizovati sporne aspekte rata protiv terorizma. Ipak, treba imati na umu i duh tog trenutka. Mo#da je

to sada te$ko zamisliti, ali tada je vladalo veliko saosje!anje sa Sjedi-njenim Dr#avama, veliki osje!aj me"unarodne solidarnosti. Izgle-dalo je kao da smo na jednoj od prelomnih ta%aka istorije. Sada je, mislio sam, prilika da motivi$emo svijet da se bori protiv bi%a teroriz-ma, da se ujedinimo u globalnu zajednicu i ka#emo da se bezobzir-no nasilje nad civilima, za koje ni-kada nema opravdanja, vi$e nigdje ne!e tolerisati. Nekome ko je proveo %itav svoj radni vijek bore!i se protiv teroriz-ma, ovo je veliki podsticaj. Me"u-tim, dok smo se pripremali da po-zovemo talibane da se pridru#e me"unarodnoj koliciji civilizova-nih nacija, i da se obra%unamo s njima ukoliko odbiju, shvatio sam i to da je predsjednikova poruka umnogome nepotpuna. Osvajanje „srca i umova“Ono $to predsjednik nije uzeo u obzir je to da sa Al-Kaidom borba nikada ne!e biti vezana samo za teroriste ili volju dr#ava da im se suprotstave. Teroristi ne mogu du-go da pre#ive u dru$tvima koja ih u osnovi odbijaju. Ukoliko bi SAD zaista predvodile globalni pokret protiv terorizma, morale bi da pro-na"u na%in da se pribli#e velikom broju muslimana, koji %ine ve!inu stanovni$tva u mnogim zemljama, a koji su tada imali saosje!anja za borbu Al-Kaide, %ak iako nijesu opravdavali njene taktike. SAD bi morale da izna"u na%in da odgo-vore mladim pakistanskim musli-manima u istom razredu osnovne $kole kao i moj sin, od kojih su

mnogi iz dobrostoje!ih porodica, a %ija je reakcija na 11.septembar bi-la: - Sada znate kako je.Da bi se svijet ujedinio i stao na kraj terorizma kao politi%ke taktike, morao bi da se otvori novi put do pravde za one koji smatraju da su predugo bili bez nje. A ukoliko bi se SAD, kao navodni predvodnik bor-be, anga#ovale na ovom zna%aj-nom frontu rata protiv terora, on-da bi morale da se obave#u upravo na postizanje pravde za sve – bilo u Ka$miru, 'e%eniji, u Sikjangu ili, najizrazitije, u Palestini. Ovo sam #elio da ka#em u onoj za-mi$ljenoj poruci Bijeloj ku!i. Ali odre"ivanje politike je zabranjeno oficirima obavje$tajne slu#be, %ija je uloga da obavje$tavaju o politici, ili da je sprovode. I mada su ta pra-vila mo#da iskrivljena do neprepo-znatljivosti u slu%aju Avganistana, gdje je od do sada neotkrivenog obavje$tajca na terenu zatra#eno da preporu%ii politiku Bijeloj ku!i, te$ko da je to bio otvoren poziv. Kao $to sam u duboko u srcu tada znao - „druge polovine“ rata protiv terorizma jednostavno nije ni tre-balo da bude. Da bi SAD preuzele pravo moralno vo"stvo rata protiv terporizma, morale bi da se poza-bave rje$avanjem problema u srcu svoje politike, da poku$aju da pri-znaju da su neki od njihovih naji-staknutijih „saveznika“ u borbi protiv terorizma i sami u su$tini glavni podstreka%i globalnog tero-rizma. Jer sve ono o %emu je Bu$o-va vlada govorila tokom kasnijih godina o „ratu ideja“, nije doprini-jelo borbi ni$ta, osim samozavara-

vanja da je antipatija musliman-skog svijeta prema SAD rezultat nekog velikog nesporazuma.Sa dana$nje ta%ke gledi$ta, nakon deset godina, mo#da mo#emo re!i da na kraju nije ni bitno. Na kraju krajeva, SAD nikada ne bi mogle da jednostavno nametnu pravedna rje$enja za potla%ene na svijetu ko-ji to ne #eli, %ak i da su htjele. I sami muslimani su otkrili iluziju u prave privla%nosti Al-Kaide, tako $to su se $irom svijeta pokrenuli da zgra-be pravdu i slobodu za sebe, umje-sto da uzalud %ekaju da ih neko drugi osvoji za njih.Mo#da je borba protiv Al-Kaide daleko od zavr$ene, ali nema sum-nje da je njen poraz neizbje#an. Ovo je ta%no dijelom zbog razor-nih takti%kih gubitaka koje su joj nanijeli Amerikanci i mnogi drugi, ali vi$e u samoj osnovi, jer su je marginalizovali i odbacili oni u %ije ime je uvijek tvrdila da djeluje.Bez obzira na sve, moje sje!anje na taj period prije deset godina pro-#eto je #aljenjem za izgubljenim prilikama. Mo#da nije prikladno re!i, ali ja !u uvijek #aliti $to zemlja koju sam dugo slu#io tada nije uspjela, ba$ kao $to ni sada ne uspi-jeva da ispuni obe!anje dato 11. septembra.Robert Grenijer je penzionisani veteran Tajne slu#be CIA za koju je radio 27 godina. Bio je direktor CIA Centra za borbu protiv tero-rizma od 2004. do 2006.Stavovi iznijeti u ovom %lanku su autorovi li%ni stavovi i nijesu neop-hodno odraz uredni%ke politike Al D#azire. Prevela: Ana Vizi

Specijalni dodatak8 Pobjeda

Jo# uvijek bolno, 11. septembar donio malo nagrada Holivudu

LOS AN$ELES # To je bio ka-tastrofalan napad koji se pri-je deset godina u$ivo odigra-vao na televiziji, a koji je danima zaokupljao pa$nju u$asnute nacije.

Ipak, filmovi i televizijske emi-sije koji su uslijedili i koji bude osje!anja, oslikavaju!ivatrene napade 11. septembra 2001. godine i njihove posljedi-ce, uglavnom je izbjegavala ameri%ka publika koja favori-zuje eskapisti%ke filmove i rija-liti emisije, dok su ratovi u Ira-ku i Avganistanu bjesnili u narednoj deceniji.'uvari kulture i medijski stru%-njaci ka#u da ameri%ka publika jo$ uvijek nijespremna da ponovo do#ivi sje-!anje koje je jo$ uvijek bolno, a neki stru%njaci primje!ujuda je ovo poglavlje ameri%ke istorije jo$ nedovr$eno.- Filmovi o 11. septembru rizi-kuju da budu eksploatacioni, jer se bave takvom epskom tra-gedijom i nemaju rje$enje. Jed-na od stvari koje Holivud #eli je sre!an kraj, a ne!ete ga dobiti – rekao je Viler Vinston Dikson, autor knjige „Film i televizija nakon 11. septembra“ i profesor na Univerzitetu Nebraska u Linkolnu.Deset godina kasnije, traume od 11. septembra i teku!i rat SAD protiv terorizma su ostavi-li traga na pop kulturu na sup-tilne, ipak sveprisutne na%ine. Mo#da je iznena"uju!e $to su muslimani izbjegli rasprostra-njenu demonizaciju na ekranu koje su se mnogi pla$ili kada su sljedbenici Osame bin Laden putni%kim avionima udarili u Svjetski trgovinski centar i Pen-tagon.- Poslije 11.9. bio sam prestrav-ljen pravcem kojim je ova ze-mlja krenula ka muslimanima – rekao je Kamran Pa$a, jedan od rijetkih muslimanskih sce-narista u Holivudu.- Ali, na mnogo na%ina, Holivud pokazuje vi$e ljubaznosti i em-patije prema muslimanskoj za-jednici nego $to mislim da mnogo ljudi u Americi zapravo radi – rekao je Pa$a.

Neuspjeh na blagajnamaSamo dva mejnstrim filma, „Let 93“ i „Svjetski trgovinski centar“, poku$ala su da ponovo o#ive doga"aje od 11. septem-bra sa jakim patriotskim pri-zvukom. Ipak, filmovi iz 2006. godine zajedno su zaradili ma-nje od 250 miliona dolara na svjetskim blagajnama – otprili-ke koliko je „Avatar“ zaradio prve nedjelje prikazivanja 2009. godine.Pri%e koje se direktno ili indi-rektno bave ratovima u Iraku i Avganistanu pro$le su jo$ gore, iako su ponekad u njima glumi-le poznate zvijezde kao $to su Leonardo di Kaprio, Rasel Krou, Met Dejmon i Ris Viters-pun.Bez obzira da li govore o bolu me"u ameri%kim trupama i njihovim porodicama(„Bra!a“, „Povratak na boji-$te“), zavjerama i zata$kavanji-ma („Tijelo la#i“,„Predaja“) ili politici („Lavovi za jagnjad“), mnogi Amerikan-ci su ih izbjegavali. „Tamo“, pr-

va TV serija koja je oslikavala teku!i rat, je uga$ena 2005. go-dine, nakon samo %etiri mjese-ca.- Mislim da publika nije #eljela da ponovo do#ivi jedno od naj-bolnijih poglavlja u novijoj istoriji na$e zemlje. Bar ne tako brzo – izjavila je filmska kriti-%arka za USA tudej Klaudija Puig.'ak je i dobitnik Oskara za naj-bolji film 2010. godine „Kata-nac za bol“, o timu za uklanja-n j e b o m b i u I r a k u , n a blagajnama $irom svijeta donio samo 49 milionadolara – pristojan iznos za ni-skobud#etni film, ali nije ni bli-zu statusa blokbastera.Umjesto toga, jedan od omilje-nih holivudskih #anrova, fil-movi ra"eni po stripu, pove!ao je broj gledalaca filmovima kao $to su „Iron Man“, „X-Men“ i „Spajdermen“.Televizija, sa br#om produkci-jom i manjim bud#etom, prva je bila sa serijom „Zapadno kri-lo“ o Bijeloj ku!i, %ime je u ok-tobru 2001. godine pru#ila sa-vr$enu podlogu za diskusiju o

terorizmu, religiji, rasi i netr-peljivosti.Iako je stvoren prije 11. septem-bra, lik antiteroristi%kog agenta D#eka Bauera stigao je 2001. godine u televizijski triler „24“. Serija je brzo otjelotvorila ame-ri%ko stanje svijesti poslije 11. septembra, naro%ito Bauero-vim grubim metodama da sredi negativca i negativnim prika-zom muslimana u po%etku.Ipak, „24“ se 2010. godine zavr-$ila scenom u kojoj se Bauer na samrti moli sa muslimanskim imamom. Pa$a je to nazvao „kvantnim skokom odakle je serija po%ela“.

Ko su negativci?Zlikovci na ekranu su postali razvijeniji i raznovrsniji nego prije 2001. godine, kada su Ara-pi bili uobi%ajeni negativci u Holivudu poslije bliskoisto%nih avionskih otmica 1980-ih.Lorens Rajt, scenarista filma „Opsada“ iz 1998. godine o radi-kalnom napadu islamske grupe na Njujork, rekao je da je poslije 11. septembra „svijet postao mnogo komplikovaniji. Bilo je

neprikladno napasti Muslima-ne“.Pa$a je rekao da je serija „Spa-va%ka !elija“ televizijske mre#e &outajm iz 2005. i 2006. godine, %iji je koproducent, „klju%na promjena“ u prikazivanju mu-slimanske zajednice. U njoj je igrao muslimansko-ameri%ki tajni agent koji se infiltrira u te-roristi%ke !elije %iji su %lanovi evropska bjelkinja, gej musli-man i jedan latino %ovjek.- Poku$ala je da poka#e per-spektivu momaka iz Al-Kaide, prikazuju!i ih kao ljudska bi!a i $ta bi moglo da ih natjera da ra-de ove u#asne stvari – rekao je Pa$a.Puig ka#e da Holivud sada pri-lago"ava svoju ta%ku gledi$ta, jer su zlikovci unekoliko posljednjih filmova bili Rusi ili Ju#noamerikanci. - Ne$to od toga mo#e biti zbog pitanja profilisanja ili politi%ke korektnosti, ali tako"e odra#a-va $iri pogled na terorizam u filmovima – rekla je.Televizija tako"e napreduje.Njujor$ka drama o vatrogasci-ma „Spasi me“ je po%ela 2004. i

postala jedina serija koja se du-go prikazivala, a koja se bavi ljudskim #rtvama napada. Seri-ja se zavr$ila 7. septembra, $to jedan od njenih tvoraca i zvijez-da Denis Liri naziva odgovara-ju!im zaklju%kom.Predstoje!a drama &outajma „Otad#bina“ je politi%ki triler o ameri%kom vojniku koji je osumnji%en da su ga otmi%ari u Iraku pretvorili u svog militanta.- Stvari su postale ozbiljnije i slo#enije. Su$tina ove serije je stvarno psiholo$ka – kako se Amerika bori sa desetogodi$-njim periodom poslije 11.9. – re-kao je izvr$ni producent

„Otad#bine“ Aleks Gansa.Ipak, ostaje barem jo$ jedan ko-na%an osvrt. Televizijske mre#e !e brojnim specijalima i doku-mentarcima o#ivjeti 11. sep-tembar kako bi obilje#ile 10. godi$njicu.Dikson sumnja da !e mnogi Amerikanci gledati, uprkos ubistvu Osame bin Ladena u maju od strane Amerike.- Mislim da (televizijski speci-jali) ne!e dobro pro!i – rekao je. - Jednom sam to do#ivio. Stvar-no ne moram ponovo to da do-#ivim, jer nema sre!nog kraja na vidiku. Prevela: Sandra Barjaktarovi#

REU

TER

SR

EUTE

RS

REU

TER

SR

EUTE

RS

REU

TER

S

Pi%e Jill Ser$ant, Rojters

Ova patnja je bila previ%e realna i te%ka za &lmsku industriju