OSNOVI SIGURNOSTI

UNIVERZITET U SARAJEVU

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

ODSJEK: Opti

SMJER: Sigurnosni studij

kolska 2012 / 2013 godina

INDEX: 5059

Semestar: I (prvi)

OSNOVI SIGURNOSTIII Parcijalni ispit

Predmetni nastavnik : Doc. Dr. Jasmin Ahi Student: Meki elil

PITANJA I ODGOVORI 1. KADA POINJE ERA LEGALIZIRANJA LJUDSKIH PRAVA ? Era legaliziranja ljudskih prava dravnim aktima i zakonudavstvom poinje u graanskom revolucijom u XVIII stoljeu. 2. RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA ?

Dalji razvoj ljudskih prava moe se podijeliti na tri perioda : Prvi period ( s kraja 18 do kraja 19 stoljea ) karakteristian je po priznavanju graanskih prava i politikih sloboda i prava. U to vrijeme jaaju mlade graanske repulike koje deklaracijama, poveljama i drugim aktima proglaavaju odreene slobode i prava kao svoj najvii standard. U tim aktima pravni osnov dobijaju pravo na ivot, na slobodu, pravo na privatnost, i druga graanska prava, a uz njih i odreena politika prava.

Drugi period ( od kraja 19 do sredine 20 stoljea ), odnosi se na razvoj i priznavanje kulturnih, ekonomskih i socijalnih prava. Tad se dolo do saznanja da za efikasano ostvarivanje graanskih i politikih prava je potreban minimum ivotnog standarda. Zbog toga se u tom periodu razvijaju pravo na socijalno osiguranje, pravo na obrazovanje, pravo na pravedno plaen rad i dr. Trei period ( druga polovina 20 stoljea ) obuhvata tzv.prava grupa i prava solidarnosti.

3. GDJE SU UTVRENI MEUNARODNI STANDARDI LJUDSKIH PRAVA ? Meunarodni standardi ljudskih prava kakve danas poznajemo utvreni su u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima , koju je Generalna skuptina UN-a usvojila 10.decembra 1948 godine.Ova deklaracija je jo uvjek najznaajniji pojedinani dokument koji je generalna skuptina usvojila. 4. PORED UNIVERZALNE DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA, POD OKRILJEM UN-A DONOSE SE JO ? Deklaracija o pravima djeteta 1959, Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 1963, Meunarodni pakt o ekonomskim i kulturnim pravima 1966, Meunarodni pakt o graanskim pravima 1966, Meunarodna konvencija protiv muenja i drugih nehumanih ili poniavajuih kazni ili postupaka 1984, Skup minimalnih prava o postupanju sa zatvorenicima, kao i drugi meunarodni akti koji reguliu ljudska prava. 5. KOJI SU NAJZNAAJNIJI REGIONALNI AKTI KOJI REGULIU LJUDSKA PRAVA ? Najznaajniji regionalni akti koji reguliraju oblast ljudskih prava su :

Afrika povelja o pravima ovjeka i naroda

Amrika konvencija o ljudskim pravima

Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

OSNOVI SIGURNOSTI, II Parcijalni ispit elil Meki

6. KLASIFIKACIJA LJUDSKIH PRAVA ? Ljudska prava se klasificiraju na :

Graanska i politika prava,

Ekonomska, socijalna i kulturna prava,

Prava grupa i prava solidarnosti.

7. KOJA SU PRAVA I GENERACIJE, I NABROJ NEKA OD TIH PRAVA ? Ljudska prava I generacije su graanska i politika prava, tu svrstavamo :

Pravo na ivot i fiziki integritet, Statusna prava (pravo na linost i dravljanstvo),

Pravo na fiziku slobodu,

Pravo na pravnu sigurnost i pravedno postupanje,

Pravo na lino dostojanstvo,

Pravo na imovinu,

Pravo na slobodu ispoljavanja duha,

Aktivno i pasivno birako pravo...

8. KOJA SU PRAVA II GENERACIJE, I NABROJ NEKA OD TIH PRAVA ? Ljudska prava II generacije su ekonomska, socijalna i kulturna prava, tu svrstavamo :

Pravo na rad,

Pravo na socijalno obezbjeenje,

Pravo na dostojan ivotni standard,

Pravo na zdravlje,

Pravo na uee u kulturnom ivotu,

Pravo na blagodati naunog napretka,

Sloboda naunog istraivanja,

Autorsko pravo...

9. KOJA SU PRAVA III GENERACIJE, I NABROJ NEKA OD TIH PRAVA : Ljudska prava III generacije su prava grupa, i prava solidarnosti, a tu svrstavamo :

Pravo naroda na samoopredjeljenje, Prava manjina,

Pravo na mir i meunarodnu sigurnost,

Pravo na razvoj,

Pravo na upravljanje nacionalnim resursima,

Pravo na zdravu ivotnu okolinu...

10. KOJE SU VRSTE OGRANIENJA LJUDSKIH PRAVA ? Postoje tri vrste ogranienja ljudskih prava, a to su :

Ugraena (inherentna) ogranienja,

Fakultativna ogranienja, i

Stavljanje van snage (derogacija) pojedinih ljudskih prava i sloboda.


11. KAKVA SU TO UGRAENA (INHERENTNA) OGRANIENJA ? UGRAENA ( Inherentna ) OGRANIENJA, ova ogranienja su definirana jasnim nabrajanjem izuzetaka kada se niko na njega nee pozvati. Dravi je dato ovlatenje da po jasnom i preciznom postupku predvienom u zakonu ogranii uivanje veine ljudskih prava, u skladu sa meunarodnim standardima. 12. KAKVA SU TO FAKULTATIVNA OGRANIENJA ? FAKULTATIVNA OGRANIENJA, ovim ogranienjima drava se ovlauje da po raznim osnovama i opem drutvenom interesu ogranii vrenje pojedinih prava i sloboda. Dravi se ostavlja mogunost da, radi zatite svojih vitalnih vrijednosti, kao to su nacionalna sigurnost, javna sigunost, javno zdravlje, moral, sloboda i prava drugih lica u odreenom periodu i u odreenom obimu, ukoliko zatim postoji potreba, moe se ograniiti odereene slobode. Ova ogranienja mogu biti primjenjena samo za odreene slobode i prava.

13. OBJASNI POJAM STAVLJANJE VAN SNAGE (DEROGACIJA) ? STAVLJANJE VAN SNAGE ( Derogacija ), kada nastupe vanredne okolnosti, kao to su rat, neredi i pobune veih razmjera ili razlite opasnosti po narod ili dravu, izazvane prirodnim nepogodama i katastrofama ili drugim velikim nesreama,najvei dio osnovnih prava i sloboda garantiranih meunarodnim dokumentima mogue je privremeno ukinuti, po tano utvrenoj proceduri. Stavljanje van snage odreenih prava moe se preduzeti samo u najnunijoj mjeri koju zahtjeva situacija i uz potivanje obaveze koju drava ima prema meunaronom pravu. Pored ovih uslova, drava je duna da obavjesti meunarodnu zajednicu, o pravima koje je ograniila i razlozima ograniavanja. 14. HISTORIJSKO PRAVNI AKTI I POVELJE O LJUDSKIM PRAVIMA ? Hamurabijev zakonik (Codex Hammurabi) ureuje prava vlasnitva, porodice, pitanje kazni i sl.), 17.-18. st.pr.n.e. Velika Povelja sloboda (Magna Carta Libertatum) ureuje odnose izmeu engleskog kralja i plemstva, osobito pitanja vojne obveze, poreza, kanjavanja i oduzimanja imovine), 1215. Habeas Corpus Act (zatita engleskih graana od arbitrarnog uhienja, pritvora i zatvaranja), 1679. Povelja prava (Bill of Rights) uvoenje slobodnih izbora i priznanje parlamenta kao sredinje vlasti), 1689. Amerika Deklaracija o nezavisnosti, 1776. Francuska Deklaracija o pravima ovjeka i graanina, 1789. 15. KOJI SU HISTORIJKO PRANI AKTI, I POVELJE VEZANE ZA BiH ? Povelja Bana Kulina izdata 29.08.1189. godine, kojom Ban garantuje slobodno trgovanje i kretanje po Bosni Dubrovakim trgovcima. Ahdnama Sultana Mehmed Fatiha, izdata 28. maja 1463. godine, u kojoj on nareuje da pripadnike kranske vjere niko ne uznemirava, napada, vrijea ih i ne diskrminie, ni njih, ni njihov ivot, ni imetak, ni crkve.

OSNOVI SIGURNOSTI, II Parcijalni ispit elil Meki 16. TA JE HAKO PRAVO ? Hako pravo obuhvata pravila voenja vojnih operacija. Hako pravo odreuje prava i dunosti zaraenih strana, i ograniava upotrebu sredstava za nanoenje tete neprijatelju. Zasniva se na dvadeset konvencija donjetih na meunarodnim konferencijama u Hagu 1899 i 1907 godine. 17. TA JE ENEVSKO PRAVO ? enevsko pravo regulira pravo rtava ratnih sukoba. Nastanak meunarodnog humanitarnog prava, kao i enevskog prava vezuje se za Diplomatsku konferenciju koju je 1864. godine sazvala vicarska vlada i na kojoj je uee uzelo 16 drava. 18. SAVJET EVROPE ? Savjet Evrope je osnovan 1949. godine., to je meuvladina organizacija koja ima cilj atitu ljudskih prava, viestranake demokracije i vladavine prava, unapreenje svijesti i poticanje razvoja evropskog kulturnog identiteta i raznolikosti, rjeavanje problema u kojima se nae evropska zajednica itd. 19. OBJASNI LAN 2. EVROPSKE POVELJE O LJUDSKIM PRAVIMA ? lan 2. u Evropskoj povelji o ljudskim pravima definira situacije u kojima je dozvoljeno da se koristi sila, a to kao posljedicu nenamjeravanu moe imati smrt. On definira situacije u kojima je dozvoljeno umiljano ubijanje lica. Tu stoji: Lienje ivota se ne smatra protivnim ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nuna: Radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja,

Da bi se izvrilo zakonito hapenje ili sprijeilo bjekstvo lica zakonito lienog slobode,

Prilikom zakonitih mjera koje se poduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.

20. TA JE DIPLOMATIJA ? Diplomatija je najstariji oblik komunikacije meu dravama.

21. DEFINICIJA POJMA POLITIKE ? Vanjska politika ili politika u cjelini je program akcije koju odreena drava ostvaruje na planu meunarodnih odnosa.

22. TA JE GLOBALIZACIJA ? Globalizaciju emo definirati kao proces ekonomskog, socijalnog, politikog, kulturnog i informacionog djelovanja i meuzavisnosti, koji prevazilazi granice drava. 23. OBJASNI POJAM TA JE TO GLOBALIZAM ? Globalizam kao rije univerzalnog mira i pravednosti, po pravilu je prikrivao razliite koncepte i programe parcijalnih interesa velikih sila.

24. TA JE GLORIFIKACIJA ? Glorifiakcija po pravilu je predstavljala propagandno psiholoku zavjesu koja je prikrivala mnotvo meusobnih suprostavljenosti velikih sila oko tzv.interesnih sfera uticaja.


25. KAKO DEFINIRAMO GLOBALNE PRIJETNJE ? Globalne prijetnje definiramo kao skup injenica, okolnosti, posljedica i pojava koje determiniraju globalnu sigurnost, odnosno proizvodnje nesigurnosti.

26. KOJI SU TO KONCEPTI GLOBALNE SIGURNOSTI ? U teorijsko praktinom pogledu moemo govoriti o tri koncepta globalne sigurnosti : idealpolitiki, realpolitiki i poetni koncept globalne sigurnosti. 27. IDEALPOLITIKI KONCEPT GLOBALNE SIGURNOSTI ? Ideapolitiki koncept sigurnosti predpostavlja da postoji samo globalna sigurnost, determinirana globalnim prijetnjama i globalnim interesom, koji obuhvata individualnu, nacionalnu i regionalnu sigurnost.

28. REALPOLITIKI KONCEPT GLOBALNE SIGURNOSTI ? Podrazumjeva da su nacionalna, regionalna i globalna sigurnost autohtoni sistemi, po emu postoji slinost sa tradicionalnim konceptom meunarodne sigurnosti.

29. POETNI KONCEPT GLOBALNE SIGURNOSTI ? Poetni koncept globalne sigurnosti obuhvata u potpunosti individualnu sigurnost, dok je nacionalna u svom veem dijelu subsistem globalne sigurnosti, ali jo uvjek postoje podruija u kojima je ona autonomna. 30. PODJELA IZVORA UGRAVANJA SIGURNOSTI ? Izvori ugroavanja sigurnosti su mnogobrojni i razliiti. Mogu se podijeliti u vie grupa zavisno od kriterjia prema kojima vrimo podjelu.

31. PO STEPENU VJEROVATNOSTI UGROAVANJA RAZLIKUJEMO: ? Realne i Potencijalne izvore ugroavanja. 32. TA SU REALNI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Realni izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori koji su evidentni, oigledni, prisutni.

33. TA SU POTENCIJALNI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Potencijalni izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori ugroavanja koje ne uoavamo na prvi pogled.

34. PREMA MASOVNOSTI POJAVLJIVANJA IZVORE UGROAVANJA SIGURNOSTI MOEMO PODIJELITI NA: ? Globalne,

Regionalne,

Nacionalne,

Lokalne i

Pojedinane.

OSNOVI SIGURNOSTI, II Parcijalni ispit elil Meki 35. TA SU GLOBALNI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Globalni izvori ugroavanja sigurnosti se odnose na stanje u svjetskoj zajednici.

36. TA SU REGIONALNI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Regionalni izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori ugroavanja koji mogu zaprijetiti sigurnosti nekoliko zemalja koje se geografski nalaze u blizini.

37. TA SU NACIONALNI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Nacionalni izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori ugroavanja koji se javljaju unutar jedne drave. 38. TA SU LOKALNI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Lokalni izvori ugroavanja sigurnosti su izvori ugroavanja koji se javljaju na uem prostoru (dijelu) jedne dravne terirorije.

39. TA SU POJEDINANI IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Pojedinani izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori ugroavanja koji mogu doi ili dolaze od pojedinca.

40. PREMA USMJERENOSTI DJELOVANJA IZVORE UGRAVANJA SIGURNOSTI MOEMO PODJELITI NA: ? Vanjske,

Unutranje.

41. TA SU VANJSKI OBLICI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Vanjski izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori ugroavanja koji se nalaze izvan tog drutva. Vanjski oblici ugroavanja sigurnosti su :

1. Oruana agresija (srednjeg ili visokog intenziteta), oruana intervencija i oruani pritisak (oruani oblici) i

2. Specijalni rat izazivanje unutranjih nemira meunarodnim nemirom i subverzijama.

42. TA SU UNUTRANJI OBLICI UGROAVANJA SIGURNOSTI ? Unutranji izvori ugroavanja sigurnosti su oni izvori koji se nalaze unutar te drave, odnosno drutva. Unutranje oblike sigurnosti dijelimo na oruane i neoruane oblike : 1. Oruani oblici su: oruana pobuna i terorizam masovnih razmjera,

2. Neoruani oblici su: obavjetajno izviaka djelatnost, sabotae, diverzije, graanski neredi, destruktivna propagandna djelatnost, razne kriminalne i sociopatoloke pojave, ekstremizam, ugroavanje sigurnosti saobraaja, poari, ugroavanje ivotne sredine, tehniko tehnoloki akcidenti.


43. U ODNOSU NA SFERE DRUTVENOG IVOTA IZVORI UGROAVANJA SIGURNOSTI SE MOGU PODIJELITI NA: ? Vojne,

Ekonomske,

Tehnoloke,

Informacione,

Socijalne i

Kriminogene izvore ugroavanja.

44. TA JE UGROAVANJE ? Ugroavanje je svaka vrsta drutvene, prirodne i tehnike opasnosti kojom se ugroavaju integritet, sloboda, imovina ili zdravlje ljudi, kao i teritorijalni integritet i suverenitet i pravo drave, naroda nacija ili drutvenih grupa ili pojedinaca.

45. TA PREDSTAVLJA PREDMET UGROAVANJA ? Predmet ugroavanja predstavlja itav irok spektar objekata (imovina, teritorija, ivot i sl.), pri emu svako drutvo izdvaja samo one koji za nju ine vitalni interes (interes itave zajednice). 46. TERORIZAM ? Terorizam je bio i ostaje sigurnosni problem za Zapadno drutvo, kojeg je skoro nemogue kontrolirati. Motivi teroristikih grupa su razliiti: politiki, etniki, religiozni itd. Terorizam je bez sumnje, ozbiljna narastajua prijetnja sigurnosti na nacionalnom i internacionalnom nivou.

47. KOJI SU ELEMENTI TERORIZMA ? Terorizam ima najmanje 4 elementa, a to su :

1. Cilj da se ostvari strah,

2. Cilj da se ostvari panika,

3. Da se upotrebom nasilja ugrozi drutvo, sigurnost, mir... 4. Da se postigne odreeni politiki cilj.

48. TA JE SOCIJALNA PATOLOGIJA ? U sistemu nauka, socijalna patologija je naziv za naunu disciplinu koja se bavi sociolokim prouavanjem devijantnog ponaanja, odnosno reakcijom na to ponaanje.

49. TA JE NARKOMANIJA ? Narkomanija predstavlja sociopatoloku pojavu koja esto uzrokuje i brojne kriminalne posljedice.

50. KOJA SU 4 MODELA KLASIFIKACIJE DRUTVA ZA NARKOMANIJU ? I je moralistino legalni (tu se osuda svodi na moralnu). II je medicinski (tu se uzimanje droge smatra boleu, pa je narkoman bolesnik), III je psihosocijalni (tu se reagiranje usmjerava na linost narkomana, kao i na okolnosti), IV je sociokulturni (tu se narkomanija smatra drutvenom devijacijom).

OSNOVI SIGURNOSTI, II Parcijalni ispit elil Meki 51. TA JE PROSTITUCIJA ? Pod prostitucijom podrazumjevamo pruanje odreenih seksualnih usluga drugim osobama koje mogu da budu razliitog ili istog spola.

52. OBJASNI VEZU IZMEU KRIMINALA I PROSTITUCIJE ? Veza izmeu kriminala kao najozbiljnijeg vida ugroavanja stabilnosti drutva i prostitucije moe biti veestruka :

1. Prostitutka moe biti incijator ili sauesnik kriminalnih djelatnosti,

2. Prostitutka moe uestvovati u pokrivanju kriminalaca,

3. Prostitutka moe biti rastura ukradene robe,

4. Prostitutka moe biti mamac za navoenje rtve i

5. Prostitutka moe biti izvrilac krivinog djela.

53. ALKOHOLIZAM I KOCKANJE ? Alkoholizam i kockanje kao drutveni oblici devijantnog ponaanja (samoubistva i sl.), nesumnjivo imaju tetne posljedice po svako drutvo.

Alkoholizam i kockanje su ozbiljni socijalni problemi, pri emu je alkoholizam i medicinski problem.

54. UTICAJ ALKOHOLIZMA I KOCKANJA NA DRUTVO ? Njihov uticaj na drutvo moe biti :

1. Direktan, kada dostigne takve razmjere da ga ugroava na nain to se smanjuje radna sposobnost i za njegovo suzbijanje se moraju odvajati znatna sredstva i organizirati medicinske i druge ustanove,

2. Indirektan, pod im se podrazumjeva injenica da alkoholizam i kockanje uvjek najvie pogaaju porodicu alkoholiara ili kockara, a porodica je osnovna elija drutva.

55. TA JE EKSTREMIZAM ? Termin ekstremizam (lat. extremus krajnji, doveden do ivice stvari), oznaava zauzimanje krajnjeg ili najotrijeg stava po nekom pitanju. Ekstremizam podrazumjeva odbijanje voenja rauna po ostalim miljenjima, alternativama ili o pojedinanim okolnostima neke situacije. Pripadnici takvih ekstremnih shvatanja se nazivaju ekstremistima.

OSNOVI SIGURNOSTI, II Parcijalni ispit elil MekiPAGE 8

OSNOVI SIGURNOSTI

Documents

Transcript of OSNOVI SIGURNOSTI