LOPUD...

slika tjedna

MarijaBenić

OSNIVANJE RUKOMETNOG KLUBA HRVATSKE MLADEŽI DUBROVNIK

J edan veliki sportski događaj obilježio je 4. listopada 1974. godine, osnovan je Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik. Kroz povijest se natjecao u 2. saveznoj rukometnoj ligi bivše države i 1. B hrvatskoj

rukometnioj ligi. Prvu službenu, dakako i neslužbenu, jer je prva utakmica u povijesti rukometa u Gradu, klub je odigrao 15. lis-topada 1974. godine protiv momčadi RK “Hvar” na igralištu na Ilininoj Glavici.

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

Z ubi su ukras lica, ali važni su za cijeli organizam. Zašto se uopće zubi kva-re? Zato što ih ne čuvamo ili radi ge-netike?

U svakom slučaju kombinacijom tih dvaju faktora događa se proces kvarenja zuba. Uvjeti nastanka karijesa su uvjetovani s nizom faktora koji se razvi-jaju, kako okoline tako i osobnim svakodnevnim navikama pacijenata. Dakle, prioritet bi svakako dao prevenciji nastanka karijesa, a to je uredna higijena, uredno čišćenje zuba, naravno uredno posjećivanje stomatologa i uredna čišćenja kod stomatologa. Sigurno da i drugi faktori imaju negativan ili pozitivan utjecaj, a tu je i genetski faktor na koji ne možemo puno utjecati. Tu je i faktor rasporeda zuba, oblika i veličine koji isto tako može utjecati u razvoju karijesa. Jedna od najčešćih anomalija koja se događa je kompre-sija, dakle preveliki zubi, presitne čeljusti, hrana se zadržava između zuba i jednostavno se teško čisti, uz sav trud pacijenta i redovito čišćenje kod stomatologa - ipak se hrana zadrži, i stvara se ka-rijes koji napreduje i kasnije može napraviti pro-blem. U tom slučaju rješenje je ortodoncija, dakle postavljanje aparatića i ispravljanje zuba. Dakle, ne možemo reći da je jedan isključivi faktor zbog kojeg nastaje karijes ali možemo ih ovako zajed-no zbrojit i analizirati, raspoznati i naravno protiv njih se boriti.

Kočnica mnogim ljudima je i nepotreban strah od stomatologa, što kažete na to?Pristup pacijentu je jedna od najvažnijih stvari u tretmanu, odnosno posjete stomatologu. Taj pristup treba biti pozitivan, odnosno da pacijent

doživi pozitivan odnos. Moramo biti iskreni, nije nikome lijepo da stoji otvorenih usta u datom trenutku i da netko nešto “čeprka” u njima. Među-tim, isto tako treba razbiti neke predrasude koje su se stvorile kroz dugi niz godina kad je u nekim prošlim vremenima stomatologija bila na jednom drugačijem nivou, izazivali su puno više neugode, puno više boli, tako da je ostalo jedno neugodno iskustvo koje ljudi nažalost dosta više pamte, po-gotovo malo starije generacije kojima je ostala u sjećanju ta stomatologija iz tog vremena koja je bila, mogu reći u nekim segmentima i bolna, ali jednostavno to je tako vrijeme bilo. Danas je moto suvremene stomatologije da ona bude bezbolna, a tu bezbolnost naravno omogućuje anestezija uz sve nove tehnologije koje se upravo razvijaju da osiguraju kvalitetu, brzinu i naravno da se ta bol smanji na minimum. Dakle, mislim da treba pokušati te nekakve stavove prema neugodnom iskustvu, odnosno neugodnom očekivanju kod stomatologa suzbiti, a kad jednom čovjek to po-stavi na pravo mjesto, odnosno izgubi taj odnos straha prema stomatologu, to zaživi u dobrom i pozitivnom pravcu. Pogotovo bih skrenuo pažnju na roditelje koji imaju malu djecu, važno je da se to pozitivno iskustvo razvija od djetinjstva jer u djetinjstvu ipak ostaju tragovi koji se pamte kroz cijeli život. Dental centar Jurišić nudi cijelu paletu tih mo-dernih segmenata stomatologije za koje ljudi ne znaju. Tu je i još jedna novost - digitalna stomatologija, možete li pojasniti našim čita-teljima o čemu se radi?Zaista mogu s ponosom reći da pokušavamo pra-titi svjetske trendove i dosta smo dobri u tome, kako u opremi tako i u znanju i uslugama koje pružamo. Danas tehnologija svakako ide prema digitalizaciji, dakle sve što se počinje u ordinaciji pokušava se svesti na to da se dovršava digital-nim putem. Recimo, mi danas ne uzimamo oti-ske, nego radimo skeniranje, a svi oni koji su radili

otiske znaju koliko je to neugodno, a danas se sni-maju situacije u ustima, odnosno zub ili više zubi, da bi se mogla napraviti određena krunica, ljuska, ili korekcija, dakle ti otisci su zabilježeni. Na osno-vu tih podataka koje smo zabilježili digitalnim skenom, mi u software programu izrađujemo te zube, dakle dizajnira se program koji se upućuje u tzv. glodalice, a to su strojevi koji uglavnom iz ke-ramičkih kocki izrađuju zube, krunice, ljuske, ovi-sno o potrebi. Danas čak pravimo i plombe koje su najpreciznije i najkvalitetnije plombe. Osim toga što imamo mogućnost skeniranja i izrade ta-kvih zubi postoji još i druga paleta i drugi segment koji je po meni dao velike mogućnosti u radu, po-gotvo u kirurškom segmentu pripreme implanto-logije, a to je trodimenzionalna dijagnostika. Do-sad se radila dijagnostika na temelju rengenskih snimaka kompletne čeljusti. Mi danas radimo tro-dimenzionalnu rekonstrukciju kompletne čeljusti gdje dobijemo realne vrijednosti, realne veličine i na osnovu toga možemo planirati. Dakle, taj plan i priprema terapije je sigurno nešto što je strašno važno za konačni uspjeh jer potrebno je slijediti protokol, a to je protokol koje su postavile svjet-ske instituije koje se bave tom problematikom. Dakle, danas raditi kiruršku implatnologiju bez trodimenzionalne slike ne predstavlja neku si-gurnost koju možemo imati. Ja smatram da svaki pacijent može doći sa zahtjevom da mu se pruži ono što današnja tehnologija i znanje omoguću-je. Dakle, na osnovu tih 3D snimaka mi možemo planirati postavljanje implantata, čak toliko dale-ko idemo da izrađujemo posebne vodilice koje na osnovu mjerenja i planiranja postavljamo u usnu šupljinu na kojima se nalaze šupljine kroz koje pripremaju ležišta za implantat i postavljaju se implantati. U nekim slučajevima nije čak potreb-no ni otvarati, odnosno raditi klasičnim načinom rez što je strašno komforno, kvalitetno i precizno. Korak još dalje ako idemo u tom planiranju s 3D dijagnostikom mi možemo napraviti pripremu postavljanja implantata s vodilicama i kirurškim

DR. DUBRAVKO JURIŠIĆ, STOMATOLOG, DENTAL CENTAR JURIŠIĆ

ESTETIKA JE POSTALA IMPERATIV - SVATKO ŽELI IMATI LIJEP OSMIJEH, ALI BITNA JE I FUNKCIJA

Zaista mogu s ponosom reći da pokušavamo pratiti svjetske trendove i dosta smo dobri u tome, kako u

opremi tako i u znanju i uslugama koje pružamo. Danas tehnologija svakako ide prema digitalizaciji, dakle sve što se počinje u ordinaciji pokušava se svesti na to da

se dovršava digitalnim putem

INTERVJUTJEDNA

OVOG TJEDNA PORAZGOVARALI SMO SA STOMATOLOGOM DUBRAVKOM JURIŠIĆEM,

VLASNIKOM DENTAL CENTRA JURIŠIĆ O NOVOSTIMA U

STOMATOLOGIJI I USLUGAMA U DENTAL CENTRU JURIŠIĆ.

PROČITAJTE ŠTO NAM JE SVE OTKRIO U INTERVJUU TJEDNA!

FOTO: DENTAL CENTAR JURIŠIĆ

šablonama i već neposredno nakon toga izraditi već gotovu krunicu, što podrazumijeva da jedan čovjek koji postavlja jedan implantant, ako uvjeti to zadovoljavaju, može već nakon 20 minuta iza-ći s postavljenim implantantom. To je nekad bio dulji proces, ali poanta u suvremenom životu je vrijeme, vrijeme nam svima predstavlja neki dra-gocijeni momenat u životu, tako da ovdje sma-njujemo vrijeme zaista na minimum te izrade ali ne gubimo na kvaliteti. Dapače čak dobivamo na kvaliteti jer na osnovu parametara te izrade dobi-vate putem scana i softwarea precizne informaci-je gdje nema odstupanja, dakle nismo dobili br-zinu nauštrb kvalitete. Mislim da će u budućnosti ordinacije postati isključivo digitalne.

Koliko je teško pratiti sve te novosti u stoma-tologiji? Koliko se brzo stomatologija razvija?Kad čovjek voli posao koji radi mislim da je to primarna stvar u životu. Naravno da nije lako dok radite u ordinaciji i vodite ordinaciju istodobno pratiti te tehnologije, ali to vas nosi, to vas ispu-njava i to je lijepo, tako da s ponosom mogu reći da stignemo. Stomatologija se u posljednje vrije-me razvija jako brzo. Kad sam ja diplomirao jedi-ni način učenja su bile knjige. Danas mi imamo

na internetu konekciju sa cijelim svijetom, kao i predavanja i informacije. Što je nevjerojatno, tko god želi učiti ima afiniteta i volje, može pratiti svjetske standarde, dakle sad je pitanje koliko se može pratiti tehnološke ali strašno se brzo razvija. Na jednom od zadnjih kongresa su predstavljeni roboti, dakle na osnovu snimanja softverskih pri-prema robot se isprogramira i on vam izbrusi zub kao treba. To ne može biti preciznije, ali ipak mi-slim da treba imati momenat gdje vi možete reći “stani malo” i imati povjerenje u čovjeka, tako da smatram da ipak treba proći malo vremena da to zaživi.

Dental centar Jurišić ima i novosti što se tiče estetske stomatologije, možete li nam reći ne-što više o tome?Estetika je postala imperativ, svatko želi imati lijep osmijeh. Pacijenti dolaze sa zahtjevom da zubi budu lijepi i kvalitetni. A naravno ono što mi podržavamo i za što smo mi odgovorni je da zadovoljimo i njihovu funkciju. To su dva faktora koja idu zajedno, estetika i funkcija. Standardi se pomiču, naravno da estetske želje i zahtjevi pa-cijenata prije15-godina nisu bili jednaki današ-njima, danas svi žele biti lijepi, nasmijani, vedri i

bijelih zuba. Dovoljno je otvoriti društvene mreže - pa tamo nema tužnih, svi su veseli i nasmijani i to diktira neke trendove što i nije loše, jer tim ljudi održavaju i stav neke osobne higijene. Mogu reći da ljudi danas više dolaze radi estetskih razloga nego funkcionalnih što nije ispravno jer funkcija je nešto što je neophodno, ali takav je trend i takvo je vrijeme. Što se estetike tiče, zahtjevi se odnose na korekciju oblika i položaja zuba. U zadnje vrije-me najviše radimo ljuskice. Dakle, sa scanom koji sam spominjao maloprije skeniramo, izrađujemo ljuskice, s tim modelom rada korigiramo oblik, boju, položaj zuba, dakle sve one malformacije koje mogu biti problem estetskog izgleda to ko-rigiramo i izrađujemo. Naravno, brzo, efektno i učinkovito. Nakon ljuskica popularno je izbjelji-vanje zuba. Amerikanci imaju jedan visoki, rekao bih i previsoki standard bjeline, izgubili su nekako dodir s prirodom. U nas je trend europska bijela boja. Uz to radimo i tretmane lica, odnosno korek-cije bora na licu i deformacija koje se događaju, da bi dobili kompletan dojam jer ljudi vole sve to završiti na jednom mjestu. Od tretmana koje radi-mo tu bih svakako spomenuo botox, hijarulonsku kiselinu s kojom popunjavamo defekte na licu i u zadnje vrijeme sve više koristimo i sve više ljudi to traži to je plazma obogaćena proteinima koja se iz vlastite krvi filtrira, a taj tretman daje hidrata-ciju, zatezanje kože, vrlo je efektno, vrlo i učinko-vito i vrlo sigurno jer je prirodna supstanca. Isto tako iz toga se može napraviti i gel koji zamjenjuje hijaluron i isti efekt ima. To su neke elementarne stvari u kozmetici, naravno možemo ići dalje gdje radimo kompletne rekonstrukcije čeljusti, kad su nastala velika oštećenja i problemi gdje ljudi kompletno izgube zube ili ti zubi više nisu upo-trebljivi. Ono što je naš prepoznatljivi znak to je kompletna rekonstrukcija čeljusti postavljanjem četiri implantata ili šest, ovisno o situaciji i dogo-vora s pacijentom te procjene terapeuta, izrađuje se u istom danu kompletni zubi jedne čeljusti. Ovaj koncept omogućuje da vi čovjeku koji je do-šao ujutro napravite zahvat vađenja njegovih zubi koji nisu upotrebljivi, postavimo četiri implantata i popodne mu postavljamo zube. To je onaj se-gment vremena o kojem sam maloprije govorio i to je ono što je apsolutno sjajno i učinkovito.

I utješno rekli bi. Ima li onda problem koji se ne može riješiti?Ima problema koji su kompleksniji i koji nisu. Ali danas se otišlo jako daleko i kad je riječ o ekstre-mnim slučajevima. Kad je riječ o velikim rekon-strukcijama problem nam je nedostatak kostiju. Dakle, kad ljudi ostaju u ranoj mladosti bez zuba, dugi period bez zuba dovodi do gubitka kosti, a kad nemate kost onda nam nedostaje mjesto za prostor implantata. U tom slučaju postoji mo-gućnot uzimanja vlastite ili umjetne kosti. Danas postoje tzv. banke kosti gdje možete naručiti i nadomjestiti kost i naravno postaviti implantat. Ja bih rekao da ima nerješivih ali isto tako mislim da se oni svode na jako male indikacije, samo je sad pitanje koliko su pacijenti spremni jer ti neki zahvati zahtijevaju i duži period rada, pripreme kostiju za implantate. Pitanje je i koliko je sto-matolog stručan i spreman za takve zahvate, ali to kod nas nije problem. Stojimo na usluzi svim našim pacijentima, uvijek smo na raspolaganju, trudimo se i trudit ćemo se da razvijamo kvalitetu i pružamo takvu uslugu našim pacijentima.

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Melita, Noa i Riki - na izložbu Dubrovnik, a Scarred City se s veseljem hita

Uspješno je završila lokrumska Zelena čistka, a i s pjesmom uspješno dobijena "bitka" - Rusmira, Rajka, Katarina, Milica, Nada, Jovanka, Ljubica, Tešo i Ranka

Branko, Elena i Milan - razgovor i susret im je bio divan

Prijatelji iz Bad Homburga - i njihova mladost garantira da će prijateljstva u Dubrovniku sklopljena ostati trajno duga i suradnja se naša dva grada nastaviti i još više unaprijediti

Kad Anja turiste vodi gosti uživaju u svakoj ispričanoj zgodi

Nikolina i Mara - ljubav tetke i nepuče se ne može mjeriti ni hrpom para

Zoran i Hrvoje - svaki susret znači i razgovor prijateljski i ugodan

Luka i Magda - sinčić za mamino zdravlje haje i pametan savjet joj daje

Nene, Čedomil, Marija, Lenka i Ane - pod križ na Srđu položiševijenac za sjećanje na svoje drage i najteže dubrovačke dane

Gradišćanski Hrvati se dolasku u Dubrovnik znaju radovati - Ulla, Jutta, Helmut, Josip i Ana su došli u Hrvatskoj Matici iseljenika Ki nosi, ne prosi, već treću knjigu hrvatskih poslovica potonje predstavljati

Podmladak Oraških pjančina zna se i "kodnim imenom" na svoj račun šaliti na "mali milijun" načina - Filip, Vinko, Božo, Magda, Anamarija, Tomo, Matko, Vicko, Marko, Lukša, Milo, Jakša i Nikolina

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Zdravko, Božo, Stjepko, Olga i Emilio - susret je starim prijateljima i na Srđu bio vrlo mio

Ankica i Miljana - prigoda za poziranje za Glas Grada i Mozaik jedva je dočekana

Branka i Vladimir - sretni su njih dvoje, srca im u ljubavi stoje

Nevio i Ani - glazbenom umjetnošću "obojani" su im života i rada daniNikša, Emerson, Ilija i Romeo - slika sama za sebe priča, šarmeri su s puno pokrića

Ankica i Miljana - prigoda za poziranje za Glas Grada i Mozaik jedva je dočekana

Ana i Ivana - lijepo je vidjeti nasmiješene lijepe rodice sred najljepše ulice

Fani, Ivana i Irena - kvalitetni džemovi, pekmezi i marmelada su prodani

Anita, Ivana, Maro, Luka i Nikolina kažu da je Balinjera u Orašcu bila uistinu zanimljiva i fina

Marija i Nike - za uspomenu je lijepo načiniti i selfie slike

Lovro i Đuro njeguju dugogodišnju prijateljsku vezu čvrstu i turizam "imaju u malom prstu"

Tomo i Vinko - meštri iz DLJI tehnike, jedva čekaju za rad i dokazivanje nove prilike

V jera je ključ za čitanje današnjih liturgij-skih čitanja. Evanđeoski ulomak, koji započinje apostolskom zamolbom Isusu da im umnoži vjeru, prenosi Isusovu po-

ruku o snazi ili moći vjere: "Da imate vjere koliko je zrno gorušičino, rekli biste ovom dudu: 'Iščupaj se s korijenom i presadi u more!' I on bi vas poslušao." Ova snaga vjere koja i dudove premješta onima koji vjeruju je osobito potrebna u dvije vrste izazova za vjeru s kojima se, u jednom ili drugom obliku, svi moramo suočiti.

O prvom izazovu za vjeru progovorilo nam je prvo čitanje iz Knjige proroka Habakuka. On je živio kra-jem 7. st. prije Krista. Bilo je to vrijeme teških isku-šenja za izraelski narod zbog stalnih asirsko-babi-lonskih invazija. Habakuk daje svoj proročki glas narodu iscrpljenom ratom, ali i svima onima koji tijekom ljudske povijesti trpe nepravdu. U rečenici koja je u današnjem ulomku preskočena, ali koja je primjenjiva na sva vremena, prorok ovako opisuje svoje vrijeme: "Zakon je izgubio snagu, a pravda se ni na čas ne pomalja. Da, zlikovac progoni praved-nika, pravo je stoga izopačeno" (Hab 1, 4). Polazeći od te situaciji, Habakuk proročki postavlja važna, životna pitanja Bogu: "Dokle … Gospodine?" I: "Zašto?" Na prorokova pitanja Gospodin nije ostao gluh nego mu je, naglašavajući važnost i dugoročnu superiornost pravednikove vjere nad nepravedni-kovom nevjerom, poručio: "Gle: propada onaj čija duša nije pravedna, a pravednik živi od svoje vjere." Ove su riječi bile i ostale melem na rani za brojne progonjene pravednike. Među njima su i kršćanski pravednici, a njih je, prema pisanju časopisa Chri-stian History u seriji članaka napisanih na temelju zajedničkog istraživanja s Voice of the Martyrs, u gotovo dvije tisuće godina kršćanske povijesti bilo oko sedamdeset milijuna. Ove riječi utjehe trebaju i danas brojnim progonjenim pravednicima, među kojima i danas prednjače kršćani u Siriji, Afganista-nu, Sudanu, Iraku, Somaliji, Sudanu, Nigeriji, Keniji, Sjevernoj Koreji, Meksiku… Njima možemo pridru-žiti i nebrojeno mnoštvo nekršćanskih pravednika koji su, nekad i od nas koji se zovemo kršćani, bili prepušteni na milost i nemilost nepravednicima.

O drugom izazovu za vjeru progovorilo nam je dru-go čitanje. U njemu sv. Pavao poziva Timoteja da ne bude bojažljiv ili strašljiv i da se "ne stidi svjedočan-stva za Gospodina." Sv. Pavao se u ovom pozivu ne bavi uzrokom. On se bavi posljedicama. One su kod klasičnih nepravdi koje su se događale i događaju

progonjenim pravednicima otvorenim progonima, bile bojažljivost ili strah. Kod novih oblika, koje također možemo imenovati nepravdama, a obilje-ženi su prikrivenim progonima i marginalizacijom, to je najčešće stid. Da bi se u onima koji vjeruju izazvao stid, a onda tim i postiglo željene učinke, danas se vjeru često povezuje sa zaostalošću, pri-mitivizmom, srednjovjekovnim stavovima. Dijelom se vjeru optužuje i zbog terorizma, koji se nažalost lažno koristi vjerskim argumentima za svoje poli-tičke i ekonomske ciljeve. Vjeru se optužuje i da je uzrok društvene nestabilnosti i izvor sukoba. Ovo nije nešto što se događa tek negdje drugdje. Ovo se događa također i nama. I tim se zapravo vjernike marginalizira, iako se to neće priznati i govori se da je situacija obrnuta, odnosno da mi marginalizira-mo drugo. Ako to ponekad činimo i mi koji vjeru-jemo, a činimo, onda to ne činimo zato što nam to nalaže vjera, nego zato što smo izdali ono što vjeru-jemo. Mnogim kršćanima nije lako odoljeti izazovu marginaliziranja i omalovažavanje njihove vjere. Osobito to nije lako onima koji dobro ne poznaju svoju vjeru i koji svoju vjeru ne žive "raspirujući" sakramentalnim životom milosni dar koji su primili po sakramentima krštenja i potvrde. Zato su pone-kad oni koji se ispovijedaju vjernicima, prema Crkvi i njezinom naučavanju kritičniji od onih koji nisu vjernici. I zato lako zaborave da su i oni dio Crkve, sa svim pravima i dužnostima koje iz toga proizlaze.

Upravo zato je važno da se danas svi, a osobito oni među nama koje muče određene sumnje u odnosu na vjeru, kao i zajednicu kojoj pripadamo, a koja se naziva Crkva, oni koje zahvaća bojažljivost ili strah i koji se zbog toga, kao i bilo kojeg drugog razloga sti-de što su vjernici, zajedno pridružimo apostolima u zamolbi Isusu: "Umnoži nam vjeru!" Bez vjere, veli-ke barem kao zrno gorušice – ne da bismo premje-štali stvarne dudove, nego one simbolične dudove bojažljivosti i stida – teško ćemo moći odoljeti iza-zovima svijeta i vremena u kojemu živimo, ustrajati u vjeri i prenije je drugima. A to odgovornost koja proistječe iz vjere.

Nije, međutim, dovoljno samo vjerovati. Iz vjere proizlazi i odgovornost njezinog prenošenja dru-gima. Želim nas, u skladu s tim, podsjetiti da je listopad u koju smo ušli misionarski mjesec, koje-mu je ove godine pridodano i jubilejsko značenje. Naime, prije 100 godina je papa Benedikt XV. napi-sao je apostolsko pismo Maximum illud za koje se drži da je „magna Charta“ suvremenih misionarskih

nastojanja i početak novog razdoblja evangelizaci-je. U tom pismu on je, između ostaloga, potaknuo vjernike da iziđu iz nacionalnih granica i uključe se u univerzalno poslanje Crkve. Potaknuo ih je na misionarski poziv, pozivao da mole i da daju ma-terijalnu pomoć za misije. Papa Franjo je u povo-du jubileja 100. obljetnice tog pisma, želio ukazati na njegovu važnost i još više potaknuti na jačanje misionarskog poslanja u današnjoj Crkvi. Zato je odlučio da listopad 2019. godine bude Izvanredni misijski mjesec. Geslo pod kojim se slavi ovaj jubi-larni mjesec je: "Kršteni i poslani – Crkva Kristova u misiji svijeta." Pokušajmo, odazivajući se ovom pozivu, osobno uključiti i u ovom mjesecu probu-diti svoju osobnu odgovornost za prenošenje kr-šćanske vjere, odnosno za misije. Možemo to učiniti osobnom uključenošću u neki oblik evangelizacije, molitvom za misije i davanjem materijalne pomo-ći za misije. Ne zaboravimo da biti kršten znači biti poslan prenositi svoju vjere drugima. Poslanje je to koje ne ovisi samo o onom što govorimo i činimo nego, ja bih rekao, prvenstveno o onome što i kako vjerujemo. Ako vjerujemo bojažljivo i mlako, nikoga nećemo svojom vjerom dotaknuti. A i nećemo imati potrebu da druge dotaknemo svojom vjerom. Vje-rujemo li čvrsto i iskreno, naša će vjera biti življena vjera. Bit će to doista vjera u Isusa Krista, obilježena pouzdanjem u njega i njegovu ljubav koju nam je iskazao boraveći među nama kao jedan od nas. Ta-kva vjera mijenja ponajprije nas. A kad nas promi-jeni, ona onda postaje sposobna mijenjati i druge pokraj nas ondje gdje živimo, ali i do na kraj zemlje.

Isus apostole nije odmah uslišao u njihovoj mo-litvi. Nisu još bili zreli ni za vjeru veličine gorušiči-nog zrna. No sazreli su nakon vazmenih događaja muke, smrti i uskrsnuća, kad im je uskrsnuli Isus, silaskom Duha Svetoga, umnožio vjeru. Tad nisu, koliko je meni poznato, premještali dudove. Ali zato jesu pokazali snagu i moć vjere koja je iz njih pre-mjestila 'dudove' straha i nesigurnosti. I preobrazila ih u vjerne navjestitelje evanđelja Isusa Krista riječi-ma i još više životima, sve do krvi. Oni su snagom svoje vjere posvjedočili istinitost ovih Isusovih riječi o vjeri velikoj kao zrno gorušice, a sposobnoj i du-dove presađivati. Ovo i nama sugerira strpljivost i ustrajnost u molitvi. Budemo li strpljivi i mi ćemo biti uslišani, a tim i sposobni za mijenjati svijet, po-činjući od sebe i od onih do sebe. Kad se to dogodi nemojmo se uzoholiti i misliti da je to naša zasluga nego recimo: „Sluge smo beskorisne! Učinismo što smo bili dužni učiniti!“

27. NEDJELJA KROZ GODINU (C) ODGOVORNOST ZA PRENOŠENJE VJERE

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆListopad 2019. - Izvanredni misijski mjesec

Čestitamo Dan neovisnosti!

VLAHOVA NOVA PJESMADubrovački model i glazbenik Vlaho Arbulić već je dobro poznat na glazbenoj sceni. Iza sebe već ima tri uspješna singla koje su mnogi sigurno već čuli i na radiju. Sada je na red došao i četvrti singl pod imenom “Stanford” uz kojeg je Vlaho izdao i spot koji je dostupan na društvenim mrežama. Nakon hitova “Blabla”, “Home” i “Feel it” i ova nova pjesma sigurno će oduševiti obožavatelje. Vlaho je aktivan i na društvenim mrežama gdje se često hvali fotografijama s putovanja te promovira mnoge modne kompanije za koje modelira.

DUBROVNIK OPET KULISA ZA SERIJUJoš ovo ljeto kružile su glasine kako bi se serija “Carnival row” mogla početi snimati i u Dubrovniku. Riječ je o drugoj sezoni popularne serije koja spaja elemente drame i fantazije. Sada kada se u Dubrovniku održava casting za statiste u, za sada neimenovanoj, fantastičnoj seriji izgleda kako bi obožavatelji mogli doći na svoje.

OPET MEĐU NAJBOLJIMAČasopis i portal za putovanja Big 7 Travel objavio je finalne rezultate ankete o tome koji je grad u Europi idealan za fotografiranje, točnije za Instagram. Na samom vrhu popisa našao se Dubrovnik, a bio je u konkurenciji s još 50 europskih gradova. Kako bi otkrili koja destinacija će odnijeti titulu fotogeničnosti mišljenja su prikupljali iz različitih izvora, a uključivali su prikupljene podatke s Instagrama, mišljenja sudaca i čitatelja te stručnjaka za putovanja. Dubrovnik je tako premašio brojne popularne destinacije poput Pariza koji se nalazi na 20. mjestu, Rima koji je 30. u nizu te Beča koji se smjestio na ugodnom 10. Mjestu.

ORIGINALNA REKLAMAFacebook stranica Dnevna doza prosječnog Dalmatinca često ima popularne objave, a jedna novija koja je oduševila korisnike dolazi s Korčule. Naime netko je, kako bi sve prolaznike obavjestio da se u blizini nalazi restoran, na asfalt jednostavno napisao “lunch”. Objava je prikupila skoro tisuću lajkova i niz zanimljivih komentara.

KUNDURARIJE

PETAK / 04. 10. 201907:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informa-

tivni program09: 45 TV PRODAJA 10:00 NOVA EMISIJA: PRETEŽNO VEDRO – emisija

uživo 12:15 TV PRODAJA 12:30 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program14:00 TV PRODAJA 14:15 INFO BLOK Libertas TV14:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI17:00 INFO BLOK Libertas TV17:05 FILMSKI KUTAK 17:21 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija17:55 NOVA EMISIJA: ZABORAVLJENE PRIČE MILA

VUKASA18:05 BOŽANSTVENA KOMEDIJA 18:45 FILMSKI KUTAK19:00 Glazbene minute 19:30 VIJESTI – informativna emisija (R) 19:35 Glazbene minute20:00 OKUSI ZAVIČAJA: TRGANJE U KONAVLIMA 20:30 PRETEŽNO VEDRO - snimka emisije uživo (R) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha21:55 ZABORAVLJENE PRIČE MILA VUKASA22:00 VEČERNJA GAŽA – glazbena emisija 23:05 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:35 ICT BUSINESS 00:05 LIBERTAS INFO - STRADUN

SUBOTA / 05. 10. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama11:00 NOVA EMISIJA Debatni klub

NOVA EMISIJA Debatni klub

12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP12:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju 16:30 GLAZBENA URA 17:20 DW U dobroj formi 18:00 Božanstvena komedija (R) 18:50 Glazbene minute19:15 Filmski kutak – emisija o snimanju filma 19:30 Debatni klub – emisija za mlade (R) 20:30 10 neobičnih minuta (R) 20:40 Glazbene minute

21:00 Večernja gaža, glazbena emisija (R) 22:00 PRETEŽNO VEDRO – snimka emisije (R)23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA / 06. 10. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP10:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 16:00 UZ ULICU, NIZ ULICU (R) 17:00 Glazbene minute 17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:15 AUTOSERVIS - magazin18:45 Glazbene minute 19:00 DW Motor Mobil 19:50 Glazbene minute 20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru

(R) 20:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdralju 21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:15 Drive my car – glazbena emisija 23:00 LIBERTAS INFO – Stradun

PONEDJELJAK / 07. 10. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:15 INFO BLOK Libertas TV14:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 DOBRO JE - emisija o ljepoti i zdravlju (R)16:30 NA DNEVNOJ BAZI - informativna emisija 17:00 INFO BLOK Libertas TV17:05 FILMSKI KUTAK17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 OKUSI ZAVIČAJA - emisija o gastronomiji (R)18:40 FILMSKI KUTAK – emisija o stvaranju filma 19:00 MODUS (R) 19:30 VIJESTI – informativna emisija (R) 20:00 DW Europa u fokusu– dokumentarna emisija 20:30 Spjegaj mi – emisija o dubrovačkom govoru (R) 21:00 10(NE)OBIČNIH MINUTA, urednik Maro Mitrović 21:15 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha 22:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)

AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 AUTOSERVIS – magazin (R)23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK / 08. 10. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP INFO BLOK Liber-

tas TV14:15 INFO BLOK Libertas TV14:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:30 ODABERI ZDRAVLJE - emisija o zdravlju 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija

17:00 INFO BLOK Libertas TV 17:05 GLAZBENE MINUTE17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:35 Glazbene minute 19:30 VIJESTI – informativna emisija (R) 20:00 U RANJENOM GRADU – dokumentarni film 21:00 Dubrovačko podmorje – obrazovna emisija 21:10 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha22:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 22:35 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA / 09. 10. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP INFO BLOK Liber-

tas TV14:15 INFO BLOK Libertas TV14:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:30 ODABERI ZDRAVLJE - emisija o zdravlju 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:00 INFO BLOK Libertas TV17:05 Filmske minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 DW U dobroj formi (R) 18:30 Glazbena ura 19:30 VIJESTI – informativna emisija (R) 19:35 Glazbene minute 20:00 Dobro je – emisija o zdravlju i ljepoti 20:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)21:00 DW Kultura 21. stoljeća 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha21:55 LIBERTAS NEWS – vijesti na engleskom jeziku 22:00 Drive my car (R) 22: 50 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK / 10. 10. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RADIO LTV – informa-

tivni program14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:15 INFO BLOK Libertas TV14:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 Glazbene minute 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija17:55 Zaboravljene priče Mila Vukasa 18:00 Uz ulicu, niz ulicu, urednika i voditelja Borisa

Njavra 19:00 Glazbene minute19:30 VIJESTI – informativna emisija (R) 20:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 20:30 MODUS – emisija o ravnopravnosti spolova 21:00 DW Europa u fokusu 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha21:55 Zaboravljene priče Mila Vukasa 22:00 ICT BUSINESS 23:00 AUTOMOTO NAUTIC VISION (R) 23:45 LIBERTAS INFO - Stradun

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

Rujanska krasna večer 21. rujna bila je posve-ćena najvećem nizozemskom slikaru Rembran-dtu povodom njegove 350.obljetnice smrti. Prepoznatljivost Epidaurus festivala je u tome što spaja sve vidove umjetnosti na opće do-bro čovječanstva baštineći europsku tradiciju. Predavanje je uz bogate projekcije održala dr. povijesti umjetnosti Marijke Brekelmans iz Am-sterdama, tog prekrasnog grada gdje je živio i stvarao i sam slikar. Nakon vrlo zanimljivog i poučnog predavanja zablistao je recital dua Fantazija, pijanistica Ivane Marije Vidović i Ve-sne Miletić. Ovaj lijepo zamišljen koncert iznje-drio je prekrasna djela za klavir četveroručno iz pera Mendelssohna, Debussyija, Fauréa, Sa-tieja i Sorkočevića u obradi Nene Ćorak. Pija-nistice su nam dale nezaboravne trenutke. Na veliko odobravanje publike nagradile su prisut-ne s dodatnim biserima rado slušane klavirske literature, poglavito iz doba impresionizma. Trijumf zadnje gala večeri bio je u znaku pravog mediteranskog zagrljaja. Camerata Epidaurus u zadnjih nekoliko godina predstavlja pose-ban izum ovog festivala. Udruženi glazbenici u velikoj glazbenoj obitelji mogu dati veoma raznovrsne i lijepe trenutke koncertiranja. Pro-gram se nizao u svojoj ekskalaciji od Rossinija do nezaobilaznog Piazzolle koji je za oproštaj-

ni koncert upravo prava glazbena atrakcija koja nam ostaje u srcu i duši do iduće godine. Uz Croazzollu Concertante ansambl koju čine Krešimir Marmilić i Petar Haluza violine, Ester Klepač na violi i Vinko Grubešić na violončelu na kontrabasu se pridružio našijenac iz Grada sa španjolskom adresom Frano Kakarigi, s kla-rinetom talijanski glazbenik Ferdinando Reda-vid i sopranistica Valentina de Pasquale iz ita-lije. Za klavirom bila je pijanistica Ivana Marija Vidović koja je dominirala sa svojim glazbenim nervom, lijepim tonom i muzikalnošću. Vidović je i osmislila glazbeni program i ovakav hvale vrijedan koncept. Prezadovoljna publika nije se mogla pomirit da je za ovu godinu usljedio kraj pa je svojim standing ovacijama izmolila udruženu Cameratu za još koji dodatak. Za kraj Vidović je zahvalila umjetnicima, suradnicima, svima koji su omogučili festival kao i toploj pu-blici s porukom zahvale, te istaknula kako je presretna odabirom glazbenika koji su se udru-žili u fascinantni glazbeni zagrljaj u Cavtatu da isprate ljeto i inauguriraju novu kulturnu sezo-nu na još boljem nivou. Dirnuta i skandirajuća publika ispratila je glazbenike s jedinstvenim uzvicima Bravo!

Epidaurus festival Press Foto: Hrvoje Đurković za EF. 2019.

GLAZBENI ZAGRLJAJ UZ UZVIKE BRAVO ZA KRAJ 13. EPIDAURUSA

DUBROVNIK

NEDJELJA, 6.10.15°C / 21°C

SUBOTA, 5.10.13°C / 20°C

PETAK, 4.10.12°C / 20°C

PROGNOZA

SLOBODNA RADNA MJESTARAČUNOVODSTVENI / A REFERENT / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK Rok za prijavu: 9.10.2019.

SOCIJALNI / A RADNIK / CA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Centar za socijalnu skrb Dubrovnik Rok za prijavu: 9.10.2019.

SPREMAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRODEX - PLUS društvo s ograničenom odgovornošću za građenje, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.10.2019.

LIČILAC / LIČITELJICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: DIDI KOLOR društvo s ograničenom

odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 19.10.2019.

PRODAVAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 5 Poslodavac: BORZA GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 18.10.2019.

PIZZA MAJSTOR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: OLIVA d.o.o. za ugostiteljstvo Rok za prijavu: 10.10.2019.

ELEKTROINSTALATER / ELEKTROINSTALATERKA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta Rok za prijavu: 31.10.2019.

KONOBAR / ICA U RESTORANU Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: LAGUNA TRADE, d.o.o. za marine, turizam, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.10.2019.

KUĆNI MAJSTOR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: PEMO d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, transport i usluge Rok za prijavu: 18.10.2019.

RUKOVATELJ / ICA GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o. građenje i gospodarenje Rok za prijavu: 19.10.2019.

Sastojci:• 200 grama Digestive keksa s čoko-

ladom• 50 grama Petit Beurre keksa• 100 grama maslaca• 200 grama čokolade za kuhanje• 200 ml (malo) vrhnje za šlag• 1 veliki šipak (nar)

Priprema:Smrvite kekse (blender, food procesor, oklagija… Prepustite mašti na volju kako ćete smrviti kekse.Rastopite maslac (mikrovalna pećnica je najbrži način)Pomiješajte mrvljene kekse i maslac u što glađu masu i stavite u kalup za pite

(mi koristimo 26 cm promjera, možete napraviti u više manjih)Ostavite kalup s tako napravljenim biskvitom u frižider da se ohladi bar 1 sat.Zagrijte vrhnje za šlag (ne smije zakuhati)Otopite čokoladu na pari.Ulijte zagrijano vrhnje za šlag u otopljenu čokoladu i promiješajte.Ostavite smjesu da se ohladi do sobne temperature. Iskoristite ovo vrijeme da očistite šipak :)Kad se smjesa ohladi do sobne tempera-ture, još jednom je promiješajte te izlijte po ohlađenom biskvitu od keksa. Nakon toga, po smjesi rasporedite bobice šipka.Vratite u frižider na par sati.

Izvor: www.bezveze.com

4.10.2019.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Besplatna stručna vodstva kroz izložbu „Orlando – simbol slobode“ 17,00 h, Knežev dvor Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa CABARET PREKO VEZE 20.00 h / Velika Scena / I.L. Lemo / r: Ivan Leo Lemo Kerempuh / Kazalište Moruzgva Promocija knjige "Rogowski o Dubrovniku, Dubrovčani o Rogowskom" 13.00 h, SponzaIzložba Lane Zubović ''Retrospektiva'' 19.00 h, Dubrovačke knjižniceStradun Classic: Slavenska večer 21.00 h, Knežev dvor

5.10.2019.SLIKE S IZLOŽBE - koncert 12.00 h, Galerija Dulčić Masle Pulitika CABARET PREKO VEZE

20:00 h / Velika Scena / I.L. Lemo / r: Ivan Leo Lemo Kerempuh / Kazalište Moruzgva Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Sv.Domina Stradun Classic 04. - 11.10.2019.Brdska auto utrka 5. – 6. 10. Komolac13. Sjećanje grada 19.00 h, Kino SlobodaTOP of the POPS w/ Miro 23.00 h, Lazareti

6.10.2019.Stradun Classic: Koncert komorne glazbe - R. Schumann, G. Klein, A. Dvorak 21.00 h, Knežev dvor Trio Domine - koncert 21.00 h, Crkva DominoPRVA smotra folklora Dubrovačko-neretvanske županije 18.00 h, Cavtat

7.10.2019.Stradun Classic: Koncert komorne glazbe - D. Pejačević, R. Strauss, L. Spohr, E. Grieg 21.00 h, Knežev dvor

8.10.2019.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Putositnice utorkom: Željan Rakela - U ritmu motorkotača 19.00 h, Dubrovačke knjižnice

9.10.2019.Stradun Classic: Koncert komorne glazbe - W.A. Mozart i L. van Beethoven 21.00 h, Knežev dvor

10.10.2019.Predstavljanje digitalnog repozitorija Znanstvene knjižnice ZDUR 19.00 h, Dubrovačke knjižnice

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – OD 4. – 6.10.2019.g.

LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 7. – 13.10.2019.g.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

RECEPT TJEDNA DOGAĐANJA

ČOKOLADNA PITA SA ŠIPKOM