Pakiranje robe na palete i u kontejnerePakiranjeje aktivnost koja dobiva sve vie pozornosti jer ima vanu ulogu i mnoge funkcije. Pakiranje je doivjelo veliki razvoj jer je osim zatitne funkcije dobilo i mnoge druge koje proizvoai nastoje vjeto iskoristiti kako bi se to vie pribliili krajnjem potroau.Pakiranjese moe sagledavati sa dva aspekta: logistikog aspekta politike i razvoja proizvoda(marketinkiaspekt)

Funkcije pakiranja 1. funkcije za proizvodnju2. marketinka funkcijaestetsko- prodajna funkcija3. upotrebna funkcija4. logistika funkcijamanipulativna funkcija5. zatitna funkcija6. ekolokafunkcija

Razine pakiranja1. primarno izravno sadri proizvod (npr.staklenaboca koja sadripivo)2. sekundarno titi primarnu ambalau3. tercijarno ima manipulativnu ulogu (npr.lake upravljanje u procesu skladitenja)

Logistiki aspekt pakiranjaLogistikadefinira pakiranje kao postupak stavljanja proizvoda u ambalau odgovarajuekvalitete, oblika i naina zatvaranja. Sustav pakiranja sastoji se od tri elementa: proizvod omot proces

imbenici pakiranja1. mogunost pakiranja odreene vrste proizvoda2. razina zatite proizvoda3. materijal za pakiranje4. prikladnost pakiranog proizvoda za distribuciju i potronju5. ukus i navike potroaa6. trokovi odreenog pakiranja ipolitikacijena7. propisi koji mogu odreivati ambalau8. promotivne aktivnosti posredstvom ambalae9. standardna koliina

Zahtjevi pakiranjaPakiranje ima odreene zahtjeve:1. s obzirom na proizvod odreenatehnologija odreenipropisi informacijakoje treba dati u svezi proizvoda2. s obzirom na logistike procese transport skladitenje manipulacija etiketiranje

Vrste pakiranjaPostoje mnogi naini pakiranja, najei su: palete kontejneri kutije sanduci male i velike posude

Paletaje nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje, a slui za saimanje proizvoda, za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, skladitenje i slaganje u vozila ili manipuliranje uz pomo drugih mehanikih sredstava. Paleta stoga ima obiljeja: transportne jedinice skladine jedinice tovarne jedinice manipulacijske jedinice prodajne jedinice jedinice pakiranjaKao jedinica pakiranja paleta donosi utede u materijalu i vremenu za pakiranje te u opremi i koritenju strojeva za pakiranje.

Kontejnerisu transportne posude u obliku sanduka sa sljedeim karakteristikama: vrstoaiotpornostkoja jami viekratnu upotrebu konstrukcija koja omoguuje koritenje jednog ili vie transportnih sredstava bez posebnog pretovarivanja graa koja omoguuje lako punjenje i pranjenje zapremninaod najmanje 1m3Vrste kontejnera:1. prema osobinama univerzalni posebni2. prema veliini veliki (vie od 10m3) srednji (3 - 10m3) mali (manje od 3m3)3. prema materijalu izrade drveni plastini metalni gumeni kombinirani4. prema nainu izrade otvoreni zatvoreni

Sastav ambalaeOsnovni elementi ambalae: Omot je elementambalaekoji slui za spremanje i zatituproizvoda(kartonska kutija,celofan,staklo,aluminij,plastine mase,drvo,papirili kombinacija ve iznesenih materijala). Etiketa (navodno sastavni dio omota),na njoj su napisani ime proizvoda,logotipproizvoaa, tekst, sastav proizvoda, razne marketinke izjave, naputak za uporabu. Namjena etikete je da se razlikuje proizvod od proizvoda konkurencije. S bojom i crteima se moe pouiti potroaa, to se skriva u omotu, te se pokuava na taj nain doarati proizvod kupcu, privui njegova panja za kupnju. Etiketa mora potroau dati informacije o proizvodu a nikako ga ne smije zavaravati u pogledu kvaliteta i vrijednosti proizvoda. Deklaracija je bilo koja rije, detalj, tvorniki znak, trgovaki naziv,slikailisimbol, koji se odnosi na proizvod, a stavljeni su na pakiranje, dokument, obavjetenje ili etiketu, koji prate proizvod ili se odnose na njega.

Marketinki aspektSmarketinkogaspekta pakiranje postaje jako vano jer ono otvara mogunost inoviranja i u sve veem broju samoposluga ima veliku ulogu u prodaji proizvoda. Stoga pakiranje mora biti atraktivnodizajniranokako bi privuklo kupce i ujedno imati visoku funkcionalnost.

Test pakiranjaDa bipoduzeeznalo kakvu ambalau ima mora provesti test koji obuhvaa: tehniko testiranje (vrstina, nepropusnost) vizualni test (dizajn,estetika) test maloprodavaa (da li ju oni smatraju privlanom) test kupaca (reakcija kupaca na ponueno pakiranje)

imbenici pakiranjaNa pakiranje utjeu sljedei imbenici: kupci proizvoa konkurenti trgovine okolina zakonski propisi

TRANSPORTNI UREAJI Osnovni elementi ovog podsustava su palete i kontejneri. To proizlazi iz cjelovitoga dosadanjeg razmatranja prometne tehnologije, a osobito suvremenih prometnih tehnologija. Osim ta dva elementa nuno je razmatriti jo jedno veoma vano pitanje o kojemu se do sada nije dovoljno vodilo rauna a to je - paketiranje. Iako se paket kao dio krupnije jedinice tereta u naelu ne moe smatrati transportnim ureajem, sasvim je sigurno da o "paketnom sustavu" ili paketiziranju ovisi iskoritenost pa i uinkovitost transportnih ureaja. U tomu se i vidi razlog za razmatranje aktivnosti i tehnika paketiziranja u sklopu razmatranja tehnologije prijevoza, odnosno transportnih ureaja. Transportni ureaj s aspekta razmatranja tehnologije prometa moe biti i drugi ureaj pa i dio sredstava ili ak sredstvo koje ima funkciju ouvanja pretpostavljene jedinice prijevoza, i koliko je taj ureaj, dio sredstva ili sredstvo u slubi aktivnosti prijevoznog i transportnog procesa. Klasian primjer kada se dio ili cijelo transportno sredstvo moe smatrati transportnim ureajem jest onaj kad se na primjer kolni sanduk, poluprikolica ili prikolica pa i cijelo vozilo stavi u funkciju tereta, ali ne samo s osnovnim zadatkom prijevoza tereta nego i ouvanja integriteta tereta. To dolazi do izraaja osobito u multimodalnim prijevozima. Obiljeje podsustava "transportni ureaji" koje bi trebalo istaknuti i koje je zajedniko za sve njegove elemente jest izrazita dinaminost razvoja. S obzirom na zadatak predmeta Tehnologija cestovnog prometa, u sklopu ovog poglavlja bavit emo se pitanjima koja se odnose na: - nastanak i razvoj transportnih ureaja, - vrste transportnih ureaja, - osnovne eksploatacijske znaajke transportnih ureaja, - kontinuitet procesa prijevoza transportnim ureajima. Ostala pitanja vezana uz transportne ureaje djelomino e se razmatrati u poglavlju koje obrauje suvremenu tehnologiju. to se tie konstrukcijskih znaajki transportnih ureaja, napominje se da bi to trebalo podrobnije prouavati u specifinom pristupu koji bi bio ponajprije konstrukcijski. Prema tomu, transportni ureaji (u smislu ovog razmatranja) ine strukturu

Osnovni elementi podsustava Transportni ureaji Zajedniki problem transportnih ureaja jest ujednaenost dimenzija odnosno normizacija koja ini pretpostavku kontinuiranoga kretanja - prijevoznog procesa i procesa transporta. To je ustanovila i meunarodna organizacija za normizaciju, odnosno njezin komitet za normizaciju /ISO (STAKO)/. U toj meunarodnoj organizaciji uvidjeli su da se transportni proces u meunarodnim okvirima moe optimalizirati jedino ili prije svega primjenom zajedniki prihvaenih transportnih ureaja. Ovdje prema tomu nije rije samo o sredstvima koja imaju funkciju u fazama prijevoznog procesa nego i ire, obuhvaajui sve faze od mjesta proizvodnje nekog proizvoda do mjesta potronje. Dajui preporuku, Meunarodna organizacija rukovodila se tenjom da se usvojenim normama transportnih ureaja viestruko smanjuju operativni problemi koji poinju ve pri sporazumijevanju (identifikaciji) a zavravaju uspostavljanjem kontinuiranog toka svih faza procesa transporta. Posljedice oekivanih promjena dolaze same po sebi jer osiguravaju: - pojednostavljenje procesa, - ope smanjenje trokova, - poveanje sigurnosti supstrata, - poveanje sigurnosti operativnog osoblja, - humanizaciju rada operativnog osoblja i dr. Ujednaivanje normi u transportnih ureaja ujedno je i pretpostavka za unapreenje ostalih tehnolokih faza u kojima se osobito izdvajaju sredstva radi mogunosti njihove tipizacije. Posljedica normizacije je manipulacijska jedinica koja ima dvije temeljne osobitosti. Prva je mogunost slaganja i oblikovanja, a druga povezivanja. Te osobitosti uvjetuju, dakako, i druge ve spomenute prednosti koje se oituju u viestrukoj manipulaciji supstrata na njegovom putu od izvora do cilja.32 32 U literaturi se nalaze podaci da se roba od izvora do cilja ponekad pretovaruje i do 16 puta to utjee na to da ta faza iznosi i do 60% trokova prijevoza. Izvor: I. upanovi: Tehnologija cestovnog prometa. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1986., str. 40. 71 3.1. Paket kao element tehnologije prijevoza Osnovno obiljeje paketa i paketiranja ili "paketizacije" jest u tomu to osnovni element paketiranja - ambalaa nakon obavljenog procesa prijevoza postaje suvina. to se tie definicije paketiranja, treba istaknuti da postoji vie definicija - od one koja kae da je paketiranje znanost i umjetnost i priprema proizvoda za manipulaciju, skladitenje, transport i distribuciju do one koja istie: pakiranje je integralni dio tehnolokog procesa proizvodnje (a time i prijevoza) koji u sebi sadri tehniku, tehnologiju i oblikovanje i mora odgovoriti ne samo trinim ve i sanitarnim, skladinim i prijevoznim zahtjevima. U vezi s naim razmatranjem paketiranje je aktivnost koja prije svega omoguuje optimalno iskoritavanje transportnih ureaja s obzirom na njihove gabaritne dimenzije. Rukovanje upakiranom robom, njezina zatita (s razliitih aspekata - od krae, vanjskih utjecaja, ouvanja njezinog integriteta u svim ili pojedinim fazama i dr.) samo su dodatni razlozi za vee uvaavanje aktivnosti paketiranja. Koliki je utjecaj prijevozne tehnologije na paketiranje (a samim tim i obrnuto) vidi se iz toga to se paketiranju prije pojave "novih tehnologija" gotovo i nije pridavala osobita pozornost. Vjerojatno je u tome razlog da sustav paketiranja danas jo nije dovoljno u funkciji u kojoj bi trebao biti a o kojoj se ovdje raspravlja. Prema tomu, osim osnovne funkcije pakiranja, o kojoj se do sada uglavnom i vodilo rauna, po kojoj je ono aktivan imbenik plasmana proizvoda, pakiranje ima i druge - vane ili ne manje vane funkcije. Neki autori svrstavaju funkcije pakiranja u ope, posebne i funkcionalne.33 Ope i posebne funkcije poznate su jo i kao komercijalne. to se tie funkcije koja je predmet naeg interesa, istiemo: Prijevozno pakiranje (transportno) ima svoju specifinu funkciju i zadau. Ona se, uz ostalo, sastoji od sljedeeg: 1. zadovoljiti uvjete raznoenja i prijevoza po teini, veliini i obliku, 2. osigurati pogodnost za rukovanje i raspoznavanje,3. osigurati da i u prijevozu moe obaviti propagandnu funkciju,4. osigurati prilagoenost transportnim ureajima po veliini i obliku, 5. osigurati lako otvaranje i zatvaranje.