Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku

Seminarski rad iz predmeta Informatika i informatike tehnologije

Naslov rada:

Plaanje putem interneta,naini plaanja, tehnologijska usporedba

Ime i prezime studenta: Kreimir Stevanovi Kristijan imii Marta imi

broj indeksa: 33808 33633 33403

grupa: G7B G7B G7B

Osijek, 17.03.2008.

2

Sadraj:Sadraj:........................................................................................................................................3 1.Uvod:........................................................................................................................................4 2.Razvoj elektronikog poslovanja.............................................................................................5 3. Elektroniki sustav plaanja....................................................................................................5 3.1.Prednosti el. plaanja:...................................................................................................5 3.2.Nedostaci el. plaanja:..................................................................................................5 3.3.Aspekti sigurnosti el. poslovanja..................................................................................5 4. Bezgotovinski sustavi.............................................................................................................6 4.1. E-ek ...........................................................................................................................6 4.1.1. Prednosti i nedostatci............................................................................................6 4.2. Kreditna kartica............................................................................................................7 4.3. Debitna kartica.............................................................................................................9 5. Gotovinski sustavi...................................................................................................................9 5.1. E-novac........................................................................................................................9 6.Komunikacijski protokoli........................................................................................................9 6.1. Usporedba SET-a i SSL-a..........................................................................................10 Tablica 1. Usporedba SET-a i SSL-a (eri, Varga, Birolla (ed.), Poslovno raunalstvo,ZNAK, Zagreb, 1996.)..........................................................................10 7. Komercijalni sustavi za elektroniko plaanje......................................................................10 7.1. PayPal ........................................................................................................................10 7.2. CyberCash..................................................................................................................12 7.3. eCash..........................................................................................................................12 8. Zakljuak...............................................................................................................................13 Literatura...................................................................................................................................14

3

1.Uvod:U dananje vrijeme tehnologija se nevjerojatno brzo razvija. Internet je postao osnovno sredstvo komunikacije, a trgovina putem interneta svakodnevni pojam malih i velikih poduzetnika. Razlog ovako brzog prihvaanja plaanja i naplaivanja putem interneta lei u injenici da je na taj nain mogua naplata usluga i robe i onda kada kupac nije fiziki prisutan. Naravno, tu su i druge prednosti ovakvog naina trgovanja kao to su brzina usluge, poveanje dobiti poduzea, neogranienost vremenom i prostorom A o tim i drugim prednostima neto vie tijekom ovog seminara.

4

2.Razvoj elektronikog poslovanja 70.-ih godina se po prvi put pojavljuje elektroniki prijenos gotovine (EFT) 80.-ih godina dolazi do elektronike razmjene podataka(electronic data interchange, EDI) i elektronike pote Sredinom 80.-ih - razvoj on-line servisa tj. zatvorenih raunalnih mrea (America On-line) 90.-ih godina - World Wide Web (www) pojavljuju se dinamike stranice, koje omoguuju jednostavan rad na mrei i povezivanje s bazama podataka tvrtki a tako i banaka, to je u potpunosti omoguilo razvoj svih oblika plaanja putem interneta

3. Elektroniki sustav plaanjaPod elektronikim sustavom plaanja podrazumijevamo financijsku razmjenu do koje dolazi izmeu kupaca i prodavaa u sustavu elektronikog poslovanja putem sljedeih vrsta plaanja: elektronike gotovine elektronikih ekova on-line sustava s kreditnim karticama sigurnih elektronikih transakcija (SET)

3.1.Prednosti el. plaanja: fizika osoba ili gospodarski subjekt moe primati novac od drugih osoba ili gospodarskih subjekata bez stvarnog, fizikog susretanja velike koliine novca se mogu u kratkom roku prenositi s jednog rauna na drugi moete kupovati i prodavati odnosno plaati kupljenu robu gotovo iz bilo koje drave svijeta te niz drugih mogunosti

3.2.Nedostaci el. plaanja: kupci i prodavai se fiziki ne susreu proces plaanja ne ostavlja dovoljno vremena za otkrivanje kraa i prijevara.

3.3.Aspekti sigurnosti el. poslovanja autorizacija - osiguranje da samo korisnici i programi koji za to imaju odobrenje mogu pristupiti podacima. (lozinke, kriptiranjem pametnih kartica) sigurnost podataka i transakcija osiguranje privatnosti, integriteta i povjerljivosti poslovnih transakcija i poruka. (kriptiranje poruka pomou tajnog odnosno javnog i privatnog kljua) kriptiranje transakcija digitalni potpis i digitalni certifikat

5

4. Bezgotovinski sustaviKod ovog naina plaanja kupac koji ima otvoren raun u banci koristei jedan od oblika bezgotovinskog plaanja trgovcu predaje elektroniki nalog za prebacivanje sa svog rauna na raun trgovca. Dokument preko kojeg se daje nalog moe biti e-ek, kreditna kartica, debitna kartica itd.

4.1. E-ekElektroniki ek je elektroniki ekvivalent klasinog papirnatog eka. Kupac ga izdaje trgovcu, a trgovac ga polae u svoju banku koja obavlja naplatu od banke izdavatelja e-eka. Proces naplate tee na sljedei nain: banka kupcu izdaje e-ek potpisan digitalnim potpisom banke. kupac upisuje u e-ek iznos i datum, potpisuje ga svojim digitalnim potpisom i predaje trgovcu. trgovac izdaje robu kupcu. trgovac upisuje na ek svoj broj rauna i prosljeuje e-ek svojoj banci, potpisujui ga svojim digitalnim potpisom. trgoveva banka provjerava potpis trgovca i potpis banke izdavatelja i prosljeuje ek banci izdavatelju na naplatu. banka izdavatelj provjerava svoj digitalni potpis i digitalni potpis kupca na prispjelom eku, provjerava stanje novca na raunu i prebacuje novac s rauna kupca na raun trgovca (ako je sve u redu). E-ek sustav je vrsto osiguran i ukljuuje slijedee elemente sigurnosti: autentifikaciju javni/privatni klju infrastrukturu digitalni potpis certifikatni autoritet (certificate authority) detekciju duplikata enkripciju posebne bankovne raune za kriptografski potpisane e-ekove e-ek sustav je jedini sustav elektronikog plaanja koji je u upotrebi za velike transakcije putem Interneta.

4.1.1. Prednosti i nedostatciPrednosti: automatska provjera sadraja i valjanosti razliite vrste ekova se mogu ispisati iz iste ekovne knjiice upotreba sa razliitih sklopovskih platformi i programskih okruenja sinergija starog i novog sustava obrauna baziran na otvorenim Internet standardima smanjena mogunost gubitka eka smanjeni trokovi rukovanja ekom ne oprata jednostavne greke u pisanju koje mogu imati velike posljedice 6

zahtijeva relativno mala ulaganja, u sutini samo tri elementa: pristup e-poti, sigurnosni sklop (ip karticu ili PCMCIA ita) i raun u banci koja prua usluge eekovnih knjiica.

Nedostaci: platene navike ljudi prije koritenja, osoba bi trebala poznavati tradicionalni ekovni sustav manjak anonimnosti dodatni posrednik u platenom lancu zbog tradicionalnih regulativa samo banka moe povui ek E-ek predstavlja rizik za trgovca. Razlog je tome to prodava ne moe znati ima li kupac na svom raunu u banci dovoljno novca za pokrie eka. Osim toga, kupac moe falsificirati digitalni potpis. Ako eli biti siguran, trgovac mora imati on-line vezu s bankom izdavateljem eka to bitno komplicira i poskupljuje transakciju jer banaka moe biti mnogo.

Slika 1.Dijagram transakcije u sluaju plaanja e-ekom (Poljak, Mirko., Elektronikinovac, Seminarski rad, FER Zagreb, 2005.)

4.2. Kreditna karticaPlaanje kreditnom karticom je klasini (barem danas) nain plaanja. Kako se kreditnom karticom plaa prijenosom informacije, mogue je njome plaati u sustavima koji omoguavaju elektroniki prijenos poruke. Ovo plaanje je postalo najzastupljeniji nain plaanja na Internetu. Proces plaanja kreditnom karticom tee na sljedei nain: banka izdaje kupcu kreditnu karticu. 7

kupac alje trgovcu podatke sa svoje kartice (broj kartice, ime nositelja, datum isteka valjanosti). trgovac preko on-line sustava provjerava valjanost kartice kod banke izdavatelja ili neke druge autorizacijske institucije. ako je kartica valjana, trgovac alje autorizacijskoj instituciji iznos koji kupac eli platiti. ako se iznos moe naplatiti, dobiva odobrenje za naplatu. nakon to je dobio odobrenje, biljei kod sebe broj transakcije koji je dobio skupa s odobrenjem. trgovac predaje kupcu robu. banka kupca obavlja transakciju s bankom trgovca (kliring). kartiar periodino plaa trgovcu za sve uspjeno autorizirane transakcije. kupac periodino dobije raun od kartiar za sve trokove koje je napravio u tijeku mjeseca.

Slika 2. Dijagram transakcije u sluaju plaanja kreditnom karticom (Poljak, Mirko.,Elektroniki novac, Seminarski rad, FER Zagreb, 2005.) Nedostaci plaanja kreditnom karticom na internetu: transakcija je nesigurna jer ukoliko se trea strana (lopov) dokopa broja kartice moe neovlateno troiti raspoloivi novac. postupak autorizacije i naplate nije isplativ u sluajevima malih iznosa.

8

trgovac bi u trenutku vrenja transakcije trebao imati on-line vezu s bankom. plaanje tj. transakcija je mogua samo izmeu kupca i trgovca banka koja je izdala karticu moe pratiti klijentove potroake navike, naruavajui tako njegovu privatnost.

4.3. Debitna karticaFunkcioniranje debitne i kreditne kartice je vrlo slino. Razlika je to kupac mora u trenutku kupnje imati novac na raunu. Trgovac preko on-line veze s bankom istodobno provjerava valjanost kartice i odmah prebacuje novac s rauna kupca na svoj raun. Debitne kartice obino su zatiene 4-znamenkastim brojem (engl. personal identification number, kratica PIN), tako da je u sluaju krae lopov ne moe neovlateno koristiti. etveroznamenkasti PIN dovoljan je sigurnosni element u sluaju kada ga se mora osobno ukucavati na tipkovnici bankomata, no u sluaju kada se on predaje elektroniki nije dovoljan. Nain plaanja debitnom karticom ne omoguava naknadno prekidanje uplate, kao to je to mogue kod kreditnih kartica

5. Gotovinski sustaviZa razliku od negotovinskog sustava gdje novac zapravo nikada ne naputa banku ili banke, u gotovinskom sustavu sama reprezentacija novca nosi njegovu vrijednost. Ovo znai da se iznos na raunu umanjuje im se e-novanica podigne iz banke. U sluaju da se enovanica izgubi, vlasnik bez nje ostaje trajno. Ova vrsta e-novca analogna je klasinoj gotovini i zato se obino naziva e-gotovina.

5.1. E-novacE-novac nije sredstvo pristupa bankovnom raunu kao ek, kartica ili nalog za plaanje. On je nova potkategorija novca koja ujedinjuje sredstvo plaanja, valutu i jedinicu tednje. Dakle, kao gotovina. Karakteristike e-novca su: dematerijaliziran plaanje bez posrednika plaanje je konano vienamjenski pohranjen na pametnoj kartici ili vrstom disku anonimnost cirkulacija van bankovnog sektora tona denominacija omoguuje plaanje malih vrijednosti

6.Komunikacijski protokoliKomunikacijski protokoli uspostavljaju sustav pravila koja upravljaju cijelim procesom. Prvo i najvanije, pruaju sintaksu i pravila dijaloga za razmjenu informacija. Primjer takvog protokola je SSL (Secure Socket Layer) koji se temelji na simetrinoj 9

kriptografiji, a razvio ga je Netscape. On titi informaciju od krae i promjene, ali ne prua neprodirljivost niti titi od neovlatene uporabe (npr. broja kartice) jer ne garantira kupcu da e trgovac propisno uvati njegov broj, niti da je trgovac ovlaten primati uplate karticom. SSL prua ifriranje podataka, autentifikaciju servera, integritet poruke i opcionalno autentifikaciju klijenta. S druge strane, postoje protokoli za sigurno plaanje. Najpoznatiji je SET (Secure Electronic Transaction) koji su razvili VISA i MasterCard. Ovaj protokol se temelji na RSA asimetrinom algoritmu. Razliiti parovi kljueva omoguuju veu privatnost i povjerljivost (trgovac ne moe saznati financijsku, a banka komercijalnu informaciju o klijentu).

6.1. Usporedba SET-a i SSL-aTablica 1. Usporedba SET-a i SSL-a (eri, Varga, Birolla (ed.), Poslovno raunalstvo,ZNAK, Zagreb, 1996.)

7. Komercijalni sustavi za elektroniko plaanjeKako se Internet razvijao tako su se javljali i standardi elektronikog plaanja. Danas neki sustavi koriste sustave kreditnih kartica, neki ekove dok neki vre obraun kupnje preko telefonskog rauna kupca itd. Mnogi strunjaci procjenjuju kako sustavi koji koriste egotovinu(ke) jedini imaju svjetlu budunost. U dananje vrijeme se koriste (ili su se koristili) sljedei sustavi elektronikog plaanja: PayPal, CyberCash eCash

7.1. PayPalPaypal se danas masovno upotrebljava . On vri pretvaranje novca s kreditne kartice ili bankovnog rauna u e-novac, te alje novac e-potom gospodarskim subjektima 10

(poduzeima/tvrtkama) ili fizikim osobama u 55 zemalja svijeta osim RH, zasad. Korisnici mogu napraviti i virtualnu debitnu karticu, te plaati direktno na raune u bankama. Danas je broj korisnika oko 100 milijuna, a taj broj se iz dana u dan poveava. Uspjeh Paypal-a je u tome to se njihov koncept e-novca oslanja na infrastrukturu banaka i kreditnih kartica, te to je koritenje jednostavno. Za transakcije e-novca treba samo imati adresu e-pote Paypal korisnicima omoguuje sljedee: Fizika osoba ili gospodarski subjekt moe primati Paypal vrijednost (novac) od drugih osoba ili gospodarskih subjekata. Kreditna kartica je zatiena, prodava usluge ne moe zloupotrebiti kartice. Paypal vrijednost (novac) se moe isplatiti na bankovni raun osobe ili gospodarskog subjekta. Paypal prua zatitu i kupcima i prodavaima. Paypal omoguuje primanja kreditnih kartica i bez posebnog rauna za primanje kreditnih kartica. No postoje i razni problemi koji nastaju ili mogu nastati koritenjem Paypal sustava elektronskog plaanja: Zatita za kupce i prodavae postoji samo u odreenim zemljama. Paypal raun je mogue ispravno koristiti samo ako se gospodarski subjekt ili fizika osoba nalazi u odreenoj zemlji. Da bi ste isplatili Paypal vrijednosti na raun, morate imati raun samo u odreenim zemljama Paypal vri kontrolu prodaje, tako da postoji mogunost prevare posebice u meunarodnim transakcijama. Kod nas ne postoji mogunost otvaranja PayPal rauna, a razlog nije samo Paypalov nedostatak interesa, ve i tromost domaih platenih tvrtki (ponajprije banaka), te njihova fobija vezana uz prihvaanje novih tehnologija i suvremenih metoda naplate, kae Dragan Petri, izvrni urednik magazina Bug. Objanjava da se stvara dojam da je PayPal manje siguran u odnosu na kartino plaanje, ponajprije zbog toga to kod Paypala naplatu moe obavljati i fizika, a ne iskljuivo pravna osoba, no takva predodba je neopravdana.

Slika 3. PayPal (www.paypal.com )

Duek,R., Hrvati nemaju virtualne raune,Gospodarstvo i financije, 2002.

11

7.2. CyberCashTvrtka je osnovana 1994. godine i bavila se poglavito mikroplaanjem (engl. micropayments). Posao je stagnirao i 2001. je proglaen steaj. Da bi se koristio CyberCash protokolom, kupac je morao koristiti klijent program "The Wallet" koji je bio besplatan i mogao se jednostavno nabaviti i ugraditi, a trgovac je morao imati svoj (trgovaki) raun kod kompanije kreditnih kartica i svoj "terminal ID" za primanje Internet transakcija kod njihovih postojeih banaka

7.3. eCashOvaj sustav je stvorila tvrtka DigiCash, pionir u podruju elektronikog plaanja, a osnovo ju je D. Chaum. DigiCash tvrtka je bankrotirala 1998. nakon ega ju je kupila tvrtka eCash Technologies. eCash je skup protokola i metoda koritenih za obavljanje financijskih transakcija preko raunarskih mrea poput Interneta. Protokol je baziran na koritenju "elektronikih kovanica", tj. znakovnog niza koji sadri podatke o vrijednosti, serijski broj dan od banke koja podrava eCash tehnologiju te digitalni potpis banke. "Elektronike kovanice" (1 eBuck = 1 USD) u transakcijama slue kao osnovna jedinica plaanja. U sluaju da ne postoji dovoljan broj manjih kovanica, kupac zahtjeva od banke da mu razmijeni jednu veu na dvije manje kovanice od kojih jedna ima iznos isti kao raun koji treba podmiriti. Nakon obavljanja plaanja, odreeni broj digitalnih "kovanica" se prenosi preko Interneta, od kupca do trgovca. Krajnji rezultat je umanjivanje broja kovanica na disku kupca za plaeni iznos i uveavanje broja kovanica na disku trgovca.

12

8. ZakljuakInternet bankarstvo zahvaljujuci Internetu i suvremenoj tehnologiji, ima niz prednosti od kojih su najznaajnije: brzina i kvaliteta koritenja vremena ubrzanje dostave naloga za plaanje brzo izvjeivanje o obavljenim transankcijama mogunost on-line upita o stanju i prometima po raunu i drugo Sustavi elektronikog plaanja e vrlo vjerojatno izazvati bitne promjene u naim svakodnevnim transakcijama. Ipak da bi postali uspjeni i iroko prihvaeni postoje kritina podruja koja se tek moraju pokriti. Prva iskustva nisu impresivna, no to ne iznenauje jer je veina inovacija u prolosti plaanja poela tako. Potrebna je intervencija na razini dravnih vrhova jer se jedino tako moe pribaviti povjerenje svakodnevnih korisnika i tako stvoriti odreena masa kojom bi se uspostavio stabilan sustav. Meutim, kako internet bankarstvo svakim danom koristi sve vei broj poduzea i poduzetnika,a i obinih ljudi ini se kako je ova opcija ipak prava i najbolja za sve vas i nas.

13

Literaturahttp://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_cash http://www.exeter.ac.uk/~RDavies/arian/emoney.html http://www.virtualschool.edu/mon/ElectronicProperty/ElectronicMoney.html www.paypal.com Poljak, Mirko., Elektroniki novac, Seminarski rad, FER Zagreb, 2005.

eri, Varga, Birolla (ed.), Poslovno raunalstvo,ZNAK, Zagreb, 1996. Mre@, asopis o digitalnim komunikacijama i naprednim operativnim sustavima, sijeanjveljaa, br.1-2, godina 2001. Duek,R., Hrvati nemaju virtualne raune,Gospodarstvo i financije, 2002.

14