SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PAKIRANJE DONIRANE HRANE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Poslovna logistika

Mentor: Doc.dr.sc. Helga Pavlić Skender

Studenti: Marija Marčac, Međunarodno poslovanje, 0081156794

Izabela Vučić, Poduzetništvo, 0081157284

Dominik Orlović, Poduzetništvo,0081157242

Dajana Ivkić, Marketing, 0081156843

Katarina Kuharić, Poduzetništvo, 0053209226

Rijeka, 2018.

SADRŽAJ

4

1. UVOD ............................................................................................................................1

2. PAKIRANJE U LOGISTICI ........................................................................................2

2.1. SUSTAV PAKIRANJA ..........................................................................................2

2.2. FUNKCIJE PAKIRANJA......................................................................................3

2.3. OPREMA ZA PAKIRANJE ..................................................................................3

2.4. AMBALAŽA ..........................................................................................................3

3. PAKIRANJE DONIRANE HRANE - PRIMJERI DOBRE PRAKSE .......................5

3.1. FINSKA ..................................................................................................................5

3.2. DANSKA.................................................................................................................9

3.3. RISE AGAINST HUNGER ................................................................................. 10

4. PRIMJENA MODELA PAKIRANJA DONIRANE HRANE ................................... 13

5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 15

LITERATURA ................................................................................................................... 16

POPIS SHEMA .................................................................................................................. 17

1

1. UVOD

Jedan od većih problema 21.stoljeća je prevelika proizvodnja i bacanje hrane. U Republici

Hrvatskoj je jeftinije baciti hranu nego je donirati. Hrana treba proći put od trgovačkog lanca

do ruku beskućnika. To je složen proces, ne samo zbog same donacije nego i transporta,

odnosno distribucije. Hranu ne vrijedi bacati jer se Hrvatska sve više puni socijalnim

samoposlugama i sve je više puna ljudi kojima je hrana potrebita. Uloga logistike u sustavu

pakiranja hrane od velikog je značaja jer ona obuhvaća funkcije pakiranja, funkciju

skladištenja i funkciju transporta. Svrha ovoga rada je pokazati kako sitnice unutar složenog

procesa doniranja su bitne te na koji način se može pobuditi svijest i pomoći potrebitima. Cilj

ovog rada jest istražiti kako pakiranje, kao logistička podfunkcija može unaprijediti sustav

doniranja u Republici Hrvatskoj.

Rad se sastoji od pet povezanih dijelova. Nakon Uvoda u kojem su prezentirani cilj, svrha te

struktura rada, slijedi drugi dio pod naslovom Pakiranje u logistici. U tome dijelu rada

analizirani su temeljni pojmovi pakiranja, njegove funkcije i sustav te oprema za pakiranje i

ambalaža. Pakiranje donirane hrane – primjeri dobre prakse je naslov trećeg dijela. Tu su

prikazani primjeri dobre prakse na primjeru Danske, Finske i organizacije pod nazivom „Rise

Against Hunger“. U četvrtom dijelu rada s naslovom Primjena modela pakiranja donirane

hrane u Republici Hrvatskoj elaborirano je pronalaženje rješenja kako pakirati hranu da bi ona

ostala svježa dulje vrijeme na primjeru Republike Hrvatske.

U posljednjem dijelu, Zaključku, sintetizirani su rezultati istraživanja problematike koja je

obrađena u radu.

2

2. PAKIRANJE U LOGISTICI

Da bi se roba stavila u promet treba je na odgovarajući način pakirati. Pojedine vrste prometa

imaju posebne zahtjeve u pogledu pakiranja robe. Robu treba na prikladan način zaštit iti od

raznih nepovoljnih utjecaja.

Pakiranjem se smatra razgradivo potpuno ili djelomično omatanje nekoga proizvoda (dobra za

pakiranje), da bi se ono zaštitilo i da bi se obavile druge funkcije (Segetlija, 2013., str. 143.).

Pod pakiranjem robe smatra se postupak stavljanja ili umotavanje robe u odgovarajuće kutije,

posude, omote, tube i razne druge materijale odgovarajuće kakvoće, oblika i zatvaranja.

Različite vrste pakiranja u sebe uključuju i različite zahtjeve glede svojstava materijala u koji

se roba pakira.

Prema njemačkom industrijskom standardu, pakiranje je jedinica koja se sastoji od

(Šamanović, 2009., str. 233.):

a) Sredstva za pakiranje

b) Materijala za pakiranje

c) Pomoćnih sredstava za pakiranje

Temeljna svrha pakiranja je (Šamanović, 2009., str. 234.):

a) Zaštita robe od mehaničkih, kemijskih, klimatskih, ekoloških i drugih utjecaja i

zagađenja;

b) Olakšanje skladištenja, transporta te ukrcaja i iskrcaja robe;

c) Što bolja prezentacija robe potrošačima i

d) Što bolja informiranost sudionika u distribucijskom centru o sadržaju upakirane robe.

2.1. SUSTAV PAKIRANJA

Sredstva za pakiranje služe omotavanju materijala koje želimo spakirati. Njihova funkcija je

da u potpunosti zaštite proizvod od rasipanja, prolijevanja, kvarenja, kala, loma. Napravljena

su od materijala za pakiranje. Oni mogu biti napravljeni od različitog materijala, primjerice

plastike, stakla, kartona, papira, aluminija, dok pomoćna sredstva u čitavom procesu služe za

njihovo zatvaranje, zadržavanje, zamotavanje.

3

2.2. FUNKCIJE PAKIRANJA

Također postoje i funkcije pakiranje. Sa stajališta marketinga, ambalaža je sastavni dio

politike proizvoda, a njezina uloga je da se proizvod razlikuje od proizvoda konkurencije i

time privuče veći broj potencijalnih potrošača i korisnika. Zaštitna funkcija ambalaže zapravo

je usluga da roba dođe do naručitelja u pravome stanju. Cilj manipulativne funkcije je da se

proizvodi spoje u takve jedinice da se olakša njihovo rukovanje. Postoje još informativna

funkcija, logistička funkcija i funkcija za proizvodnju. (Segetlija, 2013., str.144.-145.)

2.3. OPREMA ZA PAKIRANJE

Pakiranje se može obavljati ručno i pomoću stroja zbog pravilnog oblikovanja pakovanja,

pravilnog doziranja punjenja, zatvaranja. Tako se razlikuje transportno pakiranje i prodajno

pakiranje. Kod transportnog je bitna zaštitna funkcija i sprečavanje šteta koje bi mogle nastati

putovanjem robe od proizvođača do krajnjeg korisnika. Prodajno pakiranje je važno za

prijevoz robe od prodavaonice do potrošača. (Segetlija, 2013., str.148.)

2.4. AMBALAŽA

Ambalaža se može definirati kao pakiranje, otprema robe, pribor za pakiranje, materijal za

pakiranje i sl. Ona štiti robu prilikom transporta i skladištenja od oštećenja, loma, kvara, krađe

i drugih štetnih utjecaja. Bez nje je nezamisliv transport i prodaja robe u samoposlugama,

hipermarketima i drugim oblicima prodaje. Pod ambalažom se podrazumijeva spremnik

sačinjen od bilo koje vrste materijala u koji se određeni proizvod slaže i zatvara kako bi se

dobila pakovina.

Logistika koristi ambalažu: prilikom nabave robe, pakiranja gotovih proizvoda na tržište,

distribucija robe i svudje gdje je prisutno kretanje robe i materijala u procesima proizvodnje i

distribucije robe.

Prema materijalima od kojih je izrađena razlikuje se: metalna ambalaža (kante, limene bačve),

drvena (sanduci, gajbe), staklena (boce, čaše), plastična (vreće, vrećice), papirnata i kartonska

ambalaža.(Šamanović, 2009. str. 237.). Svaka ambalaža sadrži standardna upozorenja koja se

koriste kako bi se razaznalo kako što pravilnije rukovati robom bez štetnih posljedica. Na

shemi 1. u nastavku su prikazane oznake koje pojašnjavaju kako bi se pojedina ambalaža

trebala tretirati.

4

Shema 1. Oznake na ambalaži proizvoda

Izvor: Muhamedbegović i suradnici, 2015., str. 218-220

1. Simbol povrata ambalaže, koja govori da se nakon korištenja proizvoda, ambalaža

vraća u dućan te se za nju dobiva povratna naknada, kaucija.

2. Oznaka recikliranja ambalaže, da se svaka proizvedena ambalaža može ponovno

reciklirati. To je ujedno i najstarija oznaka, poznata još kao Möbiusova petlja.

3. Energetski cvijet, europska oznaka da uredski i elektronički uređaji manje utječu na

zagađenje.

4. Oznaka koja pokazuje koliko točno ima proizvoda u ambalaži i da proizvođač jamči

za tu količinu svog proizvoda.

5.Oznaka koja pokazuje koliko će mjeseci proizvod vrijediti kada ga jednom

otvorimo.

1.

1.

2. 3.

1.

4. 5.

5

3. PAKIRANJE DONIRANE HRANE - PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Rasipanje hrane veliki je problem u cijelom svijetu. Prema najnovijim podacima, u svijetu se

baci oko 1,3 mlijarde tona hrane godišnje, odnosno trećina sveukupne proizvedene hrane

završi u smeću (NY Times, 2017.). Hrana se gubi ili baca na svim mjestima gdje je dostupna

ljudima; u ugostiteljskim objektima, trgovačkim lancima, na poljoprivrednim zemljištima,

menzama, kućanstvima. Najčešće se baca hrana kojoj je istekao rok trajanja, no ipak to ne

može biti opravdan razlog za bacanje jer nije svaka hrana kojoj je istekao rok neupotrebljiva.

U smeću se tako pronalazi kruh, voće i povrće, meso. Kad su u pitanju obiteljska kućanstva,

hrana se kupuje često neplanirano i u velikim količinama što na kraju rezultira kvarljivim

viškovima prehrambenih namirnica. Isto tako, najviše se hrane baca nakon obiteljskih slavlja

jer uvijek prevlada osjećaj da će se premalo toga spremiti kad nam dođu gosti.

Istražujući različite izvore kao primjeri dobre prakse u svijetu ističu se Finska, Danska i

program pod nazivom Rise against hunger. U daljnjem nastavku teksta ukratko, ali detaljno

obrađuje svaki primjer pojedinačno.

3.1. PRIMJER IZ FINSKE

Stora Enso je tvrtka za obnovljive materijale. Razvija i proizvodi rješenja temeljena na drvetu

i biomasi za niz industrija i primjena širom svijeta. Stora Enso se zalaže za razvoj proizvoda i

tehnologija temeljenih na obnovljivim materijalima i stvaranju vrijednosti u održivoj

ekonomiji. Aktivni su u sektorima kao što su izgradnja, prodaja, hrana i piće, farmaceutska,

kozmetička, higijenska i tekstilna industrija.

Jagode su jedan od najvećih poslova u Finskoj, ali njihovo vrijeme (berba) je kratka i iznimno

su kvarljive. Kako bi riješili problem kvarljivosti i održali svježinu jagoda, najveća Finska

farma jagoda Koivistoisen Mansikkapaikka traži pomoć tvrtke za obnovljive izvore, pod

nazivom Stora Enso. (Willer, 2016.).

Problemi prije suradnje s Stora Enso:

Svježina: iako su jagode pakirane izravno s polja, plastično pakiranje je usporilo proces

hlađenja i stvorilo dodatan posao.

6

Sezona: rana sezona jagoda (prve berbe), donosi malu prodaju, tek kada cijena s odmakom

sezone krene padati potrošači počinju masovno kupovati jagode.

Mišljenja kupaca: većina kupaca smatra da se jagode prodaju se kao roba, te da se premalo

pažnje posvećuje kvaliteti i dizajnu pakiranja.

Potpuni koncept pakiranja:

Stora Enso je u suradnji s potrošačima, osmislila koncept pakiranja podijeljen po

kategorijama:

Koncept s polja do tanjura

Berači jagoda spremaju jagode na polju u valovite plastične kutije sa kartonskom drškom.

Veći otpremni kartoni u kojima se dostavljaju jagode dizajnirani su za učinkovitiji način

hlađenja, te će samim tim jagode imat produljen vijek trajanja na policama trgovina.

Modularne veličine pakiranja

Kada je u pitanju veličina kutija, na početku rane sezone jagode pakiraju u male kutije, a

zbog veće potražnje u kasnijoj sezoni jagode se pakiraju u kutije većih promjera. Također

jagode s početka sezone miješaju s jagodama kasnije sezone.

Praktičnost

Na vrhu otvora male valovite kartonske kutije, nalazi “pretinac” s drškom, koja je može

podignuti pa se kutija s jagodama može nositi poput vrećice.

Rezultati

Proizvođači su zadovoljni sa brzim i jednostavnim načinom pakiranja. Transportni put od

farmi do prodavaonica je skraćen, nudeći kako trgovcima tako i potrošačima svježe produkte

s produljenim vijekom trajanja. Novo pakiranje je puno atraktivnije, kupci ga smatraju

elegantnim i prikladnim, a opće poznato je da u nekim slučajevima ambalaža utječe na

percepcije kupaca i njihovu kupnju. (Stora Enso, 2018.).

7

Prednosti za proizvođače i trgovce:

Troškovi poslovanja smanjeni su za 20%

Ojačana je prodaja robnih marki

Povećana prodaja

Produljen vijek trajanja na policama

Prednosti za potrošače:

Svježije jagode

Jagode su produkt lokalne zajednice (poznato porijeklo proizvoda)

Stora Enso, nastoji u skoroj budućnosti poslovanja farmi jagoda zamijeniti dio plastične

ambalaže unutar kartonske kutije s drvetom ili papirom kako bi se kasnije kutije mogle

reciklirati.

Valovita ambalaža

Skromna valovita kutija ima veliku ulogu u budućnosti pakiranja hrane. Pomoću pravog

pakiranja hrana je sigurna, ekološki održiva, lako se isporučuje i troškovno je isplativa. Isto

tako može se povećati prodaja i ojačati robna marka.Valovita ambalaža radi se u suradnji s

klijentima na osnovu proizvoda i poslovnih ciljeva. Nudi im se stručnost i pomoć u dizajnu i

procesu, te se na posljetku ne dobiva samo ambalaža nego i cjelovito poslovno rješenje. (Stora

Enso, 2018.).

Svježi proizvodi, kao meso, perad i riba, su pokvarljiva hrana koja često putuje na velike

udaljenosti. Moraju izdržati promjene u temperaturi, vlazi i slično kako bi došli do potrošača.

Pomoću pravilnog pakiranja i ugrađenih strojeva za pakiranje može se poboljšati brzina i

točnost procesa pakiranja i doprinijeti učinkovitijoj i pouzdanijoj proizvodnji. Istraživanje

sveučilišta u Bologni dokazalo je da već spomenute valovite kutije drže voćne proizvode

sigurnije i svježije nego plastične. Potrošač postaju sve svjesni učinka proizvodnje hrane,

pakiranja hrane i otpada hrane na okoliš.(Stora Enso, 2018.).

8

Prema anketi Stora Enso iz 2015. godine, čak 59% potrošača smatra da pakiranje mora biti

održivo kroz cijeli lanac vrijednosti. U valovite kartonske kutije može se pakirati:

Svježi proizvodi

Voće, povrće, perad i riba

Kolači i keksi

Pizza

Pakiranje s točke gledišta potrošača:

Neki potrošači preferiraju pakiranje koje se lako pohranjuje, drugi biraju pakiranje koji može

jamčiti sigurnost hrane, dok je nekima čuvanje svježine hrane problem broj 1. Mnogi

potrošači tvrde da je sadržaj pakiranja najvažnija stvar za njih kada odabiru koji proizvod

žele, ali samo pakiranje ima veliku ulogu. Ne samo da pakiranje može imati funkcionalne

prednosti, nego i emocionalnu vezu između proizvoda i potrošača. Činjenica je da je u

današnjici tempo života izuzetno brz, donose se mnoge odluke iz podsvijesti, što dovodi do

bržih prosuđivanja potrošača pa se odlučuju za proizvod po samom izgledu pakiranja. Tu je

svakako i funkcionalnost pakiranja. Funkcionalnost pakiranja nije svjesni pokretač kupnje, no

to može dovesti do toga da potrošač ponovo odabere pakiranje nakon što ga isproba. (Stora

Enso, 2018.).

Potrebe potrošača se mijenjaju kroz vrijeme. U današnjem vremenu su sve više okrenuti ka

egzotičnijim stvarima, većoj dodanoj vrijednosti, jačem okusu i svježini. Dok količina ne igra

presudnu ulogu. Otpad od hrane ogroman je izazov održivosti, ali inovacije u načinu pakiranja

ima jasan potencijal da ga se smanji. Potrošači žele jesti zdravije, svježije i ukusnije voće i

povrće. Pametna pakiranja mogu pomoći u ubrzanju opskrbnog lanca tako da proizvodi mogu

biti isporučeni neoštećeni s više okusa i hranjivih vrijednosti. Koristeći ambalažu i pakirajući

direktno s polja smanjuju se troškovi rada, a koncept s polja do tanjura ima veliku važnost za

potrošače.Veći rok trajanja manje otpada. Ideja smanjenja otpada od hrane počiva na tome da

se poveća ambalaža, no međutim sama ambalaža ima veliki utjecaj na okoliš. Plastična

ambalaža ne samo da pridonosi povećanju ugljikova dioksida nego kao takva nije niti dio

obnovljivih izvora. Valovita ambalaža koja potječe od drvnih vlakna, je obnovljivo i održivo

rješenje, koje će sve više biti prihvaćeno, zbog produživanja roka trajanja koje automatski

pridonosi i samom povećanju roka trajanja. (Stora Enso, 2018.).

9

3.2. PRIMJER IZ DANSKE

Na državnoj razini Danske od 2010. godine prevencija bacanja hrane u strogom je fokusu. Ta

se prevencija provodi nacionalnom strategijom sprečavanja bacanja hrane, ulaganjem u

istraživanja, otvorenom komunikacijom s prehrambenim sektorom, trgovačkim

organizacijama i potrošačima te suradnjom s ostalim skandinavskim zemljama,EU i

međunarodnim organizacijama. U razdoblju od 2011. – 2013. godine procijenjeno je da u

Danskoj ukupna količina otpada od hrane iznosi 720 000 tona na godinu. Smatra se da

kućanstva proizvedu 260 000 tona na godinu, a cijeli uslužni sektor oko 228 000

tona.(Champions 12.3, 2017.).

Nedavne inicijative uključuju:

Međunarodni sastanak na temu hrane „Better Food for More People“ održan u kolovozu

2016. godine na kojem je sudjelovalo sto međunarodnih stručnjaka koji su pronalazili načine

kako osigurati bolju hranu za više ljudi te kako smanjiti otpatke.

Programe „Green Development and Demonstration“ i „Eco-Innovation“ koji podržavaju

inovativna zelena rješenja od strane poslovnih i istraživačkih institucija o sprečavanju bacanja

hrane, npr. konstruiranje različitih ambalaža za održavanje svježine voća i povrća (Champions

12.3, 2017.).

Uklanjanje zakonskih tereta kako bi se smanjilo bacanje hrane, uključujući promjene koje

ukidaju ograničenja darivanja hrane od strane trgovaca hranom.

Partnerstvo za prevenciju bacanja hrane koje je sklopljeno između poduzeća, organizacija i

vlasti – partneri razmjenjuju informacije i iskustva, pronalaze prepreke u postojećem

zakonodavstvu, razvijaju nove ideje te suradnjom postavljaju inicijative o sprečavanju bacanja

hrane.

Podršku inicijativama od cijelog prehrambenog lanca kroz „shemu subvencije za manje

bacanja hrane 2016. – 2017.“. Tijekom 2016. godine razvijeno je 13 projekata, npr. projekt

podizanja svijesti na nivou potrošača, donacije viška hrane, radionice u školama (Champions

12.3, 2017.).

10

„Food Waste Hunters Initiative“- skupinu savjetnika koji angažiraju reklamne kuhinje u

prehrambenom sektoru u svrhu pronalaska rješenja za smanjenje bacanja hrane.

„Conference on Less Food Waste“ sazvanu radi poticanja i inspiriranja svih sudionika

prehrambenog lanca da poduzmu nešto.

Materijale za učenje koji pružaju djeci praktične alate i uče ih razlici između „upotrijebiti do“

i „najbolje upotrijebiti do“ te da čitaju naputke o tome kako skladištiti hranu da bi dulje ostala

sačuvana.

Znanstveni pristup složenim izazovima o sprečavanju bacanja hrane uključuje nadzor nad

bacanjem hrane. Kao posljedica toga, ministarstvo surađuje s nekoliko sveučilišta kako bi

prikupili podatke o količini bačene hrane.

Svi bi se trebali uključiti u sprečavanje bacanja hrane. Dansko ministarstvo okoliša i prehrane

stoga stavlja prioritet na kontinuirani dijalog sa sudionicima prehrambenog lanca kako bi

osigurali svijest, potporu i napredak (Champions 12.3, 2017.).

3.3. RISE AGAINST HUNGER

Rise Against Hunger je internacionalna neprofitna organizacija nastala 1998. god pod

nazivom „Stop Hunger Now“. Organizacija se bavi koordinacijom pakiranja hrane i njezinom

distribucijom diljem svijeta, izričito u države kojima je potrebna pomoć. Trenutno broji preko

350 000 volontera, a od 2005. God, organizacija je distribuirala preko 315 000 000 jela u 74

države diljem svijeta pod osnovnom misijom „ svijet bez gladi.“ (Raise against hunger, 2018.)

Fotografija 2. Rise against hunger logo i pakiranje

Izvor: Raise against hunger, 2018.

11

Organizacija je osnovana od strane Ray Buchanana 1998. Godine pod nazivom „ Stop Hunger

Now“. 2005. Godine je započelo provođenje programa pakiranja hrane u obroke i dostavljanja

prijeko potrebnim državama i stanovnicima. S obzirom na nagli napredak i razvitak,

organizacija 2017. Godine mijenja svoj logo i ime kako bi bila prepoznatljiva te kako bi

mogla nastaviti sa svojom internacionalnom misijom. (News observer, 2017.).

Rise Against Hunger predstavlja ovaj svijet kako svijet bez gladi, te to smatra svojom

najglavnijom misijom. Glavna misija organizacije je da se prekine postojanje gladi u svim

državama svijeta tako da omogući distribucija hrane i pakiranih obroka potrebitima i na taj

način da se stvara jedan oblik obaveza gdje svi živimo zajedno i jedni za druge. U organizaciji

smatraju da njihovim djelovanje mogu podići svijest i zaustaviti prisutnu glad do 2030.

godine. Iako to na prvu izgleda kao vrlo nedostižan i ambiciozan plan, optimizma i

entuzijazma unutar organizacija i volontera ne nedostaje.

Od provedbe projekata unutar zajednica pa sve do pakiranja samih obroka koje izvršavaju

lokalni volonteri, Rise Against Hunger pokušava ostaviti globalni utjecaj na glad tako da

pomaže u izgradnji otpornosti, samodostatnosti i osnaživanja između najranjivijim

stanovništvom.

Plan djelovanja je fokusiran na 4 područja (Raise against hunger, 2018.):

1) „Hranjenje života“ postavljene su sigurnosne mreže programa koje podržavaju

hranidbu i prenošenje vještina koji mogu pomoći najranjivijim na svijetu kako bi

izbjegli siromaštvo. Upravo zato organizacija sudjeluje zajedno sa školama u

kojima se nude besplatni obroci, te djeluje zajedno sa nekim klinikama u kojima se

odrasli podučavaju novim vještinama i potiče se na nov i zdraviji način života.

2) Odgovaranje na hitne slučajeve organizacija prilikom pojava nenadanih kriza,

treba djelovati brzo i efikasno. Prilikom pojave krize ili neke elementarne

nepogode, reagira se na način da se šalju pakirani obroci, voda i higijenske

potrepštine. Rise Against Hunger je uvijek spremna na pojavu krize jer 10 %

godišnje zaliha obroka ostavlja i sprema upravo kako bi mogla reagirati na krizne

situacije. Jedni od nedavnih odgovora na hitne slučajeve su 2010. potres na

Haitiju; 2011.god sirijski sukob; 2016. uragan Matej;

12

3) Osnaživanje zajednica kako bi organizacija uspjela doći do svoga konačnoga

cilja, ona ne može djelovati sama već mora biti u skladu sa ostalim organizacijama

i djelovati kao zajednica koje osnažuje preko raznih poljoprivrednih inicijat iva

koje mogu dovesti do dobiti, tj. ostvarivanja dohotka. Ona osim što pomaže

najranjivijima, također radi na povećanju poljoprivredne proizvodnje i prihoda,

koristeći se određenim poljoprivrednim metodama, poslovnim vještinama i

određenom pristupu tržišta. Organizacija tako nekim poljoprivrednicima

omogućava pristup kvalitetnim sjemenkama i gnojivima za povećanje

poljoprivredne proizvodnje.

4) Tzv. Rast/uzgoj pokreta to je dio misije gdje se pokušava stvoriti prednost u

mobilizaciji potrebnih sredstava za okončanje gladi. U organizaciji rade različite

grupe ljudi (volonterske grupe iz zajednica vjere, škola, lokalnih klubova) koji

pomažu u pakiranju obroka i kako bi se razvila što je veća moguća svijest o

pitanjima koja su vezana za glad i siromaštvo. Organizacija pokušava djelovati i na

zakone, pravila, procedure kako bi uistinu ostvarila svoj cilj do 2030. Godine.

Proces pakiranja se sastoji od (The Kraft Heinz,2018.):

riže

soje

dehidriranoga povrća

mikronutrijentnu aromu

Zaklada tvrtke Kraft Heinz formulira ovaj proces, a sadrži 23 bitna vitamina i minerala.

Trošak svakog ovakvog obroka iznosi između 29 – 34 centa. I hrana ima rok valjanosti i do 2

godine. Rise Against Hunger pruža više od 70 % svojih obroka kako bi podržala programe

transformacije kao što su programi školskog ručka, programe stručnog usavršavanja,

programe razvoja ranih djetinjstva, sirotišta i medicinske klinike. Rad s tim programima

pomaže poboljšanju života dajući korisnicima mogućnost da razbije ciklus siromaštva kroz

obrazovanje, razvoj vještina i zdravstvenu zaštitu, a istovremeno prima potrebnu prehranu.

Uistinu, svojim djelovanjem, organizacija povezuje marljive volontere koji žele pomoći

potrebitima diljem svijeta. Globalni doseg organizacije je da je u toku tjedna zapakirano preko

13

milijun obroka, a dosad ta cijelokupna brojka prelazi preko 430 000 000. Rise Against Hunger

trenutno djeluje u 74 države, a smatra se da je u toku 2017. Godine bilo posluženo skoro

milijun i pol ljudi (točnije 1 404 110). Te u tome svemu i volonteri igraju veliku ulogu u

djelovanju organizacije i dolaska do cilja. (Raise against hunger, 2018.).

4. PRIMJENA MODELA PAKIRANJA DONIRANE HRANE

U prethodnim poglavljima je objašnjen problem bacanja hrane, no to nije jedini problem,

postoje još problemi skladištenja i distribucije hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave

i ne smiju ugrožavati zdravlje korisnika. U nekim zemljama postoje zakoni da donatori hrane

kroz porezne olakšice zarađuju donirajući dok u drugim zemljama kupiti proizvod kojem je

istekao rok trajanja nije sramota već građanska dužnost.

Primjerice, u trgovačkim centrima se ne baca samo hrana kojoj je istekao rok trajanja već i

svježi proizvodi (koji su spečeni toga dana) te voće i povrće. Ta hrana se mora baciti u

kontejnere i potom se vozi na uništenje. Za propadanje hrane odgovorne su bakterije koje se

prirodno nalaze na hrani. Najbitnije je smanjiti djelovanje tih bakterija da bi se usporio proces

kvarenja.

Postoji veliki problem u pakiranju hrane stoga je cilj ovoga rada predložiti nova rješenja za

pakiranje.

1. Kao rješenje kod bacanja hrane u restoranima, menzama i ostalim uslužnim

djelatnostima je termičko pakiranje hrane. Hrana bi se tako mogla sačuvati topla dulje

razdoblje, te bi se ona tako zaštitila od kvarenja. Višak hrane bi se uz pomoć stroja za

termičko pakiranje stavljala u posude na čijim se rubovima lijepi folija radi zaštite i

održavanja dugotrajnosti hrane. Pakiranje hrane uz pomoć ovog stroja može se

koristiti u pakiranju brze hrane, u supermarketima, caterinzima, manjim kuhinjama i

dućanima. Za pakiranje hrane uz pomoć ovog stroja postoje posebne posude i kalupi.

2. Vakumiranjem se produljuje vijek trajanja za 3-5 puta. Nakon vakumiranja, hrana će

zadržati svoj okus jer ju hladna temperatura zamrzivača neće oštetiti. Namirnice se

trebaju prirediti za vakumiranje jer ono istiskuje zrak i ne dopušta ulazak bakterijama.

Također, prije vakumiranja na hrani ne smije biti vlage ili tragova kvarenja, odnosno

plijesni. Primjerice, voće i povrće treba dobro oprati i oguliti te narezati na kockice ili

14

manje komade. Pri pakiranju povrća svaku vrstu je potrebno zamrznuti odvojeno, ali

ako je povrće slične prirode (npr. krumpir, mrkva) mogu se pakirati zajedno. Kod

mesa treba paziti da je svježe i suho. Postoje različiti aparati, posude, vrećice i folije

za vakumiranje.

Osim korištenja plastike u pakiranju hrane postoje načini pakiranja hrane koji su napravljeni

od biorazgradivih materijala pogodnih za recikliranje. Primjer takvog načina pakiranja je

valoviti karton. Ambalaža valovitog kartona štiti, izuzetno je prilagodljiv, ekonomičan i

izdržljiv. Valoviti karton drži vlagu podalje od proizvoda što je posebno važno za

prehrambene proizvode koji trebaju izdržati dugo vrijeme isporuke. Također ne zahtijeva

visoke troškove rada ili skupe alate za proizvodnju i prilično je jednostavan za recikliranje.

Stora Enso je kompanija koja djeluje širom svijeta, Hrvatska bi uz veća zalaganja mogla

razmisliti o pokretanju suradnje sa spomenutom kompanijom. Kompanija bi na osnovi

potreba stanovništva osmislila pravovaljani koncept koji bi bio po mjeri proizvoda koji su

stalno potrebiti banci hrane. Na taj način bi se uveli noviteti u načine pakiranja koje

primjenjuje Republika Hrvatska što bi uvelike doprinjelo poboljšanju kvalitete koje pakiranih

proizvoda, sačuvalo svježinu i produžilo rok valjanosti. Ove sastavnice bi vjeroatno dovele do

poboljšanja statusa hrvatskih proizvoda na tržištu.

15

5. ZAKLJUČAK

Temeljem istraživanja koje je provedeno donesen je sljedeći zaključak: u 21. stoljeću ističe se

problematika bacanja hrane. Može se zaključiti da su police socijalnih samoposluga prazne,

a prekomjerna hrana se i dalje baca. Iako svaka hrana ima rok trajanja, nakon njegova isteka,

ne znači da je ona neupotrebljiva. Enormne količine bačene hrane u svijetu pokušavaju se

smanjiti provođenjem propisa o trgovini, humanitarnim udrugama, rokovima valjanosti

hrane, odgovornosti za hranu i dr. Međutim, problematika postoji i dalje, unatoč razvijanju

raznih modela doniranja hrane. Prikazano je na tri primjera iz svijeta kako i na koji način se

neki modeli mogu provesti i u Republici Hrvatskoj. Temeljna bit je da je moguće slijediti te

strane primjere i da su oni ostvarivi. Kroz razne inicijative, potrošačima se treba podići svijest

o količini hrane koja se baci te o načinima kako to spriječiti. Trebalo bi se ulagati u razne

projekte, u ideje stručnjaka, koji bi razmjenom iskustava došli do spoznaje kako najlakše

spriječiti bacanje hrane. Također je potrebno ulagati sredstva u reklame koje su sveprisutne da

ih uoči veliki dio potrošača te u radionice u školama kako bi se djecu od najranije dobi učilo

dobrom raspolaganju hranom. Kao idejno rješenje prikazana su tri načina kako najbolje

pakirati hranu da bi zadržala svoja svojstva i kao takva bila upotrebljiva. Još uvijek postoji

problem pronalaženja adekvatne ambalaže jer je danas velika zagađenost okoliša. Naglasak je

na ambalaži koja je biorazgradiva i reciklirajuća, a u isto vrijeme je pogodna za pakiranje

različitih vrsta hrane. Hrvatska je zemlja koja ima velik potencijal, no slabo je okrenuta

inovacijama u pakiranju i pažnji za proizvode pa će vjerojatno proteći još puno vremena kako

bi se riješio taj problem.

16

LITERATURA

Knjige

1) Muhamedbegović, B., Juul, V. N. i Jašić, M., 2015., Ambalaža i pakiranje hrane,

OFF-SET d.o.o. Tuzla, Tuzla

2) Segetlija, Z., 2013., Uvod u poslovnu logistiku, treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje,

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Grafika, Osijek

3) Šamanović, J., 2009. Prodaja, distribucija, logistika, teorija i praksa, Reprint d.o.o.

Klis, Split

4) Willer, H., 2016, Organic in Europe. Prospects and Developments 2016,FiBL

Projekte GmbH, Bruxelles

Elektronički izvori

1) Blythe, A., 2017., ’Stop Hunger Now has a new name: Rise Against Hunger’, The

News And Observer, pogledano 13.11.2018., online:

(https://www.newsobserver.com/news/local/counties/wake-

county/article129005999.html?fbclid=IwAR0jrOVUiWRJSRk22nF8SlNI2QkuMhFvsf

4ao5rgJAzxeHGp65LWVRm_XTc )

2) ’Denmark’s Work to Reduce Food Loss & Waste’, 2013., pogledano 10.11.2018.,

online: ( https://champions123.org/wp-content/uploads/2017/01/danish_1-30.pdf )

3) Kraft Heinz, 2018., pogledano 13.11.2018., online:

(http://ir.kraftheinzcompany.com/company-profile)

4) Rise Against Hunger, 2018., pogledano 13.11.2018., online:

(https://www.riseagainsthunger.org/)

5) Sengupta, S., 2017., ’ How Much Food Do We Waste? Probably More Than You Think

’, The New York Times, pogledano 5.11.2018., online:

(https://www.nytimes.com/2017/12/12/climate/food-waste-emissions.html)

6) Stora Enso, 2018., pogledano 16.11.2018., online: (https://www.storaenso.com/en)

17

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov Broj stranice

1. Simboli na ambalaži proizvoda 4

2. Rise Against Hunger 10