Plezir magazin jun #34 2016

154
BROJ 34 JUN 2016.

description

 

Transcript of Plezir magazin jun #34 2016

Page 1: Plezir magazin jun #34   2016

BROJ 34

JUN 2016.

Page 2: Plezir magazin jun #34   2016

Uvod

I z broja u broj donosimo vam priče o drugačijim, preduzimljivim ljudima koji su odlučili da ne posmatraju svet kroz ružičaste naočare

niti da uzaludno kukaju nad lošom situacijom, već da svojim radom menjaju stvari koje im smetaju, ali i da sami stvaraju sebi šanse. Ni ovaj broj nije izuzetak u tom smislu i zato vas u njemu očekuje pregršt intervjua, priča i tekstova koji će vam, nadam se, biti inspirativni.Govorimo o jogi, zdravim

navikama i prirodi kao dobrom savezniku u suočavanju sa

teškoćama. Uživamo u modnim pričama, predivnom dizajnu

talentovanih, domaćih umetnika, slušamo dobru muziku i uživamo u energiji ljudi koji

nas okružuju.

Do narednog broja, koji će biti i letnji dvobroj pozdravlja vas tim Plezira sa mojom malenkošću.

Teodora Kovrlija, Plezir magazin

[email protected]@gmail.com

Page 3: Plezir magazin jun #34   2016

Sadržaj

Životni stil

08 Gejming festival

Muzika

12 Muzički festivali

Leksikon

40 Škrabac

Životni stil

44 Online špartanje

Muzika

22 Dingospo Dali

Umetnost

28 Đorđe Živadinović

Page 4: Plezir magazin jun #34   2016

Dizajn

80 Marinush

90 Aleksandar Topić

98 Trendovi u kućnoj dekoraciji

Sadržaj

Životni stil

46 Nina Lazić intervju

Ekologija

54 Fruškać

Životni stil

64 Malo drugačija joga

Zdravlje

70 Da li vam je udobno u vašem telu?

Fotografija

76 Ray of sushine

Page 5: Plezir magazin jun #34   2016

Sadržaj

Životni stil

148 Striptizete za umrle

152 Žena, najmoćnije biće u svemiru

Moda

114 Jelena Dimitrijević

Fotografija

130 Underwater

Moda

140 Kupaći kostimi

Kolaž

106 Minimalistic lines

Moda

108 Tatjana Ostojić

114 Tijana Žunić

Page 6: Plezir magazin jun #34   2016

Teodora KovrlijaNovinar po profesiji, urednik i internet

preduzetnik kako se to danas popular-no kaže, idealista u pokušaju da ispravi sve nepravde ovog sveta i stvori svoj oblak na kome neće primećivati zlu-rade komentare, nezadovoljne ljude i

manjak higijene u javnom prevozu. Po-nekad sa previše interesovanja da bi se fokusirala na samo jednu stvar, ali kada ste novinar to se računa kao plus. Veo-ma uporna u svojim zamislima. Plezir je nastao iz želje da stvorim nešto druga-čije, novine u kojima će biti više teksta nego slike a ne obrnuto i iz potrebe da vam saopštim kako nije sve tako sivo, talentovani ljudi koji su uradili nešto sa sobom su svuda oko vas, a posao vas (baš kao ni ništa drugo dobro u živo-tu) neće sam udariti u glavu. Skočite i

uhvatite ga sami!

Minja CvetkovićMaster etnologije i antropologije, ludo zaljubljen u svoju struku u toj meri da

planira da uz malo sreće i mnogo truda dogodine postane i istetovirani budući doktor nauka. U prošlom životu je bila malo finija ženska verzija Bukovskog, a danas je zaljubljenik u modu četrde-setih i pedesetih godina dvadesetog

veka, pin-up, rokabili, sajkobili, tetova-že, naučnu fantastiku i treš horor filmo-ve. Kada prokrastinira od antropologije mode i subkultura, pitanja postojanja malih zelenih i menjanja boje kose, pita se zašto nije ostvarila dečiji san da postane Lara Kroft, a potom ma-

šta o otvaranju azila ili životu sa trinaest kučića. Racionalnost joj nije jača stra-na, a često je rastrzana između ma-nijakalno paničnog i hipi „go with the

flow“ raspoloženja. Kada bi morala da bira, životni motiv bi joj bila Hanter S. Tompsonova izjava da je život neupo-redivo bolji kada ste prinuđeni da pre-stanete da ga uzimate za ozbiljno, a na umu uvek ima i da je normalnost samo iluzija, jer ono što je normalno za pauka

je haos za muvu.

REDAKCIJA

Page 7: Plezir magazin jun #34   2016

Nina SimonovićPisanje o sebi joj najteže pada. Pisanje

o drugim stvarima joj je uživanje. Sebično čuva dete u sebi. Voli planine. Obožava knjige. Ne zna da li više da veruje intuici-ji ili razumu. Sluša čudnu muziku. Veruje u Ljubav, dobru Kafu i Pivo. Umetnost i Univerzum. Bradu i Tetovaže. Bori se za svoje snove. Slavi život. Ne može bez čokolade. Pušta dušu da joj slobodno

luta ruskim stepama. Kada poraste jedi-no što želi je da bude Srećna. Svoje pri-če voli da pripoveda kroz fotografije. Vo-lela bi da prepešači ceo svet i ostavi svoj trag u njemu. The Force is strong with

this one.

SARADNICI

MaKistaMaMD E S I G N

LAYOUT:

Milena Goševski

Tihana Smiljanić

Sara Savčić

Sofija Mirčetić

Merima Aranitović

Marija Radojković

Jovana Knežević

Danijela Milanović

Zorana Grujin

Page 8: Plezir magazin jun #34   2016

8 l jun

Tekst: Tihana Smiljanić

INTER-NATIONAL GAMING FESTIVAL U NOVOM SADU

Životni stil

Page 9: Plezir magazin jun #34   2016

Kako da ovog leta udovoljite detetu u sebi?

Ovog leta po prvi put Novi Sad će na tri dana postati pre-stonica igre. Možda vam nije najjasnije šta ovim želimo da kažemo, jer je igra vrlo raznolik koncept. Upravo je u tome i stvar: festival zvaničnog engleskog imena International Ga-ming Festival može se prevesti i kao Festival igre, i Festival

igrica, i Festival igranja, jer u sebi obuhvata sve što vam može pasti na pamet, a da je nekako povezano s nekakvim igranjem. (Ovaj put, doduše, ipak ne mislimo na ples!) I dok bi „Gaming” nekoga asociralo na kompju-terske igrice pa bi prešao pogledom na sledeći članak, apelujemo da se zaustavite i date ovom nesvakidašnjem festivalu šansu. Ako u pabu volite da zaigrate pikado, a sa društvom asocijacije ili pictionary, da, vi ste oso-ba koja treba da svrati u Novi Sad i zabavi se.

International Gaming Festival održaće se u vreme trajanja Exita, od 8. do 10. jula ove godine, pa eto idealne prilike da svi vi koji uveče idete na koncerte potražite zaklon od sunca upravo na Spensu, mestu održavanja Festivala. Znatiželjni kakvi jesmo, u potrazi za informacijama kontaktirali smo Darka Obradovića, suosnivača Festivala, i pitali ga sve što vas može zanimati, a što će, nadamo se, prelomiti da posetite Festival.

Page 10: Plezir magazin jun #34   2016

10 l jun

Životni stil

ŠTA JE INTERNATIONAL GAMING FESTIVAL I OT-

KUD ON U NOVOM SADU?

IGF je nezaobilazna stanica za sve gejmere, ali i za sve one koji žele da vide kako izgleda gejmerski svet i uvere se da smo normalni i zabavni. Posetioci će moći da igraju igrice ili da se samo dobro provedu sa drugarima ili porodicom. Glavni događaji Festivala biće tur-niri u četiri kompjuterske igre (Dota 2, Counter Strike, League of Legends i Hearthstone), kar-taškoj igri Magic The Gathering i igri na konzoli PES. Pored toga, održaće se i mnoga manja takmičenja u stonim igrama poput X-Wing i Warhammer, kao i razne igre na konzolama PS4 i Xbox. Osim takmičarskog dela, gde će zaigrati najpoznatiji svetski i domaći igrači, održaće se i festivalski deo, gde će biti pred-stavljena svaka igra, uključujući prezentacije najmodernije kompjuterske opreme, kao i još mnogo mini događaja.

Što se tiče Novog Sada, moram priznati da je bio logičan izbor, s obzirom na to da smo svi mi koji radimo za Festival bazirani ovde. Pored toga, i sami smo „Exitaši” i pomislili smo da bi bilo zabavno ponuditi ljudima neku alternativu spavanju dok se odmaraju od pret-hodne večeri i pune baterije za narednu.

KO JE EKIPA IZA FESTIVALA?

U jednoj rečenici: mi smo mladi, vredni i mo-tivisani ljudi koji žele svima da pokažu koliko je gejmerski svet zabavan.

KAKO STE DOŠLI NA IDEJU DA OSNUJETE IGF?

Od malena sa drugom igram Magic The Gathering, pa smo samim tim već dugo u gejmerskom svetu. Odlučili smo da spojimo posao i zadovoljstvo, odnosno da radimo ono što najbolje znamo i što najviše volimo.

ŠTA MOŽEMO DA OČEKUJEMO TOKOM TRAJA-

NJA IGF-A?

Svašta! Kao što sam već naveo, najveći deo su turniri i takmičenja, ali svakako ne i jedini.

Moći ćete da vidite prezentacije preko 200 iga-ra, izložbe figurica i maketa, na primer, svojevr-snu izložbu kroz istoriju konzola, izložbu modela aviona, figurica iz Ratova zvezda, i ne zaboravi-mo Lego kocke! Pored toga, spremamo i pozo-rišne predstave, predavanja i projekcije filmova. Mislim da mogu slobodno da kažem da poseti-oce definitivno očekuje dobra zabava.

KAD KAŽEMO „MEĐUNARODNI GEJMING FESTI-

VAL”, VEĆINA NEUPUĆENIH ZAMISLIĆE LJUDE

ZAGLEDANE U KOMPJUTERSKI EKRAN KOJI NE

USTAJU PO 12 SATI, ALI NA FESTIVALU NAS OČE-

KUJU I STVARI ZA KOJIMA POSEGNEMO U DRUŠ-

TVU U NEDOSTATKU DRUGIH IDEJA, KAO ŠTO SU

ASOCIJACIJE ILI PAK PIKADO. DA LI TO ZAISTA

SPADA U SVET GEJMINGA, ILI STE REŠILI DA PO-

NUDITE NOVOSAĐANIMA I GOSTIMA PRILIKU DA

BUDU DETE NA DVA DANA?

Svako ko voli da igra bilo koju vrstu igre je dobrodošao na našem festivalu. Kako kažu da smo svi u stvari Homo ludens – Čovek koji se igra – nadamo se da će veliki broj ljudi prepo-znati našu želju da im ponudimo nešto toliko zabavno u čemu lično uživamo godinama. Že-leli smo da obuhvatimo sve oblasti, a ne samo video igre, tako da će svi posetioci imati priliku da učestvuju u raznim zanimljivim aktivnostima.

KO JE TIPIČAN POSETILAC KOG OČEKUJETE NA

IGF?

U begu od stereotipa, reći ćemo da je to baš svako ko želi da se dobro zabavi, uživa sa prijateljima i eventualno se upozna sa svetom gejminga.

KAKO BISTE UBEDILI NEKOG KO NE ZNA NIŠTA O

IGRICAMA (ILI MISLI DA NE ZNA) DA DOĐE?

Zbog raznovrsnosti ponude sadržaja na Fe-stivalu, koju sam već pomenuo, svako može da se pronađe u nekoj oblasti koja mu je već poznata, a isto tako i da se oproba u nekoj novoj. Mislim da nema boljeg razloga da nas posetite.

Page 11: Plezir magazin jun #34   2016

REKAO SI DA SU VAŽAN DEO FESTIVALA TURNIRI.

ŠTA MOGU DA OČEKUJU ONI KOJI SU DOVOLJNO

HRABRI DA UČESTVUJU NA NJIMA?

Svi učesnici turnira mogu da očekuju nova gejmerska iskustva, sticanje novih prijateljstava i, naravno, vredne nagrade. Ostaću još malo tajnovit da ne otkrivam sve, ali mogu da obe-ćam da su nagrade sjajne!

ŠTA JE NAJTEŽE U PRAVLJENJU VELIKOG FESTIVA-

LA, A ŠTA JE LAKŠE NEGO ŠTO STE OČEKIVALI?

Ovo je kliše koji ste čuli milion puta, ali je zai-sta istina: kada radite nešto što volite, ništa nije teško. Naravno, ima tu dosta posla i obaveza, ali mnogo mi olakšava što je ekipa sa kojom organizujem Festival proverena i uigrana. Re-kao bih da je to dobitna kombinacija.

POSTOJE LI PREDRASUDE U VEZI SA GEJMER-

SKIM SVETOM?

Naravno da postoje, kao i u svakoj oblasti. Predrasude se najbolje razbijaju tako što ćete ljudima pokazati kako gejmerski svet zaista izgleda, pa će i sami shvatiti da to nisu samo ljudi koji po ceo dan sede i gledaju u računar, nego su isti kao i svi ostali, ali se uz to i dobro zabavljaju igrajući različite igrice.

ŠTA JE JOŠ VAŽNO DA ZNAMO O FESTIVALU?

Pored datuma i mesta održavanja, a to je od 8. do 10. jula na Spensu u Novom Sadu, treba reći da su u prodaji ulaznice za jedan ili sva tri dana. Ulaznica za jedan dan košta 400 dinara, a trodnevna ulaznica je 800 dinara, i može se kupiti na našem sajtu. Za učesnike i posetioce Festivala biće obezbeđeni hrana i piće. Ukoliko neko ne uspe da nas poseti, a želeo bi, moći će da nas prati putem interneta, jer će ceo Fe-stival, kao i svi veći turniri, biti uživo prenošeni.

UBEDI NAS DA DOĐEMO U JEDNOJ REČENICI!

Dođite da se igramo!

Vidimo se na IGF-u za mesec dana – Plezir će sigurno biti tamo!

MOĆI ĆETE DA VIDITE PREZENTACIJE PREKO 200 IGARA, IZLOŽBE FIGURICA I MAKETA, NA PRIMER, SVOJEVRSNU IZLOŽBU KROZ ISTORIJU KONZOLA, IZLOŽBU MODELA AVIONA, FIGURICA IZ RATOVA ZVEZDA, I NE ZABORAVIMO LEGO KOCKE! PORED TOGA, SPREMAMO I POZORIŠNE PREDSTAVE, PREDAVANJA I PROJEKCIJE FILMOVA. MISLIM DA MOGU SLOBODNO DA KAŽEM DA POSETIOCE DEFINITIVNO OČEKUJE DOBRA ZABAVA

Page 12: Plezir magazin jun #34   2016

12 l jun

MUZIČKI FESTIVALI

PRAVA LETNJA

POSLASTICA!

Muzika

Page 13: Plezir magazin jun #34   2016

Pripremila: Sara Savčić

Kada nam nakon duge zime napokon stigne toplo vreme i sunce, na pameti su nam samo lepe i opuštajuće stvari, kao što su putovanja i

dobra, dobra muzika! Ako ste se pitali kako da spojite to dvoje, mi vam u nastavku dajemo nekoliko predloga na regionalnom nivou! Razgovarali

smo sa organizatorima Exit-a i Sea Dance-a, Nisville Jazz Festivala, INmusic festivala, ParkFest-a i Seasplash-a, koji su nam dali najave

za sve ono što možemo očekivati ovog leta! Pored navedenih, ljubitelji dobre muzike mogu se uskoro prošetati i do Kragujevca gde će se od

23.do 25. juna održati Arsenal fest, dok će sjajne muzičare ugostiti i sad već tradicionalna zaječarska Gitarijada od 26. do 30. jula. Dobra muzika sigurno neće izostati ni u Vrnjačkoj banji u okviru Lovefest-a od 4. do 6.

avgusta. Dakle, za svačije uho po nešto lepo! Uživajte!

Page 14: Plezir magazin jun #34   2016

14 l jun

Muzika

Julien Duval photo

Julien Duval photo

Page 15: Plezir magazin jun #34   2016

INMUSIC FESTIVAL #11

OD 20. DO 22. JUNA @ZAGREB

INmusic festival #11 svakako je jedan od najpoznatijih muzičkih događaja u regionu koji će otvoriti sezonu istih! Najveći hrvatski muzički festival na otvorenom, ove godine će se održati u periodu od 20. do 22. juna na već dobro poznatoj, božanstvenoj lokaciji pokraj jezera Jarun. 

Festival koji je ugostio mnoga svetska mu-zička imena, ove godine od najatraktivnijih nastupa izdvaja: Florence & The Machine, PJ Harvey i Gutterdammerung uz pratnju legendar-nog Henryja Rollinsa, koji prvi put dolaze u naš region. No, organizatori naglašavaju kako svako ima svog headlinera zbog kojeg dola-zi na INmusic, te da je svaki nastup jednako važan i atraktivan. Takođe, velika atrakcija će biti i Teslin toranj, čija montaža je upravo u toku. Unutar replike tornja, nalaziće se VJ program koji će prika-zivati živote Tesle i Bouvija, kojima je i posve-ćen ovaj toranj. 

Ne propustite sjajnu priliku i posetite ovaj divan događaj koji počinje već za koji dan!

Julien Duval photo

Julien Duval photo

Vedran Metelko Jana Bušić

Page 16: Plezir magazin jun #34   2016

16 l jun

Muzika

EXIT FESTIVAL

OD 7. DO 10. JULA 2016. @NOVI SADSEA DANCE FESTIVAL

OD 14. DO 16. JULA 2016. @BUDVA

Exit Magic Adventure kreće iz Novog Sada, sa višestruko nagrađivanim internacionalnim EXIT festivalom na magičnoj Petrovaradinskoj tvrđavi, sa preko 500 izvođača na više od 20 bina! EXIT je priznat kao jedan od najvažnijih svetskih događaja sa jedinstvenom atmos-ferom koja isijava iz zidova masivne srednjo-vekovne tvrđave.

Posle četiri dana i noći neprestane zabave u kampu, na dunavskim plažama i širom tvr-đave, EXIT festival se zatvara uz svetski po-znat izlazak sunca na mts Dance Areni 10. jula, i avantura kreće dalje na jug sve do pri-morja susedne Crne Gore!

Page 17: Plezir magazin jun #34   2016

Kapije EXIT festivala otvaraju se 7. jula, i već sada je idealno vreme da isplanirate put, a više opcija za smeštaj i prevoz, kao i informacije o EXIT Avantura paketima koji sadrže festivalske ulaznice, prevoz i sme-štaj, pronađite na sajtu zvanične turističke agencije ExitTrip.

Ne propustite mnoge sjajne izvođače na-javljene za ovu godinu poput Dejvida Gete, Eli Goulding, Hurts, Prodigy i mnogih drugih!

SEA DANCE festival se održava na ču-venoj plaži Jaz, biseru jadranske obale, smeštenoj u blizini Budve, jednog od najve-ćih turističkih centara u regionu. Na dodeli Evropskih festivalskih nagrada za 2014. go-dinu, morsko poglavlje EXIT Avanture pro-glašeno je za pobednika u kategoriji najboljih evropskih festivala do 40.000 posetilaca i time se SEA DANCE pridružio prethodno na-građenom EXIT festivalu koji je osvojio Grand Prix za 2013. godinu, a svake godine je među finalistima u glavnoj kategoriji najboljih evropskih festivala.

Boravak u SEA DANCE Kampu je najbolje iskustvo ikada! Nalazi se nadomak najlepše plaže Jadrana, plaže Jaz (svega 50m) i od-mah pored glavne bine festivala. 

Velika proslava sa više od 6 bina kreće 14. jula i nastavlja se naredna tri dana i noći, sa najzabavnijim dnevnim žurkama na pesku na Dance Paradise bini.

Page 18: Plezir magazin jun #34   2016

18 l jun

Muzika

14. SEASPLASH FESTIVAL

OD 21. DO 24. JULA 2016. @PULA

www.seasplash-festival.com

Seasplash festival je jedan od najdugoveč-nijih hrvatskih festivala i jedan od najopušte-nijih muzičkih i lifestyle događaja u regionu, koji se odigrava na magičnoj lokaciji tvrđave Punta Christo pored Pule i posetiocima pru-ža nezaboravno iskustvo bogatim sadržajem: 4 dana muzike na 7 pozornica, dnevni pro-gram na plaži, kampovanje, kulturni i sportski program, radionice, bazar, chill out zona...

Seasplash festival dovodi najbolje izvo-đače iz regiona i poznata gostujuća imena sa svih strana sveta, predstavljajući celo-kupnu bass muziku i kulturu. Podijumi su živopisni, a pleše se uz dub, reggae, ska, dubstep, hip hop, world music, ali i razno-vrsnu elektronsku muziku. Pozornice i kamp su okruženi prekrasnim plažama, a pogled puca na pulski zaliv i Nacionalni park Brijuni.

Četrnaesti Seasplash festival dolazi u poseb-nom izdanju, posvećenom sound system kul-turi, tokom kojeg će se predstaviti dominantna većina domaćih sound systema prisutnih i aktivnih na sceni, kao i poneki gostujući iz ino-stranstva. Seasplash festival jedan je od prvih događaja koji se svojim pokretanjem istovre-meno počeo baviti promocijom sound syste-

ma. Radi se o kulturi potekloj sa Jamajke, koja se putem doseljenika najpre implementirala i popularizovala 90-tih godina prošlog veka na području Velike Britanije, i čija popularnost od onda do danas neprekidno raste. U kontek-stu popularne kulture, sound system je skup DJ-eva, inženjera zvuka i MC-eva koji sviraju reggae ili srodnu muziku. I u ovoj prigodi, na-glašena posebnost je u tome što u pratnji istih dolaze ozvučenja (sound system = zvučni sa-stav), po pravilu ručne izrade. Na taj način se svaki od sound systema uz selekciju, izvođe-nje i stilsku profiliranost, predstavlja i sa vlasti-tim zvukom.

Do sada su potvrđeni izvođači na ovo-godišnjem Seasplashu: DON LETTS × O.B.F SOUND SYSTEM × ABASSI HI POWER × DUB IN-VADERS – High Tone Crew × EDO MAAJKA × KAL-BATA × DUBATEERS feat. BROTHER CULTURE × WICKED DUB DIVISION × BAMWISE × EGOLESS × ARIES × DJ DIAZ × SEVEN × THE MISTY MOR-NING × FILIP MOTOVUNSKI × KALI FAT DUB × DUB ENGINE × SHECO × 207 × THE MISTY MORNING × WARRIOR CHARGE SOUNDSYSTEM × DIGITRON SOUND SYSTEM × BOTZA SOUND SYSTEM × BASS MATTERS SOUNDSYSTEM × SEASPLASH SOUND SYSTEM × MUNCHIES SOUND SYSTEM × SASO MANGE SOUNDSYSTEM × BARABADUB SOUND SYSTEM × BASS-UL-ULEMA SOUND × ZENICAFA-RIA i mnogi, mnogi drugi...

Ales Jazbec

Page 19: Plezir magazin jun #34   2016

Tinka

Ales Jazbec

Tinka

Tvrđava Punta Christo

Page 20: Plezir magazin jun #34   2016

PARKFEST

29. I 30. JUL @UŽICE

Sedmi ParkFest 007, kultna užička manife-stacija, donosi odličnu letnju zabavu, čini se nikad jaču i bolju! U Velikom parku tokom 29.07. i 30.07. biće postavljena dva stejdža, na kojima će nastu-piti neka od vodećih imena regionalne muzič-ke scene. 

Premijerno otkrivamo imena ovogodišnjeg festivala, a to su : Riblja Čorba, Who See, Ort-hodox Celts, THCF, Ničim Izazvan, Stereo Banana, Mortal Kombat, Artan Lili, Lude Žene, Gospodjo Bate..., dok će na fire stage-u nastupiti DJ Geo Da Silva, DJ Kizami, Cavin Viviano, Steve Drop...

Ovogodišnji festival je u znaku promocije turizma, sporta i umetnosti. Ljudi koji dola-ze na ovu manifestaciju će moći da uživaju u raznim muzičkim žanrovima od pop-ro-ka, roka, metala, panka, hip-hopa, pa do elektronske muzike. I ove godine će imati dva stage-a, tako da potpuni doživljaj neće izostati. 

Primetno je da iz godine u godinu raste broj posetilaca koji dolaze na ovu manife-staciju. Veliki broj mladih iz Crne Gore, Bo-sne i Hercegovine, Hrvatske, kao i sa teri-torije čitave Srbije dolazi na ParkFest. Ove godine svoje prisustvo su potvrdile grupe iz Slovenije i Rusije. Broj smeštajnih jedinica je znatno povećan u odnosu na prethodni pe-riod, a takođe je i kamp ParkFest-a znatno proširen.  Sve ove godine ParkFest je promovisao na-predne ideje i pozitivne društvene vrednosti. Anomalija u našem društvu je previše, kva-litetnih sadržaja sve manje. Nemojte čekati! “Svi putevi vode u park” !

Muzika

Page 21: Plezir magazin jun #34   2016

NIŠVILLE JAZZ FESTIVAL

OD 11. DO 14. AVGUSTA @NIŠ

Internacionalni Nišvil džez festival - najpo-sećeniji džez festival jugoistočne Evrope, od samog osnivanja 1995. godine dosledno brani evropske vrednosti multikulturalnosti i strpljivo neguje muzički ukus pojedinaca. Potvrda toga je i veliki tekst o festivalu „Nišvil - evropsko lice Srbije” (“Nišville - European face of Serbia”) objavljen u glasilu Evropske unije, magazinu “New Europe” koji izlazi u Briselu. NIŠVILLE JAZZ festival je javna gradska manifestacija Niša od 2005. godine, a 2010. godine odlukom Ministarstva kulture Republi-ke Srbije i manifestacija od Nacionalnog zna-čaja. Nišville je i dobitnik statue „Najbolje iz Srbije” za 2011. godinu. Turistička organiza-cija Srbije svrstala je Nišvil u svoju zvaničnu sajamsku ponudu, a mnoge domaće i strane turističke organizacije i agencije pozivaju za-ljubljenike u džez da, krajem avgusta, posete Srbiju i mitski grad Niš. Koncept festivala je od početka, osim na „tradicionalnijim” formama džeza, bio zasno-van pre svega na fuziji ovog pravca sa etno tradicijama različitih delova sveta, a naročito Balkana. Najpoznatiji džez magazin na svetu, američki „Downbeat” je u opširnom prikazu festivala ocenio Nišvil kao festival koji na naj-bolji mogući način istovremeno promoviše džez kao pravac nastao na američkom konti-nentu, muzičku tradiciju Balkana, ali i poseb-no spoj ta dva stila, čime je Nišvil značajno doprineo predstavljanju balkanske muzike kao novog svetskog trenda. Glavni program festivala održava se na otvo-renom prostoru platoa niške tvrđave, na dve bine Earth i Sky, a mnogi kvalitetni domaći i strani izvođači nastupaju na binama koje su besplatne za publiku: River, Open, Movie, Ma-tine, Welcome, Youth i Jam Session stejdž.

Važan segment festivala predstavlja Nišville JAZZ workshop, uspostavljen 2007. godine. Prve go-dine džez radionica gitarsku radionicu su držali Larry Coryell i Vlatko Stefanovski, a 2008. godine je organizovan bubnjarski master klas (predvači: Billy Cobham i Marion Felder) i gitarska radionica koju su držali Rodney Jones, Jan Vaclav Vanek i Stochelo Rosenberg. Od 2009. godine svi zna-čajniji učesnici festivala učestvovali su kao pre-davači u konceptu besplatnih džez radionica za skoro sve instrumente koji se koriste u ovom mu-zičkom žanru.

Ove godine se festival održava od 11. do 14. avgusta (9. i 10. na River stage-u, na nišavskom keju, održaće se tradicionalna Nišville uvertira „Prijatelji Šabanu”), a najznačajniji učesnici su: Joss Stone, Al Di Meola, Cyrus Chestnut - Buster Wi-lliams - Lenny White Trio, Soweto Kinch, Bill Evans Band, Shakatak...

Obezbedite svoje karte na vreme!

Page 22: Plezir magazin jun #34   2016

22 l jun

Muzika

Dingospo Dali

Page 23: Plezir magazin jun #34   2016

Dingospo Dali

LUCIDNI OPTIMIZAM U

ALTERNATIVNIM VODAMA

Intervju: Nina Simonović

Page 24: Plezir magazin jun #34   2016

24 l jun

Muzika

Neko će reći relativno mlad bend na našim prostori-ma, ali ko ih je video na bini zna da su daleko od amatera. Pobedom na prošlogodišnjem Bunt Rok Mastersu osvojili su pa-žnju javnosti i to mudro

iskoristili. Od tada upisuju sve veće muzičke festivale u zemlji u svoju biografiju. Glavni vo-kal, Sandra Grubić mi je pričala o svim dija-metralno suprotnim uticajima koje ovaj bend uspešno neguje u svom stvaralaštvu

KO JE DINGOSPO DALI? KAKO JE ZALUTAO U

ALTERNATIVNE ROK VODE?

Dingospo Dali je bend koji je uplovio u al-ternativne vode pre 5 godina sasvim slučajno nevelikih ambicija, ali kako je vreme odmica-lo plovio je sve dublje i shvatio da je to jedini pravi put, a lutanje je bilo sve ono pre toga.

POBEDOM NA PROŠLOGODIŠNJEM BUNT ROK

MASTERSU SKRENULI STE PAŽNJU (ŠIRE) JAV-

NOSTI NA SEBE, I KOLIKO VIDIM OD TADA STE

PRILIČNO AKTIVNI NA SVIM VEĆIM MUZIČKIM

FESTIVALIMA U ZEMLJI. ŠTA SE SVE PROMENI-

LO NA BOLJE OD TADA, I SMATRAŠ LI DA STE

KONAČNO DOBILI PAŽNJU KAKVU ZASLUŽUJE-

TE?

Pobeda nam je svakako donela podstrek, podršku i iskustvo u mnogim muzičkim po-ljima što nam mnogo znači. I naravno, uči-nila je da se na neki način pažnja usmeri na nas… Ali zadržati pažnju zavisi već od sa-mog benda i to nikakva pobeda ne može da donese. Nadamo se da ćemo zadržati pa-žnju onima kojima smo je skrenuli i koji su se na neki način pronašli u našoj muzici…

BUNT ROK FESTIVAL JE ZAPRAVO I OSNO-

VAN PROŠLE GODINE, UPRAVO SA CILJEM DA

PROMOVIŠE NEAFIRMISANE BENDOVE, UJE-

DINI MUZIČARE I PODIGNE SVEST O DOMA-

ĆOJ ROK SCENI. KAKVO JE TVOJE MIŠLJENJE

O OVOJ AKCIJI I O CELOJ TRENUTNOJ MUZIČ-

KOJ SITUACIJI KOD NAS, S OBZIROM NA TO

DA SI DIREKTNI UČESNIK U ISTOJ?

Moje mišljenje je pozitivno svakako, jer smo na sopstvenom primeru osetili koliko je dobro što postoji takav festival. A što se trenutne rok scene tiče, meni je iskre-no baš super što se svi mi bavimo muzi-kom u vreme kad je to apsolutno suludo i obezvređeno. Bendovima koji uspeju u ovo vreme da isplivaju, za 50 godina niko neće moći da kaže „lako je vama bilo, to su bila neka bolja vremena za roken-rol”. Ako ne uđemo u istoriju po slavi, ući ćemo makar po tome što smo se bavili takvom muzikom u vreme kada je to bilo najteže…

SA KOG FESTIVALA NOSIŠ NAJDRAŽE USPO-

MENE?

Teško je navesti jedan, jer svaki ima nešto što ga izdvaja od ostalih. Exit pamtimo po kampu i Motorhedu, Jelen Demo fest po druženju sa ostalim ben-dovima, jer su svi bendovi smešteni u istom hotelu i to je bila opšta ludnica. Bedem fest u Nikšicu po hotelu Ono-gošt, tu smo imali definitivno najbolji smeštaj ikada, i osećali smo se kao ca-revi. Ali da ne izostavim Rok Vilidž gde je organizacija neočekivano vrhunska za jedan manji festival… Tu su i Arsenal fest, Love fest i Zaječarska gitarijada. Stvarno nam je svuda bilo super!

Page 25: Plezir magazin jun #34   2016

Bendovima koji uspeju u

ovo vreme da isplivaju, za

50 godina niko neće moći da

kaže „lako je vama bilo, to

su bila neka bolja vremena

za rokenrol”. Ako ne uđemo

u istoriju po slavi, ući ćemo

makar po tome što smo se

bavili takvom muzikom u vreme

kada je to bilo najteže…

Page 26: Plezir magazin jun #34   2016

Muzika

Page 27: Plezir magazin jun #34   2016

KAKO JE VIŠEGODIŠNJE ČLANSTVO U HORU

SLAVISTA UTICALO NA FORMIRANJE TVOG VO-

KALA? IAKO JE MUZIKA JEDAN VELIKI ISPRE-

PLETANI UNIVERZUM, MORAŠ PRIZNATI DA JE

PRAVAC BENDA DIJAMETRALNO SUPROTAN

ONOME ŠTO RADI HOR SLAVISTA.

U Horu Slavista sam maltene od samog osnivanja i to stvarno jeste dijametralno su-protna energija. Završila sam ruski jezik i knji-ževnost i mnogo volim slovensku kulturu i tradiciju. Na horu nema toliko individualnog izražavanja, sve je u druženju i uživanju u svemu što je na neki način povezano sa slo-venskom kulturom… Neverovatno je koliko neko u dijametralno različitim stvarima može da se pronađe. :)

TEKSTOVI SU VAM POETSKI, MRAČNI, SA PRI-

MESOM LUCIDNOG OPTIMIZMA ŠTO SE UVEK

CENI. :) NA KOJI NAČIN OSLIKAVAJU RAZVOJ

VAS KAO INDIVIDUA, ALI I KAO BENDA? PROTIV

KOGA SE BORITE U SVOJIM TEKSTOVIMA?

Tekstovi oslikavaju nas onako kako ih dru-gi dožive. U mom slučaju, tekst ne nastaje kao nešto zasebno već u procesu stvaranja muzike, tako da se kroz tekst oslikava ono o čemu upravo muzika govori. A sa čime se borimo, to je takođe jedno od pitanja koje u tekstovima sebi postavljamo. :) Nadamo se da smo blizu da saznamo odgovor.

KOJA TI JE OMILJENA PESMA IZ VAŠEG DOSA-

DAŠNJEG OPUSA?

Pesma „Sa krova”.

PRISUTNI STE NA DOMAĆOJ ALTERNATIVNOJ

SCENI VEĆ POLA DECENIJE. SA KIM STE IMALI

NAJDRAŽU/NAJZANIMLJIVIJU/NAJKREATIVNIJU

SARADNJU?

Najdraža saradnja nam je sa ekipom Bunt Rock festivala, na čelu sa Brankom Glavo-njić, ženom koja je neumorna kad je guranje rokenrola u pitanju. Sa bendom Regulator smo imali najviše zajedničkih svirki, i sa njima

nam je uvek najbolje zezanje. A takođe nam je jako draga saradnja sa bendom Srce Male Rode III iz Vršca.

S OBZIROM NA TO DA VAS JE PETORO U BEN-

DU, KAKO SE MEĐUSOBNO USKLAĐUJETE ZA

PROJEKTE? KOLIKO IMATE PROSTORA ZA INDI-

VIDUALNO IZRAŽAVANJE?

Za probe i svirke uglavnom uvek uspevamo da se uskladimo. A slobodno vreme koristi-mo da se bavimo nekim manje bitnim stva-rima kao što su odlazak na posao, pijaca, ili bavljenje nekim hobijem… Što se individu-alnog izražavanja tiče, mislim da smo toliko srasli jedni sa drugima da su naše različite energije ušle u nas kao deo naših ličnosti, i da se kao pojedinci najlakše izražavamo upravo kroz kolektiv.

GDE VAS SVE MOŽEMO ČUTI U NAREDNOM PE-

RIODU?

Za sada još uvek pauziramo, dok ne uleti nešto u međuvremenu. Trenutno smo posve-ćeni završavanju albuma.

KADA KONAČNO IZLAZI ALBUM PRVENAC? SA

KIM SVE SARAĐUJETE NA NJEMU (POČEVŠI

OD SNIMANJA U STUDIJU PA SVE DO DIZAJNA

OMOTA)?

To sve ide mnogo sporije nego što smo mislili. Album je snimljen ali miks dugo traje, pritom, ne zavisi toliko od nas koliko od na-šeg producenta. Tako da smo osuđeni na čekanje… Trenutne procene su neki avgust, septembar… Što se saradnje tiče, spisak još uvek nije konačan tako da sve zahvalnice, čestitke i pozdravi biće uredno ispisani po završetku albuma. Trudićemo se da nikoga ne izostavimo. :)

Page 28: Plezir magazin jun #34   2016

28 l jun

U IŠČEKIVANJU

VELIKE

FILMSKE

ULOGE

Fotografije: Milena Goševski

Đorđe ŽivadinovićUmetnost

Page 29: Plezir magazin jun #34   2016

Intervju: Teodora Kovrlija

Đorđe Živadinović

Sa našim mladim glumcem Đorđem Živadinovićem Grgurem sam pričala o pozorištu, važnim društvenim temama, ulogama koje su ga oblikovale kao i narednim planovima. Kada pred sobom imate jednog izuzetno inspirativnog sagovornika rezultat je jedan poduži intervju, zato ne bih mnogo dužila sa uvodom i ostavila bih vas da bolje upoznate Đorđa

Page 30: Plezir magazin jun #34   2016

30 l jun

Umetnost

STUDIRAO SI MEĐUNARODNE ODNOSE NA

POLITIČKIM NAUKAMA, KAKO JE DOŠLO DO

TOGA DA SE OSTVARIŠ I PRONAĐEŠ U GLUMI?

Postalo mi je previše neinspirativno, da ne kažem dosadno. Šalu na stranu, mislim da FPN može da pruži mnogo, ali nikada nisam osetio da me zaista ozbiljno motiviše u bilo kom smeru. Glumom sam se bavio amater-ski, a kako sam imao sreće da radim s ra-zličitim inspirativnim ljudima, koloseci su se jednostavno ukrstili, ja sam „skrenuo“ i sre-ćan sam zbog toga.

KAKO JE IZGLEDAO TVOJ RAZVOJNI PUT I PRVI

GLUMAČKI KORACI?

U Velikoj Plani, dok sam bio u gimnaziji, ra-dio sam nekoliko predstava u amaterskom pozorištu i različite performanse i književne večeri inspirisane određenim piscima i njiho-vim delima. Tek kad sam upisao prvi, pome-

nuti fakultet u Beogradu, postao sam član Akademskog pozorišta „Branko Krsmanović“ aka Krsmanac gde sam se prilično zaigrao sa čitavom ekipom divnih mladih ljudi koji su bili članovi, ali i ostalih koji su radili s nama, kao i član NK Studija, i tu se zavrtela ideja o tome da želim da se glumom bavim ozbiljno. Profesionalno.

ULOGA KRALJA PETRA II U SERIJI RAVNA

GORA STAVILA TE JE U ŽIŽU JAVNOSTI. MOŽEŠ

LI DA MI ISPRIČAŠ MALO O TOM ISKUSTVU,

PRIPREMAMA ZA ULOGU I SARADNJI SA NAŠIM

VELIKIM FILMSKIM IMENIMA?

To je moja prva ozbiljna uloga pred kame-rama, i s tim u vezi to iskustvo je za mene bilo ne samo prijatno, već i veoma značajno. Upravo zbog prilike da osetim kako se radi na ozbiljnom setu, kako stvari funkcionišu iza kamera i šta je neophodno da bi se na kraju

Umetnost

Page 31: Plezir magazin jun #34   2016

napravilo nešto što gledamo na ekranima i u bioskopima. Ja sam dosta čitao i istraživao o maloletnom kralju, jer kada igrate istorijsku ličnost, postoji velika doza odgovornosti. Naravno, ključni su razgovori s rediteljem i pronalaženje najboljeg rešenja, tj.puta kojim treba ići. Saradnja sa celom ekipom bila je divna, toliko da se ni u jednom trenutku ni-sam osetio nimalo loše ili nesigurno.

SITUACIJA U KULTURI JE IZ GODINE U GODINU

U NAŠOJ ZEMLJI SVE LOŠIJA, GLUMCI A

POSEBNO MLADI GLUMCI NEMAJU MNOGO

PRILIKA DA RADE SVOJ POSAO. KAKO SE

OVO ODRAŽAVA NA ODNOSE SA KOLEGAMA,

DA LI JE RIVALSTVO TIME POVEĆANO ILI

PAK POSTOJI EMPATIJA I OBOSTRANO

RAZUMEVANJE I SARADNJA IZMEĐU

GLUMACA?

Činjenica je da su stvari iz godine u godi-

nu u našoj zemlji sve lošije, zato ni kultura, nažalost, ne može biti izostavljena. Može o ovome mnogo da se govori, ali probaću da budem kratak: jednu stvar ne mogu da pod-nesem, a to je neka vrsta sistemsko sistema-tičnog zatupljivanja. Ja razumem da nismo najpametniji narod, ali da smo toliko neobra-zovani i da se toliko lako manipuliše masom, to ne mogu da podnesem, iako mi je jasno kako je do toga došlo. Što se tiče drugog dela pitanja, ja na kolege ne gledam kao na rivale, ja mislim da svaki npr. glumac ima ne-što po čemu je autentičan i drugačiji od osta-lih. Pitanje je ko šta želi, koliko radi na sebi i koliko je ko spreman. A ako nemaš ništa u sebi i ne znaš šta želiš, onda i nisi ništa.

KOLIKO JE TEŠKO MLADOM GLUMCU DA

DANAS DOĐE DO VELIKIH ULOGA U POZORIŠTU,

NA FILMU ILI TELEVIZIJI I KAKO SE TI NOSIŠ

Ako neko delo utiče na bilo koji način na samo jednog čoveka, onda umetnost ima i te kako kapacitet da menja. Jer nikad se ne zna ko će biti taj pojedinac koga je umetnost pomerila ili makar čačnula

Page 32: Plezir magazin jun #34   2016

32 l jun

Umetnost

SA TOM NEIZVESNOŠĆU POSLA, DA LI SI

POMIŠLJAO DA POPUT MNOGIH MLADIH,

TALENTOVANIH LJUDI NAPUSTIŠ ZEMLJU?

Naravno da razmišljam o odlasku, ali za sada je moja odluka da ostanem ovde i po-kušam da uradim sve što mogu, da sam otvaram sebi vrata i sam kreiram prilike kojih nema jer nas je mnogo, a posla nikad manje. Ali to je opšte mesto. Dakle, iako je teško, ja imam svoje mehanizme kojima se osnažujem i trudim se da što više radim kako bih uspo-stavio neki sopstveni sistem. O neizvesnosti brinem samo kad sam sam i kad mi je baš dosadno jer ne radim ništa konkretno – kad ne čitam, kad nisam na probi, kad se ne lju-bim, kad se ne smejem s prijateljima, kad ne slušam muziku, kad ne maštam o nekim le-pim stvarima. Dakle, gotovo nikakav faktor neizvesnosti me ne potresa.

POSLEDNJIH GODINA PUBLIKA JE IMALA

PRILIKE DA TE GLEDA UGLAVNOM U

DRUŠTVENO ANGAŽOVANIM PREDSTAVAMA.

ISKUSTVENO, MISLIŠ LI DA UMETNOST IMA

KAPACITET DA PROMENI DRUŠTVO?

Mislim da umetnost treba da se bavi pro-blemima društva generalno, ali i na mikro planu. Problemima pojedinca. Ako neko delo utiče na bilo koji način na samo jednog čove-ka, onda umetnost ima i te kako kapacitet da menja. Jer nikad se ne zna ko će biti taj po-jedinac koga je umetnost pomerila ili makar čačnula.

PREDSTAVE U KOJIMA SI GLUMIO PREISPITUJU

I POKREĆU NEKA VEOMA VAŽNA PITANJA, NA

KOJI NAČIN TI PROŠIRUJEŠ SVOJE VIDIKE I

OSVAJAŠ LIČNE SLOBODE?

Upravo tako. Radom na predstavama koje se bave različitim pitanjima, gledanjem pred-stava koje se iskreno i kreativno bave pita-njima koja me se tiču, gledanjem filmova, čitanjem, i razgovorima s raznim ljudima, uglavnom sa onim čije mišljenje cenim, ali i

Page 33: Plezir magazin jun #34   2016

sa novim ljudima, koje ne poznaješ i od kojih ne očekuješ ništa a možeš da čuješ i naučiš mnogo, u zavisnosti od toga koliko si otvoren, a ja se trudim da budem. Takođe volim i da razgovaram sa sobom, naglas ili u sebi, nije bitno, ali bez samokritike i analize, desi se čo-veku da se zagubi u svojim mislima i delima, a to mi se dešava. U tim trenucima mi je jako važno da onda budem sam sa sobom.

ŠTA TE OVIH DANA POKREĆE I KAKO PUNIŠ

BATERIJE?

Ovih dana naporno radim i, iskreno, ne znam kako punim baterije. Mislim, znam, ali treba mi još jer sam zagrizao ozbiljno, i ovaj jun je uveliko postao jedna ozbiljna maraton-ska etapa. Osmog smo izveli premijeru pred-stave „Mamu mu ko je prvi počeo“ u Bitef teatru, 16. i 17. imamo premijeru predstave

„Sanjari“ u Dadovu, a krajem meseca premi-jeru „Sumnjivog lica“ u Mikser Hausu. To me sve veoma pokreće, osećam se ponekad kao mašina, i nekad je taj osećaj predivan, ali me nekad umor usporava. No, sve je to neka-kav lep i koristan ciklus koji mnogo donosi i iz koga sam mnogo naučio i još ću da učim. Najmanje do kraja juna! U julu se počinje sa snimanjem serije koja će se emitovati na RTS-u, tako da se proces nastavlja...

U PREDSTAVI MUŠKARČINE KOJA

JE KONCIPIRANA KAO POZORIŠNI

DOKUMENTARAC, OTVORENA JE VEOMA VAŽNA

TEMA MUŠKOSTI DANAS I SVEGA ONOGA ŠTO IZ

NJE PROISTIČE. SA TEMOM MUŠKOSTI SUSRELA

SE VEĆINA MUŠKARACA PRILIKOM SVOG

ODRASTANJA (OČEKIVANJA KOJE DRUŠTVO,

PORODICA I ONI SAMI IMAJU OD SEBE, ŠTA

Iz moje perspektive, i u svoje ime, apsolutno

mogu da kažem za sebe da sam feminista,

jer smatram da je ženama više nego

neophodno da osećaju da i u muškarcima

imaju podršku i saveznike u borbi za

njihova prava

Page 34: Plezir magazin jun #34   2016

34 l jun

Umetnost

RADE PRAVI MUSKARCI I KAKO IZGLEDAJU

DEMONSTRACIJE MUŠKOSTI). ŠTA SI NAUČIO

O SEBI IZ RADA NA OVOJ PREDSTAVI, KAKO SE

MUŠKOST PERCIPIRA U NAŠEM DRUŠTVU?

Mnoge stvari su mi postale jasnije, artikuli-sanije. Taj je proces bio nešto sasvim poseb-no i novo za mene, a mislim i za celu ekipu. Pored činjenice da smo napravili zanimljivu i drugačiju, veoma edukativnu i bitnu predsta-vu s kojom smo dosta putovali, mi smo po-stali bliski prijatelji i saradnici, a o tome kako se muškost percipira, kako se percipiraju žene, ko smo mi u sada već višedecenijskom procesu tranzicije, o tome ne prestajemo da učimo, niti da se bavimo tim temama. Jed-no od ključnih učenja iz procesa Muškarčina jeste da mlad muškarac ne treba da dozvo-li da bude spakovan u kutiju, da ne treba ni sam sebe da pakuje jer to neko očekuje od njega. Treba pocepati kutije, pobrisati linije i ponašati se u skladu sa svojim osećanjima. Biti iskren sa sobom, to je najvažnije. I, ako je

moguće, biti hrabar da se boriš za svoje sta-vove, želje, odluke, planove...

PREDSTAVA MUŠKARČINE KAO I CRVENA (O

KOJOJ ĆEMO ISTO PRIČATI) PROMATRA VEOMA

VAŽNU TEMU, TEMU NASILJA. KOLIKO JE PO

TVOM MIŠLJENJU AGRESIVNO PONAŠANJE

NA SVIM NIVOIMA PRODUKT SAME LIČNOSTI A

KOLIKO PROIZVOD VASPITANJA, DRUŠTVENIH I

SOCIJALNIH OKOLNOSTI?

Mislim da je ceo društveni kontekst u kome neko odrasta u ogromnoj meri odgovoran za ponašanje te osobe, na svaki način. Naravno da će nasilje biti tolerisano ili čak ohrabrivano ako smo okruženi uzorima koji seju mačizam, šovinizam, netrpeljivost prema različitostima. Ali takođe mislim da svako može i treba da se kao individua bori sa konstruktima i nor-mama koje mu ne prijaju ili je svestan da su loše, pogrešne. Nikako ne mislim da treba svu odgovornost skinuti sa pojedinca koji je nasilan jer, uostalom, svako je odgovoran za

Umetnost

Page 35: Plezir magazin jun #34   2016

svoje ponašanje, bez obzira na okolnosti koje su ga učinile takvim. Mogu da razumem sva-kakve okolnosti, ali nikad neću želeti da razu-mem nasilničko ponašanje.

KO SU BILI UZORI NA KOJE SI SE UGLEDAO

TOKOM ODRASTANJA?

Porodica, moja porodica mi je bila neki prvi uzor, ali i oni sami su oduvek nekako bili otvoreni i ja sam stekao svest o tome da uzore ne treba uzimati zdravo za gotovo kao idealne tipove kojima treba stremiti. Nikad nisam imao potrebu da budem identičan ne-kome. Volim i cenim vrednosti koje pojedini ljudi nose u sebi, i divim se njima jer uspevaju da ih ispoljavaju u odnosima s drugima i tako da čine dobre stvari. I za druge, i za sebe.

KADA VEĆ GOVORIMO O UZORIMA, NAŽALOST

SVEDOCI SMO VREMENA U KOME BROJNI

VELIKANI NAPUŠTAJU OVAJ SVET U FIZIČKOM

SMISLU I ČESTO MOŽEMO ČUTI KOMENTARE

KAKO VIŠE NIKO NEĆE IMATI DA IH ZAMENI

JER JE DANAS U RIJALITI DRUŠTVU FENOMEN

SLAVE I ZVEZDA RAZVODNJEN I OBESMIŠLJEN

PA NAŠE VREME ZA SOBOM NEĆE OSTAVITI

VELIKE I POZNATE NACIONALNE HEROJE I

GLOBALNE IKONE. ŠTA TI MISLIŠ O ČUVENOJ

VORHOLOVOJ KONSTATACIJI KOJA SE

OBISTINJUJE DA ĆE SVAKO IMATI SVOJIH 5

MINUTA SLAVE I KAKO SE ODNOSIŠ PREMA

TOJ ČINJENICI?

Mislim da je Vorhol bio sjajan tip, to je prva stvar! A ako tu njegovu proročku kon-stataciju razmotrimo bez sujete, onda bi moglo da se postavi i pitanje: a zašto sva-ko vreme mora da ostavlja velike zvezde? I, kao što se i svako vreme menja, mislim da se i vrednosti, i standardi, i pravila tran-sformišu, tako da je možda došao trenu-tak da svako ima priliku da bude šta želi. Mislim da je to sve velika optička varka, da se pod velom slobodnog i otvorenog trži-šta mnogo toga degradiralo, ali da onda zato treba biti obrazovan i pametan, sen-zibilan da prepoznaš kvalitet, da napraviš neki lični referentni sistem zasnovan na znanju i argumentima, i da taj sistem ne-prestano dopunjuješ, i onda nema zime. Bar na pojedinačnom planu.

Jedno od ključnih učenja iz procesa Muškarčina jeste da mlad muškarac

ne treba da dozvoli da bude spakovan u kutiju, da ne treba ni sam sebe da

pakuje jer to neko očekuje od njega. Treba pocepati kutije, pobrisati linije i ponašati

se u skladu sa svojim osećanjima

Page 36: Plezir magazin jun #34   2016

36 l jun

Umetnost

POMENULA SAM PREDSTAVU CRVENA:

SAMOUBISTVO NACIJE I NJEN ZNAČAJAN

DRUŠTVENI KONTEKST KOJI PREISPITUJE

RAZNE STEREOTIPE, ŽENSKE SLOBODE I

PRAVA, PRAVO NA ODLUČIVANJE O VLASTITOM

TELU I MIZOGINIJU KOJA JE SVEPRISUTNA U

NAŠEM DRUŠTVU. INTERESANTNO JE DA JE

U PRVOBITNOJ POSTAVCI PREDSTAVE BILA

ŽENSKA PODELA ULOGA, A DA SU DANAS

DESETAK GODINA KASNIJE ULOGE POVERENE

MUŠKARCIMA. KAO I U PRETHODNIM

PREDSTAVAMA, IMAO SI PRILIKU DA

UČESTVUJEŠ U KREIRANJU SVOJE ULOGE I DA

IZNOSIŠ KROZ ULOGU I VLASTITE STAVOVE I

UVERENJA. KOLIKO JE BIO ZAHTEVAN RAD NA

PREDSTAVI I DA LI BI MOGAO DA VIDIŠ SEBE U

ULOZI U KOJU NE VERUJEŠ?

Proces rada na Crvenoj je bio, kao što si rekla, veoma zahtevan. Iako mi je poznat proces rada sa Vojkanom i Minjom, ovaj put je moj zadatak bio znatno kompleksniji. Sa trojicom kolega, na sceni zastupam poziciju žene u našem patrijarhalnom društvu koja je na različitim nivoima podređena. Posle raz-govora i edukativnog dela procesa, nastavak je bio prilično zahtevan, a posebna je odgo-vornost na nama jer se bavimo vrlo ozbiljnom temom i problemom.

S druge strane, ovo nije predstava u kojoj se može pričati o nekakvoj velikoj dramskoj ulozi, mislim da je to što igram(o) u Crvenoj pre svega jedan jasan stav. A ako bismo pri-čali o prihvatanju uloge u koju se ne veruje, ili ulaženju u proces bez poverenja sa ljudima u koje se sumnja, mislim da je jasno da su kva-litetni rezultati u takvim okolnostima u najma-nju ruku diskutabilni, da ne kažem neverovat-ni.

ZAŠTO JE VAŽNO DA O OVIM PITANJIMA

GOVORE I MUŠKARCI? DA LI SEBE I SVOJE

KOLEGE VIDIŠ KAO POZITIVNE PRIMERE I

GLASNOGOVORNIKE FEMINIZMA KOJI ĆE

SKINUTI NEGATIVNU KONOTACIJU KOJU ON U

NAŠEM DRUŠTVU IMA?

Iz moje perspektive, i u svoje ime, apsolutno mogu da kažem za sebe da sam feminista, jer smatram da je ženama više nego neop-hodno da osećaju da i u muškarcima imaju podršku i saveznike u borbi za njihova prava. U ekipi smo se usaglasili da je potrebno da i muškarci pričaju o ovim problemima, jer je očigledno postalo nedovoljno da samo žene to rade. A i zašto bi, kad su one zapravo naj-manje odgovorne za sve što im se dešava. Poznato nam je sada već opšte mesto, ali koje očigledno još nije dovoljno prepoznato kod nas: za nasilni čin je odgovoran isključivo nasilnik, nikako žrtva.

IMALI STE TU NESREĆU DA JE PREDSTAVA DVA

PUTA OTKAZANA, ODNOSNO NIJE ODRŽANA U

LESKOVCU I ZRENJANINU JER JE SMATRANA

PREVIŠE KONTROVERZNOM, A OVO SAMO

POTVRĐUJE U KOLIKO ZATVORENOM DRUŠTVU

ŽIVIMO. KAKVE SU REAKCIJE PUBLIKE NA

PREDSTAVU I KAKO SE NOSITE SA NEZNANJEM

I PRIMITIVIZMOM LJUDI KOJI BI TREBALO DA SE

BORE ZA KULTURU U OVOM DRUŠTVU?

Ono što je zapravo lepa stvar jeste da smo na kraju ipak odigrali predstavu koja je bila za-kazana i skinuta s repertoara. U Leskovcu je vraćena u Narodno pozorište, a u Zrenjaninu smo igrali u drugom prostoru. Naša predstava jeste imala tu nesreću, i ja nisam srećan što je sve moralo na taj način da se odvija u mediji-ma, ali je najvažnije da se predstava igra i da ljudi razumeju našu nameru, kako uglavnom i jeste. Reakcije su različite, ali niko nije ravno-dušan, što je dobro. Mi ovu predstavu nismo ni pravili da bi nekom bila lepa ili prijatna već da bi osvešćivala. A što se tiče borbe za neke vrednosti u domenu kulture i umetnosti, kao i svuda i ovde ima mnogo neznanja i primitiviz-ma, ali samo istrajnim radom i stalnim obrazo-vanjem se mora boriti s takvim ljudima.

Umetnost

Page 37: Plezir magazin jun #34   2016
Page 38: Plezir magazin jun #34   2016

38 l jun

UmetnostUmetnost

Page 39: Plezir magazin jun #34   2016

U PREDSTAVAMA GAMMA CAS I ŽUDNJA,

TAKOĐE IGRAŠ. KOLIKO SU SE OVE ULOGE

RAZLIKOVALE OD POMENUTE DVE U

MUŠKARČINAMA I CRVENOJ?

Prilično su drugačije. Za početak, nisu pr-venstveno aktivističke i edukatorske. One se bave nekim intimnijim temama, znatno su nežnije i lirske, prilično intimnije i „unutraš-nje“. Žudnja je nastala prema istoimenom tekstu Sare Kejn i to mi je posebno drag i va-žan proces iz koga je nastala predstava koju nismo ni planirali na početku jer je sve počelo kao prijateljsko druženje i istraživanje i upo-znavanje. Gamma CAS je takođe intimistička priča o tome šta su granice u nama i oko nas i koliko često su ih ljudi svesni te ih prelaze i prevazilaze ili im se samo čini da to rade...

U PREDSTAVI SUMNJIVO LICE ČIJA NAS

PREMIJERA OČEKUJE KRAJEM JUNA, IMAŠ

TAKOĐE JEDNU OD ULOGA. PREDSTAVA U

SVOJOJ NAJAVI PRIPREMA PUBLIKU NA NEŠTO

NOVO KADA JE INTERPRETACIJA NUŠIĆA U

PITANJU I KAŽETE DA JE VREME DA KULTURNO

SAHRANIMO NUŠIĆA I NASTAVIMO DALJE.

ŠTA PUBLIKA MOŽE OČEKIVATI U NOVOJ

VERZIJI SUMNJIVOG LICA I KOJI SU TO LIKOVI I

SITUACIJE KOJIMA SE PODSMEVATE?

To su ostali bazični likovi i teme iz Nušiće-vog kapitalnog dramskog teksta, ali smo se mi fokusirali na neke teme koje su danas više nego aktuelne i malo se igramo s formom, stilom i žanrom. Posebno je zanimljivo što ćemo se u predstavi baviti širim kontekstom ovog komada i njegovom istorijom koja tako-đe mnogo govori o tome ko smo, šta radimo i kako se ophodimo jedni s drugima, i kako sistem utiče na pojedinca, koliko ga transfor-miše i razobličava putem birokratije, tabloi-

dizacije, rijalitizacije i celokupne degradacije univerzalnih vrednosti.

O ČEMU MAŠTAŠ, U KOJOJ VELIKOJ ULOZI

VIDIŠ SEBE?

Želim samo da imam kontinuitet u bavljenju svojim poslom, da se bavim na što kvalitet-nije načine svime čega se dohvatim. Nemam baš previše konkretnih ideja o ulogama, ali ima ih mnogo, što klasičnih dramskih tek-stova počeviši od npr. Čehovljevog Trepljeva i više Šekspirovih likova, preko savremenih tekstova i tema koje me zanimaju. Takođe, postoji i nekoliko reditelja s kojima bih voleo da radim na osnovu onoga što sam video do sada od njihovih radova. To su uglavnom osobe čiji umetnički rad je beskompromisan, autentičan, veoma kreativan i služi se vrlo ek-spresivnim pozorišnim sredstvima. I, moram da priznam da postajem sve zainteresovaniji za film, vrlo bih voleo da uskoro dobijem neki izazovni zadatak pred kamerom.

NA ČEMU TRENUTNO RADIŠ, PRIPREMAŠ LI

NEKE NOVE ULOGE I GDE SVE PUBLIKA MOŽE

DA TE GLEDA?

Pored Muškarčina, Crvene: Samoubistvo nacije i Gamma CAS-a u Bitef Teatru, igram i u Žudnji u KPGT-u, uskoro u Sumnjivom licu u Mikseru, a uskoro izlazi i premijera pred-stave Sanjari u Dadovu, prema romanu Žil-bera Adera kao master projekat mojih kolega Stefana Milikića i Olivere Bacić za koji se na-damo da će naći svoju publiku. Trenutno po-stoje još neke ideje, o nekim projektima pre-govaram, ali biće sigurno još nekih zanimljivih stvari do kraja godine, što me jako raduje i čini da verujem da se ovde ipak može živeti i baviti se onim što te čini istinski srećnim.

Page 40: Plezir magazin jun #34   2016

Keep on buzzin’

UPOZNAJTE ANU BABIĆ, DEVOJKU KOJA JE OSMISLILA ŠKRAPCA KOJI NEPRESTANO ZUJI I ZASMEJAVA NAS GENIJALNIM SVAKODNEVNIM ILUSTRACIJAMA I REČENICAMAPOPUT: IDI U PERŠUN, NAMIGUŠA OD ROĐENJA, ZLO I NAOPAKO ILI HVATAM KRIVINE.U NASTAVKU ČITAJTE O NJENIM PLANOVIMA, OMILJENIMCRTANIM JUNACIMA, O TOME S KIME NAJRADIJE PROVODISLOBODNO VREME, KAO I ŠTA JE PRIMETILA DA LJUDINAJVIŠE PREPOZNAJU I CENE KOD PROIZVODA

Leksikon

Fotografije: Andrija Rančić, Stefan Đaković

Tekst: Sara Savčić

Page 41: Plezir magazin jun #34   2016

Keep on buzzin’

Page 42: Plezir magazin jun #34   2016

42 l jun

NEŠTO ZA POČETAK?

Ćao svima, ja sam Ana, au-tor brenda Škrabac. Svaki dan se trudimo da nasmeje-mo što više ljudi uz pomoć poruka sa naših stvarčica.

PET REČI KOJE TE OPISUJU.

Otvorenost, komunikativ-nost, nestrpljivost, kreativ-nost, žena u pokušaju.

KAKO JE NASTAO ŠKRABAC?

Škrabac je nastao sponta-no. Kada si dizajner u Srbiji i nemaš previše opcija za po-sao, rodi se neki impuls da sam kreiraš nešto svoje gde ćeš prikazati svoj rad. Prvo su postojali samo crteži u sketchbook-u, koji sam svu-da sa sobom nosila i beležila sve što mi je bilo zabavno.

S obzirom na lepe reakcije na crteže, nekako se prirod-no nametnula ideja da se oni negde i primene.

PAMTIŠ LI KAKO SI OSTALA

BEZ PRVOG MLEČNOG ZUBA?

Joj, generalno imam sla-bo sećanje na pojedinosti iz detinjstva, čini mi se da je bila kao i kod dosta nas – jabuka.

Leksikon

Page 43: Plezir magazin jun #34   2016

KADA GOVORIMO O DIZAJNU,

ŠTA JE TO ŠTO PRVO PRIVUČE

LJUDE, I ŠTO JE MOŽDA JOŠ

VAŽNIJE, ŠTA JE TO ČEMU

OSTAJU VERNI?

Ako pričamo konkretno o Škrapcu, ljude privuče natpis i crtež sa kojim se poistove-te, u kom pronađu deo sebe, neku osobinu, karakteristiku. Pored estetske strane, jako je bitno da je proizvod kva-litetan i da je njegova glav-na upotrebna vrednost na prvom mestu zadovoljena. Takođe, posvećenost sitnim detaljima i briga o nečemu što stvarate dodatno dodaju vrednost vašem proizvodu. Ljudi sve to zajedno u paketu umeju da prepoznaju i cene.

SLATKO, SLANO, ILI NEŠTO

TREĆE?

I slatko i slano, samo ne ljuto.

KAKO ODNOSNO GDE NALAZIŠ

INSPIRACIJU I MOTIVACIJU ZA

RAD?

Inspiraciju pronalazim u svakodnevici, ali u bukval-nom smislu te reči, u najo-bičnijim situacijama. Najveća motivacija su mi definitivno poruke koje dobijam od za-dovoljnih kupaca.

KAKO NAJRADIJE PROVODIŠ

SLOBODNO VREME?

Uživam sa dečkom, prijate-ljima ili vozim rolere.

OMILJENI CRTANI JUNAK?

Eric Cartman ili Stewie Grif-fin.

MOŽE LI SE OD LJUBAVI

PREMA ONOME ŠTO RADIMO

I KONKRETNO ŽIVETI,

KADA POSMATRAMO S

MATERIJALNOG ASPEKTA?

Može, ja tako trenutno funkcionišem.

PREPORUKA ZA PROČITATI,

POSLUŠATI, POGLEDATI?

Prozujati po sajtovima:boredpanda.com/ thecoolhunter.net/Nisam prava osoba za pre-

poručivanje knjiga, jer uglav-nom čitam teme vezane za posao kojim se trenutno ba-vim. „Mit o preduzetništvu“ je jedna od knjiga koju tre-nutno čitam.

Pogledati: S obzirom da sam veliki fan

crtanih filmova, Inside Out ili Horton hear a Who, recimo.

ŠTA TE JE POSLEDNJI PUT

SLATKO NASMEJALO?

Ne mogu da navedem kon-kretnu situaciju, znam samo da smo se smejali celo veče sinoć.

HOĆE LI SE OSTVARITI NEKI

LEPI PLANOVI U SKORIJE

VREME?

Verujem da hoće, i skoriji i oni malo nakon njih što dola-ze.

PORUKA ZA KRAJ?

Keep on buzzin’.

Page 44: Plezir magazin jun #34   2016

Pripremila: Teodora Kovrlija

calm.com je sajt na kome postoji više opcija kako da se rešite stresa. Za početak, možete odabrati ambijent koji vam odgova-ra, bilo da je u pitanju kišno popodne, plaža ili zvuk planinskog potoka, odaberite ono što vas opušta. Osim prijatnih ambijentalnih zvukova osnovna ideja sajta je da vas pod-stakne na meditaciju. Tako možete odabra-ti meditaciju od svega minut, dva minuta, pet... ili dvadesetak minuta, nakon čega ćete čuti zvuk koji potvrđuje da je odabrano vre-me prošlo. Sve i da niste zainteresovani za meditaciju izdvojte nekoliko minuta za pot-punu tišinu, prijaće vam.

rainymood.com je simplifikovana verzija sajta calm. Namenjen je prevas-hodno ljubiteljima kiše i zaljubljenicima u to setno raspoloženje u koje nas sam zvuk kiše momentalno vodi. Tu su i liste pesama različitih autora, a ključ je da se pesme do-bro nadovezuju na kišnu atmosferu. Uživaćete obećavam.

Online špartanje

STRES FREE

EDITION

RAINY MOOD

Page 45: Plezir magazin jun #34   2016

headspace.com je sajt (postoji i aplikacija) koji se nalazi među najpopu-larnijim sajtovima posvećenim meditaci-ji. Zanimljiv i drugačiji pristup ovoj temi učinili su autora sajta neverovatno popu-larnim i bogatim, a zainteresovanost ljudi za meditaciju još masovnijom. Na vama je da se i sami uverite zbog čega je toliko ljudi oduševljeno.

soundrown.com i dalje smo na terenu opuštanja zvukom. Ukoliko se lak-še koncentrišete uz zvukove mislim da će vam se ovaj sajt dopasti. Opustite se uz zvuk žamora iz kafića, već spominjani zvuk dobovanja kiše, talasa, dečijeg igra-lišta, zvuka noći, ptica ili voza. Ukoliko vam je potreban neki zvuk u pozadini dok radite ovaj sajt bi mogao biti baš za vas.

SD

Page 46: Plezir magazin jun #34   2016

46 l jun

Joga je način života!

Životni stil

Nina Lazić

Page 47: Plezir magazin jun #34   2016

Fotografije: Edvard Nalbantjan

NINA LAZIĆ JE JOGA INSTRUKTORKA KOJA U SVOM RADU PRIMENJUJE DUGOGODIŠNJE

JOGA ISKUSTVO STICANO U RAZLIČITIM DELOVIMA SVETA. OSIM JOGE ZA KOJU

POSEDUJE ZVANJE JOGA MASTERA ONA U RADU KORISTI I ZNANJA IZ DREVNE

INDIJSKE BORILAČKE VEŠTINE - KALARI. NINA MI JE PRIČALA O SVOM ISKUSTVU

SA JOGOM I KAKO JOJ JE ONA PROMENILA ŽIVOT, JOGA PORTALU KOJI JE NEDAVNO

POKRENULA, POVRATKU U SRBIJU ZBOG LJUBAVI KAO I O NJENIM POSTULATIMA ZA

ZDRAV ŽIVOT SA ŠTO MANJE STRESA

Intervju: Teodora Kovrlija

Page 48: Plezir magazin jun #34   2016

48 l jun

KADA SI OTKRILA JOGU I KAKO SE TVOJ

ŽIVOT PROMENIO OD KADA SI POČELA DA JE

PRAKTIKUJEŠ?

Jogu sam otkrila pre 17, skoro 18 godina, tada sam živela u Pragu, i prijatelj me je odveo na joga seminar. Nisam znala da se radi o intenzivnih 3h power joge. Dobila sam takvu upalu mišića, koju pamtim do dan danas! Opet, to me je navelo da osetim delove tela o kojima nikad nisam razmišljala, svideo mi se i sam princip, naravno, i postepeno sam ušla u celu priču. Joga je stil života, ne samo fizička disciplina. Promenila sam način ishrane, posvetila se svom telu i umu na sasvim nov i prijatniji način. Sve ovo je dosta uticalo na moj napredak, umirenje i doživljavanje života na drugi i lagodniji način.

INSTRUKTOR SI INTEGRALNE I

TRANSFORMACIONE JOGE, KAKO SI SE

PRONAŠLA U OVIM PRAVCIMA I KAKO SE ONI

PREPLIĆU?

Sa Integralnom jogom sam došla u kontakt u NYC, kada sam birala školu u kojoj želim da učim. Pridobila me je time što je to klasična indijska joga, osnovna Hatha joga. Integralni Yoga Institute je prva joga škola u Americi, osnovana 1960. godine. Pogodna je za apsolutne početnike kao i za napredne jogije, to je jedan sveobuhvatni sistem koji je mešavina više stilova i pravaca joge. Ja sam yoga master, znači nivo više od joga učitelja, i imam završenih 500h u SriMa School of Transsformational Yoga New Delhi. Transformaciona joga je jako zanimljiv pravac, fokus je primarno na mentalnom i psihičkom telu. U samim asanama (pozama) se rade 2 vežbe disanja i mantra, samim tim se i u pozama ostaje duže.

Životni stil

Page 49: Plezir magazin jun #34   2016

KAKO IZGLEDA JEDAN TIPIČAN DAN JOGA

INSTRUKTORA?

Nisam sigurna kako izgleda tipičan dan, ali moj je poprilično dugačak! :) Pored toga što vodim časove, individualne i grupne, radim marketing, PR i prodaju, naravno, tu je i organizacija joga vikenda i putovanja između ostalog. Jutro počinjem organizacijom porodice, uključujući psa i mačku, zatim slede jutarnji časovi, potom sastanci. Trudim se da u vreme ručka budem kod kuće da bih se družila sa porodicom, i predahnula. I ovi trenuci su često prekinuti telefonima i mejlovima, ali pokušavam da to svedem na minimum. Popodne/predveče se nastavljaju časovi, koji nekad traju do 20, nekad do 21, 22h uveče.

IAKO ŽIVIŠ ZDRAVIM ŽIVOTNIM STILOM PO

JOGA PRINCIPIMA, DA LI SE I TEBI DEŠAVA DA

TE STRES I NEGATIVNE EMOCIJE PREPLAVE I

KAKO SE NOSIŠ SA TIM SITUACIJAMA, NA KOJI

NAČIN SE RELAKSIRAŠ I VRAĆAŠ U BALANS?

Da, naravno da se i meni dešava da me današnji stil života uvede u stres i preopterećenje! Naučila sam da prepoznajem kada uđem u takvu fazu, i u tom trenutku pokušam da se sklonim na par minuta i odradim svoju mantru ili par vežbi disanja. Spavanje ili kratak predah je uvek odličan u ovim situacijama.

NAJVEĆI BROJ SAVREMENIH BOLESTI SVOJ

UZROK IMA U POVEĆANOM STRESU. KAKO NAS

JOGA UČI DA IZAĐEMO IZ OVOG ZAČARANOG

KRUGA?

Jedan od ciljeva joge je umirenje uma. Joga nas takođe uči kako da prihvatamo život i svet oko sebe na bolji način, odnosno kako da reagujemo na probleme i stres drugačije. To se može postići vežbama disanja, meditacijom, kao i izučavanjem joga filozofije i stila života.

Page 50: Plezir magazin jun #34   2016

50 l jun

Životni stil

Page 51: Plezir magazin jun #34   2016

IZBOR JOGA INSTRUKTORA JE LIČNA STVAR,

ALI BUDUĆI DA IMAŠ VIŠEGODIŠNJE ISKUSTVO

U RADU SA POČETNICIMA IMAŠ LI NEKI SAVET

KAKO BISMO IH USMERILI?

Moj savet početnicima je da se prvo informišu o raznim stilovima joge, kojih je mnogo, zatim da posete školu/učitelja i odrade čas. Pored stila joge, bitnu ulogu igra i sam učitelj, svako od nas nosi svoju enegiju i ima različit pristup radu i praktikovanju joge.

DUGO SI ŽIVELA U INOSTRANSTVU, KAKO JE

IZGLEDAO TVOJ PUT I ŠTA TE JE NAVELO DA SE

VRATIŠ U SRBIJU?

Završila sam u Srbiji apsolutno neplanirano, posle skoro 20 godina provedenih u inostranstvu. Krajem 2011. sam bila na životnoj prekretnici kada sam otputovala u Indiju na par meseci da odlučim koji je sledeći korak. Međutim, tada se, opet neplanirano, pojavila ljubav i eto mene u Srbiji!

JOGA JE U SVETU VEĆ DECENIJAMA VEOMA

POPULARNA, MEĐUTIM KOD NAS SITUACIJA

NIJE BAŠ IDEALNA I NE MOŽEMO SE POHVALITI

TRADICIJOM U PRAKTIKOVANJU JOGE,

REKLA BIH DA JE SVOJ ZAMAH DOŽIVELA

TEK POSLEDNJIH NEKOLIKO GODINA.

KAKVI SU TVOJI UTISCI NA TU TEMU, VIDIŠ

LI NEKE ZNAČAJNE PROMENE I POMAKE U

INTERESOVANJU I OSVEŠĆENOSTI LJUDI?

Rekla bih da kod nas postoji manja grupa ljudi koja jogu praktikuje godinama, kao što si pomenula tek poslednjih godina joga postepeno dostiže svoj vrhunac i sve je popularnija. U Srbiji sam nepune 3 godine, i najveći pomak je u tome što se jogi posvećuje sve više i više muške populacije!

PROŠLE GODINE SI POKRENULA JOGA PORTAL,

PRVI PORTAL TAKVE VRSTE KOD NAS. MOŽEŠ

LI DA MI ISPRIČAŠ VIŠE O SVOJOJ IDEJI I

KONCEPTU?

Joga Portal, prvi i jedini portal ovog tipa u Srbiji, je osnovan u septembru 2015. godine.

Ideja JP je da objedini sve joga škole i instruktore iz Srbije, kako bi svima koji se bave jogom, kao i onima koji tek žele da uđu u ovaj svet, omogućili lak i jednostavan način da pronađu ono što ih interesuje. Pored primarnog fokusa na jogu i sva dešavanja u ovoj oblasti, Portal sadrži i sekciju posvećenu zdravlju, zdravom načinu života i ishrani, kao i online shop koji promoviše prirodne preparate i proizvode. Tim JP je tu da pruži relevantne informacije i odgovori na pitanja velikog broja zainteresovanih koji žele da se bave jogom ili uopšteno, da unaprede svoja znanja i poboljšaju svoje zdravlje. Ovakav integralni, sinergijski pristup Joga Portal čini mrežom otvorenom za svaki vid saradnje, kako za posetioce, tako i za škole, fakultete, preduzetnike i sve druge koji žele da prezentuju svoj rad.

ČESTO ORGANIZUJEŠ INTERESANTNE VIKEND

JOGA-DETOX PROGRAME, RADIONICE

I SEMINARE. IMAŠ LI OMILJENU OAZU

I MESTO NA KOJE VOLIŠ DA POVEDEŠ

ZAINTERESOVANE?

Jedna od mojih omiljenih destinacija na našem podneblju je Rovinj, hotel Lone. Lone spada u jedan od 20 najboljih dizajn hotela u EU, i sa njima imam jako lepu saradnju. U Srbiji mi je omiljen hotel novi hotel Grey, na Kopaoniku.

Jedan od ciljeva joge je umirenje uma. Joga nas takođe uči kako da prihvatamo život i svet oko sebe na bolji način, odnosno kako da reagujemo na probleme i stres drugačije. To se može postići vežbama disanja, meditacijom, kao i izučavanjem joga filozofije i stila života

Page 52: Plezir magazin jun #34   2016

52 l jun

Joga Portal, prvi i jedini portal ovog tipa u Srbiji, je osnovan u septembru

2015. godine. Ideja JP je da objedini sve joga škole i

instruktore iz Srbije, kako bi svima koji se bave jogom, kao i onima koji tek žele da uđu u ovaj svet, omogućili

lak i jednostavan način da pronađu ono što ih

interesuje

Životni stil

Page 53: Plezir magazin jun #34   2016

U TVOM PORTFOLIJU PROČITALA SAM DA OSIM

JOGE VEŽBAŠ I KALARI. MOŽEŠ LI DA MI ISPRIČAŠ

KAKVA JE KALARI VEŠTINA I ŠTA TE JE NJOJ

PRIVUKLO? KOLIKO JE BLISKO POVEZANA SA

JOGOM I DA LI IH KOMBINUJEŠ U RADU?

Kalarippayatu ili Kalari je drevna borilačka veština, preteča svih borilačkih veština, koja se u Indiji razvijala paralelno sa jogom. Kalari je fizički poprilično zahtevan, isto tako može se reći da je meditacija u pokretu. Ima odlična terapeutska svojstva, može pomoći kod problema sa leđima, kukovima, stresom, depresijom i ceo niz benefita. Da, ponekad u svoje časove joge ubacujem zagrevanje iz Kalarija.

NA INTERNETU JE MOGUĆE PRONAĆI VELIKI BROJ

VIDEO SNIMAKA I TUTORIJALA ZA VEŽBANJE

JOGE U KUĆNIM USLOVIMA. MISLIŠ LI DA JE

MOGUĆE DA POČETNIK SAVLADA SAMOSTALNO

PRAVILNO IZVOĐENJE ASANA ILI JE IPAK POMOĆ

INSTRUKTORA NEOPHODNA BAREM PRILIKOM

UPOZNAVANJA SA JOGOM?

Poželjno je da u početku imate nekoga ko će vas korigovati i uvesti pravilno u priču, ako ste u mogućnosti naravno. Opet, na internetu postoje i jako dobri, detaljni videi koji mogu biti dobri za kompletne početnike. Sve dosta zavisi i od svakoga individualno, kakve su potrebe, način pristupa vežbanju i sl.

POSLEDNJIH GODINA JE SVEPRISUTAN TREND

CEĐENIH SOKOVA I RAZLIČITIH DETOX PROGRAMA

KOJI SE ZASNIVAJU NA SIROVIM ŠEJKOVIMA

I SMUTIJIMA OD VOĆA I POVRĆA, MEĐUTIM

ISTOVREMENO POSTOJI I DRUGA STRUJA KOJA

ZAGOVARA TEORIJU DA POMENUTI SOKOVI I NISU

TOIKO DELOTVORNI I DA SE NA NJIMA NE MOŽE

BAZIRATI ČITAVA ISHRANA. KAKAV JE TVOJ STAV

NA POMENUTU TEMU I KAKO KONCIPIRAŠ SVOJU

ISHRANU?

Dosta se pridržavam kineza, tj. tradicionalne kineske medicine, što se tiče ishrane i stila života. Tako da jedem sezonsko, i isto tako u zavisnosti od godišnjeg doba kuvano ili presno. Zimi fokus je na kuvanim jelima, supama i čorbama. Kasno proleće/leto uvodim postepeno sveže i ceđeno. Naravno, sveže ceđeni sokovi jesu zdravi, ali preporučujem njihovo konzumiranje u toplim i sunčanim danima.

NA ČEMU OVIH DANA RADIŠ, MOŽEMO LI

OČEKIVATI NEKE NOVE PROGRAME I RADIONICE

TOKOM LETA?

U leto, fokus je na joga vikendima i putovanjima! Spremamo puno toga zanimljivog, recimo, joga + jedrenje Jonsko more u julu, joga + kitesurf i predivna Ada Bojana kraj avgusta, zatim Skiathos u jako lepim, eco-friendly apartmanima sa fantastičnim pogledom na Grčka ostrva i more! Najavljeno je i par radionica u Porto Montenegro, ali o tome će biti više informacija početkom jula.

Page 54: Plezir magazin jun #34   2016

54 l jun

Intervju: Teodora Kovrlija

Ekologija

Fotografije: Fruskac.netFruškać

Page 55: Plezir magazin jun #34   2016

Fruškać

Page 56: Plezir magazin jun #34   2016

56 l jun

Ekologija

USKORO POČINJE SEZONA GODIŠNJIH ODMO-

RA, A DO TADA BATERIJE PUNIMO BRZINSKIM

BEGOM U PRIRODU BAREM PREKO VIKENDA.

PRETPOSTAVLJAM DA JE TVOJA OMILJENA LO-

KACIJA FRUŠKAĆ, ŠTA TE JE PRIVUKLO I OSVO-

JILO KOD FRUŠKE GORE?

Mir, dobar vazduh, voda, blizina grada, bo-gatstvo i raznolikost sadržaja.

SUDEĆI PO TEKSTOVIMA I FOTOGRAFIJAMA NA

PORTALU, LEPOTA, ZNAMENITOSTI I PRIRODNIH

ČUDA NA FRUŠKOJ GORI IMA PREGRŠT, IPAK VE-

RUJEM DA SIGURNO IMAŠ SVOJE NAJDRAŽE ME-

STO ILI ZANIMLJIVOST VEZANU ZA FRUŠKU GORU.

ŠTA JE TVOJA PRVA ASOCIJACIJA NA FRUŠKAĆ?

Prva asocijacija je detinjstvo. Kad je rat po-čeo ‘92. izbegao sam iz Sarajeva u podnožje Fruške gore u selo Divoš. Tu sam proveo naj-lepše dane detinjstva, tu i u Erdeviku. Sad se iznova vraćam u to detinjstvo kad god odem na Frušku goru, kad god se ogrebem u šumi, kad god me izujedaju komarci, kad god udah-nem sve te mirise od januara do decembra…

PET NAJZANIMLJIVIJIH LOKACIJA NA FRUŠKOJ

GORI?

Uf, najteže pitanje. Meni su sve lokacije do-bre, evo koje su mi prve pale na pamet: Vila Ravne, Sofijini izvori, jezero Beli kamen, Liva-da Kišelez, Isposnica Isaije Parivodskog…

FRUŠKAĆ JE JEDINSTVEN PORTAL NA NAŠIM

PROSTORIMA. OVDE MOŽETE PRONAĆI

MAPU SA VELIKIM BROJEM SJAJNIH

LOKALITETA KOJI SAMO ČEKAJU DA IH

OTKRIJETE, TAKOĐE UŽIVAĆETE U IZVRSNIM

FOTOGRAFIJAMA I PRIČAMA O SVIM TIM

MESTIMA, ALI I PREPOZNATI GOTOVO

ZARAZNU ENERGIJU KOJA MOTIVIŠE DA

I SAMI UZMETE STVARI U SVOJE RUKE

I PREDUZMETE NEŠTO JER NEPRAVDI,

ZAPUŠTENIH I ZAPOSTAVLJENIH LOKACIJA,

NEISTRAŽENIH PRIRODNIH DOBARA IMA

SVUDA OKO NAS I SAMO ČEKAJU DA NEKO

OBRATI PAŽNJU NA NJIH I POBRINE SE

KAKO DOLIKUJE. SA NIKOLOM AREŽINOM,

IDEJNIM TVORCEM OVOG FENOMENALNOG

PODUHVATA SMO PRIČALI O NACIONALNOM

PARKU FRUŠKA GORA I SVIM LEPOTAMA KOJE

ON KRIJE. NIKOLIN TRUD DA PROMENI STVARI

NIJE OSTAO NEPRIMEĆEN, A NJEGOVA

PRIČA ĆE VAS, NADAMO SE, PODSTAĆI DA

I SAMI UZMETE UČEŠĆE U POPRAVLJANJU

STVARI NA LOKALU ILI BAREM OTVORITI OČI

DA UŽIVATE U PRIRODI KOJA JE OKO NAS I

KOJA ČEKA DA JE ZAŠTITIMO UMESTO DA

NASTAVIMO DA JE UNIŠTAVAMO SVOJIM

NEMAROM I BAHATOŠĆU

Page 57: Plezir magazin jun #34   2016

Mene je nemar društva pokrenuo na akciju. Ljudi vrlo često odustaju jer su očekivanja velika u početku, a istrajnost je u ovim stvarima najbitnija. Ja se bavim ovim koliko mi prija, a prija mi dosta. :)

Page 58: Plezir magazin jun #34   2016

58 l jun

EkologijaKOJE TI JE BILO NAJZANIMLJIVIJE OTKRIĆE NA

FRUŠKOJ GORI? NEKE INTERESANTNE PRIČE I

LEGENDE KOJE SI ČUO?

Fruška je sama po sebi otkriće, kad krenete da je istražujete od praistorije do danas ne bi stalo u 10 enciklopedija.

Evo nekih pričica: Rimski imperator Marko Aurelije Prob (inače rođen u Sirmijumu - danas Sremska Mitrovica) je prvi zasadio vinovu lozu van prefekture Italije; zatim „Na lepom plavom Dunavu” je komponovana tu kod Neština u Ilo-ku jer su se tu organizovale zabave u obližnjem dvorcu iločke plemićke porodice Odeskalski, pa kao uživalo se iako tu Dunav nije plav.

I naravno priče o vilama koje nisu retkost…

KOLIKO LOKACIJA JE ZA SAD OBRAĐENO NA

PORTALU?

Obrađeno je 155, računamo da će ih uku-pno biti oko 350-400, ima oko 150 izvora po našim procenama.

KAKO STE DOŠLI NA IDEJU DA NAPRAVITE FRUŠ-

KAĆ PORTAL I ŠTA JE BILA IDEJA VODILJA?

Provodim leto na Fruškoj gori, imamo poro-dičnu kuću, a posao mi dozvoljava da radim sa bilo koje tačke na zemlji. :) Počeo sam da je otkrivam i zaljubljujem se postepeno. I tako, ja vam živim u zanosu pa sam se malo zaneo. :D

Page 59: Plezir magazin jun #34   2016

KOLIKO TI JE PRETHODNO ISKUSTVO POMO-

GLO U KREIRANJU KONCEPTA PORTALA FRUŠ-

KAĆ I ŠTA JE BIO NAJVEĆI IZAZOV?

Sve moje veštine i iskustvo sam iskoristio u ovom projektu…

Inače sam grafički i veb dizajner, znam da programiram, malo fotografija, video i eto-gac… Pa recimo da smo sad u „povoju”, iza-zov i dalje traje - graditi organizaciju koja će imati uticaj na zajednicu i na sam park.

ČESTO MOŽEMO ČUTI DA SU PROGRAMERI I DI-

ZAJNERI LJUDI KOJI MENJAJU SVET IZ SVOJIH

FOTELJA, MEĐUTIM ZA OVAJ PROJEKAT BILO JE

POTREBNO DA SE I DIREKTNO ANGAŽUJEŠ, OBI-

LAZIŠ LOKACIJE I BELEŽIŠ VIĐENO. KOLIKO

SE OVAJ TERENSKI RAD RAZLIKOVAO OD

TVOG UOBIČAJENOG DELOVANJA?

Prva i najbolja stvar je to što se

odvojiš od računara i udišeš svež vazduh. Sa punim plućima i dobrom energijom krećeš dalje, upoznaješ ljude, povezuješ se, istražu-ješ lokacije, istoriju, geografiju... Kao da si u nekom dobrom filmu… Osećaš se kao Frodo Begins ili Indijana Džouns.

KOME JE NAMENJEN PORTAL FRUŠKAĆ, DA LI

SI IMAO UZOR U NEKOM STRANOM SLIČNOM

PROJEKTU?

Bukvalno svima, sa akcentom na lokalnu zajednicu na koju treba da izvršimo uticaj jer

oni se naslanjaju na park i oni tre-nutno imaju najveći uticaj na isti. Nisam imao uzor, mi-

slim da i nema sličnih saj-tova kod nas.

Page 60: Plezir magazin jun #34   2016

60 l jun

EKOLOGIJA I BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI SU

KLJUČNA PITANJA, I PO MOM MIŠLJENJU, NE-

ŠTO ČIME SE NAJOZBILJNIJE MORAJU POZABA-

VITI SVE INSTITUCIJE DRUŠTVA, MEĐUTIM KAKO

SU ZA TAKO NEŠTO ŠANSE MINORNE SVE OSTA-

JE NA POJEDINCU. MISLIŠ LI DA POJEDINAC

MOŽE DA POKRENE I PREOKRENE SITUACIJU I

VIDIŠ LI NEKE KONKRETNE PROMENE OD KADA

SI SE ANGAŽOVAO NA TOM PLANU?

Edukacija i oštra kaznena politika su ključ. Pojedinci mogu biti iskre koje mogu pokrenu-ti stvari ali zapravo moramo svi igrati kao tim. Situacija nikad gora što se tiče otpada.

PROBLEM SA GOMILANJEM OTPADA U PRIRO-

DI I PRAVLJENJE DIVLJIH DEPONIJA JE VAŽNO

PITANJE KOJE ZAHTEVA PREDUZIMANJE OŠTRI-

JIH MERA. NA KOJI NAČIN VI NA PORTALU EDU-

KUJETE POSETIOCE FRUŠKE GORE DA SE OD-

NOSE S POŠTOVANJEM PREMA PRIRODI?

Trudimo se da rešavamo problem u korenu, edukacijom. Apelujemo da ljudi nose smeće za sobom, da recikliraju, jer komunalne služ-be nisu nadležne da odnose smeće iz priro-de, što je i logično. Upoznajemo posetioce sa zakonskim propisima. Razgovaramo sa ljudima i komunalnim službama i pokušava-mo da stanemo na put ovom problemu. Ni-smo u fazonu organizovanja akcija čišćenja ali podržavamo iste. Smatramo da skupljanje smeća iznova nema nikakav smisao, bolje da tu energiju usmerimo na rešavanje uzroka problema.

Page 61: Plezir magazin jun #34   2016
Page 62: Plezir magazin jun #34   2016

62 l jun

Ekologija

Page 63: Plezir magazin jun #34   2016

KOLIKO JE RAZVIJEN EKOLOŠKI, ALI I SEOSKI

TURIZAM NA FRUŠKOJ GORI?

Nedovoljno. Postoje mikro inicijative i one žive, treba im dati podršku i vetar u leđa jer su ti ljudi koji se bave eko i seoskim turi- zmom nosioci pozitivnih promena.

ŠTA BI SAVETOVAO POJEDINCIMA KOJI ŽELE DA

NEŠTO PREDUZMU I POKRENU NEŠTO SLIČNO

U SVOM OKRUŽENJU?

Najbolje je krenuti od nekih malih stvari koje mogu da daju rezultate brzo, tipa sređivanje parkića u kraju, pravljenje kućica za ptice i sl. Zajednica treba to da prepozna kao nešto dobro. Mene je nemar društva pokrenuo na akciju. Ljudi vrlo često odustaju jer su očeki-vanja velika u početku, a istrajnost je u ovim stvarima najbitnija. Ja se bavim ovim koliko

mi prija, a prija mi dosta. Nikad ništa ne oče-kujem za uzvrat, pogotovo ne materijalno i tu je ključ dobre i istrajne energije.

KO SVE UČESTVUJE U PROJEKTU I KAKO ZAIN-

TERESOVANI VOLONTERI MOGU DA VAM SE PRI-

DRUŽE I ŠTA SVAKO OD NAS MOŽE DA URADI?

Za početak pozovite prijatelje na našu Fa-cebook stranicu, pratite nas, delite, lajkujte… tako širimo dobre ideje i zatrpavamo nekva-litetan i nezdrav sadržaj. Ko ne odustaje lako i ko je vredan, može da nam se javi, naći ćemo neki zadatak za njega.

Page 64: Plezir magazin jun #34   2016

MALO DRUGAČIJA JOGA ZA BAŠ SVEErin Motz

i Bad Yogi

Životni stil

Page 65: Plezir magazin jun #34   2016

MALO DRUGAČIJA JOGA ZA BAŠ SVEErin Motz

i Bad Yogi Tekst:

Tihana Smiljanić

Page 66: Plezir magazin jun #34   2016

66 l jun

Životni stil

M oj prvi susret sa harizmatičnom Erin Motz bio je sasvim slučajan. Ne sećam se ni otkud ja na sajtu doyouyoga.

com; verovatno sam samo guglala besplatne kurseve, možda sam je i našla na nekom blo-gu. U svakom slučaju, dopao mi se 30-dnev-ni izazov u kom je trebalo jednom dnevno da primim mejl sa dvadesetak minuta joga vežbi koje mogu da radim u sopstvenoj sobi, i vodi-la ih je upravo pomenuta Erin. Svaki dan oko 5 časova popodne, dok sam sedela na pre-davanjima, u moj inbox sletao bi jedan mejl i uskoro je ova kratka rutina - kažem kratka, jer je zaista nemoguće reći da nemate dva-deset minuta dnevno za sebe - postala deo dana kom se možda i najviše radujem. S ove distance ne mogu da tvrdim da sam se navu-kla na jogu jer, nažalost, „redovna joga” tre-nutno je samo stavka na mojoj listi stvari koje želim da radim, ali sigurno mogu da kažem da sam se navukla na Erin. Toliko da sam čak i kupila jedan njen kurs, a iskreno, baš nisam osoba koja će prva stati u red da potroši no-vac na nešto što joj baš i ne treba.

O jogi pre ovoga nisam znala mnogo. Imala sam pokušaj da idem na časove, koji je zavr-šio prilično neslavno, iako sam veoma uživala. Ispostavilo se da moj put do tog berlinskog studija, jednog od retkih koji je nudio časove na engleskom, traje duže nego sam čas; po-množite to sa dva, i eto razloga da odustane-te od fizičke aktivnosti, posebno ako ste po-malo lenji. Doduše, morala sam svaki put od tih malo da istrpim sanskrit na početku i kraju časa, i istovremeno da potiskujem svoju unu-trašnju tinejdžerku da prasne u smeh i naruši mirnoću i svetost momenta.

Sa Erin sam se konačno našla na svome. Erin govori engleski, na njenim časovima (i on-line i offline) nema mnogo sanskrita, zabavna je i za razliku od nekih drugih jogija izgubljenih u oblacima, ona veoma čvrsto stoji na zemlji. Kad je posetite na njenom sajtu ili sajtu joga zajednice koju je osnovala, prvo što će vam reći o sebi je: „Ja nisam tradicionalni jogi.” Ali to ne znači da je loš jogi. Naprotiv! Nemali broj puta jednostavno nisam uspela da ispunim njene zahteve (imam još mnogo da vežbam dok ne budem bila u stanju da održavam celo telo samo na rukama ili napravim špagu), i uvek sam se divila njenoj fleksibilnosti.

Erin Motz, Amerikanka je koja se prošle godine preselila u Nicu, u zemlju svog par-tnera. Vežba jogu od tinejdžerskih dana, pa

Page 67: Plezir magazin jun #34   2016

kada su je pitali da li je joga uticala na nje-nu ličnost, nasmejala se rekavši da joga nije imala na šta da utiče jer je za nju joga stari-ja od njene ličnosti. Joga instruktor je deset godina, i uvek je za sebe u šali govorila da je loš jogi. „Gde god da sam išla, koji god grad da sam posetila, jogiji su svi bili isti i potpuno stereotipični: izgledali su isto, oblačili se isto i ponašali se identično,” kaže. „Mrzela sam tu osuđivačku prirodu jogi zajednice i strašno želela da doprinesem nekakvoj promeni, da dokažem da joga ne mora da bude takva.” Erin je napisala članak za The Huffington Post u kom je izrazila svoju sumnju u takav jogi svet. Njen tadašnji momak, sadašnji ve-renik, i sam jogi, ponudio je da zajedno na-prave nešto više od internet članka, i tako se 2012. rodila online zajednica Bad Yogi.

Page 68: Plezir magazin jun #34   2016

68 l jun

Životni stil

Za nešto više od godinu dana, koliko pratim Erin Motz na društvenim mrežama, bezbroj puta sam se lično uverila u pozitivne komen-tare koje joj ostavljaju ljudi koji se, kako kažu, napokon pronalaze u nekoj jogi zajednici, nakon loših iskustava koja su imali u svojim lokalnim joga studijima. U atmosferi koja jogu prikazuje kao samo jedan aspekt celokupnog balansa uma, tela i prirode, sigurno je po-malo teško gristi se za jezik kad poželiš da podeliš s kolegama vežbačima informaciju o novom sjajnom mestu s burgerima. Erin se zato izjašnjava kao mesožder i veliki ljubitelj crnog vina i francuskih sireva, i njena zajedni-ca poželeće dobrodošlicu svakome ko jede meso, ali i svakom vegetarijancu.

„Verujem da je joga za svakoga, od vega-na koji obožava kelj do nagrađivanog lovca na jelene. U Bad Yogi zajednici ima mesta za sve, ali nema mesto za snobove, pretencio-znost i razne uslove koje treba ispuniti da bi bio član.”

Ovakve stavove Bad Yogi zaista i sprovodi na delu. Na blogu zajednice možete pročitati razne ispovesti, pa tako i onu žene od pre-ko sto kilograma koja je inspiraciju da bude zdravija pronašla u jogi i igranju na šipci, ali i priče majke koja je vegan. Baš zato što Erin kao činjenicu ističe da voli meso i da ne voli atmosferu u kojoj je drugi jogini odbacuju, ona ne odbacuje one koji su drugačiji.

Očigledno, inkluzivitet zajednice Bad Yogi prepoznalo je više od 100.000 članova ši-rom sveta. Neki od njih ipak uvode sanskrit u svoje joga rutine, neki se ponašaju ovako ili onako. Erin je isključiva samo u jednom: tre-ba da radite ono što funkcioniše za vas. To je vidljivo i u svim njenim videima: često će dati

razne alternative u ovoj ili onoj asani, u zavi-snosti od toga koliko ste fleksibilni i da li ste početnik ili ne.

„Loši jogiji razumeju da je poenta joge da se osećaju dobro, ne da samo izgledaju do-bro. Mi smo stvarni ljudi, nismo neverovatno fit, fleksibilni, i ne radimo jogu da bismo kačili savršene poze na instagram. Nemamo pra-vila čisto da bismo ih imali, ne dozvoljavamo da doktrine definišu naše vežbanje. Imamo svoj stil, i razumemo da ga ima i svako dru-gi.”

U moru drugih ljudi koji su osnovali svoj po-sao na internetu i postali hodajuće reklame, Erin je pravo osveženje. Da, i ona zarađuje prodajući kurseve i čak liniju garderobe za vežbanje s logom Bad Yogi, ali sve vreme za-država isti iskreni pristup koji je imala i ranije. Erin Motz je draga, autentična i neverovatno jednostavna. Od nje možete čuti i kako da znate da se dovoljno trudite tokom prakti-kovanja joge, i kako da steknete samopo-uzdanje. Neretko će se našaliti na sopstveni račun, i to se ljudima dopada. Tri miliona pre-gleda njenih videa govori da je na dobrom putu od kog ne treba da odustaje.

Page 69: Plezir magazin jun #34   2016

„Verujem da je joga za svakoga, od vegana koji obožava kelj do nagrađivanog lovca na jelene.

U Bad Yogi zajednici ima mesta za sve, ali nema mesto za snobove, pretencioznost i razne uslove

koje treba ispuniti da bi bio član.”

Page 70: Plezir magazin jun #34   2016

70 l jun

Da li vam je lepo u vašem telu?

Zdravlje

Page 71: Plezir magazin jun #34   2016

Tekst: Marija Radojković

Tekst: Merima Aranitović

Leto je u zraku...Tmurni dani, kao i tmurni osećaji se zabo-ravljaju – okrećemo se lepoti, mirisima, osećaju lakoće, pe-vušimo neke lagane melodi-je. Sreća, radost, uživancija. I onda nam kroz glavu proleti misao – letnja garderoba, sandalice. Još uvek pevuše-

ći, krećemo ka ormanu. Vadimo letnje stva-ri s namerom da ih osvežimo, pregledamo i proverimo šta bismo ove sezone mogli da nosimo, a šta bi trebalo da obnovimo. Ispro-bavamo. Dobro... ova majica mi dobro stoji, košuljica... hm.... malo mi je tesna oko gru-di... pantalone – jesu li mi i prošle godine bile baš, baš taman? Odlete lagana pesma s na-ših usana – a one tmurne misli s početka se vrate s pola puta i u dva koraka mi smo uspeli da pokvarimo ne samo dan – nego smo na dobrom putu da čitavo leto sebi upropastimo preispitivanjima u vezi sa svojim izgledom.

Page 72: Plezir magazin jun #34   2016

72 l jun

JESAM LI DOVOLJNO LEPA?„Dobro jutro, lepotice!“, učila nas je Ruška

Jakić, treba svako jutro reći sebi čim se po-gledamo u ogledalu. Dobro jutro – ustali smo iz kreveta, zdravi smo, krećemo se, možemo da razvučemo usne u osmeh. Zaista je do-bro. Jesam li lepa sebi? Ako iskreno odgo-vorimo na ovo pitanje – odgovor je – jesam SEBI sam zaista lepa. Zadovoljna sobom i onim što mogu. Ali, problem je u tome što mi ne postavljamo pitanje da li smo SEBI lepi, nego, da li se mi, ovakvi kakvi jesmo, dopa-damo drugima.

JESAM LI DOVOLJNO ZGODNA?Ovo i nije pitanje u vezi sa idealnim propor-

cijama – nego, budimo iskreni – nas intere-suje da li smo dovoljno mršavi. Da li imamo i gram sala viška, možemo li da uđemo u gar-derobu iz srednje škole...

JESAM LI PRESTROGA PREMA SEBI?Ovo pitanje retko kada postavimo sebi.

Prethodna dva potisnu svaku racionalnu mi-sao ubacujući nas u priču koju nam serviraju razni modni kanali, časopisi, slike manekenki koje jedva stoje na nogama, i na čijim licima nikada ne vidimo izraz iskrene radosti, a opet smo dozvolile da u ogledalu kao re-per vidimo njihova ispošćena tela.

Jesmo li prestrogi? Biti lep bi trebalo da bude povezano sa biti zdrav i biti u balan-su sa sobom i svojim emocijama. Zdravo telo koje je u ravnoteži – gaji i zdrave misli. Zdrav odnos prema sebi podrazumeva da smo prvenstveno mi zadovoljni i da smo lepi i zgodni SEBI SAMIMA.

KAKO NAS TO ZIMA UVEK PREVARI?Zima nas uljuljka – manje se krećemo, sla-

bije vežbamo, hrana je kaloričnija – i čak i

Zdravlje

Page 73: Plezir magazin jun #34   2016

ako ne jedemo veću količinu iste – ona se ipak pomalo nataloži jer je ne iskorišćavamo u dovoljnoj količini. Izgubili smo prirodni ritam naših predaka koji su tokom hladnih dana redovno postili jer tada nije bilo nekih ozbilj-nih poslova pa je i njihova ishrana tome bila prilagođena. Hladni dani nam prođu u novo-godišnjim, božićnim, uskršnjim i slavskim đa-konijama. Malo šira garderoba i osećaj bla-ženstva uljuljkaju nas u to da se ne menjamo mnogo tih dana. Počešemo se po glavi kad krenu reklamne kampanje u kojima nas ko- zmetički i fitnes saloni opomenu da se pro-leće bliži i da je pravi trenutak da povedemo računa o sebi ako želimo da srećni i zado-voljni dočekamo tople dane. Jedan deo nas odreaguje na kampanje i krene da radi na sebi, drugi deo nas misli da naše telo samo sve odradi – i da se ništa drastično od proš-log leta nije promenilo.

Ovi prvi će se podvrgnuti raznoraznim tre-tmanima ne bi li tople dane dočekali zate-gnuti i preplanuli, radiće na sebi sve do jeseni kad će se opet opustiti, misleći – sad mogu malo da odahnem do sledećeg proleća. Dru-ga grupa su oni koji će pasti u blagu depresi-ju kad krenu da sređuju ormane u proleće.

KO JE ISTINSKI ZADOVOLJAN?No, postoji i treća grupa ljudi – oni koji su

istinski zadovoljni sobom, svojim izgle-dom, koji zaista misle da su lepi SEBI i zgodni po SVOJOJ meri. To su ljudi koji kontinuirano rade na sebi. I, kad govorimo o radu, ne mislimo samo na duhovni rad. Za-što ovo naglašavamo? Zato što poslednjih godina pod sintagmu „rad na sebi“ podvo-dimo samo tehnike koje se odnose na du-hovno polje. I koliko god radili, na kraju opet budemo nezadovoljni jer smo zaboravili staru maksimu - o zdravom telu i duhu. Zato, koliko god duhovno rasli, ako nam nedostaje fizička aktivnost, ostaje nam doza nezado-voljstva.

Problem je u tome što mi ne postavljamo pitanje da li smo sebi lepi, nego, da li se mi, ovakvi kakvi jesmo, dopadamo drugima

Page 74: Plezir magazin jun #34   2016

74 l jun

Zdravlje

No, nikad nije kasno da se pokrenemo za svoje dobro. Nastavimo sa duhovnim, ali po-krenimo i fizički deo sebe. Čovek je stvoren za kretanje. Sve što u toku dana radimo ve-zano je za ovu radnju. Ustajanje, umivanje, oblačenje, spremanje hrane, odlazak u pro-davnicu, na posao... Sve je kretanje. Zaliva-nje cveća, iznošenje smeća, odlazak u poštu, na roditeljski sastanak, penjanje uz stepeni-ce, ulazak i izlazak i stana, iz prevoza. No, sve češće gubimo vezu sa kretanjem. Bes-ciljno izležavanje, naručeni obroci, plaćanje računa putem računara, onlajn naručivanje potrepština, lift, taksi, sve to nam život čini „lagodnijim i lakšim“. Ne osporavamo i nismo protiv savremenih tehnologija, ali bismo vas ipak podsetile – ne zaboravite na pokret.

Uposlite telo – idite u teretanu, šetajte ili tr-čite, penjite se uz stepenice, okopavajte ba-štu, idite na mini izlete - parkirajte kola i pro-đite neku kardio stazu. Plivajte. Budite svaki dan fizički aktivni. Dok se telo bavi fizičkom aktivnošću, naš duhovni rast je kvalitetniji jer imamo vremena da promišljamo o učenju koje usvajamo, širimo svoje vidike, postavlja-mo pitanja i sami tražimo odgovore u sebi.

POSTAVITE SADA SEBI PITANJA S POČETKAI, opet se vraćamo na onu laganu melodiju

s početka koju smo zviždali dok smo probali letnju garderobu. Ako nastavite da zviždu-ćete i nakon isprobavanja, ako pevušite i nakon spoznaje da neko dugme malo teže zakopčavate – jer već imate ideju kako ćete malim korekcijama i pokretanjem vrlo brzo opet biti zadovoljni sobom, onda ste vi u dobrom balansu.

No, ako ste osetili gorčinu i ako ste se de-primirali, a ne vidite kako biste sami sebi mo-gli da pomognete, onda je možda dobro da se obratite floriterapeutu.

Page 75: Plezir magazin jun #34   2016

Prvo, floriterapija nije čudesan metod ko-jim ćete u roku od 15 dana „izgubiti“ 10 ki-lograma. Cvetne esencije nemaju ulogu da vam pomognu da nešto izgubite – jer sve što gubimo posle lako i nađemo i dobijemo i bonus. Uloga cvetnih esencija jeste upravo u tome da u razgovoru sa terapeutom cvetnih esencija osvetlite čime vi to niste zadovoljni, kojih se to pogrešnih uverenja čvrsto drži-te, kako da prvo, prihvatite sebe takvi kakvi jeste, a onda poradite na tome da budete zdravi, srećni i nasmejani.

Kada ste zadovoljni sobom i kada volite sebe onda ste lepi i drugima. Kada ste za-dovoljni i u balansu onda vas iz ravnoteže neće izbaciti to što niste kopija anoreksič-ne manekenke, što imate zdrave obline, što imate definisane mišiće. Nećete bacati nov-ce svakog proleća na silne tretmane i sate u solarijumu. Nećete podlegati reklamama za čarobne pilule i praškove koji će vas u rekor-dnom roku „osloboditi“ okova viška. Nećete stalno balansirati na oštrici višak/manjak – jer ni jedna strana nije zdrava niti poželjna.

Vodite računa i o duhovnom i fizičkom delu sebe. Negujte ih i unapređujte, ne zapostavljajući nijedan segment. Na ovaj način ćete istinski zavoleti sebe i osećati se lepo i prijatno u svom telu i biti zado-voljni odrazom u ogledalu. Samo na taj način možete istinski zavoleti sebe.

A voleti sebe je jedna divna avantura, kako kaže Lujza Hej.

Kako vam mi možemo pomoći?

Page 76: Plezir magazin jun #34   2016

Ray of Sunshine

Photography and Styling: Tamara Ćosović

Model: Kristina KvrgićModeling agency: OREA Model Management

Hair and Make Up: Dijana PenoLocation: Novi Sad, Serbia

Page 77: Plezir magazin jun #34   2016

Shirt: VERO Moda

Page 78: Plezir magazin jun #34   2016

Shirt: VERO Moda

Page 79: Plezir magazin jun #34   2016

Shirt: Forever 21

Page 80: Plezir magazin jun #34   2016

80 l jun

Intervju: Teodora Kovrlija

Fotografije: Marinush prolećne kolekcije

Teodora Ivkov

Dizajn

MARINUSHBAJKOVITI SVET INSPIRISAN

PRIRODOM

Page 81: Plezir magazin jun #34   2016

Marina Andrin je autorka brenda Marinush, nakita koji se izdvaja u aktuelnoj ponudi nakita svojom nežnošću, posebnošću i originalnošću. Marina je grafička dizajnerka, blogerka, fotograf i dizajner nakita inspirisanog životinjicama, biljem i lepotom koja nas okružuje. Motivi koji dominiraju govore o autentičnom senzibilitetu autorke, a svaki komad može da se koristi podjednako dobro kao nakit ili dekoracija u enterijeru. Vodimo vas pričom i fotografijom u bajkoviti Marinush svet

Page 82: Plezir magazin jun #34   2016

KAKO JE POČELA TVOJA AVANTURA SA

IZRADOM NAKITA I KAKO SU NASTALE PRVE

MARINUSHKE?

Bilo je pitanje trenutka kada ću početi da se bavim nekim vidom ručnog rada, s obzirom na to da sam odrasla u porodici gde se izu-zetno gajila ljubav prema istom. Tako sam, na primer, od bake naučila da vezem, od majke da štrikam, deda je u mladosti bio jedan od retkih u selu koji se bavio fotografijom, i tu lju-bav preneo na oca pa je to stiglo i do mene, itd.

Ključni trenutak je bio kada sam došla u do-dir sa glinom, a već sam bila strastveni ljubitelj nakita, pa je ideja da sama napravim nešto što mogu nositi bila sasvim logična. Ubrzo je to počelo da dobija ozbiljniju formu, kada sam počela da poklanjam neke od mojih radova. Ljudima se nakit dopao, nagovarali su me da krenem ovime ozbiljnije da se bavim, a ja sam im danas svakako zahvalna na podstreku.

POSMATRAJUĆI TVOJE PRETHODNE RADOVE

JASNO JE DA SU FLORA I FAUNA TVOJA

INSPIRACIJA, KAKO JE DOŠLO DO TOGA DA

PRAVIŠ NAKIT INSPIRISAN PRIRODOM?

Oduvek sam bila očarana prirodom i imala potrebu da budem povezana sa istom. Ona je za mene nepresušni izvor inspiracije. Odra-sla sam na selu pored Tise, i to mi okruženje danas često nedostaje, pogotovo u danima koje provodim ispred monitora. Na taj način se vraćam u ravnotežu, kreiranjem bajkovitog sveta inspirisanog motivima prirode.

KO SU TVOJI UZORI KADA JE DIZAJN U

PITANJU?

Ideje naravno crpim i iz sveta dizajna, ali ne bih znala da navedem uzore, jer nisam toliko fokusirana na konkretne autore. Ili ih ima toli-ko mnogo da bi lista bila predugačka, stoga ne bih izdvajala svega par imena. Što se tiče dizajna koji ja radim, tu se pre svega osla-

82 l jun

Page 83: Plezir magazin jun #34   2016

njam na intuiciju i senzibilitet koji mi odgovara u datom trenutku.

NA KOJI NAČIN SI SPOJILA LJUBAV PREMA

RUČNOM RADU, FOTOGRAFIJI I DIZAJNU I KAKO

TO ZA SADA FUNKCIONIŠE? KAKO USKLAĐUJEŠ

POSAO GRAFIČKOG DIZAJNERA I RAD NA

WEB-U SA IZRADOM NAKITA?

Te tri ljubavi kreiraju jedan sjajan tim! To mi omogućava da apsolutno ispoljim ono što sam zamislila, do najsitinijih detalja kao što je jedna etiketa, detalj na ambalaži, senzibilitet na fotografijama i kada se sve to spoji dobi-jamo Marinush proizvod. Što se tiče uskla-đivanja dizajnerskog posla i izrade nakita, tu je situacija nešto komplikovanija. Uklapanje ta dva posla zahteva posebnu veštinu i nivo organizacije do kog se ja još uvek trudim da dođem. U početku je bilo zaista teško radi-ti ta dva posla istovremeno. Neko bi možda odustao u startu, ali mene je potreba da se

kreativno izrazim i van digitalnog sveta vu-kla u nebrojene neprospavane noći, jer je to bilo jedino vreme kada sam mogla da radim sa glinom. Naravno, vremenom sam posta-jala sve bolja u organizaciji, usavršavala sam poslovne veštine i na taj način prikupljala dragocene slobodne sate. Sada je situacija bolja, dnevno stignem da odvojim par sati u radionici, dok je vikend zapravo vreme kada mogu u potpunosti da se fokusiram na nove Marinush komade. Zahvalna sam na ovom iskustvu, jer me je naučilo da poštujem vre-me koje imam, kao i načinima da ga maksi-malno iskoristim. Svima onima koji su u slič-noj situaciji i grade poslovnu karijeru a pritom gaje i veliku strast ka bilo čemu kreativnom je sasvim jasno o čemu govorim, i veoma je bit-no da ne gube nadu, iz razloga što se dobra organizacija i uložen trud uvek isplate.

Glavna alatka u mojoj radionici je jedna igla, pomoću koje izrađujem detaljne teksture. Ono što često iznenađuje, jeste upravo činjenica da nijedan Marinush komad nije oslikan na samom kraju, već je napravljen od malih komadića različito obojene gline, utisnute u jedinstven pejzaž

Page 84: Plezir magazin jun #34   2016

KAKO SI SE ODLUČILA ZA MATERIAL KAO ŠTO

JE POLIMER GLINA I DA LI SI IMALA IZLETE SA

NEKIM DRUGIM MATERIJALIMA?

Sve se to dešava usputno, kroz rad i ek-sperimentisanja. Dobijem neku ideju, po-kušam na razne načine da je sprovedem, i tada se kroz sam proces otkrivaju odgova-rajući materijali i adekvatne tehnike izrade. Nekad imam jasan plan kako da realizujem konkretnu ideju, a nekad su mi potrebni dani ili nedelje da do željenog rezultata dođem. Polimerna glina se tako pokazala kao najza-hvalnija i najadekvatnija iz razloga što najbolje prenosi ideju.

OPIŠI NAM KREATIVNI PROCES I PUT DO

NASTANKA JEDNE KOLEKCIJE?

Ono što unapred osmišljavam je cela ko-lekcija kao jedan objekat, dosta eksperimen-tišem sa oblicima i paletom boja i kad sam zadovoljna sa osnovnom idejom i formom, dalje samo pratim impuls i dopuštam da po-jedinačni komadi sami sebe do detalja defini-šu. Taj slobodan proces koji se dalje javlja mi omogućava da se svaki dan igram i kroz igru otkrivam nove forme, tehnike, pa na kraju i nove komade. Svaki komad je iz tog razloga nemoguće ponoviti, pa je proces izrade vrlo uzbudljiv i nepredvidiv. Glavna alatka u mojoj radionici je jedna igla, pomoću koje izrađu-jem detaljne teksture. Ono što često iznena-đuje, jeste upravo činjenica da nijedan Ma-rinush komad nije oslikan na samom kraju, već je napravljen od malih komadića različito obojene gline, utisnute u jedinstven pejzaž.

KAKO ZAMIŠLJAŠ SVOJ IDEALNI ATELJE I RADNI

KUTAK?

Postoji zapravo samo jedan uslov koji uko-liko je zadovoljen komotno opisuje odgova-rajući radni kutak, a to je maksimalna osvet-ljenost i izloženost dnevnoj svetlosti. Dalje mi je potrebna samo manja ravna površina. To je ujedno lepota ovog posla, što je materijal

84 l jun

Dizajn

Page 85: Plezir magazin jun #34   2016

praktičan, ne zahteva posebne alatke, a ja ujedno ne koristim kalupe i slična pomagala te sve mogu da spakujem u omanji kofer, i isto tako se raspakujem gde god mi odgo-vara. Idealni kutak je upravo ono okruženje koje samo lepo vreme može da mi omogući, a to je rad u prirodi. Koristim svaki slobodan dan da sa voljenom osobom odem na izlet i ponesem sve što mi treba kako bih u prirodi kreirala nove Marinushke. Osećaj koji imam u takvom okruženju je neopisiv i apsolutno uži-vam da radim pod takvim okolnostima.

SVI KOMADI IZ TVOJE RADIONICE SU UNIKATI,

DA LI TI ZBOG TOGA TEŠKO PADA DA SE

ODVOJIŠ OD NJIH? KAKO IZGLEDA TVOJA

KUTIJA, ODNOSNO, (BUDIMO REALNI) KUTAK SA

NAKITOM?

Svaka kolekcija kao i svaki komad zauzima posebno mesto u Marinush familiji. Iz razlo-ga što se proces izrade Marinushki ne može ponoviti, rastanci sa njima znaju biti teški ali mi radost pričinjavaju oduševljeni budući vla-snici. Činjenica da danas postoji već više od 500 Marinush unikata sa isto toliko unikatnih mikro svetova mene ispunjava i gura da stva-ram dalje. Moj kutak sa nakitom živi jedan poprilič-no haotičan život. Sadržaj istog se menja iz dana u dan ali tu stanuju svega dve ili tri Ma-rinushke, koje su sve prve stidljive realizacije ideja, za koje sam izuzetno vezana i podse-ćaju me na taj kreativni proces. Uz to imam i pozamašnu kolekciju nakita drugih autora, jer opsednutost nakitom ne jenjava čak ni kad se bavite izradom istog.

OMILJENI KOMAD KOJI SI DO SADA NAPRAVILA?

Zaista mi je teško da izdvojim jedan komad, ali možda je to upravo jedna ogrlica koju sam zadržala za sebe, a koja je otvorila vrata svim budućim ogrlicama u vidu pera/lista. Ona je nastala u okviru samostalne dvonedeljne izložbe u Švedskoj, pre tačno 4 godine.

Page 86: Plezir magazin jun #34   2016

PROLEĆNA KOLEKCIJA I NEŽAN PASTELNI

KOLORIT ME JE U POTPUNOSTI OSVOJIO I

MISLIM DA SI OVOG PUTA ZAISTA NADMAŠILA

SVA OČEKIVANJA, DODUŠE TO POMISLIM ZA

GOTOVO SVAKU TVOJU NOVU KOLEKCIJU. UZ

TO EDITORIJAL KOJI PRATI KOLEKCIJU NA

ODLIČAN NAČIN POVEZUJE ČITAVU PRIČU.

RECI MI U ČEMU JE KLJUČ KONTINUIRANOG

NAPRETKA, NADOGRADNJE I KREATIVNOSTI

KOJA NE MIRUJE?

Hvala na komplimentu. Editorijal ove ko-lekcije je rezultat timskog rada sa predivnim ljudima bez kojih bi sve ovo bilo nemoguće. Pozvala sam i okupila po osećaju talentova-ne ljude koji se prethodno nisu poznavali, i ispostavilo se da je to bio pun pogodak, što mislim da se jasno vidi i na fotografijama. Ta-kođe, Teodora Ivkov iza objektiva je zaista nadmašila sva moja očekivanja i zauvek me

86 l jun

Dizajn

kupila. Odgovor na pitanje šta je to potrebno za kontinuirani napredak je definitivno nepre-stana potreba za igrom i istraživanjem, i pre svega potreba za razvojem sopstvenih mo-gućnosti, uz konstantno preispitivanje. Ono što nagrađuje taj proces je vidni napredak koji se desi u međuvremenu. Disciplinom i svakodnevnim radom usavršavate veštine i oko za detalje, a usputno se rađaju nove ide-je. Meni se to desilo posle 5-6 godina rada sa glinom, u jednom momentu sam shvatila koliko sam zašla u taj svet i otkrila bezbroj mogućnosti koje su se krile ispod površine. Nije to samo nakit. To su i figurice, digitalni kolaži, gifovi, stop-motion animacije, štam-pani materijali, odevni predmeti, igračke... Jednom kada uđete u taj svet ne želite da ga napustite. Više se zapravo i ne pitate, to po-staje jedna od vaših osnovnih potreba.

Page 87: Plezir magazin jun #34   2016

Koristim svaki slobodan dan da sa voljenom osobom odem na izlet i

ponesem sve što mi treba kako bih u prirodi kreirala nove Marinushke.

Osećaj koji imam u takvom okruženju je neopisiv i apsolutno uživam da

radim pod takvim okolnostima

Page 88: Plezir magazin jun #34   2016

IZ TVOG PORTFOLIJA OMILJENA SU MI MALA

SLATKA STVORENJA IZ ŠUME I ŽIVOTINJICE

KOJE SU TAKO PREPOZNATLJIVE ZA TVOJ

BREND, A ONO ŠTO MI JE NAJINTERESANTNIJE

SU NJIHOVI IZRAZI LICA, EKSPRESIJE I

POZITIVNA ENERGIJA KOJA JE SKORO

OPIPLJIVA. KAKVA JE REAKCIJA KUPACA NA

OVE ŽIVOTINJICE I DA LI SU ONE DEO STALNE

POSTAVKE U TVOJOJ PONUDI ILI IH RADIŠ

SAMO PO PORUDŽBINI?

Životinjice su moj apsolutni favorit! Reakci-je kupaca su divne, tu količinu oduševljenja i sreće ne viđate često, i upravo je to najvažni-ja podrška i snaga koja je neophodna za dalji rad. Životinjice nastaju mimo kolekcija nakita, i ideja je da budu deo stalne postavke. Tre-

nutno sam na kratkoj pauzi što se njih tiče, sve dok ne izađe letnja kolekcija koja je uve-liko u pripremi, ali već imam razrađenu ideju kako želim da predstavim novu ekipu Mari-nush stvorenja. Pored karaktera koje osmi-slim i realizujem, uvek mi se mogu javiti za-interesovani i doprineti svojim idejama, koje za mene predstavljaju nove izazove. Upravo tako su nastali prvi Marinush morž, lenjivac, rozi kit ili jednorog...

OSIM ŽIVOTINJICA KOJE SU PRAVLJENE KAO

PRIVESCI, MINĐUŠICE I BROŠEVI VIDELA SAM

DA SI IMALA IZLET I SA 3D FIGURICAMA, DA LI

NAMERAVAŠ DA NASTAVIŠ U TOM PRAVCU I

OPROBAŠ SE RECIMO U IZRADI IGRAČAKA?

Dizajn

Page 89: Plezir magazin jun #34   2016

To je upravo jedna od mojih velikih želja! Deca definitivno najviše i najprirodnije reagu-ju na te životinjice i samo je pitanje trenutka kada ću se posvetiti najmlađima i realizovati prve Marinush igračke. Iskreno se nadam da ću jednog dana imati vremena da se ispro-bam i na tom polju.

TRENUTNO NA NAŠOJ SCENI POSTOJI BOGATA

PONUDA HENDMEJD NAKITA I SITNICA ZA

SVAČIJI UKUS, PA IPAK VEĆINA NJIH SE KREĆE

U NEKIM POZNATIM OKVIRIMA I IGRA NA

SIGURNO BEZ PREVIŠE EKSPERIMENTISANJA

SA FORMOM, KOJI SU TVOJI FAVORITI

ODNOSNO KOGA BI POHVALILA OD KOLEGA

KREATIVACA I ČIJI NAKIT BI RADO PONELA NA

SEBI?

Svako ima talenta. Ono što je ređe je hra-brost pratiti ga na neobična mesta na koja vas on vodi, i to često podrazumeva ignori-sanje trenda što naizgled ne deluje kao do-bra ideja. Dug period mi pažnju zaokuplja metal kao glavni materijal, a trenutno me fasciniraju ra-dovi autora REdesign21 i MA.RA jewelry.

KAKVI SU TI PLANOVI ZA BUDUĆNOST PO

PITANJU BRENDA MARINUSH I DA LI PLANIRAŠ

NEKE NOVINE U SVOJOJ PONUDI?

Trenutno radim na razvoju Etsy radnje i usmeravanju na strano tržište, a u pripremi je i sajt za domaće tržište.

Ujedno razvijam letnju kolekciju koja bi treba-lo da se pojavi početkom jula, a nakon toga bih volela da se malo vratim životinjskim ka-rakterima, a zatim i osmišljavanju jesenje ko-lekcije.

ŠTA MOŽEMO DA OČEKUJEMO U LETNJOJ

KOLEKCIJI?

Letnja kolekcija donosi vedre boje, živopi-san kolorit, vesele i lagane forme.

GDE ZAINTERESOVANI ČITAOCI MOGU DA

OPIPAJU, ISPROBAJU I KUPE STVARČICE SA

MARINUSH POTPISOM?

Marinushke se mogu nabaviti putem Fejsbuk stranice, zatim na grom&kakao prodajnom portalu, i naravno putem etsy shop-a za sve ljude van Srbije.

Što se opipavanja tiče, u potrazi sam za lokalom. Neki pregovori su u toku, tako da ću sve novosti objaviti na mojoj Fb stranici. Takođe, uskoro stiže i Marinush sajt gde će svi moći u tri klika da dođu do svoje Marinushke.

Page 90: Plezir magazin jun #34   2016

90 l jun

Dizajn

ALEKSANDAR TOPIĆ

Dizajn za vesele ljude

Page 91: Plezir magazin jun #34   2016

Fotografije: Teodora Ivkov, Aleksandar Topic Instagram

@acamacacici

Intervju: Nina Simonović

Te 2011. sam naišla na bedževe mladog umetnika koji su me kupili svojim vrcavim optimizmom. Od tog trenutka pratim rad ovog domaćeg dizajnera kome sada već, verujem, ne treba mnogo predstavljanja.

Veseli dečak, zaljubljenik u male stvari, dobar print i rukom napisano pismo,

vođen svetlom stranom Sile. Drago mi je što konačno mogu da vam predstavim

Aleksandra Topića iz mog ugla

Page 92: Plezir magazin jun #34   2016

92 l jun

Dizajn

KAKO DA TE PREDSTAVIM ZA POTREBE OVOG

INTERVJUA: KAO GRAFIČKOG DIZAJNERA,

ILUSTRATORA, FOTOGRAFA, SLOBODNOG

UMETNIKA, LJUBITELJA ŽIVOTA I LEPIH SITNICA,

PREDUZETNIKA, ENTUZIJASTU...?

Moja profesija je grafički dizajner (diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu), a u opis mog postojanja može sve ostalo da se navede. Još za vreme studija sam odlučio da sam sebi neću postavljati granice i da ću raditi šta god mi se bude radilo.

NEPRIMETNO SI SE „NAMETNUO“ DOMAĆOJ

MODNOJ SCENI. KAD KAŽEM NEPRIMETNO

MISLIM NA TO DA SI MEĐU PRVIMA KOD NAS

LANSIRAO MODNE DODATKE ZA MUŠKARCE

U VIDU LEPTIR MAŠNI KOJE SU POSLE UZELE

MAHA, A ODRŽALE SE NA SCENI KVALITETOM.

ŠTA ZA TEBE PREDSTAVLJAJU TVOJE

BOWTIES?

Hvala na ovom pitanju. Samo pitanje je potvrda mog rada. Moje BOWTIEs za mene predstavljaju esenciju mog stvaralaštva, nepregledna prostranstva kreativnosti, radost u svakom smislu, proboj mog imena u medijima i test izdržljivosti.

PORED KLASIČNIH JEDNOBOJNIH, MNOGE

TVOJE MAŠNE SU SA RAZIGRANIM PRINTOVIMA.

RECI NAM NEŠTO VIŠE O KOMBINOVANJU ISTIH

I NA KOJE JOŠ NAČINE KREIRAŠ KARAKTER

SVOJIM MAŠNAMA?

Znate, mi se sretnemo. Tekstil i ja. To nikada nije mukotrpan rad. Čista radost je kada se sretnemo! Mislim da je karakter mojih mašni u stvari moj karakter – veselkast! Znate, ja ne pravim biznis planove, recipročne korake, ne kalkulišem… Ja samo stvaram po inspiraciji. I to je moj jedini zakon.

Page 93: Plezir magazin jun #34   2016

ČESTO UMEŠ DA POČASTIŠ, NAS, LJUBITELJE

STRIPOVA I FANTASTIKE SPECIJALNIM

KOLEKCIJAMA KOJE SADRŽE NAŠE OMILJENE

JUNAKE. ŠTA TI LIČNO BIRAŠ: MARVELA ILI DC

COMICS? LIGHT OR DARK SIDE OF THE FORCE?

KAKO JE DOŠLO DO SARADNJE SA DAMOM

KOJA PRAVI STAR WARS FIGURICE KOJE KRASE

TVOJE MAŠNE?

DC Comics i Light side of the Force. Nataša Vučićević je devojka koja studira 3D animaciju i veliki je zaljubljenik u polimernu plastiku. Saradnja se desila spontano, onako kako valja. Saznao sam za nju na Facebook-u, uradili smo probne figure a danas joj prepuštam potpunu autonomiju nad radom. Samo joj kažem temu.

Star Wars kolekcija nam je najuspelija mini kolekcija do sada.

Page 94: Plezir magazin jun #34   2016

94 l jun

Dizajn

MORAM DA PITAM, KO BOLJE NOSI TVOJE

MAŠNE: VEČITI DŽENTLMENI ILI DAME SA

STAVOM?

Najbolje ih nose veseli ljudi.

KAKO TO OBIČNO IDE SA IDEJAMA I

KREATIVNOŠĆU, JEDNA STVAR POKREĆE

DRUGU, UPLIĆE SE SA TREĆOM I STVARA

POTPUNO ČETVRTU. TI SI SVOJ ASORTIMAN

PROŠIRIO NA PINJUNKIE BEDŽEVE (ČIJI SAM

DUGOGODIŠNJI FAN, PRIZNAJEM), A ZATIM I

NA TORBE, KRAVATE, RAZGLEDNICE. HAJDE

DA POČNEMO SA BEDŽEVIMA – ISTIČU SE

SPECIFIČNIM PREZABAVNIM SLOGANIMA. DA

LI TO TVOJ SARKAZAM ILI VEČITI OPTIMIZAM

ISIJAVA IZ NJIH?

PINJUNKIE bedževi su moj prvi projekat. On je nastao u avgustu 2011. godine. Na osnovu njega sam imao hrabrosti da lansiram prvu kolekciju leptir mašni 10 meseci kasnije. Čak i kada vam se učini da bedž ima sarkastičnu poruku on samo treba da oraspoloži. Dakle, večiti optimizam! To je mnogo vidljivije na kompletima bedževa.

TEBI LIČNO NAJOMILJENIJI SLOGAN/KOLEKCIJA

BEDŽEVA KOJU SI DO SADA STVORIO?

Meni je najomiljenija prva kolekcija. Naivna je, istinska i nastala je od 1000 dinara sa kojim nisam znao šta da uradim. Znate, ja volim te male istinske stvari koje nisu opterećene novcem.

ZA DOSTAVU TVOJIH PROIZVODA JE

KARAKTERISTIČNO I TO ŠTO UVEK POŠALJEŠ

RUČNO PISANU PORUKU KUPCU. KOLIKO TI

JE VAŽAN TAJ INDIVIDUALNI PRISTUP SVAKOJ

MUŠTERIJI?

Takvim gestom održavam pravo ručno pisano pismo u životu. Važno mi je da kupci osete da sam od početka do kraja uz svoj proizvod – od izbora materijala, dizajniranja pakovanja pa do slanja paketa.

Page 95: Plezir magazin jun #34   2016

NA ČEMU TRENUTNO RADIŠ, KAKO ĆE

IZGLEDATI NOVA KOLEKCIJA?

Trenutno radim na dostupnosti mojih proizvoda u (pravim) prodavnicama. Nova kolekcija leptir mašni može da se očekuje krajem godine ali se ja svakako trudim da između dve kolekcije bude malih tematskih serija.

Hajmo na još par blic pitanja:

KOME JE NAMENJENA KESA S NEBESA?

Svakom kome plastična kesa kvari outfit.

DA LI PLANIRAŠ DA PROŠIRIŠ PONUDU I AKO

DA, U KOM PRAVCU?

U narednom periodu ću biti fokusiran na bazičnije komade garderobe poput majica.

KUDA IDE STREET STYLE U SRBIJI?

Street style u Srbiji ide paralelno sa internetom, a on neprekidno ide negde. Videćemo gde.

Znate, ja ne pravim biznis planove, recipročne korake, ne kalkulišem… Ja samo stvaram po inspiraciji. I to je moj jedini zakon

Page 96: Plezir magazin jun #34   2016

96 l jun

Dizajn

Page 97: Plezir magazin jun #34   2016

DA LI VIŠE VOLIŠ DA VIDIŠ MUŠKARCE SA LEPTIR

MAŠNOM ILI KRAVATOM?

Volim da vidim muškarca koga ne opterećuje ono što nosi, već ga dopunjava.

KOLIKO VREMENA TI JE POTREBNO ZA IZRADU

JEDNE MAŠNE?

Rade se u seriji, nikada nisam merio vreme.

MODNI DETALJ KOJI JE SVIMA NEOPHODAN

OVOG LETA?

Bedž sa motivom sladoleda.

OMILJENI PLEZIR U LENJE SLOBODNE DANE?

Šejk od banana, Plazma keksa i hladne kafe. I to nije slobodan dan, to je slobodan momenat.

ULTIMATIVNI ODMOR?

Tri sočne breskve i mleko za sunčanje.

OMILJENI KUTAK U NOVOM SADU/BEOGRADU?

Novi Sad: poslastičarnica Kitch & Chic. Beograd: Gde god.

DA MOŽEŠ DA BIRAŠ NEKO DRUGO MESTO NA

PLANETI ZA ŽIVOT, TO BI BILO...?

Negde gde ima puno palmi.

ŽIVOTNA MANTRA?

Polako i sve će biti.

Page 98: Plezir magazin jun #34   2016

98 l jun

Dizajn

NOVI TRENDOVI U KUĆNOM DEKORU Tekst:

Sofija Mirčetić

Imamo uzbudljive vesti za vas. Ovo nije godina u kojoj samo modni trendovi brišu granice preplićući se u zanimljivim komadima. Enterijer je područije gde već nekoliko godina imamo propusnicu za spajanje nespojivog. U sasvim prosečan stan unesite neki upečatljiv komad i odmah ćete podići prostor. Kao što modna legenda kaže da je sve u detaljima tako je i kada je reč o životnom prostoru. Tapiserija jarkih boja, neobična vaza, tropski motivi od kojih vam se vrti u glavi, razigrani jastučići... Dizajneri i poznati brendovi stvari za kuću vam nude sve što vam je potrebno, a neke stvari možete napraviti i sami. Sve opcije su vam na raspolaganju, a mi vam našim predlozima dajemo smernice kojim pravcem da idete i gde da tražite.

Page 99: Plezir magazin jun #34   2016

NOVI TRENDOVI U KUĆNOM DEKORU

Page 100: Plezir magazin jun #34   2016

100 l jun

Dizajn

DIVLJE TAPETE SA POTPISOM MATTHEW WILLIAMSON

n Kako vam zvuči da tropsko rastinje presadite u svoj dnevni boravak ili

čak spavaću sobu? Matthew Williamson je osvežio liniju razigranih tapeta sa novim divljim i šarenim motivima koji će u vaš životni prostor uneti dašak egzotike. Tigrovi, paunovo perje, rajske ptice i flamingosi, ananas, lišće tropskih biljaka, ogromno cveće uz pravi vatromet boja i nijansi. Priznajte da vam je srce zaigralo! Neke od grafika datiraju još iz 2004. kada su originalno kreirane za svilene suknje, da bi u nešto modifikovanoj verziji bile prenete na zidove. Ali ne samo na zidove. Još bolja vest je da se pomenuti, i drugi motivi nalaze i na foteljama, sofama (proizvedenim u saradnji sa notingemskom kompanijom Duresta), jastučićima, rokovnicima, čestitkama čak i pidžamama. Dovoljno je da vam kažemo da britanski dizajner crpi inspiraciju sa mnogobrojnih destinacija na koje putuje, poput Maldiva i Balija, a vi svoju dozu možete pronaći u njegovim egzotičnim kreacijama. Trk na matthewwilliamson.com.

Page 101: Plezir magazin jun #34   2016

TAPISERIJE RAZIGRANIH BOJA

n Popularnost orijentalnih, boho, etno i plemenskih motiva na garderobi, ali i

nameštaju se nastavlja. Baba Souk ponudu noviteta čine ručno tkane vunene tapiserije iz Marakeša koje dolaze u vibrirajućim bojama (čitajte kraljevsko plavoj, boji senfa i pink) ali i kremastim, svetlijim nijansama, sve to sa jednostavnim šarama u boji. Obična fotelja ili stolica su odlična podloga za šarene Baba Souk jastučiće sa marokanskim motivima protkanim sitnim srebrnim, okruglim pločicama. Do sada vam je sigurno postalo jasno da vam je neophodan makar jedan komad koji će uneti dah orijenta u vaš dom, bio to tepih, veliki ćup ili tabure jer ovakvi komadi nameštaja izgledaju kao kolekcionarski primerci i sigurno će skrenuti pažnju na vaš poseban kutak. Pobacajte jastučiće po podu i uživajte u doručku na osunčanom podu vašeg stana.

Page 102: Plezir magazin jun #34   2016

102 l jun

Dizajn

ANTHROPOLOGIE SEDELJKA

n Bajkoviti brend Anthrophologie ima bogatu ponudu pomalo rustičnih i etno

komada koje potpisuju različiti, često mladi i neafirmisani dizajneri. Iz obilja zanimljivih artikala izdvajamo nekoliko omiljenih komada iz pristigle ponude - Paradise Found Astrid Chair fotelju čiju je površinu oslikala Shelly Hesse, Velvet Taviano klupu i Alanya četvrtasti tabure, dostupan u nekoliko boja. Fotelja je prekrivena florom u nekoliko nijansi zelene, dok su nogari izrađeni od drveta boje lešnika od kojih dva prednja imaju točkiće. Klupa i tabure iz Anthropologie studija su presvučeni somotom sa orijentalnim, konkretno turskim motivima čuvenih tapiserija, i ispunjeni mekanom penom. Već zamišljamo Taviano klupu u podnožju kreveta sa baldahinom. Zvuči dobro, zar ne?

Page 103: Plezir magazin jun #34   2016

RASKOŠNA LAMPA ZA SALONSKI EFEKAT

n Ukoliko želite da svoj prostor učinite ekstravagantnijim nije potrebno da

menjate prostor iz korena. Dovoljno je da unesete samo jedan upečatljiv komad pa da oživite atmosferu francuskih salona u svom stanu! Govorimo o lampi u obliku palminog drveta, ali sa raskošnim obrtom - zlatno stablo koje čini osnovu i umesto lišća ima koralno ostrigino perje kao abažur. Ova lepotica nam stiže iz ponude A Modern Grand Tour-a, a dostupna je i u kombinaciji srebrno – crno kao i srebrno – belo. Mi glasamo za koralnu verziju, ali na vama je da se odlučite za vašeg favorita. Komad koji zagarantovano skreće pažnju staje „tričavih“ 4000 funti.

ŠTIVO ZA SVE LJUBITELJE URADI SAM PROJEKATA

n Ako stalno izmišljate nove načine kako da svoj prostor učinite lepšim

i udobnijim, ako je vaša Pinterest tabla prepuna uradi sam projekata, ako ste od onih koji ništa ne bacaju (ovo ne mislimo u negativnom smislu) onda je knjiga Tamare Maynes The Maker Beyond Decorating: Crafting a Unique space pravi ulov za vas. Uputstva, saveti, projekti, ideje i inspiracija spakovani na 270 stranica između tvrdih korica. Saznajte koji ste tip „mejkera“, da li više naginjete na modernističku ili naturalističku stranu, informišite se o materijalima i pronađite one projekte koji odgovaraju vašem stvaralačkom ukusu i sposobnostima. Autorka vas poziva da kreirate autentičan prostor i sopstvenim rukama napravite baš ono što želite od vašeg stana. Spremite alat, vreme je da iskoristite sav taj nagomilani materijal i neiskorišćenu kreativnu energiju, ovo je knjiga koju ste čekali.

Page 104: Plezir magazin jun #34   2016

104 l jun

Dizajn

MIKRO ARHITEKTURA

n Većina ljudi je sklona da posmatra arhitekturu kao nešto previše ozbiljno

i komplikovano, ali ne mora da bude tako. Odličan dokaz za to je knjiga Nanotecture Tiny Built Things Rebecce Roke u izdavaštvu Phaidona. Knjiga sadrži trista fotografija sa najrazličitijim arhitektonskim projektima uključujući kućice na drvetu (čak i one za ptice), za pse, potom kapsule, prikolice, neobične mostove... Zamislite kuću kompletno sastavljenu od ogledala, postavljenu na vodi, tunel koji izgleda kao da je sačinjen od balona ili kućicu nalik na ogroman mehur od sapunice. Zvuči zanimljivo? Knjiga se fokusira na male projekte, male samo po dimenzijama ne i po složenosti, a dostupna je za 25 dolara i čini savršen poklon i knjigu za listanje, ali i inspiraciju za sve one smele koji bi da naprave neki neobičan projekat, u dvorištu recimo.

SAFARI PIKNIK

n Iako je proleće godišnje doba koje je uglavnom rezervisano za piknike,

hajde da ne budemo isključivi, na kraju krajeva, leto je to koje nam nudi mnogo više izbora (i sunčanih dana). Kolekcija stolnjaka i pamučnih salveta iz Coin Casa letnje kolekcije će vaš obrok na otvorenom učiniti još zabavnijim. Na zelenu travu prostrite beli stolnjak prekriven žutim limunovima ili apstraknim šarenim Zanzibar printom. Iako smo skloni da na piknicima i kućnim zabavama koristimo papirne tanjire hrana je mnogo ukusnija kada je služite na porcelanu. Stilizovanom porcelanu. Nedavno otvorena i kod nas Zara Home nam nudi izbor divnog i cenovno pristupačnog porcelanskog posuđa. Na šareni stolnjak poređajte vesele tanjire obrubljene indijskim motivima i ukrašene slonovima, ili pak one inspirisane safarijem! Ako nastavite da pretražujete ponudu pronaćićete sve više „neophodnih” elemenata za savršeni doručak u prirodi. Kako odoleti slatkim žirafama na tacnicama za tortu?

Page 105: Plezir magazin jun #34   2016

PAPIRNE VAZE

n Ukoliko ste ispratili sve dosadašnje predloge sigurno ste primetili da smo se

potpuno prepustili najrazličitijim varijablama stilova i boja, samo za minimalizam nismo ostavili mesta. To ostavljamo za neki drugi put. Ali da baš ne bismo u potpunosti zapostavili komade iz fascikle geometrijski-minimalizam predstavljamo vam vaze brenda OCTAEVO. Međutim, nije reč o običnim keramičkim vazama, OCTAEVO nam donosi vaze proizvedene ručno, ali od nepromočivog papira. Šta kažete na to? U ćup inspirisan mediteranskom grnčarijom umetnite isečenu plastičnu flašu ili jednostavnu staklenu čašu, aranžirajte cveće i divite se vašoj eko dekoraciji. Vaze su dostupne u nekoliko varijanti na kojima preovlađuje plava boja, po ceni od nekih 14 funti po komadu.

ZLATNO, PLAVO I STAKLO

n Ima nešto u letnjim večerima, dah svežine posle vrelog dana i ostajanje

napolju do kasno u noć. Ako i vi obožavate da uživate u prijatnim letnjim večerima na otvorenom, uz večeru, dragu osobu ili više njih onda će vam se svideti ono što West Elm ima da ponudi. Govorimo o prozirnim fenjerima od zlatnog metala i bojenog stakla u nijansama plave i zelene. Ogranizujte večeru u dvorištu koje ćete osvetliti ovim suptilnim svetiljkama. Zanimljiv obrt za dnevni dekor: umesto sveća unutar fenjera ubacite male saksije sa cvećem i imaćete odličnu kućnu dekoraciju.

Page 106: Plezir magazin jun #34   2016

Pripremila: Teodora Kovrlija

MIN IMAL ISTIC

M-ishka espadrile

Miloš Sarić rančevi

IMI koncept

store

Bleyzer torbe

Page 108: Plezir magazin jun #34   2016

108 l jun

Moda

Page 109: Plezir magazin jun #34   2016

Intervju: Teodora Kovrlija

Fotografije: Goran Popovski

Tatjana Ostojić je domaća dizajnerka koja je u modni svet ušla nepretenciozno, međutim njen

nastup nije prošao nezapaženo. Iako iza sebe nema veliko iskustvo, uspela je da se izdvoji

i istakne među kolegama svojim originalnim idejama i prepoznatljivom estetikom, a sudeći

prema do sada viđenom željno iščekujemo njenu sledeću kolekciju. Tatjana je osvojila

glavnu nagradu na Beogradskoj nedelji mode, što je još jedan od pokazatelja da je njen

talenat blagovremeno prepoznat

Budućnost odavno nije

izgledala ovako dobro

Tatjana Ostojić

Page 110: Plezir magazin jun #34   2016

110 l jun

ModaModa

Page 111: Plezir magazin jun #34   2016

PRVI KOMAD KOJI SI DIZAJNIRALA?

Na fakultetu, srebrnu jaknu. Nisam je nikom pokazivala, a onda je moja drugarica slučajno videla par godina kasnije. Na moje iznenađenje oduševila se, tako da sam joj je poklonila.

KADA SI POŽELELA DA SE PROFESIONALNO

BAVIŠ MODOM I DIZAJNOM?

Sa 19 godina kada sam rešila da promenim smer na fakultetu. U to vreme su trendovi i dešavanja u modi bili baš zanimljivi i ja sam ih verno pratila, pa me je to sve ponelo.

DA LI NA TVOJ RAD UTIČU AKTUELNI MODNI

TRENDOVI I TENDENCIJE U DIZAJNU ILI SE

RADIJE VODIŠ INSTINKTOM I VLASTITOM

ESTETIKOM KADA KREIRAŠ?

Ne mogu da kažem da sam neko ko je lud za trendovima. Ali mi se ni ne sviđa da budem potpuno dezorijentisana. Biti apsolutno van vremena ne smatram kvalitetom kao ni pratiti trend po svaku cenu. Trendovi su tu da usmere i orijentišu, a ne da se slepo prate.

KOLEKCIJA PRIKAZANA NA BEOGRADSKOJ

NEDELJI MODE, JE IZGLEDALA POTPUNO

FENOMENALNO I FUTURISTIČKI, A DEVOJKE

SU ME ASOCIRALE NA OTMENE SVEMIRSKE

STJUARDESE. DA LI JE FUTURIZAM TRENUTNA

INSPIRACIJA ILI NAMERAVAŠ DA NASTAVIŠ U

TOM PRAVCU?

Baviću se futurizmom u bližoj budućnosti sigurno. Dokle će to trajati ne znam, jer ne volim sebi na silu da namećem inspiraciju. Ona treba spontano da nastaje.

KAKO BIRAŠ MATERIJALE KOJE KORISTIŠ U

SVOJIM KREACIJAMA?

Biram materijale koji deluju efektno i zadovoljavaju ono što trenutno želim estetski da postignem.

Page 112: Plezir magazin jun #34   2016

112 l jun

Moda

BAVIĆU SE FUTURIZMOM U BLIŽOJ BUDUĆNOSTI SIGURNO. DOKLE ĆE TO

TRAJATI NE ZNAM, JER NE VOLIM SEBI NA SILU DA

NAMEĆEM INSPIRACIJU. ONA TREBA SPONTANO

DA NASTAJE

Moda

Page 113: Plezir magazin jun #34   2016

KO JE NAJVIŠE UTICAO NA TVOJ DOŽIVLJAJ

MODE I STIL UOPŠTE?

Teri Mugler i Meri Kvant.

FILM, MUZIKA, UMETNOST, KNJIŽEVNOST,

STRIP ŠTA JE TVOJA BAZA ODAKLE CRPIŠ

INSPIRACIJU?

Iz svega toga, između ostalog. U poslednje vreme su me dosta inspirisale heroine iz Sci-Fi stripova i filmova.

OMILJENI HEROJ(INA) IZ DETINJSTVA?

U detinjstvu nisam bila preterani fan heroina. Tek sada su mi zanimljive. A omiljeni ženski lik iz crtaća bila mi je Ursula.

KOLIKO SE TVOJ STIL PRIVATNO

POKLAPA SA ODEĆOM KOJU KREIRAŠ?

Poklapa se prilično. Ne bih pravila ništa što ja ne bih obukla. Mada, nije sve za svaku priliku.

NAJINTERESANTNIJI KOMAD U

GARDEROBERU?

Možda neka odeća od vinila.

BRZA MODA ILI ODRŽIVA, EKO MODA

ŠTA JE TVOJ IZBOR?

I brza i održiva. Najbolji efekat se postiže kombinovanjem te dve stvari.

PRATIŠ LI ŠTA SE DEŠAVA NA POLJU

MODE U REGIONU. KOGA PRATIŠ,

PODRŽAVAŠ I IZDVAJAŠ KAO DOBRE

PRIMERE OD KOLEGA DIZAJNERA?

Pratim uglavnom. Ima ih dosta i sve su bolji.

KOJI JE PO TVOM MIŠLJENJU NAJBOLJI

NAČIN PREZENTACIJE JEDNE MODNE

KOLEKCIJE DANAS?

To još uvek pokušavam da saznam.

NA ČEMU TRENUTNO RADIŠ, ŠTA TI OVIH DANA

OKUPIRA PAŽNJU I MOŽEMO LI OČEKIVATI

NOVU KOLEKCIJU USKORO?

Da, zahvaljujući B FUTURE konkursu. Glavna nagrada koju sam osvojila podrazumeva moju autorsku reviju na 40. Belgrade Fashion week-u.

GDE SE TRENUTNO PRODAJU KOMADI SA

TVOJIM POTPISOM?

U Konceptu 45.0 i Kolabsu, a biće u prodaji i na festivalu Devet.

Page 114: Plezir magazin jun #34   2016

114 l jun

Moda

Page 115: Plezir magazin jun #34   2016

TIJANA ŽUNIĆ, NAŠA POZNATA MODNA DIZAJNERKA, ODRASLA JE U UMETNIČKOJ PORODICI, TAKO DA JE OD MALIH NOGU BILA PRIVUČENA DIZAJNOM I MODOM. DIPLOMIRALA JE ISTORIJU UMETNOSTI I

UČESTVOVALA U KREIRANJU KOSTIMA ZA MNOGE DOMAĆE FILMOVE KAO ŠTO SU „ČARLSTON ZA OGNJENKU”, „SVETI GEORGIJE UBIVA AŽDAHU” I DRUGI.

NJENE HALJINE SU STVARANE ZA SAVREMENU ŽENU I ODIŠU ELEGANCIJOM I PREFINJENOŠĆU. ZA PLEZIR JE OTKRILA KOJI JE MATERIAL NAJBOLJI ZA

TOPLE DANE, ŠTA ĆE BITI OBAVEZAN KOMAD ZA LETO, KAO I SVOJE PLANOVE U NASTAVKU KARIJERE

Tijana Žunić

DOMAĆA DIZAJNERKA SVETSKOG TALENTA

Intervju: Jovana Knežević

Page 116: Plezir magazin jun #34   2016

116 l jun

DA TIJANA ŽUNIĆ NIJE DIZAJNER, ŠTA BI BILA?

Nisam mnogo razmišljala na tu temu, jer sam još u osnovnoj školi znala čime želim da se bavim, tako da sam polako išla ka tome i nikada nisam odustala od svojih želja.

ŠTA SVAKI TVOJ KOMAD OBAVEZNO MORA DA

POSEDUJE?

Moj lični pečat. Nešto što će ga odvojiti od ostalih, a opet ostati u okvirima nosivog i ispratiti aktuelne modne tokove.

POSTOJI LI NEŠTO ŠTO NIKADA NE BI MOGLA

DA ZAMISLIŠ KAO SVOJ DIZAJN?

Ne plašim se da eksperimentišem i istra-žujem, tako da ne bih mogla da izdvojim ne-što što apsolutno ne vidim kao svoj dizajn. Nikada nisam sigurna šta će me inspirisati u određenom trenutku.

Moda

Page 117: Plezir magazin jun #34   2016

ŠTA TI JE NAJTEŽE U POSLU, A ŠTA TE NAJVIŠE

ISPUNJAVA?

S obzirom na to da je ovo posao koji radim iz ljubavi i kome sam maksimalno posveće-na, malo je situacija koje su mi teške. Čitav proces proizvodnje odevnih komada je izu-zetno dinamičan i zanimljiv i uvek mogu da naučim i doživim nešto novo. Najlepši je onaj momenat kada ugledam gotov proizvod ko-jim sam potpuno zadovoljna.

OBAVEZAN MODNI KOMAD ZA LETNJE DANE?

Moj „must have outfit“ za ovo leto će biti bela pamučna košulja-haljina, šešir i ravne sandale.

KOJI MATERIJAL PREPORUČUJEŠ KADA SU

VISOKE TEMPERATURE?

Pamuk i viskozu. Sve ono što ne optereću-je kožu. A za tople letnje večeri preporuču-jem i svilu.

Page 118: Plezir magazin jun #34   2016

DA LI IMAŠ NEKOGA KO TI JE UZOR U SVETU

MODE?

Nemam uzore, ali postoje ljudi iz sveta mode čiji rad izuzetno cenim i koji su prava inspiracija. Recimo Alber Elbaz (Lanvin), Karl Lagerfeld, Toni Matičevski, Josep Font (Del-pozo)...

IMAŠ LI NEKE PLANOVE U VEZI SVOJIH

KREACIJA?

Trenutni planovi, pored daljeg razvijanja i ši-renja brenda, su i izlazak na svetsko tržište.

NA KOJI DOSADAŠNJI USPEH SI

NAJPONOSNIJA?

Svaki do kraja realizovan model, zadovoljni klijenti i reakcije ljudi na ono što radim su mi najveći uspeh i veliki pokretač za nastavak i dalji razvoj celokupne moje modne priče.

OMILJENI KOMAD KOJI SI KREIRALA?

Ne mogu da izdvojim omiljeni odevni ko-mad, jer je dosta onih koji su mi izuzetno dragi i koje jako volim, a svakom se jednako radujem. Rekla bih da sam trenutno, možda, najviše vezana za nežno plavu dugu haljinu od svile iz moje aktuelne kolekcije.

Moda

Page 119: Plezir magazin jun #34   2016
Page 120: Plezir magazin jun #34   2016

120 l jun

Moda

Page 121: Plezir magazin jun #34   2016

POČNITE GDE GOD BILI, SAMO POČNITE DA RADITE ONO ŠTO VOLITE

Intervju: Sara Savčić

Fotografija: Ana Krstić i

Marko Pekić

Svoje oduševljenje mladom dizajnerkom iz Niša, Jelenom Dimitrijević, ekipa Plezira je morala da podeli sa vama, jer je njen neobičan i posebno vedar stil, nešto što će zasigurno oplemeniti početak leta i naš junski broj!Pored ručno oslikanih i unikatnih marama i ešarpi, po kojima je postala prepoznatljiva, Jelena stvara originalne i udobne komade odeće koji ističu lepotu ženskog tela. Nedavno se oprobala i u dizajnu haljina za venčanje, i na opštu radost mnogih budućih mladi, nastaviće i time da se bavi!U nastavku pročitajte šta nam je o sebi i svom radu otkrila ova divna devojčica

Jelena Dimitrijević

Page 122: Plezir magazin jun #34   2016

122 l jun

Moda

DRAGA JELENA, MOŽEŠ LI NAM OTKRITI

NEŠTO O SVOJIM POČECIMA I LJUBAVI PREMA

PROFESIJI KOJOM SE BAVIŠ?

Iskreno, ne sećam se kada je sve počelo. Još kao mala sam crtala. Svaku haljinu je pratio celokupni stajling - od cipela, prsten-čića, narukvica, torbi, kruna na glavi, pa do laka na noktima. Sve devojčice tada su crta-le, a ja očigledno nisam prestala.

Naravno, uz pomoć majke, šile smo kosti-me za lutkice, haljine, kupaće kostime, ona je šila, jer sam ja baš bila mala da bih to radila. Sećam se da sam se baš posvetila modeli-ma u osnovnoj školi crtajući haljine za matu-ru. U suštini, ta ljubav prema ovome što sada radim, nastala je spontano. Po prirodi sam vrlo tvrdoglava, tako da uglavnom kada za-mislim nešto, to mora da bude tako na kraju. Verovatno je to dosta uticalo da ne odusta-nem. Imala sam, a i dalje imam neki svoj cilj i idem ka tome. Uz veliku podršku porodice uspela sam da otvorim atelje posle fakulteta i da na taj način razvijam sebe i svoj rad.

KAKO SAM U POSLEDNJE VREME IMALA

PRILIKU DA RAZGOVARAM SA DOSTA MLADIH

LJUDI KOJI SU REŠILI DA SE VRATE I OPROBAJU

SREĆU U SVOM RODNOM GRADU, DOK NEKI IZ

NJEGA NIKADA NISU NI POMISLILI DA ODU, KOJI

JE SLUČAJ BIO KOD TEBE? DA LI JE NIŠ TVOJ

PRIRODNI IZBOR ILI TRENUTNO STANJE?

Niš nije moj prirodni izbor, kod mene je uvek neki splet okolnosti kome volim i potru-dim se da se prilagodim. Smatram da je bit-no početi, nije bitno gde, bitno je da želite da krenete sa onim što volite da radite i sve će teći svojim tokom. Smatram da je Niš moje trenutno stanje, ali ne znači da svoj posao neću razviti u još nekoliko gradova ili čak dr-žava. Kao što rekoh, imam svoj cilj i trudim se da idem ka tome. Živimo u eri interneta, pa nam je mnogo lakše da rad plasiramo gde god želimo.

Page 123: Plezir magazin jun #34   2016

BUDUĆI DA SE BAVIŠ SLOŽENOM I VERUJEM

VREMENSKI DUGOTRAJNOM VRSTOM DIZAJNA

I STVARANJA, KOLIKO JE BILO TEŠKO NAUČITI

SVE ŠTO SADA ZNAŠ I PRIMENJUJEŠ, I KOLIKO

TE INTERESUJE PRENOŠENJE TOG ISTOG

ZNANJA ILI DALJE USAVRŠAVANJE U TOM

DOMENU?

Vremenom sam se uhodala, pa i ne ose-ćam da je za nešto potrebno puno vremena, pogotovu zato što zaista uživam radeći bilo koji komad. Nije bilo teško učiti sve ovo što sada znam, volim kada naučim nešto novo, dosta mi pomogne u radu ili uvidim gde gre-šim prilikom rada. Prostora za usavršavanje nikada dosta, svakog dana naučim nešto, da li od kolega ili profesora s kojima sam u kontaktu. Planiram da se posvetim u nekom trenutku scenskom kostimu i da naučim još više o tome.

Što se tiče prenošenja znanja koje imam, to zaista obožavam. Najviše volim da radim sa decom predškolskog uzrasta i osnovci-ma. Putem radionica i projekata dosta nauče o tekstilu i modnom dizajnu, ali i ja od njih o svemu i svačemu.

Smatram da je bitno početi, nije bitno gde, bitno je da želite da krenete sa onim što volite da radite i sve će teći svojim tokom

Page 124: Plezir magazin jun #34   2016

124 l jun

Moda

Nema bolje reklame od zadovoljne žene koja sa ponosom i osmehom nosi komad garderobe sa tvojim potpisom

Page 125: Plezir magazin jun #34   2016
Page 126: Plezir magazin jun #34   2016

126 l jun

ModaModa

Page 127: Plezir magazin jun #34   2016

TVOJI KOMADI ODIŠU JEDINSTVENIM STILOM,

MOŽE SE REĆI VEČNO MLADALAČKIM,

NEOPTEREĆUJUĆIM SA MALIM PRIZVUKOM

DETALJA IZ KULTA PLEMENA. ŠTA TE ILI KO TE

INSPIRIŠE KADA RADIŠ I STVARAŠ?

Kako sam, za sada, radila ženske komade garderobe, inspiraciju sam tražila, a i dalje je tražim u ženskom telu i u samoj ženi. Svaka žena je različita. Kada pripremam kolekciju, zamišljam koji tip žene bi to mogao da po-nese. Imala sam kolekcije i sa geometrijskim, oštrim formama, ali i one blage i lepršave. Nekako mom senzibilitetu najviše odgovaraju baš te oštre forme, jer najbolje, sve ono što žena ne želi da bude primetno, sakrijem baš tako.

Inače volim da tražim inspiraciju svuda oko sebe. Najviše je tražim u filmovima: Kosa, Briljantin, Doručak kod Tifanija, Alisa u zemlji čuda...

DA VOLIŠ DA IZLAZIŠ IZ OKVIRA

TRADICIONALNOG, POKAZALA SI I NEDAVNOM

KOLEKCIJOM HALJINA ZA VENČANJA. KAKO

JE DOŠLO DO SARADNJE SA SALONOM

VENČANICA I DA LI ĆE U SKORIJE VREME

BITI JOŠ NOVIH ZANIMLJIVIH SARADNJI I

KOLEKCIJA?

Mislila sam da mi je možda previše rano da uđem u priču sa haljinama za venčanje. Da se nisu javile devojke koje su tražile da uče-stvujem u njihovom danu, verovatno još ne bih, ali eto... uradila sam to!

Nakon nekoliko kolekcija, devojke iz Bri-dal Concept Store-a su me pozvale, jer im se dopalo kako sam to uradila i jer vole moj rad. Sa zadovoljstvom sam prihvatila poziv da uradim nekoliko haljina za venčanja koje će biti dostupne svim mladama u njihovom salonu. Od tada zaista divno sarađujemo i iz meseca u mesec učestvujemo zajedno u specijalnom danu neke mlade.

Kolekcija će biti novih naravno, a pošto obožavam da sarađujem sa kreativnim ljudi-ma, znam da će biti i novih saradnji.

Page 128: Plezir magazin jun #34   2016

128 l jun

Moda

DA LI SI NEKADA RAZMIŠLJALA O ODLASKU

I PLASMANU SVOG RADA NEGDE U

INOSTRANSTVU?

O odlasku nisam razmišljala, volim što živim u Srbiji i što radim ovde baš ono što volim. Možda nekada, ne znam. Smatram da prvo moram svoj rad plasirati ovde, oko sebe i u svojoj zemlji, a zatim u inostranstvu. Danas je dosta lakše, zahvaljujući društvenim mre-žama, da neko iz inostranstva vidi tvoj rad. Malo je teže kada radiš po narudžbini sa me-rama koje dobiješ, ali uvek dam sve od sebe i do sada nije bilo problema.

Što se samog plasmana tiče, to imam u planu, ali polako.

Privatno se najbolje osećam kada na

sebi imam bilo koji komad koji je

ručno urađen, tako znam da nosim umetničko delo

Page 129: Plezir magazin jun #34   2016

ŠTA JE PO TVOM MIŠLJENJU NAJBOLJA

REKLAMA ZA MLADOG DIZAJNERA?

Nema bolje reklame od zadovoljne žene koja sa ponosom i osmehom nosi komad garde-robe sa tvojim potpisom. Pored toga, najbolja reklama je i sam rad, ali naravno tu su i uče-šća na revijama, saradnja sa kolegama, uče-šće na izložbama...

STREET STYLE ILI MODA SA PISTA? PRAKTIČNA

NOSIVOST ILI TEATRALNA REVIJALNOST?

Street style i moda sa piste trenutno su u ve-ćini slučajeva teatralna revijalnost. Praktična nosivost puna kreativnosti je nešto što nas po-nekad prijatno iznenadi od strane dizajnera.

ŠTA JE ONO U ČEMU SE TI PRIVATNO

NAJBOLJE OSEĆAŠ?

Privatno se najbolje osećam kada na sebi imam bilo koji komad koji je ručno urađen, tako znam da nosim umetničko delo.

ZA KRAJ, KOJU PORUKU BI VOLELA DA

PRENOSI TVOJ RAD?

Da je žena koja ga nosi sigurna u sebe, zadovoljna svojim telom, da je jedinstvena, da ima svoj stil, da je šik i elegantna.

Page 130: Plezir magazin jun #34   2016

Photographer: Lena StoryModel: Varvara Zavialova

Underwater

Fotografija

Page 131: Plezir magazin jun #34   2016
Page 132: Plezir magazin jun #34   2016
Page 133: Plezir magazin jun #34   2016
Page 134: Plezir magazin jun #34   2016
Page 135: Plezir magazin jun #34   2016
Page 136: Plezir magazin jun #34   2016
Page 137: Plezir magazin jun #34   2016
Page 138: Plezir magazin jun #34   2016
Page 139: Plezir magazin jun #34   2016
Page 140: Plezir magazin jun #34   2016

140 l jun

KOJE ĆEMO NOSITI OVOG LETA

Tekst: Jovana Knežević

Moda

O da, konačno su pred nama dani izležavanja na plaži, kupanja u moru i bazenu i odmaranja na suncu. Pri pomisli na udaranje talasa o naše noge, rashlađenje vodom sa jezera ili okeana, i miris hlora iz bazena, odmah smo rešili da utvrdimo kakvi nas trendovi očekuju ove sezone što se tiče kupaćih kostima.

Pogledajte naš izbor i spremite se za vrele letnje dane

KUPAĆI KOSTIMI

Page 141: Plezir magazin jun #34   2016

KUPAĆI KOSTIMI

Page 142: Plezir magazin jun #34   2016

142 l jun

JEDNODELNI KUPAĆI KOSTIMKomadi kupaćih kostima mogu da dolaze u svim oblicima i veličinama, ali jedan od naj-dominantnijih trendova upravo jeste jedno-delni kostim. Ovi modeli su preplavili i modne piste kao najava obnove trenda svih prethod-nih godina, ali ovog puta u mnogo luđim iz-danjima.

Hej, pa oni čak mogu da se vide i s dugim rukavima ili bretelicom samo na jednom ra-menu. Ako ste poželeli da se vratite u detinj-stvo, zamislite samo jednodelni kupaći ko-stim sa karnerima na bretelama … e pa i to je ovogodišnji trend. Najlepše od svega je što možete da ga nosite uveče i kao bodi uz neki dobar šorts ili suknju. Izgledaćete izvrsno.

Naravno, ako želite da ovo leto bude u du-ginim bojama koje popravljaju raspoloženje i privlače pažnju, plus imaju vibraciju osam-desetih, Amapo jednodelni kostim morate pogledati u tom slučaju. Komadi sa nautič-kom temom i bojama mornarice pojavili su se na Maxim pisti, a koje leto ne nosi trend ovih boja?

Moda

Page 143: Plezir magazin jun #34   2016

KUPAĆI KOSTIMI SA PERTLAMAVezivanje kupaćeg kostima i pertlanje na grudima daje kupaćem kostimu seksi notu i atrakciju. Uz jednodelni kupaći kostim, s du-gim rukavima i pomenutim pertlama upeca-ćete mnoštvo pogleda na sebi.

Druga varijanta je dvodelni kupaći gde pertle na bokovima možete vezati u mašni-cu, kao i na grudima i izgledaćete slatko i neodoljivo.

Vi birate: devojčica i slatkica ili zavodnica i atrakcija.

KUPAĆI KOSTIMI SA ISEČCIMAOvo je sasvim sigurno jedan od vodećih tren-dova za 2016. godinu. Delovi tela su ogoljeni kroz strateški postavljene kose crte i rupe, koža se ističe više nego inače iako se i dalje najvećim delom drži materijal. Dvodelni an-sambli su viđeni na reviji Tori Praver, gde je pupak možda bio pokriven, ali je rez na no-gama bio visok tako da telo izgleda kao izva-jano.

Visoke gaćice koje imaju otvore na bokovi-ma su takođe potpuni hit ako želite da ista-knete svoje vretenaste kukove, dok se za gornji deo predlaže nešto jednostavnije i ma-nje upadljivo.

Ovakvi kupaći kostimi su pravi pogodak bili iz jednog ili dva dela i ističu vaše adute, a po-krivaju suprotno.

Page 144: Plezir magazin jun #34   2016

144 l jun

DUBOKE GAĆICE Jedan od najčešće viđenih trendova ovih ko-mada jesu upravo duboke gaćice u kupaćim kostimima kako na pistama Majamija tako i pistama Sao Paola. Iako znamo da će većina vas pomisliti da je ovo trend iz 2015. i da baš nije laskav za nošenje čak i ako imate ravan stomak…razuverićemo vas.

Naime, ako pogledate revije Mara Hoffman i Salinas i sami ćete uočiti neodoljivost i no-sivost ovog dela. Na primer na Salinas reviji uz živo narandžastu boju duboke gaćice baš izgledaju zabavno i primamljivo.

ZATVOREN VRAT Seksepil, elegancija, odmerenost i samo-uverenost je ono što se dobija nošenjem ovakvih gornjih delova. Njihovi oblici i dizajn izgledaju neobično, a nota ostaje ista. Dok je vrat zatvoren, pertlama otvoren dekolte napraviće svoj balans i dovesti do usijanja predstojeće leto.

Moda

Page 145: Plezir magazin jun #34   2016

KUPAĆI KOSTIMI SA PRINTOMPrint kupaći kostimi su nešto što se najčešće vidi svake sezone, bili to jednodelni, dvodelni, kupaći kostimi s dubokim gaćicama i drugo.

Pintovi sa trouglovima približniji sportskoj verziji s cvetovima nasuprot crnoj pozadini na Acacia reviji su jedan od primera kako print izgleda zanimljivo i privlačno. Mnoštvo pruga pokazalo je svoju lepotu na Blush by Gottex kolekciji.

Ovaj trend se pojavljuje i na komadima s dugim rukavima poput Belusso, Luli Fama i slično. S ovim trendom sasvim sigurno nema promašaja, na vama je samo da odlučite o obliku.

Page 146: Plezir magazin jun #34   2016

146 l jun

KUPAĆI KOSTIMI RETRO DIZAJNADati trend je bio popularan u nekoliko po-slednjih sezona, ali je popularan i u ovoj. Mi smo ustanovili da retro stil nikad nije napustio pistu i da je pravi pogodak i u izboru kupa-ćeg kostima.

Ove sezone je najbolje što će retro trend obuhvatati mnogo svetlih boja i poprilično koketan stil. Ističe vaše bokove i daje pravi damski šmek. Salinas retro kupaći kostimi daju ležernost svojom narandžastom bojom i što je najdivnije za one koji nisu uspeli da ski-nu stomačić od zimus, prikrivaju ga odlično, kao i većina kostima u ovom stilu.

Moda

Page 147: Plezir magazin jun #34   2016

KUPAĆI KOSTIMI S RESICAMA Ovo je sigurno pravi izbor za one koji ovog leta žele da izgledaju šašavo, zabavno, opu-šteno i šik. Bilo da su resice na gornjem delu ili poput suknje padaju s donjeg dela, u ova-kvim modelima izgledaćete kao neko ko je uvek spreman za zabavu i veseo je.

SPORTSKI KUPAĆI KOSTIMINaravno, s njima moramo završiti sagu o letnjim trendovima, jer upravo je ovaj trend popularan uvek. Bilo da ste mladi, stariji, opušteni, mišićavi ili ne, u ovom opusu ćete definitivno pronaći nešto za sebe. Jedno-stavnost oblika ovih kupaćih kostima upravo pomaže u prikrivanju nedostataka, dok izbo-rom živih boja dajete veselu i opuštenu notu izboru vašeg komada.

Ovo je pravi izbor za one koji žele da izgle-daju kao da su se cele zime u teretani spre-mali za leto, kao i za one koji to svakako jesu radili.

Page 148: Plezir magazin jun #34   2016

Životni stil

Tekst: Danijela Milanović

STRIPTIZETE ZA UMRLE,

TRAČ ILI ISTINA?

Page 149: Plezir magazin jun #34   2016

Pojedine religije koriste ceremoniju sahrane kao način da pokažu koliko slave život. Običaja ima koliko i različitih kultura, međutim neki običaji ljudima iz drugih kultura mogu delovati u najmanju ruku egzotično

Page 150: Plezir magazin jun #34   2016

150 l jun

Životni stil

D a li bi smrt trebalo da bude uzrok za slavlje ili tugovanje? Čitajući i istražujući verovanja različitih religija došla sam do zaključka da nema jednostav-

nog odgovora. Pojedine religije koriste cere-moniju sahrane kao način da pokažu koliko slave život. Običaja ima koliko i različitih kul-tura, međutim neki običaji ljudima iz drugih kultura mogu delovati u najmanju ruku egzo-tično. Tako se prilikom opraštanja od pokoj-nika običajno prinose razne žrtve i pokloni u vidu hrane, odeće, cveća, a određeni delovi Kine otišli su još dalje u običajima ispraćanja umrlih. Ljudi iz ruralnih delova Kine i Tajvana idu tako daleko u egzotiku da za ceremoniju sahrane unajmljuju striptizete. Da, dobro ste pročitali. Tako je barem bilo do nedavno.

Unajmljivanje striptizeta za sahrane se u de-lovima Tajvana učestalo sprovodilo do osam-desetih godina, a ovu praksu kineska vlada pokušava da suzbije, te je u februaru 2015. godine donela zakon o zabrani angažovanja striptizeta, međutim neizvesno je kada će za-kon zaživeti u praksi.

Osnova ovog običaja jeste u tome da se uspešnost bilo kog događaja meri time koli-ko je ljudi prisutno. U skladu sa ovim razmiš-ljanjem ljudi su počeli da angažuju striptizete kako bi privukli što više gostiju na sahranu verujući da što više ljudi bude bilo na sahrani, bogovi će biti milostiviji i odrediće pokojniku bolju karmu i daće mu bolji zagrobni život. Drugi veruju da se na ovaj način pokazu-je koliko je neko bogat i uspešan jer pored striptizeta tu su i mažoretkinje, igra zmajeva, mladići obučeni u tradicionalnu odeću koji sviraju bubnjeve. Ovakve sahrane koštaju i do 20.000,00 US dolara.

Često se događa da postoje i testamentom određeni uslovi i želje iza pokojnika. Jedan čovek je sa svojim prijateljem podelio svoju

posmrtnu želju. Naime, on je poželeo da mu naprave otvor na kovčegu i da striptizeta igra ispred njegovog kovčega kako bi on mogao da je „posmatra” kroz istu. Ovakvih besmi-slenih zahteva ima mnogo, a naslednici ispu-njavaju pokojnikove želje jer se plaše gneva duha umrlog.

Ceremonija obično počinje tako što najsta-riji sin oblači ritualnu odeću i pokojnom ocu nudi hranu za zagrobno putovanje. Porodi-ca, dok nariče na kolenima ide do pokojnika (naravno prva narikača ima mikrofon). U kov-čeg se stavlja novac za sledeći život, a po-tom se kovčeg zakiva što simbolizuje opra-štanje od zemaljskog života. Poslednja stvar koju porodica želi jeste da pokojnikova duša

Page 151: Plezir magazin jun #34   2016

završi u čistilištu i zbog toga postoji orkestar devojaka koje sviraju trube, mladići koji svi-raju bubnjeve (oni se još nazivaju i „budistič-ki predvodni auto”) kako bi oterali zle sile i „raščistili prolaz” do sledećeg života. Pokoj-nika u kovčegu iznose iz kuće, narikača u ritualnoj odeći nariče preko mikrofona, elek-tričnim cvećem ukrašeni automobili koji su ustvari improvizovana bina za stiptizete koje plešu uz šipku i pop pesme i tako od kuće do groblja i na samom groblju. One skidaju odeću i na sahranama ukoliko im se dobro plati pa čak i na samom groblju ukoliko je to bila pokojnikova želja.

Striptizete se angažuju ne samo na sa-hranama već i na slavljima vezanim za ra-zličite duhovne praznike.

U hrišćanskom svetu sahrane nisu ovako „žive”. Odeća je svedena, ljudi tuguju i u ti-šini iskazuju poštovanje i poslednji pozdrav preminulom. Koliko religijsko poimanje smrti ima veze sa događajima koji je opisuju - rekla bih veliko. Ovom prilikom ne bih da ulazim u filozofiju religije, ali kakva god da je situacija, ukoliko nikome ne šteti, neka pokojnike sva-ka kultura ispraća onako kako želi, ma koliko taj ispraćaj drugim kulturama izgledao neo-bično ili neprikladno.

U skladu sa ovim razmišljanjem ljudi su počeli da angažuju striptizete kako bi privukli što više gostiju na sahranu verujući da što više ljudi bude bilo na sahrani, bogovi će biti milostiviji i odrediće pokojniku bolju karmu i daće mu bolji zagrobni život

Page 152: Plezir magazin jun #34   2016

152 l jun

Životni stil

Još u ona prastara, primitiv-na vremena verovalo se da je žena božansko biće, jer može u sebi da stvori život. Njeno obožavanje presta-lo je kada su ljudi shvati-li da bez muškarca ona to ne može. Tada počinje do-

minacija muškaraca i žene gube svaku društvenu funkciju sem da rađaju.

Žene su smatrane nižim bićima koja se po-tčinjavaju muškarcima i slepo ih slušaju. One nemaju pravo glasa i ne mogu donositi važne odluke. One nemaju život, jer je njihov život u tuđim rukama. Do XIX veka muškarci domi-niraju u svakoj društvenoj sferi, oni su “Bog i batina” u crkvama, politici, ratovima, umet-nosti. Onda na snagu stupa feminizam koji se bori da muškarci i žene budu osobe sa jednakim pravima. Feminizam se zalaže za borbu protiv zlostavljanja, nasilja i ugrožava-nja ženskih prava.

Ovde se žene bore da budu ličnosti, a ne uloge, domaćice, majke i supruge. Bore se protiv diskriminacije u patrijarhalnom modelu, koji je prisutan i posle 200 godina.

Taj patrijarhat u našoj zemlji je manje-više normalna stvar. I danas se dešava da muš-karci donose bitne odluke, da upravljaju imo-vinom i da se brinu o novcu. Ipak, zakon po-maže ženama da imaju ista prava kada je u pitanju zapošljavanje, iako to ne utiče mnogo na poslodavce koji vidno favorizuju suprotni pol.

Zbog ove manipulacije da žena manje vre-di, kroz vekove, dovedeno je i danas u pita-nje koliko ona vredi.

Ipak, osvrnuću se na hrabre heroine koje su svojim postojanjem obeležile istoriju. Setimo se XV veka i Jovanke Orleanke, najpoznatnije ratne heroine koja je povela rat za oslobođe-nje svoje zemlje. Ili Milunke Savić, heroine sa naših prostora koja je učestvovala u Balkan-skom i Prvom svetskom ratu.

NAJMOĆNIJE BIĆE U SVEMIRU

Tekst: Zorana GrujinŽena

Page 153: Plezir magazin jun #34   2016

U nauci, ma koliko im bilo teško da se ista-knu, nisu mogle da ostanu anonimne. Prva žena čije je ime zabeleženo u istoriji naučnih otkrića jeste Enheduana, ćerka kralja Me-sopotamije i osnivača sargonske dinastije. „Ukras neba”, kako su je zvali, bavila se filo-zofijom prirode, pisanjem i astronomijom. Od njenih radova, nažalost, ostali su samo pre-vodi pesama i reljef sa imenom.

U Vavilonu je živela Tapeti Belatikalim, alhe-mičarka koja je razvila uspešnu proizvodnju parfema.

Kineska carica Ši Don zajedno sa svojim dvorjaninom Cai Lunom razvila je prvu tehno-logiju dobijanja papira od kore drveta, a sko-ro dve hiljade godina pre toga druga vladarka Si Ling Či otkrila je postupak dobijanja svile.

Na hiljade primera svedoče nam o nepoko-lebljivom duhu žena kroz istoriju. Zato isko-ristite moć koju nosite u sebi, jer izgovora nema. Granice treba stalno pomerati, a po-dele na žene i muškarce trebalo bi da u na-šem vremenu izgube smisao.