1

OSNOVNA ŠKOLA SVETI ĐURĐ

ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

za 2016. / 2017. školsku godinu

rujan 2016.

2

Temeljem čl. 3. stavka 2. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Školski odbor Osnovne škole Sveti Đurđ, Sveti Đurđ Cvjetna 4, na sjednici održanoj 29. rujna 2015. godine, na prijedlog Učiteljskog vijeća i po razmatranju na sjednici Vijeća roditelja, donio je

Elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja učenika u Osnovnoj školi Sveti Đurđ za 2015/2016. školsku godinu.

1. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz hrvatskog jezika --------------------------------------- 3.2. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz likovne kulture --------------------------------------- 25.3. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz glazbene kulture --------------------------------------- 27.4. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz engleskog jezika --------------------------------------- 29.5. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz njemačkog jezika --------------------------------------- 36.6. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz prirodne grupe predmeta --------------------------------------- 46.7. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz matematike --------------------------------------- 50.8. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz geografije --------------------------------------- 63.9. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz povijesti --------------------------------------- 66.10. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz tehničke kulture --------------------------------------- 69.11. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz tjelesne i zdravstvene kulture --------------------------------------- 71.12. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz informatike --------------------------------------- 75.13. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz vjeronauka --------------------------------------- 80.14. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz razredne nastave --------------------------------------- 83.

3

1. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ HRVATSKOG JEZIKA U

OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena

Hrvatski jezik (prošlost, sadašnjost, dvojezičnost)

Nepromjenjive vrste riječi

Imenice(Sklonidba imenica)

Pridjevi(određeni i neodređeni oblik

pridjeva; sklonidba i stupnjevanje pridjeva)

Zamjenice Brojevi Glagoli Subjekt i predikat

nedo

volja

n

Učenik ne razumije razliku između jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, ne razumije ulogu službenoga jezika niti manjinskoga jezika. Ne razlikuje zavičajne idiome niti ih prepoznaje u tekstu.

Učenik ne razumije razliku između promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Na primjerima ne uočava nepromjenjive riječi.

Učenik ne prepoznaje imenice u tekstu. Ne zna nabrojiti padeže s padežnim pitanjima.

Učenik ne prepoznaje pridjeve u tekstu. Ne razumije razliku između određenog i neodređenog oblika pridjeva. Ni uz učiteljičinu pomoć ne može sklanjati niti komparirati pridjeve.

Učenik ne prepoznaje zamjenice. Ne razumije razliku između govorne, sugovorne i negovorne osobe.

Učenik ne može prepoznati brojeve u tekstu. Ne razumije razliku između glavnoga i rednoga broja. Ne piše brojeve u skladu s pravopisom.

Učenik ne može odrediti glagolski broj i glagolsku osobu glagolu. Teško prepoznaje glagole u rečenici.

Učenik u rečenici ne zna prepoznati predikat i subjekt.

dovo

ljan

Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, kao i uloge službenoga i manjinskoga jezika. Uz pomoć razlikuje zavičajne idiome i prepoznaje ih u tekstu.

Učenik se uz učiteljičinu pomoć dosjeća što su i koje su nepromjenjive vrste riječi. Samo ih uz pomoć može prepoznati na primjerima.

Učenik u tekstu prepoznaje imenice. Uz pomoć može nabrojit padeže s padežnim pitanjima, ali ih ne zna primijeniti na primjerima.

Učenik uz pomoć pronalazi pridjeve u tekstu određuje im vrstu te ih komparira. Reproducira, ali ne razumije razliku između određenog i neodređenog pridjeva. Ni uz pomoć ne može pridjevu odrediti padež.

Učenik uz učiteljičinu pomoć u tekstu prepoznaje osobne zamjenice u nominativu, ali im ne može odrediti osobu i broj.

Učenik uz učiteljičinu pomoć pronalazi brojeve u tekstu te ih razvrstava na glavne i redne. Ni uz pomoć ne može sklanjati brojeve. Griješi u pisanju brojeva.

Učenik uz pomoć mijenja glagole po glagolskim osobama u oba broja, ali ih na tekstu ne može odrediti.

Učenik uz učiteljičinu pomoć može odrediti predikat i subjekt (samo izrečeni).

doba

r

Učenik bez pomoći učiteljice zna reproducirati pojmove, ali bez njihovoga razumijevanja u potpunosti. Reproducira primjere zavičajnih idioma koji su obrađeni na satu ili spomenuti u udžbeniku, ali se ne snalazi na novom, nepoznatom tekstu. Nije u potpunosti osvijestio razliku službenoga jezika i zavičajnoga idioma jer u govoru i pismu koristi dijalektizme.

Učenik samostalno definira nepromjenjive vrste riječi i uglavnom ih samostalno prepoznaje u tekstu, ali ponekad miješa promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Griješi u imenovanju nepromjenjivih riječi.

Učenik je ovladao nazivima padeža i padežnim pitanjima na razini reprodukcije. Na primjerima često griješi, postavlja kriva padežna pitanja.

Učenik reproducira naučene primjere određenih i neodređenih pridjeva, ali razliku ne razumije u potpunosti. Samostalno komparira pridjeve, no griješi u nepravilnoj komparaciji. Uz učiteljičinu pomoć pridjevima može odrediti padež.

Učenik samostalno reproducira pojam zamjenice, ali ga ne razumije u potpunosti. Zna nabrojiti zamjenice, ali često griješi pri određivanju osobe koju zamjenice zamjenjuju i broja. Uz pomoć uspijeva zamijeniti imenice, pridjeve i brojeve zamjenicama.

Učenik samostalno prepoznaje brojeve na primjerima, razvrstava ih na glavne i redne, ali ne može samostalno objasniti razliku u njihovu značenju. Uz pomoć uspijeva sklanjati brojeve.

Učenik samostalno mijenja glagole po glagolskim osobama u jednini i množini, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a uz pomoć uspijeva i u tekstu odrediti osobu i broj.

Učenik samostalno definira pojmove, no ima teškoća u njihovoj primjeni u rečenici. Izostavlja pomoćne glagole prilikom određivanja predikata te ima teškoća s određivanjem neizrečenoga subjekta.

vrlo

dob

ar

Učenik je usvojio ključne pojmove na očekivanoj razini razumijevanja i primjene. Za svaki pojam iznosi vlastite primjere. Ponekad se u govoru i pismu služi zavičajnim idiomom.

Učenik je ovladao nepromjenjivim riječima na razini samostalnog prepoznavanja, razumijevanja i primjene. Samostalno ih određuje i imenuje. Ponekad griješi u uporabi prijedloga s(a), k(a) te priloga gdje, kamo, kuda.

Učenik je na očekivanoj razini ovladao sklonidbom imenica. Postavlja ispravna, proširena padežna pitanja. Ponekad miješa dativ i lokativ. Rijetko griješi u uporabi padežnih oblika u govoru i pismu.

Učenik je na razini prepoznavanja, razumijevanja i primjene ovladao komparacijom i sklonidbom pridjeva te razlikovanjem određenog i neodređenog pridjeva. Rijetko griješi u određivanju padeža i stupnja pridjeva te u uporabi neodređenoga oblika pridjeva.

Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove. Zamjenicama uglavnom samostalno određuje osobe koje zamjenjuju te broj. Uglavnom samostalno zamjenjuje imenice, pridjeve i brojeve.

Učenik je uglavnom ovladao brojevima kao vrstom riječi, razumije razliku između glavnih i rednih brojeva. Samostalno sklanja brojeve, ali ponekad griješi u sklonidbi i uporabi brojeva dva, tri i četiri.

Učenik je usvoji gradivo na razini prepoznavanja, razumijevanja i primjene. Vrlo rijetko griješi u određivanju glagolske osobe, broja i vremena.

Učenik samostalno određuje predikat i subjekt, rijetko izostavlja pomoćne glagole. Teškoće mu predstavljaju rečenice s više subjekata.

4

odlič

an

Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Služi se dodatnim izvorima znanja. Naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Ne miješa promjenjive i nepromjenjive riječi. Pravilno ih upotrebljava u govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti ovladao sklonidbom padeža na razini prepoznavanja, definiranja, razlikovanja, analize i zaključivanja. Ne griješi u određivanju padeža, prepoznaje jednake oblike riječi u različitim padežima te se ispravno služi padežnim oblicima u govoru i pismu.

Učenik samostalno određuje i pronalazi vlastite primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva te ih pravilno upotrebljava u govoru i pismu. Samostalno određuje padeže uz pomoć proširenih padežnih pitanja. U govoru i pismu pravilno rabi padežne nastavke određenih i neodređenih pridjeva. Samostalno komparira pridjeve, razumije njihove odnose u stupnjevanju te pravilno rabi komparative i superlative.

Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Bez teškoća pronalazi zamjenice u tekstu, određuje im osobu i broj te ih pravilno rabi u govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti ovladao brojevima kao vrstom riječi, samostalno ih sklanja, ne griješi ni u sklonidbi brojeva ni u uporabi brojeva u skladu s pravopisom.

Učenik samostalno definira, zaključuje, primjenjuje i povezuje gradivo. Ispravno upotrebljava glagolske osobe u govoru i pismu.

Učenik samostalno primjenjuje i povezuje gradivo. Samostalno određuje i gramatički opisuje gl. predikat i subjekt.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena

Veliko početno slovo (nazivi kontinenata,

država, zemalja, naroda i naseljenih

mjesta)

Subjektivno i objektivno pripovijedanje

Subjektivno i objektivno opisivanje

osobe

Pripovijedanje u 1. i 3. osobi

Stvaralačko prepričavanje

Rečenični znakovi

Interpretativno čitanje književnih

tekstova

Književni i neknjiževni

tekstovi

nedo

volja

n

Učenik nije usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta.

Učenik ne razumije razliku između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, ne može subjektivno i objektivno iznositi događaje (usmeno i pisano).

Učenik ne razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga opisa osobe, ne može stvarati usmeni i pisani subjektivni i objektivni opis osobe.

Učenik ne razlikuje pripovijedanje u prvoj i pripovijedanje u trećoj osobi, tj. ne prepoznaje sudionika i promatrača zbivanja.

Učenik ne zna stvaralački prepričavati.

Učenik ne poznaje pravilo o stavljanju zareza ispred veznika a i ali te iza usklika i riječi u vokativu.

Učenik ne poznaje vrjednote govorenoga jezika stoga ne može prikladno interpretirati tekstove.

Učenik ne razlikuje književne i neknjiževne tekstove.

dovo

ljan

Učenik je uglavnom usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta, ali ih ne zna primijeniti na prikladnim primjerima u skladu s pravopisom.

Učenik razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga pripovijedanja, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u pismu.

Učenik razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga opisivanja osobe, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u pismu.

Učenik razlikuje pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi, ali naučeno ne može primijeniti u vlastitim pisanim radovima i usmenom pripovijedanju.

Učenik uz učiteljičinu pomoć može stvaralački prepričati kratke priče uvođenjem novog događaja ili novog lika.

Učenik reproducira pravila o pisanju zareza, ali ih ne primjenjuje u pismu.

Učenik uočava razlike u doživljaju književnoumjetničkoga djela s obzirom na različite govorne interpretacije. Slabo poznaje vrednote govorenoga jezika stoga loše interpretativno čita. Nepravilno artikulira glasove č, ć, dž, đ.

Učenik reproducira pojmove, ali ih ne zna prepoznati na primjerima različitih tekstova.

5

doba

r

Učenik je usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta, ali često griješi u pisanom izražavanju.

Učenik razlikuje subjektivno i objektivno pripovijedanje. Uz pomoć subjektivno i objektivno iznosi događaje (usmeno i pisano).

Učenik uz pomoć stvara subjektivni i objektivni opis osobe (usmeni i pisani). Ne pazi na kompoziciju.

Učenik uz učiteljičinu pomoć preoblikuje pripovijedanje u prvoj osobi u pripovijedanje u trećoj i obrnuto. Ne pazi na kompoziciju pripovijedanja.

Učenik gotovo samostalno stvaralački prepričava događaje uvođenjem jednog do dva nova elementa. Ne pazi na kompoziciju.

Učenik poznaje pravila i primjenjuje ih u pismu, ali često griješi.

Učenik je na prosječnoj razini ovladao interpretativnim čitanjem. Čita s nepravilnim izgovorom nenaglasnica, ne poštuje rečenične znakove, ima poteškoća s artikulacijom glasova č, ć, dž, đ.

Učenik uglavnom samostalno razlikuje književne i neknjiževne tekstove. Ne daje vlastite primjere.

vrlo

dob

ar

Učenik samostalno definira i primjenjuje pravila o pisanju velikoga početnoga slova. Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.

Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga u objektivno pripovijedanje i obrnuto.

Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja, naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga u objektivno opisivanje i obrnuto.

Učenik prepoznaje i zna obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi, naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju pripovijedanja iz prve u treću osobu i obrnuto.

Učenik prepoznaje i zna obilježja stvaralačkog prepričavanja. Zna stvaralački prepričavati uvođenjem više novih elemenata.

Učenik samostalno definira i primjenjuje pravila o pisanju zareza. Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.

Učenik je uspješno ovladao interpretativnim čitanjem, pravilno se služi vrjednotama govorenoga jezika, griješi jedino u izgovoru glasova č, ć, đ i dž.

Učenik samostalno definira, prepoznaje i primjenjuje obilježja književnih i neknjiževnih tekstova. Daje vlastite primjere.

odlič

an

Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o pisanju velikoga početnoga slova. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje način pripovijedanja.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja osobe, pravilno ga koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje način opisivanja.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi., pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje način pripovijedanja.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja stvaralačkog prepričavanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Vrlo je originalan u stvaranju novih sadržaja.

Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o stavljanju zareza . Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku.

Učenik je u potpunosti ovladao interpretativnim čitanjem prema kojemu pokazuje izrazitu sklonost. Pokazuje visoki stupanj usvojenosti ortoepske norme.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja književnih i neknjiževnih tekstova. Zamjećuje ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u tekstu.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Književnost

Ocj

ena

Višeznačnost riječi (preneseno značenje riječi)

Obilježja lirike Obilježja epike (lik, fabula,

pustolovni roman)

Obilježja lirike (motivi, pjesničke slike, stih, vrste

lirskih pjesama)

Stilska izražajna sredstva (personifikacija, epitet, onomatopeja, kontrast,

usporedba)

Obilježja drame

nedo

volja

n

Učenik ne razumije i ne može reproducirati pojmove osnovnog i prenesenog značenja riječi. U tekstu ne prepoznaje riječi prenesenoga značenja.

Učenik ne raspoznaje obilježja lirike. Ne pokazuje interes za čitanje i interpretaciju lirskih djela.

Učenik ne raspoznaje obilježja epike. Ne pokazuje interes za čitanje i interpretaciju epskih djela.

Učenik ne može samostalno reproducirati ključne pojmove. Ne može odrediti vrstu pjesme prema temi. Ne razlikuje vezani od slobodnoga stiha niti vrstu stiha prema broju slogova. Ne raspoznaje motive.

Učenik ne može samostalno reproducirati ključne pojmove. Ne prepoznaje ih u poetskome i pripovjednome tekstu.

Učenik ne razlikuje dramu kao poseban književni rod. Ne uočava obilježja dramskoga teksta. Ne razlikuje dijalog od monologa. Ne razumije ulogu didaskalija. Ne pokazuje interes za čitanje dramskoga teksta.

6do

volja

n

Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između osnovnog i prenesenog značenja. U tekstu označenim riječima može odrediti jesu li u osnovnom ili u prenesenom značenju.

Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira obilježja lirike, ali ih ne može prepoznati i primijeniti na primjerima.

Učenik djelomično reproducira obilježja epike. Ne može ih prepoznati na primjerima. Miješa lirska i epska obilježja.

Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove te razlikuje vezani od slobodnog stiha. Zajedno s učiteljicom određuje vrstu lirske pjesme i vrste stihova prema broju slogova.

Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira ključne pojmove, ali ih ne prepoznaje u poetskome i pripovjednome tekstu.

Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove, prepoznaje dramu kao književni rod, razlikuje dijalog od monologa. Uz učiteljičinu pomoć objašnjava ulogu didaskalija.

doba

r

Učenik sam reproducira pojmove jednoznačnosti i višeznačnosti, ali bez njihovog razumijevanja u potpunosti. Ne može vlastitim primjerima oprimjeriti višeznačne riječi, već samo primjerima iz udžbenika. Višeznačne riječi ne primjenjuje prikladno u jezičnim djelatnostima. U govoru i tekstu može uočiti riječ prenesenog značenja, ali ne može objasniti njezino stvarno značenje.

Učenik uglavnom samostalno reproducira obilježja lirike i uz pomoć ih pronalazi na primjerima lirskih pjesama.

Učenik uglavnom samostalno definira obilježja epike. Uočava pripovijedanje kao temeljni epski postupak, prepoznaje glavne i sporedne likove. Uz učiteljičinu pomoć prepoznaje i imenuje dijelove fabule i uočava osnovnu misao teksta.

Učenik uglavnom samostalno reproducira ključne pojmove. Samostalno razlikuje vezani od slobodnog stiha. Zna definirati vrstu stiha prema broju slogova, ali često griješi u primjeni na pjesmi. Navodi primjere obrađene na satu.

Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć ih prepoznaje u primjerima.

Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć ih prepoznaje u primjerima.

vrlo

dob

ar

Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove. Vlastitim primjerima može oprimjeriti višeznačne riječi. Ponekad griješi u uporabi višeznačnih riječi u jezičnim djelatnostima.

Učenik gotovo samostalno uočava obilježja lirike na primjerima lirskih pjesama. Aktivno sudjeluje u obradi lirskih djela.

Učenik gotovo samostalno uočava obilježja epike u tekstu. Samostalno uočava osnovnu misao teksta, imenuje dijelove fabule, uočava poglavlja. Aktivno sudjeluje u obradi epskih djela.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje naučene pojmove. Navodi vlastite primjere. Aktivno sudjeluje u interpretaciji lirskih djela.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje naučene pojmove. Aktivno sudjeluje u interpretaciji poetskoga i pripovjednoga teksta.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje naučene pojmove. Aktivno sudjeluje u interpretaciji dramskoga teksta.

odlič

an

Učenik samostalno zaključuje i definira gradivo te ga prikladno primjenjuje u jezičnim djelatnostima (govorenje, slušanje, čitanje, pisanje).

Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje lirska obilježja. Uočava kratkoću i osjećajnost kao bitne sastavnice u nastajanju lirskih djela.

Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje epska obilježja. Vodi iscrpan dnevnik čitanja. Čita više od zadanoga.

Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje gradivo. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih lirskih pjesama.

Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih poetskih i pripovjednih tekstova.

Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih dramskih tekstova. Povezuje dramski tekst s kazališnim izražajnim sredstvima.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište

7ne

dovo

ljan

Učenik ne razumije ulogu medija kao prijenosnika poruke ni tijek priopćajnoga procesa. Ni uz pomoć ne može razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene.

Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje filmske rodove. Ne pokazuje interes za film.

Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje filmske rodove, ne može reproducirati osnovna obilježja animiranoga filma. Ne pokazuje interes za gledanje animiranoga filma.

Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje vrste tiska.

Učenik ne može prepoznati kazališna izražajna sredstva. Ne pokazuje interes za kazalište.

dovo

ljan

Učenik uz učiteljičinu pomoć zna razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene, no ne može objasniti tijek priopćajnog procesa.

Učenik uz pomoć zna nabrojiti filmske rodove te svaki oprimjeriti primjerima obrađenima na satu.

Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira osnovna obilježja animiranog filma. Ne razlikuje crtani film od lutkarskoga filma.

Učenik uz pomoć zna nabrojiti vrste tiska, ali ih ne zna oprimjeriti.

Učenik na razini dosjećanja, uz učiteljičinu pomoć, zna nabrojiti izražajna sredstva, ali ih ne može prepoznati u predstavi.

doba

r

Učenik samostalno razvrstava medije, ali mu nije u potpunosti jasna uloga medija kao posrednika između pošiljatelja i primatelja.

Učenik uglavnom samostalno prepoznaje i razlikuje filmske rodove.

Učenik uglavnom samostalno reproducira osnovna obilježja animiranoga filma te uz učiteljičinu pomoć objašnjava razliku između crtanoga i lutkarskoga filma.

Učenik uglavnom samostalno prepoznaje i razlikuje vrste tiska.

Učenik uglavnom samostalno definira i prepoznaje kazališna izražajna sredstva u predstavi (scenografiju, kostimografiju, rasvjetu).

vrlo

dob

ar

Učenik je ovladao pojmovima o medijima na razini razumijevanja i primjene. Pokazuje interes samo za pojedinu vrstu medija.

Učenik gotovo u potpunostiprepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o filmskim rodovima, ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad.

Učenik gotovo u potpunostiprepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o animiranom filmu, ali ne pokazuje interes za istraživački.

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o tisku, ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad.

Učenik je ovladao pojmovima kazališnih izražajnih sredstava na razini prepoznavanja, razumijevanja i primjene, ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad.

odlič

an

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o medijima.Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o filmskim rodovima.Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o animiranome filmu. Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o tisku.Samostalno čita i istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o kazališnim izražajnim sredstvima.Samostalno istražuje i stvara.

8

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena

Vrste zamjenica (osobne, posvojne,

povratno-posvojna, povratna, pokazne)

Glagoli po vidu i predmetu radnje

Nesprezivi glagolski oblici (infinitiv, gl. pridjevi) i gl. im.

Prezent Prošli glagolski oblici (perfekt, aorist,

imperfekt, pluskvamperfekt)

Futur 1. i futur 2. Glagolski načini (kondicional i

imperativ)

Vrste predikata

Počeci hrvatske pismenosti

nedo

volja

n

Učenik ne razumije, ne prepoznaje, ne zna definirati zamjenice. Ne zna sklanjati zamjenice.

Ne prepoznaje, ne razlikuje i ne zna definirati glagole po predmetu radnje i po vidu.

Učenik ne prepoznaje, ne razlikuje i ne zna definirati nesprezive glagolske oblike.

Ne prepoznaje, ne zna definirati prezent. Ne može sprezati glagole u prezentu.

Ne prepoznaje i ne razlikuje prošle glagolske oblike. Ne zna definirati prošle glagolske oblike.

Ne razumije i ne prepoznaje future. Ne zna ih niti definirati.

Ne razlikuje i ne uočava glagolske načine.

Ne prepoznaje predikate. Ne razlikuje imenski i glagolski predikat.

Ne razlikuje latinicu, ćirilicu i glagoljicu. Ne zna ništa o počecima hrvatske pismenosti.

dovo

ljan

S teškoćama sklanja zamjenice. Uz pomoć definira zamjenice, ali ih ne prepoznaje u tekstu.

Uz pomoć uspijeva definirati i razlikovati glagole po vidu i predmetu radnje.

Uz pomoć prepoznaje i razlikuje infinitiv i gl. pridjeve, definira infinitivne završetke i tvori glagolske pridjeve.

Spreže glagole u prezentu uz pomoć. Može definirati i prepoznati prezent.

Prepoznaje perfekt i vlada oblicima perfekta pomoćnih glagola. Može definirati neke prošle glagolske oblike. Prepoznaje jednostavne i složene glagolske oblike.

Uz pomoć prepoznaje futur prvi i drugi, ali ih ne piše niti izgovara pravilno.

Uz pomoć prepoznaje imperative, iskazuje zapovijed i molbu imperativom. Prepoznaje kondicionale.

Uz pomoć uočava glagolski predikat.

Razlikuje latinicu, ćirilicu i glagoljicu. Prepoznaje pismo kojim je pisan tekst. Zna samo neke podatke o Baščanskoj ploči.

doba

r

U tekstu djelomično prepoznaje zamjenice. Uspijeva sklanjati zamjenice. Prepoznaje naglašene i nenaglašene oblike zamjenica.

Može definirati, razlikovati i prepoznati glagole po vidu i predmetu radnje. Uočava i razlikuje najčešće vidske parnjake.

Prepoznaje i tvori glagolske pridjeve, ali ih ne rabi pravilno. Razlikuje i pravilno rabi infinitiv i glagolsku imenicu.

Prepoznaje prezent, usvojio prezent pomoćnih glagola, spreže glagole uz poteškoće. Katkad ne rabi prezent prikladno u govoru i pismu.

Prepoznaje oblike perfekta i prikladno ga rabi u govoru i pismu. Uz pomoć prepoznaje i ostale prošle oblike, razlikuje jednostavne i složene gl. oblike.

Uočava i prepoznaje future, pravilno ih piše i izgovara. Spreže glagole u futuru prvom.

Razumijeva značenje i tvorbu imperativa i kondicionala. Prepoznaje glagolske načine u tekstu. Ne rabi uvijek pravilno kondicionale u govoru i pismu.

Definira imenski i glagolski predikat, ali ih rijetko prepoznaje u rečenici.

Zna osnovne podatke o Baščanskoj ploči i prvoj tiskanoj knjizi.

vrlo

dob

ar

Učenik definira, prepoznaje i razumije zamjenice. Bez poteškoća sklanja zamjenice.

Bez poteškoća razlikuje i prepoznaje glagole po vidu i predmetu radnje. Uočava i razlikuje najčešće vidske parnjake. Rabi glagole po predmetu radnje u skladu s normom.

Prepoznaje, tvori i pravilno rabi gl. pridjeve i gl. imenice. Razlikuje i pravilno rabi infinitiv. Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika i u dopuni glagola.

Bez poteškoća spreže glagole u prezentu, razlikuje prezent pomoćnih glagola. Prikladno rabi prezent u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje prošle glagolske oblike. Uspješno zamjenjuje aorist, imperfekt i pluskvamperfekt perfektom.

Razumije značenja i tvorbe futura. Bez teškoća ih uočava i spreže glagole u futuru. Uglavnom pravilno zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom.

Razlikuje istoobličnice imperativa i prezenta u rečenici. Pravilno tvori, prepoznaje i koristi glagolske načine.

Razumije i uglavnom bez teškoća prepoznaje predikate.

Zna gotovo sve podatke o spomenicima hrvatske pismenosti.

9od

ličan

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Naučenim se služi u govoru i pismu.

Učenik razumije, prepoznaje, razlikuje i analizira glagole po vidu i predmetu radnje. S lakoćom daje vlastite primjere.

Bez poteškoća prepoznaje, razlikuje, tvori, rabi i analizira nesprezive gl. oblike i gl. imenice.

Razumije i bez poteškoća prepoznaje prezent, spreže glagole u prezentu i uvijek prikladno rabi prezent u govoru i pismu.

Samostalno i bez poteškoća prepoznaje i razumije prošle glagolske oblike, prikladno ih rabi u govoru i pismu.

Razumije, prepoznaje i tvori futur 1. i 2. Pravilno zamjenjuje futur 2. svršenim prezentom i preoblikuje prezent u oba futura.

Bez poteškoća uočava, razumije razlikuje, tvori i rabi glagolske oblike.

Razumije, prepoznaje i analizira predikate. Navodi vlastite primjere.

Izvrsno usvojio gradivo o počecima hrvatske pismenosti. Zna sve važne povijesne podatke.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena

Veliko početno slovo Rečenični i pravopisni znakovi

Prepričavanje (stvaralačko,

sažeto)

Razgovor Portret Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora

Dramatizacija pripovjednoga

teksta

Interpretativno čitanje i krasnoslov

nedo

volja

n

Učenik ne zna pravila o pisanju velikog početnog slova. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere.

Ne poznaje, ne razumije trotočje, izostavnik, crticu, zagradu, ne primjenjuje ih u pisanju.

Ne može niti uz pomoć stvaralački prepričati tekst niti ga sažeti.

Ne razlikuje službeni i privatni razgovor. Ne sudjeluje u razgovoru.

Ne razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa lika. Ne zna opisati lik.

Ne zna opisati otvoreni i zatvoreni prostor.

Ne zna preoblikovati pripovjedni tekst u dramski.

Čita s poteškoćama i bez izražajnosti, ne zna krasnosloviti.

dovo

ljan

Učenik zna neka pravila o pisanju velikog početnog slova, ali griješi u primjeni.

Samo uz pomoć uspijeva razlikovati rečenične i pravopisne znakove. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere.

Uz pomoć sažeto prepričava glavne događaje i bitne pojedinosti.

Razlikuje primjere službenog i privatnog razgovora.

Uz pomoć razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa lika. Uz pomoć opisuje lik.

Pokušava opisati otvoreni i zatvoreni prostor. Nema plan opisa.

Uz pomoć uspijeva preoblikovati pripovjedni tekst u vrlo jednostavan dramski.

Čita uz manje teškoće, ne zna izraziti doživljaj teksta prikladnim interpretativnim čitanjem. Krasnoslovi uz poteškoće.

doba

r

Učenik poznaje većinu pravila o pisanju velikog početnog slova i djelomično ih primjenjuje. Koristi pravopis uz poticaj.

Razlikuje rečenične i pravopisne znakove, djelomično razumije njihovu upotrebu i uglavnom ih pravilno piše.

Može bez pomoći sažeti tekst, ali treba pomoć u prepričavanju s promjenom gledišta.

Navodi vlastite primjere situacija u kojima se vodi službeni i privatni razgovor.

Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa lika. Stvara plan opisa, pokušava portretirati lik, ali nije dosljedan u opisivanju.

Nepotpun plan opisa pa opis otvorenog i zatvorenog prostora nije skladan. Ne poštuje dosljedno gramatička i pravopisna pravila.

Dramatizira pripovjedni tekst koristeći dijalog i monolog.

U čitanju ne izražava uvijek doživljaj teksta. Krasnoslovi uz manje teškoće. Ne poštuje uvijek vrednote govorenog jezika.

10vr

lo d

obar

Učenik razumije većinu pravila o pisanju velikog početnog slova i uglavnom ih dosljedno primjenjuje. Samostalno se služi pravopisom.

Razumije rečenične i pravopisne znakove, pravilno ih piše i uglavnom ih zna ostvariti u čitanju.

Samostalno oblikuje sažetak (usmeno i pisano).Prepričava tekst usmeno i pisano mijenjajući gledište.

Usvojio pravila dobrog i kulturnog razgovora. Rado sudjeluje u razgovoru na satu.

Samostalno portretira lik na temelju prethodno stvorenoga plana. Uglavnom poštuje gramatička i pravopisna pravila.

Na temelju plana opisa stvara dobar opis otvorenog i zatvorenog prostora. Uglavnom poštuje gramatička i pravopisna pravila.

Uspješno dramatizira pripovjedni tekst koristeći dijalog, monolog i didaskalije.Sudjeluje u uprizorenju dramskog teksta.

Uglavnom uspješno interpretativno čita i krasnoslovi poštujući vrednote govorenog jezika.

odlič

an

Učenik je ovladao i osvijestio sva pravila o pisanju velikog početnog slova. Sustavno ih i bez poteškoća primjenjuje.

Učenik u potpunosti razumije i primjenjuje rečenične i pravopisne znakove. Bez teškoća primjenjuje naučena pravila u pisanju i čitanju.

Samostalno i bez poteškoća oblikuje usmeni i pisani sažetak i prepričava tekst usmeno i pisano mijenjajući gledište.

Bez teškoća sudjeluje u razgovoru poštujući vrednote govorenog jezika. Ima bogat rječnik. Spretno se izražava, poštuje temu i svrhu razgovora.

Iznimno uspješan u portretiranju lika. Poštuje gramatička i pravopisna pravila. Ima bogat rječnik.

Iznimno uspješan u opisivanju otvorenog i zatvorenog prostora. Zapaža detalje, stvara skladnu kompoziciju opisa. Ima bogat rječnik.

Vrlo uspješan u dramatizaciji teksta. Rado sudjeluje u uprizorenju dramskog teksta, izrađuje scenografiju i kostime.

S lakoćom i vrlo uspješno interpretativno čita i krasnoslovi.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Književnost

Ocj

ena

Usmena narodna književnost

Prozne vrste: basna, bajka, crtica,

anegdota, vic, roman

Povjestice Stilska izražajna sredstva: usporedba, epitet,

kontrast, personifikacija, preneseno značenje,

onomatopeja, ponavljanje, asonanca, aliteracija

Obilježja lirike (motivi,

pjesničke slike, stih, vrste lirskih

pjesama)

Dijalektno pjesništvo

Vrste kitica, vrste rima

Dramski tekst

nedo

volja

n

Ne prepoznaje obilježja usmene narodne književnosti. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela.

Ne prepoznaje i ne uočava obilježja proznih vrsta. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela.

Ne razumije i ne prepoznaje obilježja povjestice. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela.

Učenik se prisjeća naziva stilskih izražajnih sredstava, ali ih ne zna definirati niti uočiti u književnom tekstu.

Učenik ne može samostalno reproducirati ključne pojmove.

Ne uočava, ne razumije zavičajne motive i govore.

Ne razlikuje vrste kitica prema broju stihova niti vrste rima.

Ne uočava obilježja dramskog teksta.

dovo

ljan

Prisjeća se osnovnih obilježja usmene narodne književnosti, ali ih ne prepoznaje u tekstu. Ne razumije odnose među likovima.

Prisjeća se osnovnih obilježja proznih vrsta, ali ih ne uočava u tekstu. Ne razumije odnose među likovima.

Prisjeća se osnovnih obilježja povjestice, ali ih ne uočava u tekstu. Ne razlikuje povjesticu od lirske pjesme.

Učenik definira pojmove i uočava ih u poznatim tekstovima.

Uočava pjesničke slike, motive, vrste stiha samo u poznatim tekstovima.

Razlikuje pjesme pisane kajkavskim, čakavskim i štokavskim narječjem, ali ne uočava zavičajne motive.

Uz pomoć se prisjeća i imenuje neke vrste kitica i rima.

Uz pomoć se prisjeća obilježja dramskog teksta te uočava samo neka obilježja u poznatim tekstovima.

11do

bar

Uglavnom prepoznaje osobine usmene narodne književnosti i uočava ih u književnom djelu. Uglavnom uočava postupke likova i njihove odnose.

Razumije i uočava samo neke osobine proznih vrsta. Uglavnom razumije postupke likova i njihove odnose.

Uglavnom razumije i uočava obilježja povjestice. Razlikuje ju od lirske pjesme. Uglavnom uočava obilježja pjesničkog i pripovjednog izražavanja.

Učenik razumije i definira pojmove, prepoznaje ih u poznatim i nepoznatim književnim tekstovima.

Uglavnom razumije i uočava pjesničke slike u poznatim i nepoznatim tekstovima, prepoznaje motive, može odrediti vrstu pjesme.

Uglavnom prepoznaje i razumije suodnos zavičajnog govora i zavičajnih tema i motiva.

Uglavnom prepoznaje vrste rime i imenuje vrste kitica prema broju stihova.

Uglavnom uočava obilježja i dijelove dramskog teksta.

vrlo

dob

ar

Samostalno uočava osobine usmene narodne književnosti, uočava odnose među likovima i komentira njihove postupke.

Uglavnom samostalno uočava osobine proznih vrsta i odnose među likovima. Komentira postupke likova.

Samostalno uočava gotovo sva obilježja povjestice. Komentira postupke likova.

Prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnim tekstovima.

Samostalno uočava gotovo sve vrste pjesničkih slika, izdvaja motive, samostalno određuje vrstu stiha i vrstu pjesme.

Samostalno prepoznaje i razumije suodnos zavičajnog govora i zavičajnih tema i motiva. Uočava ritmičnost u pjesmama.

Samostalno prepoznaje i imenuje većinu kitica. Uočava rimu u poznatim i nepoznatim tekstovima i imenuje vrste rime.

Samostalno uočava obilježja i dijelove dramskog teksta. Prepoznaje dramski sukob kao temelj dramske radnje.

odlič

an

Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira obilježja usmene narodne književnosti. Samostalno nalazi sva obilježja u novim tekstovima. Razumije i komentira postupke likova.

Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira obilježja proznih vrsta. Samostalno nalazi sva obilježja u novim tekstovima. Razumije i komentira postupke likova.

Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira obilježja povjestice. Samostalno nalazi sva obilježja u novim tekstovima. Razumije i komentira postupke likova.

Učenik s lakoćom definira, uočava i razumije stilska sredstva. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih književnih djela. Ostvaruje tekstove sa zadanim stilskim sredstvima.

S lakoćom prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira sve ključne pojmove. Navodi vlastite primjere.

S lakoćom prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira dijalektno pjesništvo. Stvara pjesme na svom dijalektu.

Bez poteškoća prepoznaje i imenuje sve vrste kitica i rima. Sam stvara pjesme s uspješnim primjerima rime.

Bez poteškoća prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira obilježja i dijelove dramskog teksta.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena Filmska izražajna sredstva Mreža (internet) Strip

nedo

volja

n Ne prepoznaje i ne razumije filmska izražajna sredstva.

Ne koristi se i ne snalazi na mrežnim stranicama.

Ne prepoznaje izražajna sredstva stripa.

dovo

ljan

Uz pomoć prepoznaje samo neka filmska izražajna sredstva.

Uz pomoć nalazi mrežne stranice s temama iz hrvatskog jezika i književnosti.

Uz pomoć prepoznaje izražajna sredstva stripa na poznatim primjerima.

12do

bar

Uglavnom prepoznaje i uočava filmska izražajna sredstva.

Uglavnom samostalno pretražuje i nalazi tražene podatke na mrežnim stranicama.

Uglavnom prepoznaje izražajna sredstva stripa na poznatim i nepoznatim primjerima. Uočava sličnosti između filmskog kadra i kvadrata stripa.

vrlo

dob

ar Samostalno razlikuje i uočava vrste kadrova, planova i kutove snimanja.

Samostalno pretražuje i nalazi tražene podatke na mrežnim stranicama.

Samostalno prepoznaje izražajna sredstva stripa. Uočava sličnosti i razlike između filmskog kadra i kvadrata stripa.

odlič

an S lakoćom uočava, razlikuje, objašnjava i analizira filmska izražajna sredstva.

Pronalazi, uspoređuje i analizira različite mrežne stranice. Kritički ih prosuđuje.

Bez poteškoća prepoznaje, uspoređuje i analizira izražajna sredstva stripa. Samostalno izrađuje strip. Kritički prosuđuje različite vrste stripova.

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik

ocjena Objekt Priložne oznake Atribut i apozicija Zamjenice i njihova uloga u rečenici

Jednostavna rečenica, subjekt i predikat

Složena rečenica Nezavisno složena rečenica

nedovoljan Ne zna definirati objekt, ne prepoznaje ga u rečenici.

Učenik ne zna definirati priložne oznake, ne prepoznaje ih u rečenici.

Učenik ne zna definirati atribut i apoziciju, ne prepoznaje ih u rečenici.

Učenik ne zna objasniti zamjenice, navesti vrste zamjenica, ne prepoznaje ih u tekst.

Učenik ne zna objasniti pojam jednostavne rečenice, ne zna objasniti pojam subjekt i predikat.

Ne zna objasniti pojam, ne zna navesti načine kojim nastaju složene rečenice.

Ne zna objasniti pojam, i uz pomoć učitelja ne može riješiti najjednostavniji zadatak.

dovoljan Zna definirati objekt, prepoznaje ga u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati priložne oznake, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati atribut i apoziciju, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Zna objasniti pojam, navodi vrste jednostavnih rečenica. Teže prepoznaje neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu, uz pomoć prepoznaje subjekt i predikat.

Zna objasniti pojam, navodi vrste nastajanja složenih rečenica, ne prepoznaje veznička sredstva, ne može samostalno riješiti zadatke.

Učenik definira NSR, ali ju prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

dobar Učenik zna objasniti objekt, prepoznaje ga u rečenici, zna objasniti razliku između izravnog i neizravnog objekta, ali u rečenici griješi u određivanju vrste objekta.

Učenik zna objasniti priložne oznake, prepoznaje ih u rečenici, zna navesti vrste priložnih oznaka (POM, PON, POV), ali griješi prilikom određivanja priložnih oznaka u rečenici.

Učenik zna definirati atribut i apoziciju, zna navesti vrste atributa, objasniti atributni i apozicijski skup. U rečenici griješi u određivanju apozicije i atributa.

Učenik zna navesti i objasniti upitne, odnosne i neodređene zamjenice. Griješi u uporabi povratne i povratno – posvojne zamjenice. Teže prepoznaje upitne i odnosne zamjenice u

Zna objasniti , prepoznati i navesti vrste jednostavnih rečenica. Griješi u prepoznavanju i slaganju subjekta i predikata te riječi koje dopunjuju predikat i

Definira pojam, zna navesti načine sklapanja jednostavnih rečenica, zna navesti veznička sredstva, ali ih često ne prepoznaje u rečenici.

Definira pojam, zna navesti vezničke i nevezničke rečenice. Razumije pojam surečenice. Griješi prilikom udruživanja jednostavnih rečenica u NSR.

13

rečenici. subjekt.

vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije objekt. Zna ga prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu objekta. Zna objasniti pojam dijelnog genitiva, ali ga teže prepoznaje u rečenici.

Učenik definira, prepoznaje i razumije priložne oznake. Zna ih prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu priložnih oznaka.

Učenik definira, prepoznaje i razumije atribut i apoziciju. Zna navesti vrste atributa, objasniti atributni i apozicijski skup. Zna ih prepoznati u rečenici.

Zna prepoznati i objasniti upitne, odnosne i neodređene zamjenice. Pravilno rabi padežne oblike upitnih, odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju.

Učenik je usvojio pojmove, prepoznaje ih, poznaje strukturu proširene rečenice.

Učenik je usvojio gradivo, uglavnom samostalno rješava zadatke, primjenjuje naučeno gradivo u govoru i pismu.

Definira, prepoznaje, razumije i daje primjere za ključne pojmove.

odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Prepoznaje objekt koji je izrečen dijelnim genitivom, prepoznaje objektni skup i prijedložni objekt.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje , analizira, zaključuje gradivo. Daje vlastite primjere, zna da postoje i POK, POU, POS, POD.

Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Zna razlikovati i prepoznati u rečenici apoziciju i imenički atribut. Prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju, pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnom položaju.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Samostalno se u govoru i pismu služi zamjenicama.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje , analizira, zaključuje gradivo. Naučeno gradivo primjenjuje u govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti svladao gradivo, bez poteškoća se u pisanom izražavanju koristi složenim rečenicama. Samostalan u rješavanju zadataka.

U potpunosti svladao gradivo, samostalno povezuje, razumije i zaključuje.

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik

ocjena Vrste nezavisno složenih rečenica (NSR)

Zavisno složena rečenica (ZSR) Naglasak Riječi (vrsta riječi, samoznačne i suznačne)

Povijest hrvatskog književnog jezika

nedovoljan Ne zna navesti vrste NSR.

Učenik ne zna definirati zavisno složenu rečenicu, ne zna navesti vrste.

Ne zna što je naglasak, ne zna vrste naglasaka.

Ne zna definirati vrste riječi, pojmove samoznačne i suznačne riječi.

Učenik se ne sjeća naučenog prethodnog gradiva, nije naučio osnovne podatke.

dovoljan Zna navesti vrste NSR i njihove veznike, ali rečenice prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati ZSR, navesti vrste, ali zadatke može riješiti samo uz pomoć učitelja.

Zna što je naglasak i vrste naglasaka.

Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Zna navesti autora , naslov i godinu izdanja prve hrvatske gramatike i rječnika. Zna objasniti Gajevu reformu. Na razini sjećanja zna pojmove vezane za najstariju pisanu kulturu.

dobar Zna navesti vrste NSR i njihove veznike. Često griješi u prepoznavanju, ne piše pravilno zarez u svim NSR.

Učenik zna objasniti pojam ZSR, uočava glavnu i zavisnu surečenicu, često griješi pri prepoznavanju vrste ZSR.

Zna što je naglasak i vrste naglasaka. Zna navesti pravila o raspodjeli naglasaka, ali griješi pri određivanju vrste naglasaka.

Razlikuje sve vrte riječi. Razlikuje samoznačne i suznačne riječi, razlikuje naglasnice i nenaglasnice. Griješi u uporabi prednaglasnica i zanaglasnica. Teže prepoznaje naglasne cjeline.

Zna navesti i objasniti nastanak temeljnih jezičnih priručnika. Zna objasniti najstariju pisane spomenike.

14

vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije NSR. Razumije značenja različitih vrsta NSR. Pravilno piše zarez u svim NSR.

Učenik definira, prepoznaje i razumije ZSR. Zna ih prepoznati i odrediti vrstu. Zamjenjuje rečenične dijelove zavisnom surečenicom. Uočava inverziju i umetnutu rečenicu te veznčke riječi. Zna pisati zarez u ZSR.

Prepoznaje i prema uzoru pravilno rabi naglaske u govorenju i čitanju, određuje naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton u tipičnim riječima.

Zna prepoznati i imenovati sve vrste riječi. Može objasniti samoznačne i suznačne riječi. Pravilno rabi prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju. Prepoznaje naglasne cjeline, pravilno izgovara naglašene i nenaglašene riječi.

Zna opširnije navesti i objasniti nastanak temeljnih jezičnih priručnika. Razumije ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i slovnice u razvoju hrvatskog jezika. Razumije razloge koji su doveli do Gajeve reforme.

odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Primjenjuje naučeno gradivo u pismu i govoru. Daje vlastite primjere.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Daje vlastite primjere. Naučenim se u potpunosti služi u govoru i pismu.

Prepoznaje i prema uzoru pravilno rabi naglaske u govorenju i čitanju, određuje naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton u tipičnim riječima. Razlikuje vlastiti naglasak i naglasak književnog naglasnog sustava.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Samostalno se u govoru i pismu služi samoznačnim i suznačnim riječima. S lakoćom navodi vlastite primjere.

U potpunosti usvojio sve podatke i činjenice. Učenik samostalno povezuje, razumije, zaključuje, analizira i procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz povijest.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena Poštivanje pravopisne

norme (veliko slovo, upravni govor, Č/Ć, ije/je..)

Pripovijedanje pisano i usmeno (statičan i dinamičan opis)

Biografija i autobiografija

Vijest i komentar Odnosi među riječima Načini sporazumijevanja

Izražajno čitanje i krasnoslov

Natuknica i bilješka

nedo

volja

n

Učenik ne poznaje, ne razumije i ne primjenjuje pravopisna pravila.

Ne zna elemente fabule, ne povezuje rečenice u smislene cjeline ni usmeno, ni pismeno. Ne prepoznaje ni statičan, ni dinamičan opis.

Ne zna objasniti ni prepoznati biografiju i autobiografiju.

Ne zna objasniti navedene pojmove niti ih prepoznati.

Ne uočava odnose među riječima, ne zna objasniti navedene pojmove.

Ne zna objasniti i navesti načine sporazumijevanja.

Ne sluša izražajno čitanje, ne poštuje rečenične znakove, nije naučio krasnosloviti nijedan lirski tekst.

Ne zna izdvojiti ključne pojmove. Ne zna se koristiti natuknicom i bilješkom.

dovo

ljan

Učenik reproducira osnovna pravopisna pravila, ali griješi u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere.

Zna navesti elemente fabule, razlikuje statičan i dinamičan opis, u pisanom i usmenom izražavanju potrebna je pomoć učitelja.

Zna objasniti navedene pojmove, ne uspijeva uz pomoć natuknica napisati biografiju.

Zna objasniti navedene pojmove, teško ih oblikuje u govoru i pismu.

Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer.

Djelomično se služi vrjednotama govorenog jezika.

Krasnoslovi pjesmu uz pomoć učitelja. U čitanju često ne poštuje rečenične znakove.

Uz pomoć učitelja izdvaja ključne pojmove i piše natuknice i bilješke.

doba

r

Učenik poznaje i djelomično primjenjuje većinu pravopisnih pravila o pisanju velikog slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, glasova č, ć, đ,dž, ije, je, kratica, upravnog govora. Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne pogreške uočava i ispravlja uz učiteljičinu pomoć.

Zna objasniti , razlikovati i većim dijelom primijeniti navedene pojmove, nedjelotvorno se koristi dijalogom u pripovijedanju.

Zna objasniti navedene pojmove, potrebna pomoć pri pisanju biografije.

Zna objasniti navedene pojmove, razlikuje ih, uz pomoć učiteljaoblikuje vijest i komentar u govoru i pismu.

Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer.Uz pomoć učitelja preoblikuje tekst zamjenjujući pojedine riječi značenjskim srodnima.

Služi se vrjednotama govorenog jezika, ne koristi se djelotvorno nejezičnim sredstvima u uljuđenoj govornoj komunikaciji.

Krasnoslovi pjesmu na prosječnoj razini.

Izdvaja ključne pojmove, no ne koristi se djelotvorno bilješkama i natuknicama u pripremi izvješća, komentara.

15vr

lo d

obar

Učenik je osvijestio većinu pravopisnih pravila i primjenjuje ih u pismu. Većinu vlastitih pogrešaka uočava sam, a poneke ispravlja uz poticaj učitelja.

Učenik razlikuje i izdvaja dijelove fabule u govorenju i pisanju, pripovijeda na temelju zadanih dijelova fabule, djelotvorno se koristi dijalogom i opisom u pripovijedanju.

Zna objasniti navedene pojmove, uglavnom bez teškoća piše biografiju, izdvaja najvažnije podatke iz autobiografije.

Gotovo u potpunosti usvojio pojmove, samostalno oblikuje vijest i komentar u govoru i pismu. Ponekad ne razlikuje vijest od komentara.

Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava različite značenjske odnose među riječima.

Poznaje vrjednote govorenog jezika i nejezičnih sredstava sporazumijevanja te zamjećuje njihovu obavijesnu funkciju.

Krasnoslovi pjesmu na vrlo dobroj razini. Poštuje rečenične znakove u čitanju. Pažljivo sluša izražajno čitanje.

Gotovo u potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta, djelotvorno se služi bilješkama i natuknicama u pripremi komentara.

odlič

an

Učenik je ovladao, osvijestio pravopisna pravila.Sustavno ih primjenjuje.Istražuje i komentirapravopisnu problematiku.

U potpunosti razlikuje i izdvaja dijelove fabule, djelotvorno se koristi pripovijedanjem i opisivanjem u govorenju i pisanju.

U potpunosti usvojio navedene pojmove, uspoređuje,navodi samostalne primjere autobiografskih i biografskih djela.

U potpunosti usvojio pojmove, brzo i lako oblikuje vijest i komentar u govoru i pismu, razlikuje vijest od komentara.

Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava različite značenjske odnose među riječimaPrevodi zavičajne sinonime na standardni jezik.

U potpunosti usvojio i primjenjuje vrjednote govorenog jezika i nejezična sredstva sporazumijevanja.

Krasnoslovi pjesmu na visokoj razini.Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrjednotamajezika.

U potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta, djelotvorno se služi bilješkama i natuknicama u pripremi komentara

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Književnost

Ocj

ena

Mit i legenda Vrste lirskih i(i epsko-lirskih) pjesama prema sadržaju i obliku (socijalna, misaona, refleksivna, sonet, balada)

Sve obrađene prozne vrste, ideja, kronološki slijed događaja,

retrospekcija

Karakterizacija likova Stilska izražajna sredstva: usporedba, epitet, kontrast,

personifikacija, onomatopeja, ponavljanje, asonanca,

aliteracija metafora, hiperbola, gradacija

Dramske vrste Obilježja lirike (motivi, pjesničke slike, stih, vrsta

strofe, vrsta rime)

nedo

volja

n

Ne zna objasniti, prepoznati mit i legendu.

Ne uočava i ne razumije obilježja navedenih vrsta. Ne sudjeluje u interpretaciji. Teško iskazuje svoj doživljaj teksta.

Ne zna definirati i ne razumije ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva.

Ne zna navesti načine karakterizacije likova, ne uočava osobine likova.

Ne zna definirati i ne razumije navedena stilska izražajna sredstva.

Ne zna navesti dramske vrste niti ih objasniti.

Učenik ne može samostalno reproducirati ključne pojmove.

dovo

ljan

Zna definirati navedene pojmove, teško ih prepoznaje i navodi primjere.

Učenik zna objasniti navedene književne vrste, ali ih teže prepoznaje, u interpretaciji nije dovoljno aktivan.

Definira ključne pojmove, ali ih ne prepoznaje samostalno.

Navodi načine karakterizacije lika, ali ne uspijeva samostalno okarakterizirati lik, pronaći primjere za pojedine osobine likova.

Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali ih ne prepoznaje.

Navodi dramske vrste, objašnjava ih, ali ih ne prepoznaje. Ne primjenjuje naučeno gradivo.

Uočava pjesničke slike, motive, vrste stiha samo u poznatim tekstovima.

doba

r

Zna objasniti navedene pojmove, prepoznati ih, navesti primjere. Teže objašnjava razliku između mita i legende.

Usvojio je navedene pojmove, sudjeluje u interpretaciji, ali katkad miješa pojedine književne vrste, često ih ne prepoznaje.

Definira ključne pojmove, uočava motive i značajke likova u kriminalističkom romanu. Ne razlikuje ideju od pouke.

Zna navesti načine karakterizacije lika, samostalno karakterizira lik, ali često griješi pri određivanju vrste karakterizacije.

Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali često griješi u prepoznavanju.

Zna navesti i objasniti dramske vrste, uglavnom ih prepoznaje, ne uočava razliku između drame u užem smislu riječi i drame (književni rod)

Uglavnom razumije i uočava pjesničke slike u poznatim i nepoznatim tekstovima, prepoznaje motive, može odrediti vrstu pjesme.

16vr

lo d

obar

Zna objasniti, prepoznati navedene pojmove. Navesti primjere, uočava razliku između mita i legende, uočava značajku lika u mitu i legendi.

Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta. Sudjeluje u interpretaciji. Uočava sličnosti i razlike među navedenim književnim vrstama.

Usvojio i razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke. Uočava retrospekciju i kronološki slijed u pripovjednom djelu.

Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije lika u književnom djelu, određuje portret lika u književnom djelu.

Usvojio navedena stilska izražajna sredstva, gotovo ih u potpunosti prepoznaje.

Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski prizor.

Samostalno uočava gotovo sve vrste pjesničkih slika, izdvaja motive, samostalno određuje vrstu stiha i vrstu pjesme.

odlič

an

U potpunosti usvojio pojmove, razlikuje mit i legendu, navodi obilježja, uočava značajke mita.

Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta. Sudjeluje u interpretaciji. Uočava sličnosti i razlike među navedenim književnim vrstama. Povezuje i analizira naučene književne pojmove.

U potpunosti usvojio, razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke. Uočava retrospekciju i kronološki slijed u pripovjednom djelu. Uspoređuje, procjenjuje i komentira različita djela.

Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije lika u književnom djelu, određuje portret lika u književnom djelu.Uočava motiviranost postupka likova i njihove međuodnose.

Učenik razumije, objašnjava i prepoznaje navedena stilska izražajna sredstva, povezuje ih i uspoređuje. Navodi vlastite primjere.

Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski prizor. Povezuje naučeno gradivo, kreativno izražava svoj doživljaj djela i uspoređuje ih s drugim djelima.

S lakoćom prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira sve ključne pojmove. Navodi vlastite primjere.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena Filmski rodovi (animirani,

dokumentarni i igrani film)Igrani film Televizijske emisije Radio Knjižnica

nedo

volja

n Ne razlikuje filmske rodove, ne zna objasniti pojam.

Ne zna objasniti pojam niti navesti vrste igranog filma.

Ne zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija.

Ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna objasniti pojam knjižne građe.

dovo

ljan

Zna objasniti pojam, razlikuje filmske rodove.

Zna objasniti pojam i navesti vrste igranog filma, ali ne navodi primjere i teže prepoznaje vrste igranog filma.

Zna objasniti pojam, ali teže navodi vrste.

Ključne pojmove objašnjava uz pomoć učitelja.

Objašnjava pojam knjižne građe, ali se samostalno ne služi referentnom zbirkom.

doba

r

Razlikuje filmske rodove, ali teže uočava tematsku-idejnu nit filma te filmska izražajna sredstva.

Zna objasniti i navesti vrste igranog filma. Lako navodi primjere, ali teže uočava odnose među likovima i izražajna sredstva.

Zna objasniti pojam, navodi vrste, ali ih teže razlikuje s obzirom na njihovu namjenu.

Navodi i objašnjava ključne pojmove, ali ne prepoznaje radijska izražajna sredstva.

Razumije i zna objasniti pojam knjižne građe, teže se (i rijetko) služi referentnom zbirkom.

vrlo

dob

ar

Razlikuje filmske rodove navodi primjere, uočava filmska izražajna sredstva, ideju filma i odnose među likovima.

Usvojio obilježja igranog filma, navodi primjere, uočava filmska izražajna sredstva, ideju filma i odnose među likovima.

Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznati.

Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih emisija.

Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom.

17od

ličan

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o filmskim rodovima, filmskim izražajnim sredstvima, uočava ideju filma.

Usvojio obilježja igranog filma, navodi primjere. Uočava filmska izražajna sredstva, ideju filma i odnose među likovima. Uspoređuje film s književnim djelom

Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznaje. Samostalno ih analizira, uspoređuje i zaključuje.

Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih emisija. Osvještava obavijesnu , obrazovnu i zabavnu ulogu radija.

Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom. Uspoređuje, analizira i samostalno zaključuje.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena Riječi (vrsta riječi,

služba riječi)Nastajanje i podrijetlo

riječi, riječi jednaka oblika, a različita značenja

Frazemi Glasovi i glasovne promjene

Zamjenjivanje zavisnih surečenica

gl. prilozima

Složena i višestruko složena rečenica

Hrvatska narječja: štokavsko,

kajkavsko, čakavsko

Povijest hrvatskoga jezika

nedo

volja

n

Ne zna definirati vrste riječi, ne može navesti dijelove rečenice.

Učenik ne razumije i ne zna definirati ključne pojmove. Ni uz pomoć ne razlikuje istozvučnice od istopisnica i istoobličnica. Ne zna nabrojiti načine nastajanja novih riječi; ne razlikuje domaće od stranih riječi

Učenik ne zna definirati frazem. Ne prepoznaje ga u tekstu.

Učenik ne razumije, ne definira i ne prepoznaje osnovne ključne pojmove. Ne razlikuje glasovne promjene.

Učenik ne razumije, ne definira i ne prepoznaje osnovne ključne pojmove. Ne prepoznaje glagolske oblike i složenu rečenicu.

Učenik ne raščlanjuje složenu rečenicu i ne zna odrediti njihov međusobni odnos. Ne pokazuje interes za gradivo.

Učenik ne prepoznaje hrvatska narječja, ne zna na kojim se područjima koje narječje govori. Ne razlikuje štokavsko narječje od standarda.

Učenik se ne sjeća prethodnoga gradiva o povijesti HKJ niti je naučio osnovne podatke o HJ u 20 i 21. st.

dovo

ljan

Učenik može definirati sve vrste riječi, definira službu riječi, ali navedene pojmove prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Učenik samo uz pomoć prepoznaje najčešće istozvučnice i istopisnice. Uz učiteljičinu pomoć prisjeća se načina nastajanja novih riječi. Nije osvijestio potrebu o njegovanju hrvatskoga jezika. Samo uz pomoć razlikuje i prepoznaje književne riječi i strane riječi

Učenik definira frazem, ali ga samo uz pomoć prepoznaje u tekstu. Ne zna osnovna obilježja frazema, a samo najjednostavnije primjere uz pomoć tumači.

Učenik definira ključne pojmove, ali ih ne razumije. Najjednostavnije zadatke rješava samo uz pomoć.

Učenik se uz pomoć prisjeća gl. oblika i prepoznaje gl. priloge, ali ne razumije njihovo značenje. Ni uz pomoć ne zna preoblikovati ZR gl. prilozima.

Učenik uz pomoć raščlanjuje složenu rečenicu, ali često griješi u određivanju međusobnoga odnosa sureč. Griješi u slaganju f. 1. i f. 2. u ZSR. Ne razlikuje pogodbu i uvjet.

Učenik definira ključne pojmove, ali ne razumije njihovo značenje. Uz pomoć prepoznaje obilježja svakoga hrvatskoga narječja.

Učenik se uz pomoć prisjeća samo nekih osnovnih podataka o hrvatskom jeziku u 20. i 21. st.

doba

r

Razlikuje sve vrste riječi, prepoznaje službu riječi, ali griješi u imenovanju.

Učenik zna objasniti razliku između istopisnica, istoobličnica i istozvučnica, ali često griješi u njihovu prepoznavanju u tekstu. Zna objasniti načine nastajanja novih riječi, ali samo uz pomoć stvara nove riječi proširivanjem značenja i promjenom oblika. Nije u potpunosti osvijestio potrebu njegovanja hrvatskoga jezika jer se u govoru na satu i u pismu nepotrebno služi tuđicama.

Učenik definira, prepoznaje i tumači poznate frazeme, ali ne daje vlastite primjere.

Učenik definira, prepoznaje i tumači ključne pojmove. Prepoznaje glasovne promjene samo u najjednostavnijim primjerima. Ne provodi dosljedno pravila o glasovnim promjenama u govoru i pismu.

Učenik definira i razlikuje gl. prilog prošli i sadašnji. Griješi u tvorbi glagolskih priloga i zamjeni zavisnih surečenica glagolskim prilozima. Uz pomoć određuje vrste zavisnih surečenica koje treba preoblikovati gl. prilozima.

Učenik prepoznaje obilježja složene rečenice. Prepoznaje, raščlanjuje i imenuje jednostavnije odnose među surečenicama. Griješi u sastavljanju višestruko složene rečenice u govoru i pismu.

Učenik definira i razumije ključne pojmove. Samostalno prepoznaje i imenuje samo najuočljivija obilježja svakoga narječja, određuje područja na kojima se koje narječje govori, ne razumije u potpunosti odnos hrvatsko književni jezik i hrvatski standardni jezik.

Učenik prepoznaje i objašnjava većinu podataka o HJ u 20. i 21. st. Potrebna mu je pomoć u razumijevanju povijesnih događaja u razvoju HJ.

18vr

lo d

obar

Učenik definira, prepoznaje i razumije vrste riječi i službu riječi. Zna ih prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu objekta, atributa, priložnih oznaka.

Ključne pojmove učenik je usvojio na očekivanoj razini: razumije ih i primjenjuje, oprimjeruje.

Učenik definira, prepoznaje, razumije i tumači frazeme; poznaje osnovna obilježja frazema, daje vlastite primjere, ali griješi u uporabi.

Učenik definira, prepoznaje, razumije i daje primjere za ključne pojmove. Razumije nastanak glasova i glasovnih promjena.

Učenik prepoznaje i razlikuje gl. priloge, razumije njihovo značenje, ali ponekad griješi u njihovoj tvorbi i zamjenjivanju ZR gl. prilozima.

Učenik uglavnom samostalno prepoznaje, raščlanjuje i određuje vrste surečenica. Naučeno primjenjuje u govoru i pismu.

Učenik uglavnom razlikuje i prepoznaje hrvatska narječja. Uočava i imenuje najvažnija njihova obilježja i prostore gdje se govore.

Učenik uglavnom prepoznaje, objašnjava, primjenjuje naučeno iz prethodnih razreda. Razumije razvoj HJ kroz povijest.

odlič

an

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. S lakoćom navodi vlastite primjere.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Naučenim se samostalno služi u govoru i pismu

Učenik se samostalno i bez pogrješaka služi frazemima u govoru i pismu. Tumači ih s lakoćom i daje vlastite primjere.

Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Daje vlastite primjere s provedenim glasovnim promjenama i tumači ih. Sustavno provodi glasovne promjene u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Raščlanjuje složenu rečenicu, služi se gl. prilozima u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje naučeno o složenoj i višestruko složenoj rečenici. Naučenim se u potpunosti koristi u govoru i pismu.

Učenik razumije, povezuje, uspoređuje i komentira riječi, izraze i rečenice na narječjima. U potpunosti razlikuje i razumije odnos HKJ i hrv. standardnog jezika.

Učenik samostalno povezuje, razumije, zaključuje, analizira i procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz povijest.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena

Poštivanje pravopisne norme Vrste stilova Rasprava Problemski članak, životopis, osvrt ili prikaz, pismo Red riječi u rečenici

nedo

volja

n

Učenik ne poznaje, ne razumije, stoga i ne primjenjuje pravila o pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga govora. Ne služi se pravopisom ni na poticaj.

Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje vrste stilova. Neprimjereno se služi razgovornim stilom u svakodnevnoj komunikaciji.

Učenik ne želi sudjelovati u raspravi. Ne sluša i neprimjereno nastupa u raspravi. Ometa druge učenike u govoru. Ne razumije temu rasprave. Izlaganje je nesređeno.

Učenik ne poznaje obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Prikaz nije prihvatljiv. Učenik griješi u kompoziciji teksta. Rječnik je izrazito siromašan. Rečenice nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Učenik mnogo griješi u pisanju riječi i rečenica te u primjeni pravopisnih pravila. Učenik ne piše jasno čitljivim pisanim slovima.

Učenik mnogo griješi u redoslijedu riječi u rečenici. Ne razlikuje stilski neobilježen i stilski obilježen red riječi.

dovo

ljan

Učenik reproducira osnovna pravopisna pravila, ali griješi u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere. Uzastopce ponavlja iste pogrješke koje primjećuje i ispravlja samo uz učiteljičinu pomoć.

Učenik prepoznaje kojim je stilom koji tekst napisan, ali ne zamjećuje obilježja svakoga stila. Uobičajene administrativne obrasce ispunjava uz pomoć. Griješi u pisanju intervjua i služi se neprimjerenim izrazima.

Učenik sluša i primjereno nastupa u raspravi, ali nije osvijestio bitnost dokazivanja u komunikaciji. Iznosi nejasne dokaze.

Učenik prepoznaje i zna većinu osnovnih obilježja problemskog članka, osvrta i pisma. Djelomice ostvaruje povezanost teme i sadržaja. U pisanju vezanoga teksta uočava se siromaštvo rječnika. Često griješi u kompoziciji teksta. Rečenice pretežno nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Često griješi u primjeni pravopisnih pravila. Treba vježbati čitko pisanje.

Učenik zna objasniti razliku između stilski obilježenog i neobilježenog reda riječi, ali naučeno ne primjenjuje.

19do

bar

Učenik poznaje i djelomično primjenjuje većinu pravopisnih pravila o pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga govora. Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne pogrješke uočava i ispravlja uz učiteljičinu pomoć.

Učenik poznaje i prepoznaje najčešća obilježja svakoga stila. Uz pomoć zamjećuje stilsku i obavijesnu vrijednost dijalektizama žargonizama, lokalizama. Ispunjava bez poteškoća uobičajene administrativne obrasce, ali čini pravopisne pogrješke. Djelomice izdvaja najvažnije obavijesti iz novinskoga članka.

Učenik razumije bitnost argumentacije u raspravi. Većinom jasno, ali na poticaj iznosi svoje dokaze. Griješi u oblikovanju govorne poruke. Služi se previše elementima razgovornoga jezika u raspravi.

Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadani oblik vezanog teksta prema obrađenom modelu, ali nedostaje originalnosti u izrazu. Rečenice su pretežno ulančane, učenik uglavnom poštuje uzročno-posljedični slijed. Rječnik je djelomično razvijen. Učenik ponekad griješi u izboru i uporabi riječi. Uglavnom poštuje pravopisna pravila. Učenik piše čitljivo i uvlakama označuje kompozicijske dijelove.

Učenik razlikuje neobilježeni od obilježenog reda riječi. Djelomice pravilno rabi nenaglasnice u rečenici.

vrlo

dob

ar

Učenik je osvijestio većinu pravopisna pravila i primjenjuje ih u pismu. Samostalno se služi pravopisom. Većinu vlastitih pogrješke ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.

Učenik razumije i razlikuje stilove. Pisano se izražava novinarskim i administrativnim stilom pazeći na pravopisnu normu. Primjereno se služi razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u različitim komunikacijskim situacijama.

Učenik sluša i primjereno nastupa u raspravi, osvijestio je bitnost dokazivanja u komunikaciji. Jasno iznosi svoje dokaze izražavajući svoje misli i stavove.

Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadan oblik vezanoga teksta prema obrađenom modelu i trudi se postići originalnost u izrazu. Rečenice su uzročno- -posljedično povezane. U obradi teme nedostaje potrebne argumentacije. Učenik gotovo u potpunosti poštuje pravopisna pravila. Piše rukopisnim pismom i točno oblikuje slova.

Učenik razlikuje neobilježeni od obilježenog reda riječi. Razumije ulogu različitoga poretka riječi u rečenici. Uglavnom pravilno rabi nenaglasnice u rečenici.

odlič

an

Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio sva naučena pravopisna pravila. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku.

Učenik razumije, razlikuje i komentira stilove. S lakoćom se pisano izražava novinarskim i administrativnim stilom pazeći na pravopisnu normu. Primjereno se služi razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u različitim komunikacijskim situacijama.

Učenik spretno i jasno oblikuje dokaze izražavajući svoje misli i stavove. Samostalno istražuje i priprema materijale za raspravu. Ima bogat rječnik. Daje konstruktivne primjedbe u raspravi o temi. Kritički promišlja o temi.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Točno i jasno razrađuje zadanu temu trudeći se pri tom originalno pristupiti obradi teme. Učenik valjano logički zaključuje. Rječnik je bogat i učenik se pravilno služi riječima i izrazima. Učenik u potpunosti poštuje pravopisna pravila Točno piše riječi i rečenice. Razvidni su kompozicijski dijelovi vezanoga teksta u skladu s kompozicijom. Učenik uredno i čitljivo piše, točno oblikuje slova.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Naučenim se samostalno služi u govoru i pismu. Pravilno rabi nenaglasnice u jeziku i pismu.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Književnost

Ocj

ena

Putopis Sve epske vrste (novo: novela, ep, moderna

bajka)

Humor, ironija, satira Sva obrađena stilska izražajna sredstva (novo: simbol, alegorija, elipsa, inverzija, opkoračenje, prebacivanje) i ritam

Kompozicija lirske pjesme Dramske vrste Književna baština

20ne

dovo

ljan

Učenik ne uočava obilježja putopisa ni uz pomoć.

Učenik ne uočava i ne razumije obilježja epike. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela. Teško iskazuje svoj doživljaj teksta. Ne razumije odnose među likovima.

Učenik ne zna definirati i ne razumije ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva.

Učenik se samo prisjeća naziva ključnih pojmova, ali ih ne definira i ne uočava u književnom djelu.

Učenik ne uočava povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi. Prisjeća se, ali ne zna nabrojiti obilježja pjesme u prozi.

Učenik ne zna definirati ključne pojmove niti ih uočava u književnom djelu.

Učenik ne zna tko je otac hrvatske književnosti.

dovo

ljan

Učenik djelomice, uz učiteljičinu pomoć, uočava obilježja putopisa, ali ne razumije asocijativnost kao važan postupak u nastajanju putopisa.

Učenik zna nabrojiti obilježja epskih vrsta, ali ih ne razumije i ne uočava u tekstu. Uz pomoć učiteljice razlikuje modernu bajku od klasične. Ne navodi vlastite primjere za navedene prozne vrste.

Učenik definira ključne pojmove, ali ih samostalno ne pronalazi u književnom tekstu. Ne razumije razlike između ironije, humora i satire.

Učenik definira ključne pojmove, ali ih uočava samo u poznatim primjerima. Ne navodi vlastite primjere.

Učenik uglavnom točno uočava povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi. Uglavnom zna nabrojiti obilježja pjesme u prozi.

Učenik djelomice uočava obilježja monodrame i unutarnjeg monologa na interpretiranom ulomku.

Učenik zna tko je Marko Marulić i koje je njegovo najznačajnije književno djelo. Ne razumije zašto se on smatra ocem hrvatske književnosti.

doba

r

Učenik uglavnom uočava obilježja putopisa. Samostalno oblikuje vlastiti doživljaj pročitanoga putopisa.

Učenik uglavnom prepoznaje obilježja epskih vrsta i uočava ih u književnom djelu. Uglavnom uočava postupke likova i njihove međusobne odnose u interpretiranim književnim djelima, ali ih samostalno teže uočava u novom, nepoznatom književnom djelu.

Učenik definira i objašnjava humor, satiru i ironiju u interpretiranim književnim djelima, ali ih teže pronalazi u samostalnoj interpretaciji.

Učenik definira i uglavnom razumije ključne pojmove. Prepoznaje ih u poznatim primjerima. Navodi vlastite primjere.

Učenik definira i uglavnom točno uočava povezanost teme i motiva. Uočava obilježja pjesme u prozi na interpretiranom primjeru.

Učenik definira i razumije obilježja monodrame i unutarnjeg monologa. Uglavnom točno imenuje protagonista i antagonista u dramskom djelu.

Učenik zna osnovne podatke o Marku Maruliću. Razumije koja je njegova važnost za razvoj hrvatske autorske književnosti.

vrlo

dob

ar

Učenik samostalno uočava obilježja putopisa u zadanom tekstu. Aktivno sudjeluje u obradi književnoga djela i izriče svoj doživljaj djela.

Učenik samostalno uočava obilježja epskih vrsta u interpretiranim djelima. Uočava odnose među likovima i komentira njihove postupke.

Učenik uglavnom samostalno uočava odnos pisca prema temi. Definira, razumije ključne pojmove i primjenjuje naučeno u novim situacijama.

Učenik definira, razumije i uočava stilska izražajna sredstva u književnome djelu. Prepoznaje i objašnjava alegoriju u pripovijetki i pjesmi. Navodi više vlastitih primjera.

Učenik definira, razumije i uočava povezanost teme i motiva. Uočava obilježja pjesme u prozi. Navodi vlastite primjere.

Učenik većinom točno uočava obilježja dramskoga književnog roda u interpretaciji književnoga djela. Definira, razumije, objašnjava, primjenjuje i oprimjeruje ključne pojmove.

Učenik razumije povijesne okolnosti u kojima je stvarao Marko Marulić i razumije njegovu važnost u razvoju hrvatske književnosti.

odlič

an

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje obilježja putopisa. Samostalno uspoređuje putopisnu prozu. Uočava i razumije asocijativnost kao bitan postupak u nastajanju putopisa.

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje obilježja epskih vrsta. Razumije, komentira i povezuje odnose među likovima. Samostalno pronalazi sva obilježja u novim, nepoznatim tekstovima.

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje ključne pojmove. Komentira i procjenjuje samostalno odnos pisca prema temi.

Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih književnih djela. Samostalno ostvaruje tekstove sa zadanim stilskim izražajnim sredstvima.

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje povezanost teme i motiva. Samostalno točno uočava obilježja lirske pjesme u prozi,

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira dramska obilježja u dramskom djelu. Povezuje naučeno gradivo. Kreativno iskazuje svoj doživljaj djela.

Učenik povezuje gradivo povijesti (povijesne, društvene i gospodarske prilike) s važnošću djelovanja Marka Marulića. Iznosi svoj stav o važnosti autorske književnosti na materinskom jeziku. Navodi nekoliko autora starije hrvatske književnosti iz svoga zavičaja.

21

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena Scenarij i knjiga snimanja Filmski rodovi (animirani,

dokumentarni i igrani film)Dokumentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom

nedo

volja

n

Učenik ne razumije i ne razlikuje ključne pojmove: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.

Ne razlikuje filmske rodove, ne zna objasniti pojam.

Učenik ne razlikuje filmske rodove. Ne zna ni na razini reprodukcije obilježja i vrste dokumentarnoga filma.

Učenik nije uopće zainteresiran za usvajanje gradiva o Zagrebačkoj školi crtanoga filma. Treba ga poticati na rad i gledanje filma Surogat.

Učenik ni uz pomoć knjižničarke ne pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Ne pokazuje interes da to uopće nauči.

dovo

ljan

Učenik djelomice prepoznaje i reproducira naučene pojmove.

Zna objasniti pojam, razlikuje filmske rodove.

Učenik djelomice razlikuje dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; vrste dokumentarnoga filma razlikuje samo uz pomoć i poticajna pitanja; samo uz pomoć uočava filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu.

Učenik djelomice uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u filmu Surogat. Uz pomoć učiteljice se prisjeća imena najznačajnijih autora.

Učenik djelomice samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Treba ga poticati na odlazak u knjižnicu i služenje knjigama u knjižnici.

doba

r

Učenik uglavnom prepoznaje, definira, razlikuje, objašnjava i primjenjuje naučene ključne pojmove. Razlikuje scenarij i knjigu snimanja. Uočava ulogu redatelja.

Razlikuje filmske rodove, ali teže uočava tematsku-idejnu nit filma te filmska izražajna sredstva.

Učenik uglavnom razlikuje dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; vrste dokumentarnoga filma uglavnom razlikuje; uglavnom uočava filmska izražajna sredstva u odgledanim dokumentarnim filmovima.

Učenik uglavnom uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u Surogatu.. Navodi imena većine najznačajnijih autora. Uz pomoć učiteljice razumije temu filma.

Učenik uglavnom samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima.

vrlo

dob

ar

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, razlikuje, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i proširuje znanje o scenariju i knjizi snimanja, ali ne pokazuje interes za istraživački rad.

Razlikuje filmske rodove navodi primjere, uočava filmska izražajna sredstva, ideju filma i odnose među likovima.

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, razlikuje, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i proširuje znanje o dokumentarnom filmu i filmskim izražajnim sredstvima u dokumentarnom filmu. Uglavnom u odgledanim dokumentarnim filmovima uočava obilježja dokumentarnoga filma.

Učenik u Surogatu uočava većinu obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma. Razumije i komentira temu filma. Zna nabrojiti imena najznačajnijih autora.

Učenik većinom samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Samostalno pronalazi podatke u knjigama u čitaonici.

odlič

an

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o knjizi snimanja i scenariju. Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o filmskim rodovima, filmskim izražajnim sredstvima, uočava ideju filma.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje, primjenjuje znanje o dokumentarnom filmu. Samostalno analizira odgledane dokumentarne filmove i uočava njihove sličnosti i razlike. Kritički pristupa obradi dokumentarnoga filma i samostalno istražuje o filmu.

Učenik samostalno i u potpunosti gledajući film Surogat prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma. Kritički pristupa obradi teme filma.

Učenik samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima.

Elementi, načini i postupci vrjednovanja znanja hrvatskoga jezika u OŠ Sveti Đurđ

22

Pisane provjere znanja Prvo polugodište:Hrvatski jezik : inicijalna provjera znanja i najmanje jedna, a najviše dvije pisane provjere znanja.Diktat: jedan. Jedna školska zadaća.Književnost: provjera čitanja s razumijevanjem (jedna ili dvije) ili jedna pisana provjera usvojenosti književnoteorijskih pojmova

Drugo polugodište: Hrvatski jezik : najmanje dvije pisane provjere znanja.Diktat: najmanje jedan, najviše dva. Jedna školska zadaća.Učiteljica ocjenjuje provježbane oblike vezanih tekstova prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu i nastavnom planu i programu za svaki razred. U ocjenjivanju različitih oblika vezanoga teksta učiteljica se služi opisivačima primjerenim za svaki oblik teksta (prema K. Visinko, Jezično izražavanje i stvaranje). Ocjenjuje se kompozicija i sadržaj sastavka, stil, gramatička i pravopisna točnost te formalno-pojavni izgled sastavka. Književnost: provjera čitanja s razumijevanjem (dvije ili tri) ili pisana provjera usvojenosti književnoteorijskih pojmova (jedna ili dvije)

Kriterij ocjenjivanja pisane provjere znanja: 0% - 49% = 150% - 59% = 260% - 75% = 376% - 89% = 490% - 100% = 5

Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova (ili postotak riješenosti) u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka.

Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano. Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku.

Prema potrebi organiziraju se i kratke provjere znanja (do 15 minuta), a rezultati se bilježe u rubriku bilježaka. Nakon takvih nekoliko kratkih provjera (najčešće 3) bilježi se srednja ocjena u rubriku.

Usmena provjera znanja Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave. Učitelj ima pravo ispitivati sve dosadašnje obrađeno gradivo (ključne pojmove iz prijašnjih razreda).Hrvatski jezik: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu.Književnost: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Ocjenu učenik može zaslužiti i svojim stalnim zalaganjem na satima obrade književnih djela u kojima učiteljica u neposrednoj komunikaciji procjenjuje kako učenik na tekstu primjenjuje naučeno o književnoteorijskim pojmovima, razinu razumijevanja teksta (primjeren dobi i razvoju učenika), sposobnost doživljavanja djela i izricanja vlastitoga mišljenja o pročitanom.Kriteriji na usmenoj provjeri znanja:Nedovoljan: učenik ni na razini reprodukcije uz učiteljičinu pomoć ne zna ključne pojmove. Dovoljan: učenik je usvojio ključne pojmove na razini reprodukcije, ali ih većinu ne razumije. Naučene pojmove primjenjuje jedino uz učiteljičinu pomoć.Dobar: učenik definira, razumije i primjenjuje većinu naučenoga gradiva.

23

Vrlo dobar: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira naučeno gradivo. Samostalno rješava zadatke.Odličan: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira, povezuje i procjenjuje naučeno gradivo.

Jezično izražavanje: Usmeno: u svakom polugodištu najmanje jedan krasnoslov (ili govorna vježba) i ocjenjivanje izražajnoga čitanja.Učiteljica tijekom školske godine prati učenikov napredak u govoru (bogatstvo rječnika, primjenu pravogovornih pravila, govornih vrednota, pravilnu uporabu riječi i izraza, sposobnost prenošenja poruke; učiteljica prati učenikov napredak u izražajnom čitanju (poboljšanju tehnike čitanja).Medijska kultura: Moguća je usmena provjera znanja jednom u školskoj godini ili kraća pisana provjera znanja u trajanju od 20 minuta. Učenicima se ocjenjuje rad na satu (rješavanje nastavnog listića), plakati i prezentacije.

Domaća zadaća Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše tri domaće zadaće, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku bilježaka ili drugačije (u svoju evidenciju). Učiteljica može i ocijeniti neke zadaće.

Bilježnica Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani. U pravilu brojčanom ocjenom ocjenjuje i bilježnice.

Lektira Nepročitano lektirno djelo ocjenjuje se negativnom ocjenom.Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja):

- je li učenik pročitao lektirno djelo u cijelosti- razumije li lektirno djelo- je li točno riješio zadane lektirne zadatke - jesu li učenički odgovori napisani u skladu s gramatičkim i pravopisnim načelima- uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji lektirnoga djela- uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u lektirnom djelu- kako je učenik doživio lektirno djelo- učenikovu aktivnost na satovima interpretacije lektirnoga djela i način iznošenja zapažanja - izrada plakata, prezentacija, ilustracija

Zaključna ocjena Zaključna ocjena ne proizlazi iz aritmetičke sredine.

24

Da bi bila zaključena pozitivna ocjena iz predmeta hrvatski jezik, niti jedno područje predmeta (hrvatski jezik, književnost, lektira, pisano izražavanje, usmeno izražavanje, medijska kultura) ne smije biti negativno ocijenjeno.

Priručnik za učenike o ocjenjivanju u nastavi HJ može se naći i na mrežnim stranicama: http://www.scribd.com/doc/55253176/Priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike

2. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ LIKOVNE KULTURE

Opisno praćenjeUpisuje se u lijevu rubriku u imeniku i riječima opisuje rad učenice/ka u I. i II. obrazovnom razdoblju.Elementi vrednovanja:

a) Sposobnosti učenice/kab) Interes i motivacija za sadržaje nastavnog predmetac) Odnos prema radu, suučenicima i nastavniku

25

Ocjenjivanje rada i likovnog uratkaBrojčano ocjenjivanje se dijeli prema likovnim područjima rada: crtanje, slikanje, trodimenzionalno oblikovanje, grafičko oblikovanje i razumijevanje osnovnih likovnih odnosa unutar likovno-umjetničkog djela i likovnog uratka učenika.Ocjenjuje se brojčano ocjenama: dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).Elementi vrednovanja likovnog uratka:

a) Originalnostb) Praćenje likovnog zadatkac) Tehnička izvedba radad) Odnos prema radu

Učenica/učenik će za sljedeća postignuća biti ocijenjen/a ocjenom:

ODLIČAN (5): a) Učenica/učenik je jedinstveno i istražujući primijenila/o sadržaj radab) Učenica/učenik je samostalno pratila/o likovni sadržaj rada i bogatim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički te ga pratila/o u

cijelostic) Učenica/učenik je pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) visokom spretnošću i

dosljednošćud) Učenica/učenik je miran i pristojan na satu, ne ometa ostale u radu, pridržava se dogovorenih pravila rada.

VRLO DOBAR (4)a) Učenica/učenik je primijenila/o sadržaj rada s manje osobnog istraživanjab) Učenica/učenik je uz djelomičnu samostalnost pratila/o likovni sadržaj rada i jednostavnim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički

ili ga nije pratila/o u cijelostic) Učenica/učenik je pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) spretno i dosljednod) Učenica/učenik je miran i pristojan na satu, ne ometa ostale u radu, djelomično se pridržava dogovorenih pravila rada

DOBAR (3)a) Učenica/učenik je primijenila/o sadržaj rada bez osobnog istraživanjab) Učenica/učenik je uz poticaj pratila/o likovni sadržaj rada i šturim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički te nije pratila/o likovni

sadržaj radac) Učenica/učenik nije pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) dosljedno nego

površnod) Učenica/učenik je nemiran i nepristojan na satu, ometa ostale u radu, ne pridržava se dogovorenih pravila rada

DOVOLJAN (2)a) Učenica/učenik uopće nije istraživala unutar likovnog izričaja i likovnog zadatka

26

b) Učenica/učenik ni uz poticaj nije pratila/o likovni sadržaj rada i iznimno se šturim likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički c) Učenica/učenik nije pratila/o niti primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) d) Učenica/učenik je nemiran i nepristojan na satu, ometa ostale u radu, ne pridržava se dogovorenih pravila rada

VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Učenici s teškoćama prate se, vrednuju i ocjenjuju prema istim kriterijima unutar njihovih mogućnosti.

PRIPREMLJENOST ZA RAD se očituje donošenjem dogovorenog pribora za svaki nastavni sat i odražava na ukupnu ocjenu odnosa prema radu učenice/ka u jednom obrazovnom razdoblju.

Napomena: Ukoliko učenica/k ne donese potrebiti pribor za rad za određeni nastavni sat, radit će priborom koji ima ili je dostupan u školi.

ZAKLJUČNA OCJENA Zaključna ocjena proizlazi iz aritmetičke sredine ocjena likovnih područja rada, iz njihovih aritmetičkih sredina.

Izradila učiteljica likovne kulture Đurkin Sonja

3. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ GLAZBENE KULTURE

OPĆE NAPOMENE:

Prilikom razrade vlastitoga kriterija vrednovanja znanja i postignuća u predmetu glazbene kulture treba poći od nekoliko opće poznatih činjenica. Ponajprije, učenici će jedva moći postići sličnu razinu znanja zato što nemaju iste sposobnosti.

27

Osim toga koncepcija nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, zasnovana samo na jednom satu nastave na tjedan, ne omogućuje dovoljnu individualizaciju nastave. Zato sva djeca ne mogu jednako usvojiti programske sadržaje niti se njihova postignuća mogu jednako ocijeniti. Obradu sadržaja i vrednovanje znanja treba prilagoditi stvarnim mogućnostima djece.

1. PJEVANJE I SVIRANJE - imenik – prva rubrikaRazvoj interpretativnih sposobnosti i težište vrednovanja postignuća – pravilna reprodukcija naučenih pjesama. Učenici koji zbog objektivnih okolnosti nikako ne mogu reproducirati naučene pjesme, ne treba inzistirati na pjevanju nego im treba zadati zamjenske zadatke (otpljeskati ritam neka jednostavne pjesme).

2. OSNOVE GLAZBENE PISMENOSTI - imenik – druga rubrikaNotno opismenjavanje još je sastavni dio programa glazbene kulture, ali u dosta smanjenom obliku. Sama njegova postojanost zahtijeva da se u radu s učenicima postigne takva razina znanja koja će omogućiti učeniku da samostalno odsvira naučenu pjesmu ritmički i melodijski. Ovakav nivo znanja može se postići samo kod nadarenih učenika. manje nadareni učenici zapisuju jednostavne ritmove na stihove iz nekih njima poznatih pjesama.

a) intonacija – zadaci se odnose na tonalitete do dva predznaka do kraja 6. razreda NADARENI UČENICI:- samostalno otpjevati dursku i molsku ljestvicu solmizacijom i abecedom- prepoznati ljestvicu na temelju predznaka i završnog tona- bilo koji ton pokazati ili odsvirati na klavijaturuMANJE NADARENI UČENICI:- poznavati solmizacijski niz u durskoj i molskoj ljestvici- prepoznati i imenovati ljestvicu uz pomoć učitelja

3. SLUŠANJE GLAZBE - imenik – treća rubrikaSVI UČENICI:- slušanjem prepoznati je li pjesma narodna, umjetnička, duhovna ili domoljubna (6.raz)- slušno razlikovati jednoglasne od višeglasnih skladbi (5.raz)- znati nazive vokalnih skladbi, imena skladatelja (4.raz)- znati imenovati skupine glazbala (7.raz)- znati imenovati i prepoznati glazbala na slici (5. i 6.raz)- znati usmeno obilježja glazbala u skladu s onim što je o njima rečeno na nastavi (5. 6. i 7.raz)- slušno prepoznati dvodijelnu i trodijelnu pjesmu (5.raz)- slušno prepoznati solo pjesmu, rondo i temu s varijacijama (6.raz)- poznavati pojmove suita, sonata, sonatni oblik, gudački kvartet, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, programna glazba (7.raz)- prepoznati tempo i dinamiku na slušnim primjerima (4. 5. i 6.raz)- poznavati pojmove opera, opereta, mjuzikl, rock opera, kantata, oratorij ( 8.raz)- poznavati pojmove društveni plesovi, jazz, balet, zabavna glazba, elektronička glazba, suvremena glazba 20 i 21. stoljeća (8.razred)NADARENI

28

- slušno prepoznati pojedine instrumente kao i skupine glazbala (7.raz)- slušno prepoznati vrste orkestara ( 7.raz)- slušno razlikovati homofone i polifone skladbe (7.raz)- analiza glazbenog djela – oblik, tempo, dinamika (8.raz)

4. AKTIVNOST- imenik – četvrta rubrikaU rubriku aktivnost vrednuje se aktivnost učenika kod obrade i ponavljanja nastavnih sadržaja, ponašanje učenika za vrijeme trajanja nastavnog sata, donošenje potrebnog pribora, pridržavanje pravila ponašanja, poštivanje kućnog reda škole ...

OPISNO PRAĆENJE UČENIKAU opisnom praćenju učenikova rada treba naznačiti njegove mogućnosti i sposobnosti. na kraju prvog polugodišta napisati zapažanja o učenikovim sposobnostima, a na završetku školske godine sažeto opisasti njegov napredak (ako ga ja bilo).Učenik se opisno može ocijeniti na više načina.NADARENI UČENICI:- intonira točno melodijski i ritmički svaku naučenu pjesmu- pokazuje izraženije zanimanje za glazbu- ima solidne slušne sposobnosti i pouzdano prepoznaje glazbene pojave- ima dobar osjećaj za ritam i voli svirati na ritmičkim udaraljkama- zainteresiran za glazbu, posjećuje glazbene priredbe- aktivno sudjeluje pri skupnom izvođenju glazbeMANJE NADARENI- zalaganje osrednje, potreban poticaj- nedovoljno precizan u izlaganju glazbenih pojmove- radi samo na poticaj

4. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ ENGLESKOG JEZIKAza učenike od 1. do 4. razreda

Učitelj: Sandra KurtekŠkolska godina 2014./2015.

Svrha dokumenta:

29

Ovaj dokument razrađuje načine, područja i kriterije pojedinačnog ocjenjivanja tijekom školske godine, te završnog ocjenjivanja tj. zaključivanja ocjena, a isto tako daje uvid u mogućnosti i uvjete za ispravljanje negativnih ocjena.

Područja ocjenjivanjaSlušanjeČitanjeUsmeno PisanoZalaganje

Slušanje se ocjenjuje u pravilu 2 puta u polugodištu u obliku na temelju obrađenog gradiva gdje se želi utvrditi stupanj razumijevanja na osnovi onog što učenik percipira samim slušanjem. Učenik svoje znanje iskazuje zaokruživanjem, spajanjem, crtanjem, bojanjem i sličnim postupcima.Ocjena odličan -samostalno i potpuno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi- samostalno povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja-samostalno raspoznavanje i razumijevanje fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika-samostalno i potpuno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica, pitanja, naredbi i uputa te razumijevanje osnovne namjere sugovornikaOcjena vrlo dobar-relativno uspješno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi- povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz minimalne pogreške-razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja te razumijevanje osnovne namjere sugovornika uz male intervencije nastavnika-globalno razumijevanje kratkog teksta poznate tematikeOcjena dobar-prosječno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi- povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške- površno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja te razumijevanje osnovne namjere sugovornika uz male intervencije nastavnika-djelomično razumijevanje kratkog teksta poznate tematikeOcjena dovoljan-slabo razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi- povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške- površno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja -djelomično razumijevanje kratkog teksta poznate tematike, više razumijevanje izoliranih riječi nego cjelineOcjena nedovoljan-nerazumijevanje i neizvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi- nepovezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške- nerazumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja

30

Čitanje se ocjenjuje u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenih tekstova; priča, pjesmica, brojalica i sl. Učenici čitanje mogu vježbati koristeći CD-e koji su u sklopu udžbenika iz engleskog jezika.Ocjena odličan-pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka-uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi-sposobnost samostalnog čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka-prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama-razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima -samostalno i potpuno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijamaOcjena vrlo dobar-pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz male poteškoće i pogreške-uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi-sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz minimalne pogreške i minimalne intervencije nastavnika-prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama- relativno uspješno razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima -relativno uspješno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijamaOcjena dobar-pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz veće poteškoće -slabije uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi-slabija sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz česte pogreške i česte intervencije nastavnika-prosječno prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama

Ocjena dovoljan-pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz velike poteškoće i povremenu reprodukciju usvojenog-nepoštivanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi-slabija sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz česte pogreške i česte intervencije nastavnika- površno i nepotpuno razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima, ali ne i u novim situacijama-loše i nepotpuno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijamaOcjena nedovoljan-nemogućnost pamćenja pismovne slike riječi i rečenica, nesposobnost čitanja nakon odslušanog i uvježbavanog, nerazumijevanje eventualno pročitanogUsmeno izražavanje ocjenjuje se u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenog gradiva; vezanog uz naučeni vokabular i gramatičke strukture. Ocjena odličan -u potpunosti ovladan vokabular i fraze te samostalno, tečno i točno primjenjivanje u okviru zadanih situacija. Vladanje osnovnim elementima izgovora i intonacije.Ocjena vrlo dobar- tečno izražavanje kraćih misli, ali s manjim pogreškama ili uz povremenu pomoć učiteljice. U pojedinim elementima izgovora i intonacije nesigurnostOcjena dobar - korištenje osnovnog repertoara vokabulara i fraza vezanih uz konkretne situacije uz pomoć učiteljice. Često griješenje pri odgovaranju napostavljena pitanja i u izgovoru

31

Ocjena dovoljan-razumijevanje i korištenje minimalnog repertoara vokabulara i izoliranih riječi vezanih uz određene konkretne situacije, ali uz obilnu pomoć učiteljice te uz ozbiljne pogreške pri odgovaranju na pitanja i u izgovoru.Ocjena nedovoljan -nemogućnost razumljivog odgovaranja na postavljena pitanja, te nepoznavanje obrađenog vokabulara

Pisano izražavanje ocjenjuje se u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenog gradiva vezanog uz naučeni vokabular i gramatičke strukture. Prema broju bodova radi se tabela za ocjene za svaki razred.Ocjena odličan- prepisivanje uredno i bez pogreške , točno pisanje po diktatu, samostalnost u pisanju riječi koje se često ponavljaju, razumijevanje pisanih zadataka i uspješna upotreba naučenog vokabulara i jezičnih struktura Ocjena vrlo dobar -prepisivanje zadanog teksta uredno i s rijetkim pogreškama-zapažanje i ispravljanje manjih pogrešaka u pisanju riječi koje se češće ponavljaju-relativna uspješnost u rješavanju pismenih zadataka, korištenje naučenog gradiva uz manje pogreške Ocjena dobar - prepisivanje zadanog teksta s pogreškama, a pri pisanju pojedinih riječi po diktatu česte pogreške -pri uočavanju pogrešaka potrebna je veća pomoć učiteljiceOcjena dovoljan-puno pogrešaka pri prepisivanju zadanoga teksta, teško pisanje po diktatu-pri spajanju slikovnoga i pisanoga oblika riječi potrebna je velika pomoć učiteljice Ocjena nedovoljan -nemogućnost prepisivanja zadanog teksta i spajanja slikovnog i pisanog oblika riječi ni uz pomoć učiteljice kao i nerazumijevanje pismenih zadataka

Zalaganje se ocjenjuje u pravilu jednom mjesečno, i to na kraju svakog mjeseca. Ocjena se temelji na 2 činjenice; a to je praćenje pisanja domaćih zadaća kroz mjesec dana, te praćenje učenikove aktivnosti i rada te ponašanja na satovima kroz mjesec dana.Ocjena odličan-kontinuirano javljanje i pokazivanje interesa na satu te redovito pisanje domaćih zadaćaOcjena vrlo dobar-manje-više kontinuirano javljanje i pokazivanje interesa na satu te manje –više redovito pisanje domaćih zadaćaOcjena dobar-slabo javljanje i nepokazivanje interesa na satu te neredovito pisanje domaćih zadaćaOcjena dovoljan-slabo javljanje i nepokazivanje interesa na satu te neredovito pisanje domaćih zadaćaOcjena nedovoljan-nejavljanje na satu, nesudjelovanje u zadacima i aktivnostima, nepisanje domaćih zadaća te zaboravljanje pribora za rad

32

Ostale napomene

Za učenike s prilagođenim programom izrađuju s individualno prilagođeni testovi i zadaci za ispitivanje usvojenosti sadržaja, a i usmeno ispitivanje se provodi na njima prilagođen način. Svaka negativna ocjena može se ispraviti (i pojedinačna i zaključna), a način i termin ispravljanja dogovara se s učiteljicom. Pojedinačne negativne ocjene ispravljaju se tijekom istog polugodišta, a zaključne negativne ocjene tijekom 2.polugodištaPri zaključivanju ocjene uzimaju se u obzir sve ocjene dobivene tokom cijele školske godine iako ocjene iz usmenog i pisanog ispitivanja imaju najveću težinu jer su najveći pokazatelj usvojenosti nastavnih sadržaja.Prema svemu gore navedenom vidljivo je da se kod zaključivanja ocjena NE gleda aritmetička sredina svih ocjena.Prvo polugodište 1.razreda ne spada u ovdje razrađivan kriterij, ono je specifično jer se učenika prati kroz „opisno ocjenivanje“, a nema ni zaključivanja na kraju 1.polugodišta.Brojčano ocjenjivanje uvodimo u 2.polugodištu, i tek tu započinju načini ispitivanja znanja gdje se najviše pažnje posvećuje razvijanju vještinja slušanja s razumijevanjem i usmenom izražavanju, te ispitivanju i ocjenjivanju istih.Pisano ocjenjivanje:Raspon postotka bodova Ocjena0 - 49 nedovoljan (1)50- 63 dovoljan (2)64-76 dobar (3)77-89 vrlo dobar (4)90-100 odličan (5)

U Svetom Đurđu, rujan 2016. Sandra Kurtek; učiteljica engleskog jezika

ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ ENGLESKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

OD 5. DO 8. RAZREDA

Školska godina 2014./2015.

33

Tema dokumentaOvaj dokument razrađuje postupke i kriterije ocjenjivanja, ispravljanja negativnih ocjena i zaključivanja završnih ocjena.

Pisano ocjenjivanjePisana provjera sastoji se od dvije cjeline i donosi dvije ravnopravne ocjene i to od:a) gramatičkog testab) testa razumijevanja slušanog i pisanog teksta te pisanja sastavka.Svaka od ovih cjelina se provjerava s određenim brojem zadataka različite težine i donosi određeni broj bodova. Broj bodova pojedinog zadatka proporcionalan je težini zadatka. Za svaku od cjelina izračunava se postotak postignutih bodova (zaokruženo na cijeli broj) u odnosu na ukupni broj bodova za tu cjelinu.Ocjena za svaku cjelinu određuje se prema tablici:

Raspon postotka bodova Ocjena0 - 49 nedovoljan (1)50- 60 dovoljan (2)61-80 dobar (3)81-90 vrlo dobar (4)91-100 odličan (5)

Za učenike s prilagođenim programom izrađuje se individualno prilagođeni test. Za pozitivnu ocjenu je potrebno riješiti 20% ukupnog broja bodova.

Negativne ocjene je moguće ispraviti.Ispravljena negativna ocjena prestaje biti važeća. Postupak ispravljanja negativne ocjene za sve učenike je sljedeći:Za svaku negativnu ocjenu iz određene cjeline testa organizira se dopunska nastava i to najkasnije s početkom u sljedećem radnom tjednu nakon objave rezultata testa. Nastava traje najmanje tri radna sata. Prisustvovanje dopunskoj nastavi nije obavezno. Po završetku dopunske nastave, a najkasnije tijekom prvog radnog tjedna nakon zadnjeg sata učenici pišu ispravak testa. Kriteriji ocjenjivanja ispravka isti su kao kriteriji testa. Ako učenik iz neopravdanog razloga ne pristupi testu, negativna ocjena mu ostaje. Izostanak opravdava razrednik.Za opravdane izostanke dogovara se novi termin do kraja polugodišta.

Usmeno ocjenjivanjeElementi usmene ocjene jesu:a) Razumijevanje

odličan: Potpuno razumije postavljeno pitanje i tečno i dosta pravilno odgovara na njega. Poznaje obrađeni vokabular i pravilno ga upotrebljava. Samostalan je u upotrebi poznatoga vokabulara u novim situacijama. Bez pojašnjenja uspješno spaja akustičku sliku i pojam. Uspješno izvršava jednostavne zapovijedi bez učiteljičine pomoći.

34

vrlo dobar: Razumije postavljeno pitanje i odgovara na njega, ali čini manje pogrješke. Obrađeni vokabular, uz manje ispravke, pravilno upotrebljava. Spreman je poznati vokabular upotrijebiti u novom kontekstu, ali uz pomoć i pojašnjenje.

dobar: Razumije sporiji govor, a pitanja je potrebno pojednostavniti. Obrađeni vokabular upotrebljava uz pomoć i to samo u poznatom kontekstu.dovoljan: Razina znanja se svodi na prepoznavanje. Potrebna je velika pomoć učiteljice. Ne snalazi se u primjeni poznatoga, obrađenoga vokabulara u

drugačijem kontekstu.nedovoljan: Nije u stanju razumjeti postavljeno pitanje ni uz pojednostavljenja.

b) Govorne sposobnosti

odličan: U potpunosti ovladao vokabularom i frazama te ih samostalno, tečno i točno primjenjuje u okviru zadanih situacija. Vlada osnovnim elementima izgovora i intonacije.

vrlo dobar: Kraće misli izražava tečno, ali s manjim pogrješkama ili uz povremenu pomoć učiteljice. U pojedinim elementima izgovora i intonacije nije siguran.

dobar: U izražavanju misli koristi osnovni repertoar vokabulara i fraza vezanih uz konkretne situacije uz pomoć učiteljice. Često griješi pri odgovaranju na postavljena pitanja i u izgovoru.

dovoljan: Razumije i može koristiti minimalan repertoar vokabulara i izoliranih riječi vezanih uz određene konkretne situacije, ali uz obilnu pomoć učiteljice. Pravi ozbiljne pogrješke pri odgovaranju na pitanja i u izgovoru.

nedovoljan: Nije u stanju razumljivo odgovoriti na postavljena pitanja, a obrađenim vokabularom nije ovladao.

c) Jezične zakonitosti - gramatika

odličan: Jezične zakonitosti temeljito poznaje i primjenjuje u govoru bez većih pogrješaka. Uočava odnose među gramatičkim kategorijama. vrlo dobar: Jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru ponekad pravi pogrješke. Povremene pogrješke može naknadno samostalno ispraviti.dobar: Jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru čini puno pogrješaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan zbog toga. Neke

jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrješku.dovoljan: Jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru često griješi pa se teže zaključuje što želi reći.nedovoljan: Jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati.

Ispravljanje negativne usmene ocjene se učeniku mora omogućiti unutar 2 radna tjedna po izricanju ocjene. Ispravljena negativna ocjena prestaje biti važeća. Ako učenik odbije odgovarati ili ne ispravi ocjenu, ocjena ostaje. U slučaju izostanka vrijede pravila kao za ispravak pisanog testa.

Naziv ispitivanja

Ocjena Faktor težine ocjene Umnožak ocjene i faktora težine

Pisano 1 do 5 1,1 1.1 do 5.5….….

35

Usmeno 1 do 5 1,0 1,0 do 5,0….….Zbroj Ukupni zbroj faktora

težinaZbroj umnožaka

| || |------------ Zbroj umnožaka

|--------------------------------------- Zbroj faktora težine

Zaključivanje ocjene na kraju školske godineTijekom drugog polugodišta učenik mora pristupiti ispravku negativne ocjene s kraja prvog polugodišta. Učenik ima pravo na tri pokušaja ispravljanja unutar dogovorenog termina s učiteljem.Učitelj najavljuje učeniku sadržaj i način provjere i to najmanje 3 tjedna prije svake provjere. Nakon neuspješnih ispravaka, učenik mora ići na popravni ispit. Pojedinačne negativne ocjene iz prvog polugodišta se ne mogu ispraviti tijekom drugog polugodišta.Pri zaključivanju ocjene za kraj školske godine uzimaju se u obzir sve ocjene iz pisanog i usmenog provjeravanja tijekom cijele godine. Pisana provjera je zahtjevnija pa te ocjene pri zaključivanju imaju veću težinu i izračunava se prema formuli (1).

Miljenka Gerić, prof.

5. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ NJEMAČKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

5.1. ZADANI ELEMENTI PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA OD 1. – 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (NJEMAČKI KAO PRVI I

DRUGI STRANI JEZIK)

36

1) ČITANJE I SLUŠANJE S RAZUMIJEVANJEM

2) USMENO IZRAŽAVANJE

3) PISANO IZRAŽAVANJE

4) AKTIVNOST I ZALAGANJE NA SATU, DOMAĆI URADAK

ELEMENT odličan (5) vrlo dobar (5) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

ČITANJE I

SLUŠANJE S

RAZUMIJEVANJEM

(AKTIVNOST I

ZALAGANJE NA

SATU)

Brzo i samostalno razumije riječi i kratke izraze slušanjem zvučnog, audio-vizualnog zapisa ili učitelja. U potpunosti razumije pitanja i upute. Uspješno izvršava jednostavne naredbe učiteljice bez potrebnog prevođenja ili dodatnog pojašnjenja.Bez objašnjavanja uspješno spaja sliku i slušni zapis.Samostalno prepoznaje riječi ili kratke izraze u naslovima, imenima, karticama ili kraćim tekstovima te ih pravilno reproducira.Samostalno dolazi do značenja novih riječi i fraza logičkim zaključivanjem.Interes i sposobnosti razvijeni su na najvišoj razini. Vrlo uporan u promišljanju, uči radosno i temeljito.

Razumije riječi i kratke izraze ili upute, slušanjem audio, audio-vizualnog zapisa ili učitelja, uz malu pomoć ili poticaj samog učitelja. Uz malu pomoć razumije upute, pitanja, riječi, osnovne fraze. Obrađeni vokabular aktivno upotrebljava, ali potrebne su dodatne korekcije u izgovoru.Upotrebljava vokabular u novim jezičnim situacijama, ali je potrebna pomoć i pojašnjenje učiteljice.Prepoznaje riječi ili kratke izraze u naslovima, imenima, karticama ili kraćim tekstovima i pravilno ih reproducira uz malu pomoć učitelja. Traži pomoć učitelja ili otkriva sam značenja iz rječnika. Razumije i složenije rečenice. Trudi se naučiti sadržaje koje ne poznaje. Pokazuje interes na satu.

Razumije riječi, izraze ili upute, slušanjem zvučnog, audio- vizualnog zapisa ili učitelja, ali tek nakon nekoliko ponavljanja. Razumije osnovne riječi i poznate fraze koje se tiču njih samih i njihove neposredne okoline kada sugovornik govori sporo i razgovjetno. Poznati vokabular ne uspijeva rabiti u novim jezičnim situacijama, već uz sugestije i asistenciju učiteljice. Isti vokabular upotrebljava samo u dobro naučenim i usvojenim jezičnim situacijama.

Djelomično razumije riječi, izraze ili naredbe slušanjem zvučnog, audiovizualnog zapisa ili učitelja uz višestruko ponavljanje i upute učitelja.Učenik teško prepoznaje obrađeni vokabular. Ne snalazi se u primjeni vokabulara u jezičnim situacijama u kojima bi trebao biti sposoban aktivno ih upotrijebiti.Slabiji interes i sposobnosti. Riječi ili izraze reproducira samo uz veliku pomoć učitelja. Treba ga stalno poticati i pomagati mu. Nije sposoban poznati vokabular primijeniti u novim jezičnim okvirima.

Učenik nije usvojio minimum obrađenog vokabulara, ne razumije postavljeno pitanje ni uz najveću asistenciju učiteljice. Ne pokazuje interes da ovlada sadržajima.Ne razumije pisane sadržaje jer ne zna niti pročitati riječ, rečenicu ili tekst. Odbija rad.

37

USMENO

IZRAŽAVANJE I

AKTIVNOST

(AKTIVNOST I

ZALAGANJE NA

SATU)

Učenik je u potpunosti svladao vokabular i nove fraze te ga svjesno koristi u poznatim ili novim jezičnim situacijama.Učenik potpuno razumije postavljeno pitanje, tečno i potpunim odgovorima odgovara na njega.Aktivan je u konverzaciji, s pravilnim izgovorom i intonacijom. Razumije pročitano. Obrađene tekstove čita bez pogrešaka. Uspješno vlada osnovnim elementima izgovora i intonacije.

Uspješno izražava kraće misli, ali uz manje pogreške.Primjetna nesigurnost u određenim intonativnim aspektima jezičnog izražavanja.Potreban je mali poticaj. Poruke se u cijelosti mogu razumjeti. U potpunosti usvaja obrađeni vokabular i s manjim greškama sastavlja rečenice bazirane na obrađenom vokabularu. Potpunim odgovorom, s malo grešaka, odgovara na postavljena pitanja. Obrađene tekstove čita s malo pogrešaka.

Ima poteškoća u izgovoru i intonaciji, ali je u cjelini još uvijek razumljiv. Učenik koristi u izražavanju misli i onaj repertoar vokabulara koji bez pogrešaka može uporabiti u jezičnom izražavanju, čineći intonativne pogreške. Djelomično usvojio jezične strukture. Djelomično usvojio obrađeni vokabular i uz pomoć učitelja sastavlja rečenice bazirane na obrađenom vokabularu.Potrebna je asistencija učiteljice kod izgovora.Ponekad ne razumije postavljeno pitanje, griješi u odgovaranju na postavljeno pitanje ili odgovara kratkim odgovorom. Obrađene tekstove čita s više pogrešaka.

Razumije i koristi mininalan repertoar obrađenog vokabulara. Izolirano koristi pojedine naučene pojmove, ali čineći pogreške (intonativne). Ne razumije postavljeno pitanje, ne može na nj odgovoriti ili na pitanja odgovara kratko, bez strukture rečenice, uz velike greške u izgovoru. Usvojio jako malo obrađenog vokabulara. Nije u stanju samostalno sastavljati rečenice, može pravilno ponoviti po modelu. Potrebna je aktivna asistencija učiteljice kako u razumijevanju pitanja, tako i u davanju odgovora. Samostalno čita samo najjednostavnije riječi.

Nedovoljno usvojio obrađeni vokabular. Ne može primijeniti vokabular, razumjeti postavljeno pitanje i na nj odgovoriti.Ne pokazuje interes na nastavi. Ne čita i ne odgovara na pitanja niti uz pomoć učitelja.

PISANO

IZRAŽAVANJE

(AKTIVNOST I

ZALAGANJE NA

SATU, DOMAĆI

URADAK)

Uredno, precizno i bez pisane pogreške prepisuje određeni tekst. Pisano se izražava samostalno bez većih ortografskih pogrešaka. Redovito izvršava sve pisane zadatke i aktivnosti. Bez pogrešaka prepisuje riječi i rečenice. Bez pogrešaka dopunjava kraće tekstove, postavlja i odgovara na pitanja, opisuje i piše jednostavne poruke. Bez pomoći rješava zadatake sa dopunjaljkama ili

Uredno, ali s povremenim pogreškama prepisuje određeni tekst, riječi ili rečenice piše po diktatu (3. i 4. razred) te rješava zadatke s dopunjaljkama i križaljkama.Uz manju pomoć učiteljice učenik je sposoban zapaziti i samostalno korigirati pogreške u pisanim zadacima.U pisanim zadacima ponekad radi ortografske pogreške koje ispravlja uz manju asistenciju učiteljice.Gotovo redovito ima sve pisane radove.

S više grešaka prepisuje riječi i rečenice, dopunjava kraće tekstove, postavlja i odgovara na pitanja, opisuje, piše jednostavne poruke.Vokabular koji se često ponavlja za vrijeme sata nije sposoban napisati bez pogreške te uočiti pogrešku.Često griješi pri pisanju pojedinih pojomova po diktatu (3. i 4. razred).Kako bi učenik uočio vlastite ortografske pogreške, potrebna je znatna asistencija učiteljice.

Čini puno pogrešaka u prepisivanju zadanog teksta. Ima puno pogrešaka kada piše zadane pojmove po diktatu. Ne uočava vlastite ortografske pogreške. Potrebno je učeniku zorno prikazati kako se ispravno piše određena riječ da bi ispravio pisanu pogrešku.U rješavanju zadataka s dopunjaljkama i križaljkama ima velikih poteškoća, ne razumije što se od njega traži. Takve situacije često utječu na

S jako puno pogrešaka prepisuje riječi i rečenice. Učenik ne razumije svrhu diktata ili prepisivanja pojedinih pojmova zbog čega čini česte ortografske pogreške.U riječima se pojavljuju ortografski simboli koji službeno ne pripadaju njemačkim ortografskim simbolima.Kod spajanja slikovnog i pisanog pojma ima poteškoća u razumijevanju, čak i kad je u pitanju konstantna asistencija

38

križaljke.Sposoban je obrađeni vokabular (koji se često ponavlja u tekstovima ili govoru) samostalno i točno napisati bez učiteljičine pomoći (u 3. i 4. razredu)Učenik zna bez pomoći učiteljice napisati kraće rečenice i riječi koje čuje (npr.pisanje s razumijevanjem, diktat – 3. i 4. razred).Može samostalno i bez pogreške napisati par kraćih rečenica o sebi (ime, prezime, mjesto stanovanja, navesti članove obitelji, prijatelje i sl.) (3. i 4. razred)

Teže se snalazi u pisanim zadacima s dopunjaljkama i križaljkama. Trud vidljiv unatoč svemu.

učenikovo sveopće razumijevanje stranog jezika.Kod spajanja slikovnih i pisanih pojmova, slikovih i audio pojmova potrebna je konstantna asistencija učiteljice.Učenik može eventualno napisati određene riječi koje se često ponavljaju u jezičnom i pisanom obliku za vrijeme nastave, a kraće rečenice piše s puno pogrešaka.

učiteljice.Učenik nije sposoban česte već poznate pojmove napisati bez ortografskih pogrešaka, kao niti napisati kraću izjavnu rečenicu ili pismeno odgovoriti na postavljeno pitanje (3. i 4. razred).

Sastavila predmetna učiteljica: Snežana Dezić-Markulinčić

PISANE PROVJEREUvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.Pisane provjere sadržajno i vokabularom obuhvaćaju obrađene cjeline te gramatičko jezične sadržaje obrađivane u obuhvaćenim cjelinama. Tipovi zadataka koji će biti zastupljeni u provjeri prethodno se najave i prezentiraju učenicima.

Kriterij ocjenjivanja pisanih provjera znanja: NEDOVOLJAN (1) : 0% - 45% = 1DOVOLJAN (2): 46% - 59% = 2DOBAR (3): 60% - 74% = 3VRLO DOBAR (4) 75% - 89% = 4ODLIČAN (5): 90% - 100% = 5Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku.Ako je učenik tijekom pisane provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, a ako je odsutnost trajala samo jedan dan, tada ju piše odmah sljedeći sat.Tijekom školske godine piše se 3-5 pisanih provjera znanja. Na početku svakog obrazovnog razdoblja izrađuje se vremenik pisanih provjera.

USMENE PROVJERE

39

Usmene provjere obuhvaćaju provjeru sposobnosti govorne produkcije i mogućnost kreativne primjene usvojenog vokabulara i gramatičkih struktura u obliku prepričavanja, prijevoda, usmeno-slikovnih prezentacija, aktivnog i redovitog uključivanja u nastavni proces kao i sudjelovanja u kreiranju nastavnog sata.

DOMAĆE ZADAĆEOd učenika se očekuje redovito pisanje domaćih zadaća. Domaće zadaće treba pisati redovito radi uvježbavanja i utvrđivanja naučenog gradiva. Nakon određenog broja domaćih zadaća iste se ocjenjuju te se ocjena upisuje u rubriku pisano izražavanje. Ocjenjuje se redovitost pisanja, urednost i točnost. Ako je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Na kraju nastavne godine bilješke o redovitosti pisanja domaćih zadaća utječu na zaključnu ocjenu.

Sastavila predmetna učiteljica: Snežana Dezić-Markulinčić

5.2. ZADANI ELEMENTI PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA OD 5. – 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (NJEMAČKI KAO PRVI I

DRUGI STRANI JEZIK)

ZADANI ELEMENTI:

40

1) RAZUMIJEVANJE2) GOVORNE SPOSOBNOSTI3) PISANO IZRAŽAVANJE4) JEZIČNE ZAKONITOSTI- GRAMATIKA

ELEMENT odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

RAZUMIJEVANJESamostalno prevodi tekst u duhu hrvatskog jezika, samostalno čita tekstove nepoznate i poznatetematike, razumije govor upotpunosti. U potpunosti razumije usmeno i pismeno postavljene zadatke. Učenik redovito aktivno prati nastavu, zalaže se svojim radom za vrijeme sata.

Razumije većinu obrađenih sadržaja uzminimalne pogreške – uočava detalje u tekstu; prepoznaje rečenice (sav vokabular), ali neprevodi u duhu hrvatskogjezika i uz minimalna sadržajna odstupanja. Potpuno, ali uz malupomoć (podpitanja)razumije usmeno ipismeno postavljenezadatke; aktivno pratinastavu.Točno čita poznatetekstove, a nepoznate uz manje pogreške. Uglavnom razumije govor.

Učenik razumije postavljeno pitanje ili govor u normalnom tempu, no potrebno je to isto više puta ponoviti ili možda čak pojednostaviti pitanje ili govor.Učenik ne razumije tekst u cjelini, isto tako ne razumije pojedinosti koje se pojavljuju u okviru obrađenog teksta. Globalno razumije pročitani i slušani tekst. Globalno prevodi temu, usvaja ključne riječi i fraze, prepoznaje ih u kontekstu te ih samostalno prevodi u sklopu obrađenog teksta. Učenik se ne snalazi u razumijevanju nepoznatog teksta - eventualno prepoznaje tek osnovni vokabular koji je usvojio u prethodnim lekcijama.Učenik tek kroz ponovljeno čitanje bolje razumije tekst ili spoznaje okvirno strukturu teksta.

Učenik ima velikih poteškoća u razumijevanju postavljenog pitanja kao i razumijevanju govora. Djelomično razumije tekst– samo izolirane rečenice i rečenične dijelove i riječi –i to uz pomoć. Čita izolirane rečenice uz punopogrešaka u izgovoru iintonaciji. Prevodi uzpomoć. Teško razumije pitanje čak i ako mu se više puta postavi.Učenik s velikim poteškoćama stvara razumijevanje naspram tekstu u cjelini, a ne razumije određene pojedinosti u okviru obrađenog teksta.Teško se snalazi u nadopunjavanju teksta nepoznatim pojmovima.Često ne prepoznaje već ranije obrađeni pojam i ne prepoznaje ga kao takvog unutar teksta.Uz pomoć učiteljice, učenik je u mogućnosti

Učenik ne razumije postavljeno pitanje, govor normalnog tempa. Ne razumije tekst čak ni uzpomoć nastavnika. Ima poteškoća u razumijevanju već poznatih tekstova, a također nije sposoban razumijeti neki noviji, kraći tekst.Često ne razumije osnovni vokabular koji se iznova javlja i u novim tekstovima.Ne prevodi čak ni uz pomoć.Nije u stanju pročitati nitiizolirane rečenice ili riječi. Odbija pomoć i nesudjeluje u radu.

41

Razumijevanje teksta lakše iskazuje ako su u pitanju višestruki odabiri.Samostalno čita kratketekstove poznate tematike irazumije jednostavne poruke.

iskazati razumijevanje kada je riječ o zadacima višestrukog odabira.

GOVORNE SPOSOBNOSTI

Iznosi vlastito mišljenje opoznatim i nepoznatimtemama koje se obrađuju na satu i uspoređuje sa svojim iskustvom, aktivno sudjeluje u razgovoru i raspravama, rečenice složene, gramatičkitočne i jasno definiranogsadržaja.Bez poteškoća se snalazi u odgovaranju na postavljena pitanja.Aktivno koristi naučene fraze i sve to lako primjenjuje u novim govornim situacijama.Izgovor i intonacijarečenice u potpunosti točan.

Iznosi vlastito mišljenje opoznatim temama, aktivno se uključuje u rasprave, ali nije samoinicijativan u vođenju razgovora; varira u kvaliteti govorne produkcije. Potrebno je dosta učiteljevih potpitanja da bi se došlo do odgovora. Pravilno čita, komunicira, opisuje i prepričava uzmanje pogreške. Pri nepoznatim temama radi gramatičke i strukturalne pogreške.Neadekvatno upotrijebljene fraze ili riječi može ispravno primijeniti u novim situacijama ukoliko ga učiteljica ispravi za vrijeme govora.Uz manju pomoć učiteljice, učenik je sposoban primijeniti određeni opseg vokabulara u novim govornim situacijama.Često je nakon izgovorene govorne pogreške svjestan kako je treba ispraviti.

Učenik se govorno sporazumijeva tek na osnovnoj razini.Izražava se jednostavnim i kratkim rečenicama o poznatim temama,u razgovoru otežano odgovara na postavljenapitanja (ugl. zbog šturog razumijevanja i neusvojenog vokabulara), ne započinje komunikaciju samostalno, ne uključuje se u rasprave.Upotrebljava jednostavnerečenice i koristi oskudan vokabular. Izgovor je uglavnom točan.Često nije svjestan vlastitih govornih pogrešaka, već uz napomenu ili asistenciju učiteljice.Sposoban je određene česte pojmove koje krivo izgovara ispraviti i ispravno upamtiti, ali uz prethodnu napomenu učiteljice.Ne snalazi se u novim govornim situacijama.

Učenik pravi veoma velike i česte pogreške za vrijeme govora. Ne izražava sesamostalno i izgovornetočan .Odgovara na sugestivna pitanja (da/ne) uz stalni poticaj.Već naučene ili često korištene fraze i pojmove ne zna upotrijebiti čak niti u nekim poznatim govornim situacijama.Sudjeluje u razgovoru samo uz pomoćnastavnika.Zalaganje je manjkavo.

Ne razumije tekst čak ni uzpomoć nastavnika.Nije u stanju pročitati nitiizolirane rečenice ili riječi. Nije usvojio osnovne fraze i vokabular kako bi usmeno formulirao kraću rečenicu ili odgovorio na pitanje čak niti uz pomoć.Odbija pomoć i nesudjeluje u radu.

PISANO IZRAŽAVANJE

Sposoban je usvojeni vokabular primijeniti u novim ili zahtjevnijim pisanim zadacima.Kreativno i originalno,

Nešto manjebogatim rječnikom,gramatički uglavnom točno opisuje svoju životnu situaciju u formi osobnog

Učenik ne može bez pomoći izraziti svoje misli ili ideje., a pri tome čini znatno veće gramatičke i ortografske pogreške.

Nije sposoban samostalno se pisano izražavati ili s razumijevanjem upotrebljavati omanji fond pojmova, kako bi pismeno

Učenik nije sposoban pismeno se izražavati. Potrebna mu je pomoć učiteljice.U pisanju diktata često ne

42

koristeći samostalno naučene fraze učenik opisuje svoja iskustva i životne situacije uvidu slobodnih i vođenihsastava, odgovora na postavljena pitanja od strane nastavnika ili zadane literature korištene u nastavi . Učenik piše opširno, gramatički i pravopisno točno.Učenik precizno i točno rješava postavljene gramatičke probleme, te obrađene teme s lakoćom i točnošću prenosi pismeno u rečenice. Precizno i detaljno prenosiporuku bez pravopisnih igramatičkih pogrešaka.Primjenjuje stečeno znanjeu novim situacijama.

pisma, vođenog sastava, odgovora na zadana pitanja. Detaljno prenosi poruku uzmanje pravopisne igramatičke pogreške uokvirima obrađenih temasamo manje pogreške.Novi vokabular primjenjuje u novim ili zahtjevnijim zadacima čineći manje gramatičke i ortografske pogreške. Učenik je nakon upozorenja učiteljice svjestan pisane pogreške i često nakon toga zapisuje te pojmove u ispravnom obliku.

Kod pisanja diktata čini često pogreške. Ponekad i često ponavljane pojmove krivo zapisuje.Učenik često zaboravlja na pisane pogreške koje često radi i potrebno ga je stalno upozoravati.

formulirao rečenicu ili odgovor.U pisanju diktata čini veoma puno pogrešaka(kako gramatičkih, tako ortografskih).Učenik i nakon ispravka pisanog teksta radi iste pogreške u daljnjem pisanju diktata.Učeniku je potrebna velika pomoć u pisanom izražavanju.Jednostavnim jezikom, otežano, opisuje svoju životnu situaciju. Nije u stanju izraziti se u obliku kratkih poruka ili sastava, pri čemu pravi gramatičke i pravopisne pogreške. Nemaran u pisanju domaćih uradaka.

razumije pojam zbog čega čini veoma česte pogreške u ortografiji ili gramatičkoj formulaciji rečenice.Ne uspijeva svoje misliizraziti u pisanomobliku. Piše nedovršenerečenice, poruka nejasna. Ne trudi se niti za vrijeme sata niti kod kuće pisano se izraziti na zadanu temu, pitanja i sl. Ne piše domaće uratke.

JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA

Gramatičke strukture izakonitosti primjenjujesamostalno i točno. Točno i svjesnoprimjenjuje zakonitosti upoznatim i izmijenjenimsituacijama.Razumije bit gramatičkog problema i može obrazložiti na vlastitim primjerima.Učenik uočava odnose među različitim gramatičkim kategorijama.Također je sposoban uporabiti gramatičke strukture u pisanoj i govornoj formulaciji vlastitih misli.

Učenik posjeduje znanje o obrađenim gramatičkim i jezičnim strukturama te ih uglavnom pravilno primjenjuje na zadanim problemima i u usmenom izražavanju uz manje pogreške.Učenik nema problema u razumijevanju gramatičkih zakonitosti.Sposoban je povremene pogreške osvijestiti i ispraviti ih.Uz manje pogreške povezuje različite gramatičke kategorije..Može sam objasniti učinjene gramatičke pogreške.

Poznaje jezične zakonitosti, ali pri pisanom i usmenom izražavanju ne primjenjuje ih dosljedno, uz mnoštvo pogrešaka.Ponekad ne spoznaje smisao nekih gramatičkih struktura, no lakše ih uoči uz pomoć učiteljice.Jednostavne gramatičke strukture upotrebljava u točnom obliku.

Učenik poznaje gramatičke strukture samo na razini prepoznavanja.U gramatičkoj pisanoj i usmenoj formulaciji radi veoma česte pogreške.Nikako ne može stvoriti poveznice između različitih gramatičkih kategorija.Nije sposoban uporabiti jednostavne gramatičke strukture.Potrebna je konstantna pomoć učiteljice.

Učenik slabo ili uopće ne razumije gramatičke zakonitosti.Ne prepoznaje gramatičku strukturu i kategoriju.Nije sposoban primijeniti gramatičke zakonitosti u pisanom ili usmenom obliku.Ne trudi se niti uz pomoć i poticaj.

43

Sastavila predmetna učiteljica: Andreja Kišiček-Pepelko, prof.

PISANE PROVJEREUvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.Pisane provjere sadržajno i vokabularom obuhvaćaju obrađene cjeline te gramatičko jezične sadržaje obrađivane u obuhvaćenim cjelinama. Tipovi zadataka koji će biti zastupljeni u provjeri prethodno se najave i prezentiraju učenicima.

Kriterij ocjenjivanja pisanih provjera znanja:PRVI STRANI JEZIK: NEDOVOLJAN (1) : 0% - 49% = 1DOVOLJAN (2): 50% - 59% = 2DOBAR (3): 60% - 77% = 3VRLO DOBAR (4) 78% - 89% = 4ODLIČAN (5): 90% - 100% = 5

DRUGI STRANI JEZIK:NEDOVOLJAN (1) : 0% - 40% = 1DOVOLJAN (2): 41% - 59% = 2DOBAR (3): 60% - 70% = 3VRLO DOBAR (4) 71% - 84% = 4ODLIČAN (5): 85% - 100% = 5

Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova (ili postotak riješenosti) u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka. Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano.Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku. Ako je učenik tijekom pisane provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, a ako je odsutnost trajala samo jedan dan, tada ju piše odmah sljedeći sat.Tijekom školske godine piše se 3-5 pisanih provjera znanja i 2-4 diktata. Na početku svakog obrazovnog razdoblja izrađuje se vremenik pisanih provjera.Višeminutne provjere znanja kojima se ispituje usvojenost vokabulara i pravopisa pišu se uz pravovremenu najavu. Ocjene iz višeminutnih provjera upisuju se u imenik kao prosjek zbroja tri individualne provjere. Te ocjene evidentiraju se u rubrikama razumijevanje ili jezične zakonitosti - gramatika (ovisno o vrsti provjere).

USMENE PROVJEREUsmene provjere obuhvaćaju provjeru sposobnosti govorne produkcije i mogućnost kreativne primjene usvojenog vokabulara i gramatičkih struktura u obliku prepričavanja, prijevoda, usmeno-slikovnih prezentacija, aktivnog sudjelovanja u kreiranju nastavnog sata, rezimiranja obrađivanih tema i područja. Učenik se u pravilu ispituje jednom tijekom jednog obrazovnog razdoblja, ali i svojim aktivnim i redovnim uključivanjem u nastavni proces.

DOMAĆE ZADAĆE

44

Od učenika se očekuje redovito pisanje domaćih zadaća. Domaće zadaće treba pisati redovito radi uvježbavanja i utvrđivanja naučenog gradiva. Tri nenapisane domaće zadaće u jednom obrazovnom razdoblju vrednuju se nedovoljnom ocjenom i upisuje se u bilješke. Ako je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Ako je pregledana, zadaća može biti i ocijenjena u kućicu pojedinog elementa sukladno njezinu sadržaju. Evidencija o domaćim zadaćama vodi se na obrascu za praćenje učenika i opisno i brojčano upisuje u rubriku za praćenje učenika. Na kraju nastavne godine bilješke o redovitosti pisanja domaćih zadaća utječu na zaključnu ocjenu.

SASTAVNICE OPISNOG PRAĆENJA

SPOSOBNOSTI UČENICE/UČENIKA mogu biti:- veoma razvijene- razvijene- prosječne- slabe- nedovoljno razvijene

UČENICA/UČENIK može učiti :- s lakoćom- s razumijevanjem- bez razumijevanja- usvajajući sadržaj bez razumijevanja, ali i praktične primjene

INTERES I PAŽNJA UČENICE/UČENIKA može biti:- izrazit- veoma dobar- dobar- slab- pojačan za rad u skupini- nedovoljan za rad u skupini

UČENICA/UČENIK tijekom sata:- pozorno sluša- usredotočen/a je na rad- odsutan/na je duhom- zaokupljen/a je drugim aktivnostima

RADNI TEMPO UČENICE / UČENIKA može biti:- visok- umjeren- promjenjiv- nizak

SAMOSTALNOST, RADNE NAVIKE, ZALAGANJE UČENICE/ UČENIKA:- radi samostalno- redovito izvršava zadatke

45

- marljiv(a )- izrazito marljiv(a)- ulaže napor i trudi se da postigne više- radi brzo, točno i sigurno- uporan(a) i ustrajan (na ) - uredno, točno i na vrijeme izvršava zadatke- otežano rješava zadatke- potrebno ju/ga je poticati u radu- otežano poštuje rokove za izvršenje zadataka

Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani.

Ako neki učenik ne zadovolji gore navedene kriterije i mora pristupiti popravnom ispitu, ispravlja samo sadržaje koje nije zadovoljio. Na kraju godine popravak ocjene vrši se pisanim i usmenim putem. Ako učenik ostvari lošiji rezultat u pisanom dijelu ispita, moguće je te pogreške razjasniti, obrazložiti i popraviti u usmenom dijelu.Na polugodištu nema zaključnog ocjenjivanja.

Andreja Kišiček-Pepelko, prof.

6. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ PRIRODNE GRUPE PREDMETA:MATEMATIKA, PRIRODA, BIOLOGIJA, KEMIJA I FIZIKA

članak 1

Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.

46

članak 2

Pisano provjeravanje znanja vršit će se 2 puta u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već početkom polugodišta a o sadržaju pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije tjedan dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu na mora ponoviti a ako se odluči za ponavljanje pisane provjere prije toga mora održati dopunsku nastavu.Način vrednovanja pisane provjere: 50 – 63% --------------------- dovoljan (2) 64 – 76% ---------------------- dobar (3) 77 – 89 % --------------------- vrlo dobar (4) 90 – 100 % ------------------- odličan (5)navedeni kriteriji odnose se na pisane provjere iz prirode, biologije, fizike i geografije dok će za kemiju će vrijediti malo blaži kriteriji i to:

45 – 57% --------------------- dovoljan (2) 58 – 75% ---------------------- dobar (3) 76 – 87 % --------------------- vrlo dobar (4) 88 – 100 % ------------------- odličan (5)

članak 3

Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika.

- ocjena nedovoljan (1): učenik nije usvojio minimum temeljnih pojmova te se loše odnos prema učenju i radu

- ocjena dovoljan (2): učenik može reproducirati naučeno u izvornom obliku, poredati i nabrojiti pojmove, izreći definicije, imenovati stvari i pojave, prepoznati i poredati pojmove, znati oznake fizičkih veličina te osnovne mjerne jedinice. Uz pomoć učitelja dolazi do

povoljnih rezultata

- ocjena dobar (3): učenik može uočavati i povezivati glavne sadržaje, opisati tijek događaja pokusa ili procesa, objasniti neke jednostavnije procese i pojave, može pretvarati osnovne fizikalne veličine, snalazi se na karti, može izvesti neke jednostavnije laboratorijske vježbe, rješava jednostavnije zadatke te posjeduje prosječne sposobnosti i kompetencije

- ocjena vrlo dobar (4): učenik može riješiti neki jednostavniji problemski zadatak, primijeniti stečeno znanje u novoj situaciji, donositi zaključke, objasniti neke složenije pokuse i napisati pripadajuće jednadžbe, raščlanjivati informacije kako bi utvrdio uzroke i posljedice.

- ocjena odličan (5): učenik može rješavati složene probleme koji do tada nisu rješavani u nastavi, kritički procijeniti činjenice, objasniti složene pokuse i napisati pripadajuće jednadžbe, predložiti rješenja problema, naći korelacije između predmeta, može praktički primijeniti znanje te koristi i druge izvore znanja

47

ZA PREDMETE PRIRODA I BIOLOGIJA Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika:

OCJENA Usvojenost obrazovnih sadržaja u Prirodi i Biologiji

nedovoljan (1)Učeni(k)ca ne razumije nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno. Osnovne pojmove iz gradiva ne poznaje. Ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke. Učeni(k)ca odbija suradnju.

dovoljan (2)

Učeni(k)ca prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Može imenovati, nabrojiti, definirati ili opisati traženi pojam iz gradiva. Razumije sadržaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti koristeći zadane primjere. Često griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno.

dobar (3)

Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije sadržaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Uz pomoć učitelja učeni(k)ca može prepoznati, izdvojiti, izraziti, oblikovati i objasniti sadržaj gradiva. Samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja složenijih zadataka.

vrlo dobar (4)

Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje osnovne pojmove, može povezati, dopuniti, prilagoditi, razvrstati tražene činjenice. Nadograđuje stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno rješava probleme i zadatke. Uz malu pomoć nastavnika povezuje sadržaje s drugim nastavnim predmetima. Pomalo nesiguran u odgovoru.

odličan (5)

Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke. Postavlja efikasna pitanja za raspravu o problemu. Može predvidjeti i pretpostaviti rješenja problema. Prikuplja podatke iz različitih izvora znanja. Koristi primjerene analitičke i sintetičke metode za rješavanje problema. Korelira stečena znanja sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadržaja.

OCJENA OCJENJIVANJE PRAKTIČNIH RADOVA U PRIRODI I BIOLOGIJI

nedovoljan (1) Ne sudjeluje u radu Ne piše bilješke

Ne zna usmeno prezentirati rezultate vježbe

Odbija suradnju

dovoljan (2)

savladao tehniku rada mikroskopom i drugim priborom

površan u provođenju mjera opreza

ponekad zanemaruje naputke učitelja

bilješke nepotpune, crteži neopisani

nije samostalan poticaj djeluje privremeno rado posluša savjet, ali ga se dosljedno

ne drži

dobar (3) treba poticati razvoj interesa radi po naputku

48

savladao tehnike rada ponekad previdi mjere opreza

nije samostalan, oslanja se na pomoć drugih

teže povezuje rezultate opažanja s praktičnim radom

vrlo dobar (4)

ponekad potrebna pomoć za izvođenje zaključka na temelju dobivenih rezultata

radi po naputku učitelja

savladao tehnike rada i osnovne mjere opreza

bilješke točne (dopunjava ih) poštuje dogovor, razvijena sposobnost

komunikacije

odličan (5)

u cijelosti savladao tehniku rada i mjere opreza

samostalan, brz, spretan izvodi zaključke na osnovi

rezultata rada bilješke točne, sažete, crteži

uredni, opisani, uporabljuje boje

aktivan i pozitivan stav prema očuvanju okoliša, školske i osobne imovine

pridonosi učinkovitom radu u grupi i u paru

objektivan u vrednovanju tuđega i samovrednovanju osobnog rada

razvijena sposobnost komunikacije, uvažava tuđe mišljenje

članak 4

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta biti će izraz postignute razine učeničke kompetencije iz pojedinog nastavnog predmeta, kao rezultat ukupnog procesa vrednovanja i ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena.

članak 5

Ako učenik želi ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, sve aktivnosti dogovara sa predmetnim nastavnikom. Sve ocjene upisane u rubriku utječu na konačnu ocjenu.Dva tjedna prije završetka nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak ocjene.

49

7. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ KEMIJE

članak 1 Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.

članak 2 Pisano provjeravanje znanja vršit će se 2 puta u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već početkom polugodišta a o sadržaju pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije tjedan dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu ne mora ponoviti a ako se odluči za ponavljanje pisane provjere prije toga mora održati dopunsku nastavu.Način vrednovanja pisane provjere: 45 – 57% --------------------- dovoljan (2) 58 – 75% ---------------------- dobar (3) 76 – 87 % --------------------- vrlo dobar (4) 88 – 100 % ------------------- odličan (5)

članak 3 Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika.

- ocjena nedovoljan (1): Učeni(k)ca ne razumije i ne prepoznaje nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno. Osnovne formule i kemijsku simboliku ne poznaje i ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke. Učeni(k)ca odbija suradnju.- ocjena dovoljan (2): Učeni(k)ca djelomično prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Djelomično razumije sadržaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti koristeći zadane primjere. Poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, ali često griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno. Potrebna je pomoć učitelja pri radu.

- ocjena dobar (3): Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije osnovni sadržaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Sadržaj može obrazložiti koristeći zadane primjere, ali uz pomoć nastavnika. Poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja složenijih zadataka.

- ocjena vrlo dobar (4): Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje sadržaj, nadograđuje stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno rješava probleme i zadatke. Poznaje kemijsku simboliku, povezuje zadane podatke. Uz malu pomoć nastavnika povezuje sadržaje s drugim nastavnim predmetima. Pomalo nesiguran u odgovoru.

- ocjena odličan (5): Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke. Poznaje kemijsku simboliku, korelira stečena znanja sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadržaja. članak 4

50

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta biti će izraz postignute razine učeničke kompetencije iz nastavnog predmeta, kao rezultat ukupnog procesa vrednovanja i ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena.

članak 5 Ako učenik želi ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, sve aktivnosti dogovara sa nastavnikom. Sve ocjene upisane u rubriku utječu na konačnu ocjenu.Dva tjedna prije završetka nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak ocjene.

Predmetni nastavnik: Vesna Jeremić-Premec, dipl.ing.

8. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ MATEMATIKE U 5.AB i 7.AB RAZREDU

U predmetu matematika zaključna ocjena učenika proizlazi iz cjelokupnog rada , zainteresiranosti , zalaganja i nivoa usvojenosti gradiva koji se sustavno vrednuje prikupljanjem podataka u procesu učenja i ona ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena .

Tokom školske godine učenici dobivaju ocjene iz usvojenosti, razumijevanja i primjene programskih sadržaja koja se provjerava usmeno, u pisanim provjerama znanja i u domaćim zadaćama, te iz aktivnosti.

1. Ocjenjivanje usvojenosti , razumijevanja i primjene programskih sadržaja

Usvojenost, razumijevanje i primjena programskih sadržaja provjerava se usmenim i pisanim putem , a ocjena ovisi o složenosti sadržaja , povezivanju sadržaja međusobno , primjeni sadržaja na problemske zadatke iz svakodnevnog života ,zaključivanju, preciznosti u konstrukcijskim zadacima , samostalnosti , te kontinuiranosti u radu. U skladu s tim je i ocjena koju će učenik dobiti .

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenik koji nije usvojio niti osnove gradiva . Ne barata matematičkom terminologijom i ne snalazi se niti u računskim niti u pisanim zadacina. Ne može samostalno rješavati niti najjednostavnije zadatke. Gradiva se prisjeća uz mnoštvo pogrešaka i nagađanja i snalazi se metodom pokušaja i pogrešaka. U geometrijskim zadacima je neprecizan i neuredan.

Ocjenu dovoljan (2) dobit će učenici koji su usvojili osnove gradiva i mogu se samostalno snalaziti u najjednostavnijim računskim i konstrukcijskim zadacima. Ne povezuju sadržaje i teže se snalaze u matematičkoj terminologiji ; prepoznaju je , ali je samostalno ne koriste. Ne uče s razumijevanjem nego po modelu, često griješe i ne uočavaju pogrešku.

Ocjenu dobar (3) dobit će očenici koji su usvojili osnovne sadržaje i mogu ih primjenjivati u jednostavnim zadacima i povezuju naučeno gradivo . Osim osnovnih sadržaja gradivo nisu usvojili u potpunosti nego djelomično. Dijelove gradiva samo prepoznaju i ne mogu se u njemu samostalno snalaziti. Matematičku terminologiju razumiju , ali je teže koriste. Često griješe u složenijim zadacima i potrebna im je stalna pomoć i usmjeravanje. Djelomično se uključuju u nastavu i nisu kontinuirani u radu.

51

Ocjenu vrlo dobar (4) dobit će učenici koji su usvojili večinu sadržaja. Pokušavaju rješavati složenije zadatke samostalno , ali griješe. Razumiju gradivo i primjenjuju ga po modelu, dok se u zadacima koji se pojavljuju prvi put teže snalaze. Može objasniti i povezati gradivo, ali je nesiguran u samostalnom radu. Matematičku terminologiju su usvojili i koriste je u nastavi.

Ocjenu odličan (5) dobit će učenici koji su usvojili cjelokuono gradivo s razumijevanjem. Mogu ga primjenjivati i poveziivati u računskim, konstruktivnim i problemskim tzadacima. Mogu samostalno analizirati zadatak, postaviti ga , riješiti , objasniti rješenje i navesti vlastite primjere. Kontinuirani su u radu i snalaze se u novim zadacima vezanim uz gradivo koje do tada nisu rješavali. Usvojili su matematičku terminologiju i svakodnevno se njome koriste.

Ovi kriteriji primjenjuju se u usmenom i pisanom ispitivanju i očituju se u raznovrsnosti zadataka različite težine . U pisanim radovima uvijek su zastupljeni zadci različite težine tako da učenici mogu prema svojim sposobnostina, zalaganju i usvojenosti sadržaja dobiti ocjenu koju su zaslužili. U pisanom radu nalazi se brojčano najviše zadataka iz osnovnog dijela gradiva ( za ocjenu dovoljan ) jer je za njihovo rješavanje potrebno najmanje vremena , dok se s povećanjem složenosti smanjuje njihov broj. Obrnuto tome najjednostavniji se zadaci boduju s jednim bodom , dok se složeniji boduju s više bodova ovisno o njihovoj složenosti. Ocjena iz pismenog rada proizlazi iz postotka riješenosti:

0% - 49% - nedovoljan (1)

50% - 63% - dovoljan (2) – bodovi iz najjednostavnijih zadataka

64% - 76% - dobar (3)

77% - 89% - vrlo bobar (4)

90% - 100% - odličan (5)

2. AktivnostOcjena iz aktivnosti odraz je učenikova sudjelovanja u radu na satovima i izvršavanja obaveza . Ocjenu odličan (5) zaslužuju učenici koji aktivno sudjeluju na satu, redovito izvršavaju obaveze, redovito nose pribor, uključuju se u grupni rad i samostalno ili u grupi izrađuju pisane radove (plakate, prezentacije , crteže , referate i sl.).Ocjenu vrlo dobar (4) zaslužuju učenici koji su aktivni na satu , ali su nesigurni u sebe , uključuju se u rad ali ne preuzimaju odgovornost, redovito nose pribor ,u radovima kod kuće povremeno griješe.Ocjenu dobar (3) zaslužuju učenici koji se povremeno uključuju u rad i potrebno ih je poticati, povremeno zaboravljaju pribor i izbjegavaju rad kod kuće.Ocjenu dovoljan (2) zaslužuju učenici koji ne pokazuju interes za predmet i ne uključuju se aktivno u rad već pasivno prepisuju plan ploče, u grupnom radu večinom traže pomoć drugih članova, često zaboravljaju pribor.Ocjenu nedovoljan (1) zaslužuju učenici koji se ne uključuju u rad, na satu su nepažljivi i smetaju u radu, ne nose pribor i ne žele niti pasivno prepisivati gradivo i ne uključuju se u nikakve aktivnosti vezane uz gradivo.

u skladu s navedenim, učenička postignuća iz pojedinih cjelina ocjenjuju se različitim ocjenama :

52

5. RAZRED

1. Prirodni brojevi

DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5) NEDOVOLJAN (1)

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- znaju čitati i zapisivati prirodne brojeve

- razlikuju parne i neparne prirodne brojeve

- mogu samostalno koristiti znakove >, < , = i

- mogu računati s prirodnim brojevima ( zbrajati , oduzimati , množiti i dijeliti )

- mogu navesti i svojim riječima objasniti svojstvo komutativnosti i

prikazivati prirodne brojeve točkama pravca

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- znaju svojstva zbrajanja prirodnih brojeva i mogu ih primjenjivati u jednostavnijim zadacima

- znaju svojstva množenja i mogu ih primjenjivati na zadacima

- dobro barataju osnovnim računskim radnjama i mogu rješavati zadatke s dvije i tri računske radnje

- usvojili su svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- rješavaju zadatke s nekoliko računskih radnji i sa zagradama

- primjenjuju svojstva zbrajanja i množenja u složenijim zadacima

- rješavaju jednostavnije matematičke probleme

- primjenjuju distributivnost množenja prema zbrajanju

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- samostalno rješavaju računske zadatke s više računskih radnji i više zagrada

- mogu samostalno postaviti zadatak i uspješno ga s razumijevanjem riješiti

- analiziraju matematički problem i primjenom naučenog gradiva rješavaju ga argumentirajući postupak i rješenje

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će nezainteresirani učenici koji zbog nemara i nerada ne izvršavaju svoje dužnosti ,te zbog toga nisu usvojili osnove gradiva i ne mogu primjenjivati naučeno gradivo i ne mogu reproducirati naučeno , a u pokušajima rješavanja zadataka pokušavaju doći do rješenja pogađanjem i nizom nelogičnih postupaka.

2. Djeljivost prirodnih brojeva

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- usvojili su pojam

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- znaju algoritam pronalaženja najvećeg

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- snalaze se u zadacima s određivanjem

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- primjenjuju naučeno na problemskim zadacima iz

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji zbog nemara, nezainteresiranosti i ne izvršavanja obaveza nisu usvojili niti osnove gradiva i

53

višekratnika i djelitelja-mogu prepoznati brojeve djeljive s 2 , 3 , 5 , 9 i 10-znaju razlikovati proste i složene brojeve- mogu rastaviti dvoznamenkaste brojeve na proste faktore (jednostavnijui primjeri)- mogu odrediti zajedničke djelitelje i višekratnike za dva broja

zajedničkog djelitelja i najmanjeg zajedničkog višekratnika

- mogu rastavljati na proste faktore višeznamenkaste brojeve jer su memorirali proste brojeve do 20

nepoznate znamenke broja kojemu je određena djeljivost zadanim brojem

- mogu odrediti najveći zajednički djelitelj i najmanji zajednički višekratnik za više od dva broja

- usvojili su pravila za djeljivost zbroja , razlike i umnoška i mogu ih primjenjivati u zadacima

svakodnevnog života - samostalno rješavaju složenije računske zadatke s višeznamenkastim brojevima- usvojili su proste brojeve veće od 20- mogu zaključivati i povezivati gradivo , te napamet odrediti najveći zajednički djelitelj i najmanji zajednički višekratniik za dva broja

ne mogu ga primjenjivati, a zadatke rješavaju metodom pokušaja i pogrešaka bez razumijevanja

3. Skupovi točaka u ravnini

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) : - mogu nacrtati, razlikovati i pravilno označiti dužinu, pravac i polupravac- znaju se služiti s dva trokuta za crtanje paralela i okomica- razlikuju krug i kružnicu- mogu naznačiti i razlikovati polumjer i promjer- mogu odrediti koje točke pripadaju , a koje ne pripadaju kružnici , tj. krugu- razlikuju pravokutnik i

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) : - usvijili su pojmove dužine , pravca i polupravca i mogu određivati njihove međusobne položaje i presjeke- mogu odrediti jednake pravceusvojili su pojam tetive- mogu navesti inacrtati dijelove kružnice i kruga- mogu odrediti međusobni položaj kružnice i pravca- usvojili su pojam

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) : - usvojili su pojam dijagonala četverokuta i njihove karakteristike- preračunavaju mjerne jedinice za duljinu i površinu- mogu iz zadanog opsega ili površine odrediti četverokut - usvojili su pojam vršnih,i susjednih i suplementarnih kutova, znaju njihove karakteristike i mogu izračunati veličine

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) : - mogu odrediti udaljenost točke od pravca- mogu konstruirati paralelogram- znaju primijeniti svojstva dijagonala kvadrata i pravokutnika za konstrukciju- iz zadanog opsega i stranice mogu odrediti duljinu druge stranice kvadrata i pravokutnika- iz zadane površine i jedne stranice mogu odrediti

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji ne nose geometrijski pribor, ne prate nastavu i zbog toga nisu usvojili niti osnove gradiva , te ne pokazuju nikakav interes za nastavu.

54

kvadrat i mogu ih nacrtati- razlikuju vrste trokuta i pravilno označuju vrhove i stranice- znaju vrste kutova i snalaze se u mjerenju kutova kutomjerom- mogu konstruirati simetralu dužine- crtaju najjednostavnije primjere osne simetije

paralelograma i njegova svojstva- usvojili su pojam opsega i mogu ga izračunavati u trokutima i četverokutima- preračunavaju kutne stupnjeve u kutne minute i sekunde- prema veličini kuta mogu odrediti vrstu kuta

nepoznatih kutova- mogu izračunati površinu pravokutnog trokuta i objasniti postupak- usvojili su nazive stranica za pravokutni i jednakokračni trokut- samostalno konstruiraju simetrale stranica geometrijskih likovacrtaju složenije primjere osne simetrije

duljinu druge stranice kvadrata i pravokutnika - iz površine pravokutnog trokuta i jedne katete mogu odrediti duljinu druge katete- primjenjuju znanje o simetrali dužine na konstruktivnim zadacima

4. Razlomci

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- usvojili su pojam razlomka i mogu ga pravilno pročitatati i zapisati- razlikuju brojnik i nazivnik- mogu razlomak prikazati crtežom i obrnuto- mogu odrediti koliko jednakih dijelova čini cjelinu- mogu odrediti koji je razlomak manji , a koji veći od 1- usvojili su pojam mješovitog broja i mogu ga preračunati u razlomak i

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- mogu preračunati prirodni broj u razlomak i odrediti koji je od razlomaka jednak nekom prirodnom broju- mogu odrediti dio cjeline određen razlomkom- prepoznaje razlomke koje je moguće preračunati u mješoviti broj i preračunava složenije zadatke- može poredati razlomke jednakih nazivnika prema velićini i može odrediti

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- mogu odrediti dio mjerne jedinice određen razlomkom , ili odrediti razlomak koji određuje dio neke cjeline- mogu odrediti nepoznati brojnik ili nazivnik razlomka jednakog prirodnom broju- mogu odrediti rješenje produžene nejednakosti- samostalno određuju nepoznati pribrojnik u zbrajanju razlomaka jednakih nazivnika i umanjenik ili

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5):

- barataju s razlomcima u različitim mjernim jedinicama ( određuju razlomak ili dio određen razlomkom )- primjenjuju naučeno u problemskim zadacima iz svakodnevnog života- samostalno rješava zadatke određivanja nepoznatog broja u jednakostima

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili osnove gradiva i zadatke pokušavaju rješavati metodom pokušaja i pogrešaka bez razumijevanja.

55

obrnuto ( jednostavniji primjeri)- samostalno mogu usporediti razlomke jednakih nazivnika- samostalno mogu zbrajati i oduzimati razlomke jednakih nazivnika- usvojili su pojam skraćivanja i proširivanja razlomaka i rješavaju najjednostavnije zadatke

nepoznati član niza- može povezivati zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika- mogu razlomak skratiti do kraja- može odrediti broj kojim treba proširiti razlomak do željenog brojnika ili nazivnika

umanjitelj u oduzimanju- proširivanjem određuju nepoznati brojnik ili nazivnik jednakih razlomaka

5. Decimalni brojevi

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- usvojili su pojam decimalnog broja, mogu ga pravilno pročitati i zapisati i razumiju njegovo značenje- mogu zapisati decimalni broj kao razlomak i obrnuto- samostalno mogu uspoređivati decimalne brojeve- zaokružuju decimalne brojeve na određeni broj decimala- mogu samostalno zbrajati, oduzimati , množiti i dijeliti decimalne brojeve

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- mogu rješavati zadatke s nadopunjavanjem ( odrediti nepoznato dekadsko mjesto ili decimalu )- mogu samostalno prikazivati decimalne brojeve na brojevnom pravcu ili odrediti koji su decimalni brojevi već prikazani- mogu poredati niz decimalnih brojeva od najmanjeg do najvećeg člana ili obrnuto- mogu samostalno rješavati zadatke s više računskih

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- mogu samostalno rješavati zadatke s više računskih radnji i sa zagradama - mogu riješiti produženu nejednakost- mogu samostalno preračunavati mjerne jedinice- primjenjuju naučeno grdaivo na zadacima iz svkodnevnog života- mogu samostalno analizirati, postaviti i riješiti jednostavniji problemski zadatak

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- mogu samostalno analizirati , postaviti i logički riješiti složeniji problemski zadatak- samostalno rješavaju računske zadatke s više računskih radnji i više vrsta zagrada- rješavaju složenije zadatke s nadopunjavanjem

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji zbog nezainteresiranosti i nemara nisu usvojili niti osnove gradiva i ne mogu ga primjenjivati niti u najjednostavnijim zadacima , a zadatke rješavaju pogađajući metodom pokušaja i pogrešaka

56

radnji

7. RAZRED

1. Koordinatni sustav u ravnini , proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) : - usvojili su pojam koordinatnog sustava na pravcu i u ravnini i mogu u njega smještavati točke sa zadanim cjelobrojnim koordinatama i mogu isčitavati koordinate točaka u sustavu-- usvojili su pojam omjera i mogu ga pravilno pročitati i zapisati- mogu odrediti najjednostavnije omjere različitih vrsta i pravilno ih pročitati- pravilno čitaju proporcije i mogu ih zapisati kao razlomke i obrnuto- mogu odrediti nepoznati član proporcije u najjednostavnijim zadacima- usvojili su pojam proporcionalnih i obrnuto

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) : - mogu u koordinatni sustav smjestiti točke kojima koordinate nisu cjelobrojne i mogu iščitavati njihove koordinate- mogu bez crtanja odrediti u kojem se kvadrantu nalazi zadana točka- mogu omjer zapisivati u obliku neskrativog razlomka - razumije omjer različitih vrsta i može ih određivcati- određuju nepoznati član proporcije u složenijim zadacima s cijelim brojevima - mogu primjenjivati proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u zadacima iz svakodnevnog života- mogu usporediti dva grafička prikaza

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) : - samostalno mogu odrediti jediničnu dužinu koja im je potrbna za smještavanje točaka s racionalnim koordinatama - određuju samostalno koordinate nepoznatih točaka prema određenim kriterijima - snalaze su izračunavanju omjera s mjernim jedinicama- određuju nepoznati član prorprcije u zadacima s racionalnim brojevima i mogu samostalno odrediti vrijedi li navedena proporcija- primjenjuju proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u složenijim zadacima- mogu analizirati grafički prikaz proporcionalnosti

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) : - primjenjuju naučeno i određuju koordinate osnosimetričnih i centralnosimetričnih točaka- povezuju gradivo naučeno u šestom razredu vezano uz tokut i četverokut- primjenjuje naučeno u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života samostalno ih postavljajujući i analizirajući- mogu primijeniti naučeno o proporcijama u problemskim zadacima iz svakodnevnog života- primjenjuju proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u problemskim zadacima - samostalno određuju koeficijent proporcionalnosti

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili niti osnove gradiva i ne mogu ga primjenjivati niti u najjednostavnijim zadacima i koji ne pokazuju nikakav interes za predmet

57

proporcionalnih veličina i mogu ih primjenjivati u najjednostavnijim zadacima- grafički samostalno prikazuju proporcionalnost

- analizom grafičkog prikaza mogu odrediti nepoznate veličine u proporcionalnim veličinama

2. Postotak , analiza podataka i vjerojatnos

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- usvojili su pojam postotka i mogu preračunavati postotak u decimalni broj i razlomak i obrnuto - samostalno mogu izračunati postotni iznos- mogu izračunati novu cijenu nakon poskupljenja i pojeftinjenja- samostalno mogu izračunati kamate u jeednostavnom kamatnom računu- mogumogu skupiti podatke bilježenjem „crtica“ i prikazati ih stupčastim dijagramom frekvencija- mogu izračunati aritmetičku sredinu

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- omjer mogu zapisati u obliku postotka- samostalno mogu izračunati postotak ili osnovnu vrijednost uz poznate preostale dvije veličine postotnog računa- snalaze se u izračunavanju kamata u zadacima u kojima vrijeme nije izraženo u godinama- samostalno mogu izračunati relativnu frekvenciju- izračunavaju vjerojatnost slučajnog događaja

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- mogu izračunati staru cijenu nako je poznata cijena nakon poskupljenja ili pojeftinjenja- samostalno se snalaze u računskim zadacima u jednostavnom kamatnom računu u kojim atreba izračunati ostale veličine osim kamata- prikazuju podatke kružnim dijagramom

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- rješavaju samostalno problemske zadatke vezane uz poskupljenja i pojeftinjenja- samostalno rješavaju složene problemske zadatke vezane uz jednostavni kamatni račun i izračunavanju njegovih nepoznatih veličina- crtaju višestruke stupčaste dijagrame - samostalno se snalaze u izračunavanju vjerojatnosti slučajnog događaja u složenijim zadacima

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili niti osnove gradiva i ne mogu ga primjenjivati niti u najjednostavnijim zadacima i koji ne pokazuju nikakav interes za predmet

58

3. Mnogokuti i sličnost

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- usvojili su pojam mnogokuta i mogu ga prepoznati , nacrtati i imenovati- usvojili su pojam susjednih vrhova i stranica- mogu izračunati zbroj veličina kutova u mnogokutu - usvojili su pojam pravilnih mnogokuta i znaju imizračunati opseg- mogu prepoznati slične geometrijske likove - mogu nabrojiti i reproducirati poučke o sličnosti trokuta - mogu dijeliti dužine na jednake dijelove pomoću simetrale i sličnosti

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- mogu navesti vrhove , kutove i stranice mnogokuta- usvojili su pojam dijagonale mnogokuta i mogu odrediti broj dijagonala u mnogokutu pomoću crtanja- određuje središnji kut pravilnog mnogokuta i njegov unutarnji kut- usvojili su karakteristike sličnih mnogokuta- dijele dužine u zadanom omjeru

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- mogu samostalno bez crtanja odrediti broj dijagonala iz jednog vrha mnogokuta - mogu odrediti veličinu pojedinog kuta mnogokuta izračunavši zbroj veličina - samostalno može konstruirati pravilni mnogokut- mogu primijeniti karakteristike sličnih mnogokuta u izračunavanju nepoznatih stranica ili kutova - može primjenjivati poučke o sličnosti trokuta uz pomoć i usmjeravanje učitelja

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- mogu samostalno odrediti vrstu mnogokuta iz broja dijagonala iz jednog vrha ili ukupnog broja dijagonala- iz zbroja unutarnjih kutova mogu izračunati vrstu mnogokuta - primjenjuju površine jednostavnijih likova iz prethodnih razreda u izračunavanju površine mnogokuta - primjenjuju sličnos u složenim geometijskim zadacima- samostalno primjenjuj poučke o sličnosti - primjenjuju omjere opsega i površina sličnih trokuta u problemskim zadacima

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili niti osnove gradiva i ne mogu ga primjenjivati niti u najjednostavnijim zadacima, te nisu usvojili potrbnu matematičku terminologiju da bi mogli razumijeti gradivo.

59

4. Kružnica i krug

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- prepoznaju kružnicu ikrug

- znaju razliku između polumjera i promjera

- mogu nacrtati kružnicu lil krug kojemu je zadan promjer ili polumjer

- usvojili su dijelove kružnice i kruga

- mogu nacrtati 3 međusobna položaja pravca i kružnice

- mogu nacrtati 3 međusobna položaja dviju kružnica

- usvojili su pojam središnjeg kuta i obodnog kuta i mogu ih nacrtati

- mogu izeačunati opseg i površinu kruga

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- usvojili su pojam tetive i međusobni položaj točke i kružnice ili kruga

- usvojili su pojam sekante i tangente

- mogu računski odrediti međusobni položaj dviju kružnica kojim su poznati polumjeri

- povezuju kružni luk i njegov središnji i obodni kut

- mogu izračunati veličinu obodnog kuta ako je poznat središnji nad istim kružnim lukom i obrnuto u računima sa stupnjevima

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- znaju odnos tangente i polumjera i mogu konstruirati tangentu na kružnicu u zadanoj točki

- primjenjuju određenost kružnice i konstruiraju je

- mogu izračunati veličinu obodnog kuta ako je poznat središnji nad istim kružnim lukom i obrnuto u računima sa stupnjevima i kutnim minutama i sekundama

- izračunavaju duljinu kružnice i kružnog luka i površinu kružnog isječka

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- samostalno rješavaju složene konstrukcijske zadatke

- mogu samostalno odrediti pripadnost kružnih lukova zadanim kutovima i obrnuto

- primjenjuju poučak o obodnom i središnjem kutu u složenim zadacima

- usvojili su i samostalno primjenjuju Talesov poučak

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili niti minimum gradiva i ne prepoznaju matematičku terminologiju , a u konstruktivnim zadacima su neuredni i neprecizni.

60

5. Sustav dviju linearnih jednadždi s dvjema nepoznanicama

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- mogu samostalno riješiti linearnu jednadžbu

- usvojili su pojam rješenja jednadžbe

- usvojili su pojam sustava i njegovog rješenja

- mogu samostalno provjeriti je li zadani uređeni par rješenje sustava

- rješavaju najjednostavnije zadatke metodom supstitucije i suprotnih koeficijenata

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan dobar (3) :

- mogu sustav preračunati u standardni oblik (zadaci sa seljenjem članova i zagradama)

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- preračunavaju složene sustave sa zagradama i razlomcima u standardni oblik i rješavaju ih

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- primjenjuju metode rješavanja sustava u problemskim zadacima iz svakodnevnog života i najsloženije računske zadatke

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili niti minimum gradiva i ne prepoznaju matematičku terminologiju , a u konstruktivnim zadacima su neuredni i neprecizni.

6. Linearna funkcija

Učenici koji su zaslužili ocjenu dovoljan (2) :

- usvojili su pojam linearne

Učenici koji su zaslužili ocjenu dobar (3) :

- mogu samostalno izračunati

Učenici koji su zaslužili ocjenu vrlo dobar (4) :

- izračunavaju vrijednost

Učenici koji su zaslužili ocjenu odličan (5) :

- mogu primjenjivati linearnu

61

funkcije i modu izračunavati njezinu vrijednost za zadane argumente

- mogu samostalno nacrtati graf jednostavnijih linearnih funkcija

- mogu izračunati jednadžbu pravca kojemu je zadan nagib i jedna točka koja pripada grafu funkcije

- preračunava eksplicitnu jednadžbu pravca u implicitnu i obrnuto

argument za zadanu vrijednost funkcije

- znaju provjeriti pripada li zadana točka grafu funkcije

- usvojili su pojam odsječka na osi y i nagiba pravca i mogu ga odrediti

- usvojili su pojam nul-točke

- prepoznaju pravce usporedne s osima koordinatnog sustava

- usvojili su karakteristike usporednih pravaca i mogu izračunati jednadžbu

funkcije ili argument u zadacima s racionalnim brojevima

- mogu odrediti formulu linearne funkcije u zadatku zadanom riječima

- s grafa očitavaju drugu koordinatu točke kojoj je poznata jedna koordinata

- znaju iz linearne funkcije odrediti prolazi li pravac koroz ishodište

- određuju koja je funkcija rastuća , a koja padajuća i mogu obrazložiti

funkciju u problemskim zadacima iz svakodnevnog života i određivati ovisnost dviju veličina

- mogu nacrtati graf funkcije i s njega očitavati potrebne veličine da bi riješili složene zadatke

- mogu samostalno odrediti kut kojega pravac zatvara s osi x i mogu odrediti koji ima veći , a koji manji nagib

- mogu samostalno grafički riješiti sustav linearnih jednadžbi

Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenici koji nisu usvojili niti minimum gradiva i ne prepoznaju matematičku terminologiju , a u konstruktivnim zadacima su neuredni i neprecizni.

Kriterije izradila učiteljica matematike Nevenka Dožajić

62

9. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ FIZIKE 8.a i 7.a razred

1) USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA

nedovoljan (1)Učenik ne prepoznaje osnovne fizikalne pojmove, zakone i mjerne jedinice. Griješi, a ni uz pomoć učitelja ne dolazi do ispravnog odgovora. Nije usvojio temeljne fizikalne koncepte.

dovoljan (2) Učenik iznosi naučene obrazovne sadržaje uz pomoć učitelja koji ga vodi i usmjerava kraćim potpitanjima, prepoznaje ključne pojmove, ali ih ne razumije u cjelosti, sadržaje ne povezujeOdgovara po sjećanju bez razumijevanja.

dobar (3)Učenik djelomično samostalno i uz pomoć učitelja odgovara na postavljena pitanja i rješava jednostavnije zadatke, obrazovne sadržaje razumije, ali ih ne zna primjeniti, niti obrazložiti vlastitim primjerima

vrlo dobar ( 4) Učenik razumije obrazovne sadržaje, samostalno se služi usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere,uspješno opisuje i objašnjava uzročno-poljedične veze, a pri izvođenju zaključaka i povezivanju sadržaja treba mu manja pomoć učitelja.

odličan ( 5 ) Učenik potpuno samostalno fizikalno i matematički interpretira fizikalne pojave, zakone i teorije. Obrazlaže uzročno-posljedične veze te primjenjuje sadržaje u novim situacijama. Sposobnost logičkog mišljenja razvio na najvišoj razini. S lakoćom uočava korelacije s drugim predmetima. Stečeno znanje primjenjuje na novim složenijim primjerima.

2) PRAKTIČNI RADOVI

nedovoljan (1)Ne prati tijek izvođenja pokusa i ne surađuje s ostalim učenicima. Ne sudjeluje u radu. Ne obazire se na upozorenja učitelja. Bilješke i didaktički materijal nepotpuni i neuredni. Neodgovoran prema postavljenim zadacima. Ne donosi redovito knjige i pribor za rad.Aktivnost i zalaganje: Potpuno nezainteresiran i pasivan. Često upada u riječ i ometa nastavu.

dovoljan (2) Učenik prepoznaje pribor i mjerne instrumente potrebne za pokus te uz pomoć učitelja izvodi najjednostavnija mjerenja. Bilješke su površne i neuredne.

63

Aktivnost i zalaganje: uglavnom pasivan na satu, sudjeluje u nastavi samo na poticaj učitelja.

dobar (3)Uz pomoć učitelja pristupa analizi postavljenog zadatka. Mjerne ljestvice instrumenata pri mjerenju neprecizno očitava, tablice su nepotpune, postoji analiza, ali je nepotpuna. Aktivnost i zalaganje: povremeno zainteresiran za rad i samoinicijativno se uključuje u nastavu.

vrlo dobar ( 4) Pokuse i mjerenja izvodi uspješno uz minimalnu pomoć učitelja ili drugih učenika. Prepoznaje varijable, mjeri njihove vrijednosti i prikazuje ih grafički. Sposoban je formulirati zaključke u suradnji s učiteljom.Aktivnost i zalaganje: pokazuje interes za nastavnim sadržajem, aktivan na satu, izvršava zadane zadatke.

odličan ( 5 ) Učenik samostalno i uspješno pristupa analizi problema. Pokuse, mjerenja i račun izvodi uspješno i precizno bez pomoći. Samostalno dolazi do zaključaka te ih razumije. Povezuje zaključke sa teorijom. Primjenjuje stečeno znanje u novim situacijama. Bilješke su točne, uredne i potpune.Aktivnost i zalaganje: pokazuje veliki interes za nastavnim sadržajem, uvijek aktivan na satu, marljiv i savjestan.

3) PRIMJENA ZNANJA I VJEŠTINA

nedovoljan (1)Ne zna primjeniti stečeno znanje u rješavanju jednostavnih zadataka. Niti uz pomoć nastavnika ne rješava jednostavne zadatke. Ne pokazuje interes za napredak i na satu je često nepažljiv i ometa druge.Domaće zadaće: Učenik ne rješava zadaće.

dovoljan (2)Uz stalnu pomoć i navođenje učitelja, nepotpuno , površno, i s pogreškama rješava jednostavnije zadatke izravnim uvrštavanjem podataka u formulu, koristi primjere navedene na satu ili opisane u udžbeniku, bez objašnjenja.Domaće zadaće: Radna bilježnica i zadaće nisu u potpunosti riješene, zadaci su nepotpuni, bez postupka, neuredni i s mnogo grešaka.

dobar (3)Uz učiteljevu pomoć uspjeva, s manjim pogreškama, riješiti jednostavnije zadatke. Primjenjuje točne oznake fizikalnih veličina i ispravne mjerne jedinice.Domaće zadaće: Radna bilježnica, zadaće i učenički radovi riješeni, ali nepotpuno bez problemskih zadataka.

vrlo dobar (4)Samostalno rješava jednostavne zadatke i uz malu pomoć učitelja rješava složenije zadatke, a stečeno znanje zna primjeniti na nove primjere Domaće zadaće: Radna bilježnica, zadaće i učenički radovi riješeni uredno, s djelomično riješenim problemskim zadacima. Odgovori na postavljene zadatke nisu potpuni.

odličan (5)Učenik logičkim slijedom, temeljito, uspješno i argumentirano rješava problemske zadatke, a sposoban je pronaći i nove primjere na kojima samostalno povezuje nastavne sadržaje.

64

Domaće zadaće: Učenik ima sve domaće zadaće. Odgovori su potpuni, bez grešaka i s postupkom iz kojeg se vidi jasan put do rješenja. Učenik rješava i sadržaje koji nisu zadani.

Prof. Dado Gres

10. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ GEOGRAFIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

Ocjenjivački kriterij za usmenu provjeru znanja

Odličan (5) Učenik/ca

Ključni pojmovi usvojeni u potpunosti Nastavno gradivo razumije vrlo brzo i točno Dokazuje, povezuje i obrazlaže vrlo temeljito, logično i argumentirano Znanje primjenjuje vrlo brzo, prikladno, samostalno i točno Samostalno izvodi zaključke i uočava uzročno-posljedične veze Uvijek spreman/a iskazati znanje sposobnosti i vještine Odgovoran/a prema radu, učenicima i učitelju/ici Pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina Posjeduje izrazito iznadprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Vrlo dobar (4) Učenik/ca

Ključne pojmove usvojio/la gotovo u potpunosti Nastavno gradivo razumije brzo i točno Dokazuje, povezuje i obrazlaže temeljito, logično i argumentirano Znanje primjenjuje prilično brzo, prikladno, samostalno i točno Zaključke i uzročno-posljedične veze obrazlaže naučenim primjerima Gotovo uvijek spreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine Odgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici Pokazuje volju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina Posjeduje iznadprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Dobar (3) Učenik/ca

Ključne pojmove usvojio/la najvećim dijelom Nastavno gradivo razumije gotovo uvijek brzo i točno Dobro dokazuje, povezuje i obrazlaže

65

Znanje primjenjuje prikladno, ali uz pomoć učitelja/ ice Pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina Odgovoran/a prema radu učenicima/cama i učitelju/ici Posjeduje prosječna znanja sposobnosti i vještine

Dovoljan (2) Učenik/ca

Ključne pojmove usvojio/la polovično Nastavno gradivo ne razumije u potpunosti Pri dokazivanju, povezivanju i obrazlaganju nailazi na veće probleme Znanje ne primjenjuje uvijek prikladno i točno, ali uz pomoć učitelja/ice dolazi do dovoljnih rezultata Zaključke i uzročno-posljedične veze ne donosi samostalno te ima problema kod obrazlaganja naučenih primjera Duže razdoblje nespreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine Gotovo uvijek odgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici Ponekad ne pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina Posjeduje ispodprosječna znanja, sposobnosti i vještine

Nedovoljan (1) Učenik/ca

Nije usvojio/la ključne pojmove Nastavno gradivo ne razumije Rijetko spreman/a dokazivati,povezivati i obrazlagati Znanje ne primjenjuje prikladno i točno te uz pomoć učitelja/ice ne dolazi do dovoljnih rezultata Zaključke i uzročno-posljedične veze ne donosi samostalno te ima većih problema kod obrazlaganja naučenih primjera Gotovo nikad spreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine Neodgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici Ne pokazuje volju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina Posjeduje izrazito ispodprosječna znanja, sposobnosti i vještine

66

Kriterij za pismenu provjeru znanja iz geografije

Pismena provjera znanja provodi se četiri puta tijekom školske godine. Učenici bi trebali biti obaviješteni o datumu provođenja pismene provjere znanja najkasnije tjedan dana ranije. Ujedno, godišnji raspored pisanja pismenih provjera znanja treba biti dostupan učenicima i usklađen sa terminima pismenih provjera iz drugih predmeta. U provjerama se koriste zadaci objektivnog tipa.

Ocjena / postotak

Nedovoljan / 0 – 49% Dovoljan / 50 – 62% Dobar / 63 – 75% Vrlo dobar / 76 – 88% Odličan / 89 - 100%

prof. Jurica Potnar

67

11. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ POVIJESTI U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

1. Usvojenost osnovnih podataka2. Uočavanje uzročno – posljedičnih veza3. Snalaženje u vremenu i prostoru

1. USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKAOdličan (5):            

Zna sve tražene povijesne događaje, pojave i pojmove. Može ih produktivno uporabiti. Vrlo dobro razumije nastavno gradivo. Ne zbunjuju ga dodatna nastavnikova pitanja. Pokazuje veliku samostalnost u izlaganju i opisivanju problema. Iznosi neke primjere te uči isključivo iz udžbenika.

Vrlo dobar(4):   

Zna većinu povijesnih događaja, pojava i pojmova. Nije uvijek samostalan i pouzdan. Razumije nastavno gradivo i zna temeljne elemente gradiva. Odgovore oblikuje vlastitim riječima te uči isključivo iz udžbenika. Objašnjava logično, povezuje sličnosti i uočava razlike.

Dobar (3):          Prepoznaje  najvažnije povijesne događaje, pojave i pojmove. Pri tom mu je potrebna pomoć nastavnika. Pokazuje dobro znanje, razumije nastavno gradivo, ali bez pojedinosti. Mogu se primjetiti nepotpunosti u znanju. Nastavno gradivo izlaže na temelju bilježaka u bilježnici, a ne na temelju udžbenika.Dovoljan (2):     Prisjeća se i nabraja glavne povijesne događaje, pojave i pojmove. Pokazuje prilično nepovezano znanje, slabo razumije nastavno gradivo. Usvojio je osnovne elemente nastavnog gradiva. Treba pomoć nastavnika. Nedovoljan (1):  Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne zna ili zna vrlo malo nastavnog gradiva, brka pojmove, pogrešno objašnjava, ne zna činjenice, imena i događaje.

2. UOČAVANJE UZROČNO – POSLJEDIČNIH VEZAOdličan (5):

Shvaća značenje povijesnih događaja i pojava. Pouzdano razlikuje uzroke od posljedica.

Svojim riječima izlaže uzroke i posljedice te ih potkrjepljuje  vlastitim primjerima.

Vrlo dobar(4):

Svojim riječima izlaže uzroke i posljedice te ih potkrepljuje s nastavnikovim primjerima.   Pouzdano razlikuje uzroke od posljedica.

68

Dobar (3):  Nabraja i pokušava objasniti najvažnije uzroke i posljedice.  Potrebna mu je pomoć nastavnika. Nije uvijek pouzdan u razlikovanju uzroka i posljedica.Dovoljan (2): Navodi osnovne uzroke i posljedice svake nastavne cjeline. Pri  tom mu je potrebna pomoć.Nedovoljan (1):  Učenik nije dosegao minimalni standard znanja.

3. SNALAŽENJE U VREMENU I PROSTORU

Snalaženje u vremenuOdličan (5):      Pouzdano i pravilno kronološki određuje i razvrstava događaje, pojave i razdoblja.Vrlo dobar(4):  

 Pravilno kronološki određuje i razvrstava događaje, pojave i razdoblja. Nije samostalan i pouzdan.

Dobar (3):       

  Događaje, pojave i razdoblja pokušava kronološki odrediti i razvrstati.   Pri tom mu je potrebna nastavnikova pomoć.

Dovoljan (2):     Učenik je sposoban kronološki odrediti glavna povijesna razdoblja.

Nedovoljan (1): Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne povezuje povijesne činjenice s kronologijom.  Snalaženje u prostoruOdličan (5):           Pronalazi sve potrebne podatke na zemljovidu i legendi, donosi zaključke i svojim riječima opisuje događaje ili pojave.

Vrlo dobar(4):   Pronalazi većinu potrebnih podatka na zemljovidu i legendi i prema  njima zaključuje i opisuje događaje ili pojave. Ponekad ga je potrebno usmjeriti.  Dobar (3):         Na zemljovidu i legendi pronalazi najvažnije podatke i prema njima opisuje događaje ili pojave. Često mu je potrebna pomoć nastavnika.Dovoljan (2):       Uz nastavnikovu pomoć uočava podatke sa zemljovida i legendi i  prema njima pokušava opisati povijesne događaje ili pojave.

69

Nedovoljan (1):  Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne snalazi se na povijesnom zemljovidu.

Kriteriji ocjenjivanja učenika iz predmeta povijesti:

PISANE PROVJERE USMENE PROVJERE 4 x tokom nastavne godine (usvojenost

osnovnih podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru)

Minimalno 6 x tokom nastavne godine pišu se kratke provjere znanja (usvojenost osnovnih podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

Odličan: 90-100%; vrlo dobar: 76-89%; dobar: 61-75%; dovoljan: 46-60%; nedovoljan: 0-45%

minimalno 4 x tokom nastavne godine (usvojenost osnovnih podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru)

AKTIVNOST na svakom satu povijesti ( domaća zadaća, prezentacije i radovi učenika, nošenje pribora,

sudjelovanje u nastavnim aktivnostima)

SASTAVILA: Sanja Pirc

70

12. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ TEHNIČKE KULTURE U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

Članak 1Uvodno i inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.

Članak 2Postignuća učenika prilikom provjeravanja znanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika:

ocjena Usvojenost sadržaja Primjena znanja

NEDOVOLJAN(1)

Neusvojenost minimuma temeljnih pojmovaNepoznavanje osnovne tematike

Ni uz pomoć ne uspijeva savladati predviđene zadatke

DOVOLJAN(2)

Učenik se prisjeća osnovnih pojmova uz pomoć nastavnikaPrepoznaje pojmove, kod nabrajanja od 6 nabroji 3 itd.

Učenik radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno

DOBAR(3)

Reproducira temeljne pojmove uči na pamet bez razumijevanjaRazumije gradivo ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti vlastitim primjerom Nije dovoljno samostalan pa uz pomoć nastavnika rješava jednostavnije zadatke

Učenik radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika

VRLO DOBAR(4)

Razumije gradivo i služi se usvojenim znanjemAnalizira sadržaje Navodi vlastite primjereRješava složenije zadatke samostalno ili uz pomoć učiteljaPomaže drugim učenicimaSluži se dodatnim izvorima znanja

Učenik primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih

ODLIČAN(5)

Stvara nove vrijednostiStečeno znanje primjenjuje u praksiAnalizira i donosi valjane zaključkeNavodi i vlastite primjereTe samostalno rješava složenije zadatke

Učenik kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama

71

Uspješno korelira sa srodnim predmetima i sadržajimaSposoban je prenijeti znanje drugim učenicima, pomaže drugim učenicimaSluži se dodatnim izvorima znanja i informacija iz različitih medija

Članak 3Nakon svake obrađene i uvježbane nastavne cjeline provodi se radna ili praktična vježba primjene znanja te se ista ocjenjuje.

Članak 4Pisano provjeravanje znanja vršit će se najmanje jednom u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već

početkom polugodišta , a o sadržaj pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije 14 dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu ne mora ponoviti. Učenik koji nije pristupio pisanju provjere, istu će pisati idući školski sat kada bude na nastavi tehničke kulture.Način vrednovanja pisane provjere: 0 – 40 ° nedovoljan (1) 41 – 59 dovoljan (2)

60 – 75 dobar (3) 76 – 89 vrlo dobar (4)

90 – 100 odličan (5)

Ispravak negativne ocjene pisane provjere provodi se za sve učenike s negativnom ocjenom iz pisane provjere 7/14 dana nakon pisane, a nakon toga u dogovoru s učiteljicom. 14 dana prije kraja polugodišta ili nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak negativne ocjene.

Članak 5Odnos prema radu ocjenjuje se najmanje dva puta u toku polugodišta. U obzir za tu ocjenu uzimaju se elementi radne bilježnice, bilježnice, nošenje pribora za rad, te aktivnost i ponašanje na satu.

Članak 6Ostali elementi vrednovanja provode se u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj školi koji je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 27.09.2010.

72

13. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Sa stajališta predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura, u užem smislu, praćenje se prvenstveno odnosi na sustavni uvid u obrazovne, antropološke i odgojne promjene učenika.

Postupak provjeravanja organizacijski je preduvjet ocjenjivanju, a ocjenjivanje je u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području proces objektivnog vrednovanja bilo kojeg predmeta provjeravanja. Predmet provjeravanja koji se ocjenjuje može biti nastavni sadržaj ili odgojni učinak.

Ocjenjeni nastavni sadržaj vrednuje se ocjenom po Likertovoj skali od 1 do 5 i upisuje u rubriku pripadajuće sastavnice ocjenjivanja.

SASTAVNICE OCJENJIVANJAOcjenjivanjem bi trebalo obuhvatiti obrazovne, antropološke i odgojne zadaće tjelesne i zdravstvene kulture, čiji su predstavnici sastavnice ocjenjivanja koje su u

imeniku navedene kao:

1. motorička znanja2. motorička p(d)ostignuća3. motoričke sposobnosti4. funkcionalne sposobnosti5. odgojni učinci rada

Postotni udio sastavnice: motorička znanja – 30% motorička p(d)ostignuća – 10% motoričke sposobnosti – 10% funkcionalne sposobnosti – 10% odgojni učinci rada – 40% zaključna ocjena – 100%

SASTAVNICA MOTORIČKIH ZNANJAU sastavnicu motoričkih znanja upisuju se ocjene o razini usvojenosti određenih motoričkih gibanja (nastavnih tema) koje su uvrštene u nastavni plan i program tjelesne

i zdravstvene kulture za određeni razred.

Motorička znanja provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine.

Provjeravanje i ocjenjivanje vršimo testovima motoričkih znanja i to ocjenom:

ODLIČAN (5) - motoričko gibanje izvedeno pravilno i sa sigurnošću u svim fazama, uz estetsku dotjeranost.

73

VRLO DOBAR (4) - motoričko gibanje izvedeno pravilno i sigurno, uz manje tehničke ili estetske nedostatke; nije narušena osnovna struktura kretanja (nebitne – male pogreške).

DOBAR (3) – učenik izvodi motoričko gibanje u kojem pojedine dijelove gibanja izvodi pravilno, a kod preostalih bitno odstupa od idealnih trajektorija gibanja (bitne – velike pogreške).

DOVOLJAN (2) - motoričko gibanje izvedeno slabo i nesigurno, kretnje su toliko nekoordinirane (grube, nespretne) da presudno odstupaju od idealnih struktura gibanja (presudne – prevelike pogreške).

NEDOVOLJAN (1) - učenik ne može izvesti motoričko gibanje ni u jednom obliku, dakle ni uz pomoć učiteljice, premda može imati predodžbu kako se to gibanje izvodi.

SASTAVNICA MOTORIČKIH P(D)OSTIGNUĆAU sastavnicu motorička postignuća upisuju se ocjene o najvećim osobnim vrijednostima određenih motoričkih sadržaja (nastavnih tema) koje je moguće objektivno

mjeriti i iskazati u fizikalnim veličinama.

Motorička p(d)ostignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti (ili funkcionalnih sposobnosti) s ciljem postizanja osobno najboljeg rezultata.

Motorička p(d)ostignuća provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine.

Provjeravanje i ocjenjivanje vršimo testovima motoričkih dostignuća pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta, broj postignutih ponavljanja) i to ocjenom:

ODLIČAN (5) - rezultat koji se nalazi u prvoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata.

VRLO DOBAR (4) - rezultat druge četvrtine dobivenih rezultata.

DOBAR (3) - svi rezultati u trećoj četvrtini po vrijednosti.

DOVOLJAN (2) - svi rezultati u posljednjoj četvrtini po vrijednosti izmjerenih rezultata.

NEDOVOLJAN (1) - ocjena za nepotrebno odustajanje, povredu pravila, diskvalifikaciju i sl.

SASTAVNICA KINANTROPOLOŠKIH POSTIGNUĆA

Kinantropološkim postignućima vrednuju se i ocjenjuju postignuća učenika iz tri podprostora: morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti.

74

Morfološka obilježja su tjelesne mjere iz prostora longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, transverzalne dimenzionalnosti skeleta, volumena i mase tijela te potkožnog masnog tkiva.

Mjere za praćenje morfoloških obilježja su: visina, težina, postotak masnog tkiva, indeks tjelesne mase.

Motoričke sposobnosti se odnose na potencijal osobe u izvođenju jednostavnijih, složenijih i složenih voljnih gibanja koje se izvode djelovanjem skeletnih mišića.

Testovi za praćenje motoričkih sposobnosti su: prenošenje pretrčavanjem, pretklon u uskom raznožnom položaju, podizanje trupa iz ležanja.

Funkcionalne sposobnosti definiraju se kao sposobnosti organizma koje omogućuju transport i proizvodnju energije u ljudskom organizmu.

Testovi za praćenje funkcionalnih sposobnosti su: trčanje na 600 metara za učenice i trčanje na 800 metara za učenike, kao test opće izdržljivosti.

Vrijednosti morfoloških mjera, motoričke i funkcionalne sposobnosti ne ocjenjuju se kao apsolutne vrijednosti pojedinih varijabli, već kao razlike promjena između početne i završne dijagnostike stanja. Temeljem analize razlika između početnog i završnog provjeravanja ocjenjuje se napredak učenika, a time i njihova kinantropološka postignuća.

SASTAVNICA ODGOJNI UČINCIOdgojni učinci procjenjuju se praćenjem i provjeravanjem slijedećih varijabli:

1. aktivnost učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture2. sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima u tjelesnij i zdravstvenoj kulturi3. stečene zdravstveno-higijenske navike4. teorijska znanja

ODLIČAN (5) - radi redovito, ispunjava gore navedene zahtjeve i sudjeluje u športskim izvannastavnim aktivnostima

VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva i ne sudjeluje u športskim izvannastavnim aktivnostima

DOBAR (3) - radi redovito sa više opravdanih izostanaka

DOVOLJAN (2) - radi neredovito i ne ispunjava većinu gore postavljenih zadataka

NEDOVOLJAN (1) - redovito ne radi

75

Zaključna ocjena izraz je ukupne količine i kakvoće promjena u učenika, utmeljena prvenstveno na vrednovanju sadržaja nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture određene školske godine.

Zaključna ocjena ne treba biti aritmetička sredina.

76

14. NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA UČENIKA IZ INFORMATIKE

Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja:

Usv

ojen

ost p

rogr

amsk

ih sa

drža

ja5

Brzo, samostalno, točno, temeljito i argumentirano odgovara na teoretska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.

4Umjereno brzo, samostalno, uz povremenu učiteljevu pomoć s potpitanjima odgovara na teoretska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.

3Polako i uz pomoć učitelja odgovara na teoretska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog, povremeno opaža svoje pogreške i popravlja ih.

2Samo uz pomoć učitelja odgovara na teoretska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo, bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka, slabo sudjeluje u radu na nastavi.

1Ni uz pomoć učitelja ne uspijeva odgovoriti na teoretska pitanja i riješiti jednostavne zadatke, nezainteresirano i neaktivno odnošenje prema radu na nastavi.

Prim

jena

znan

ja

5Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, točno, uredno i pazi na detalje. Vješt u analiziranju uvjeta zadataka. Ima osobit smisao za isticanje važnih podataka. Rješenja često originalna. Konstrukcije algoritma precizne, crteži i sheme u funkciji zadatka.

4

Zadatke na računalu rješava redovito, uredno i točno uz povremenu pomoć učitelja. Rješenja zadataka odgovaraju najvažnijim postavkama, no ne uvijek i svim mjerilima. Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne. Složenije probleme ne uspijeva samostalno riješiti.

3 Zadatke na računalu rješava uglavnom redovito, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno. Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne. Rješenja zadataka često ne odgovaraju zadanim postavkama. Nema naknadne samokontrole rješenja.

77

2Zadatke na računalu rješava sporo i nezainteresirano, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno. Rješenja netočna, a postupci manjkavi. Konstrukcije algoritma često nisu u funkciji zadataka.

1 Zadatke na računalu ne rješava i ne obavlja svoje obaveze na satu.

Sam

osta

lnos

t i o

dgov

orno

st

5U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje sve redovito, uredno i točno. Aktivan kod obrade novog gradiva i ponavljanja. Na satu sve zadatke uspješno savladava. Ne ometa nastavu. Zainteresiran uvijek za dodatne mogućnosti zadataka.

4U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje redovito, ali ne u cijelosti i točno. Aktivno sudjeluje u nastavi i raspravama. Na satu sve zadatke savladava uz povremenu pomoć učitelja. Ne ometa nastavu. Nije zainteresiran za dodatne mogućnosti zadataka.

3U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje neredovito i s pogreškama. Ne sudjeluje aktivno u nastavi i raspravama. Na satu sve zadatke savladava uz čestu pomoć učitelja. Nesamostalan u radu, ali povremeno pokazuje interes za svladavanje nastavnog gradiva.

2U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje neredovito, nedovoljno uredno i s pogreškama. Gradivo i zadaci nepotpuno prepisani s ploče. Postupci manjkavi. Algoritmi i programi često nisu u funkciji zadataka. Nesamostalan u radu i povremeno ometa nastavu.

1

Ne prati nastavu, upozorenja za mirno i aktivno praćenje nastave ne usvaja, ne nosi pribor, radnu bilježnicu i/ili bilježnicu na sat. Ne rješava zadatke zadane za samostalni rad ili ne zapisuje u bilježnici što se piše po ploči. Neaktivan i nemaran u praćenju nastavu. Tijekom duljeg vremena nemaran u rješavanju zadataka za vrijeme nastavnog sata.

78

Popis nastavnih cjelina i načina završnog vrednovanja pojedine cjeline:

5. razred

Naziv cjeline Način završnog vrednovanja

Prvi koraciPisana i praktična provjera znanja

Jezik računala

Osnove rada računala Pisana provjera znanja

Osnove crtanja Praktična provjera znanja

Obrada teksta Praktična provjera znanja

Programiranje - Programski jezik Small Basic Pisana i praktična provjera znanja

Internet Pisana i praktična provjera znanja

6. razred

Naziv cjeline Način završnog vrednovanja

Pohrana i prikaz podataka Pisana provjera znanja

Obrada teksta Praktična provjera znanja

Programiranje Pisana i praktična provjera znanja

Računalne mreže Pisana provjera znanja

Internet

79

Multimediji Praktična provjera znanja

Izrada prezentacija Praktična provjera znanja

7. razred

Naziv cjeline Način završnog vrednovanja

Izrada prezentacija Praktična provjera znanja

Proračunske tablice Pisana i praktična provjera znanja

Programiranje Pisana i praktična provjera znanja

Internet Pisana provjera znanja

Izrada web stranica Pisana provjera znanja

8. razred

Naziv cjeline Način završnog vrednovanja

Strojna oprema računala Pisana provjera znanja

Izrada prezentacija Praktična provjera znanja

Logičke osnove računala Pisana i praktična provjera znanja

Programiranje

80

Baze podataka Praktična provjera znanja

Izrada web-mjesta Praktična provjera znanja

Odnos prema internetu Usmena provjera znanja

Zaključna ocjena

Zaključna ocjena izvodi se kao aritmetička sredina upisanih ocjena, osim pozitivnih ocjena koje je učenik ispravio na veću ocjenu. Tada se uračunava samo najveća ispravljena ocjena iz tog elementa.

Primjer 1: Ukoliko je učenik iz nekog elementa ocijenjen ocjenom dovoljan koju je kasnije ispravio na vrlo dobar, uračunava se samo ocjena vrlo dobar.

Primjer 2: Ukoliko je učenik iz nekog elementa ocijenjen ocjenom nedovoljan koju je kasnije ispravio na vrlo dobar, uračunavaju se obje ocjene.

81

15. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

1. ZNANJE2. ZALAGANJE3. KULTURA MEĐUSOBNIH ODNOSA 4. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

1. ZNANJE IZUZETAN TRUD-5Učenik je potpno usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, koje reproducira i stvaralački ga primjenjuje. Naučeno primjenjuje s puno detalja. Učenik sam sebe usmjerava, svoje znanje primjenjuje u pisanom i usmenom izražavanju, bez pomoći nastavnika.

VELIKI TRUD-4Učenik je dosta dobro usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, zna primjenjivati usvojeno znanje uz malu pomoć nastavnika . Ima samoinicijativu i dobro se snalazi u opširnosti sadržaja. Svoje znanje primjenjuje u pismenom i usmenom izražavanju uz mali poticaj nastavnika.

ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3Učenik je teme i sadržaje propisane planom i programom većinom usvojio. Dobro poznaje sadržaj, ali ga ne zna primjeniti bez pomoći nastavnika. Uz više ustrajnijeg i samostalnijeg rada može postići i bolje rezultate.

NEDOSLJEDAN TRUD-2Učenik je samo djelomice usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom. Slabo prati i reproducira obrađeni sadržaj. Nastavnik puno pomaže, postavlja potpitanja.

OGRANIČEN TRUD- 1Učenik nije usvojio obrađeni sadržaj, ne prati, ne reproducira i ne primjenjuje obrađene teme i sadržaje.

2. ZALAGANJE IZUZETAN TRUD-5Učenik često i iznimno dobro surađuje tijekom nastavnog procesa, često nudeći odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Uvijek spreman odraditi svaki oblik rada, potičući druge na što bolji rad i odradu zadatka.

VELIKI TRUD-4Učenik dosta dobro sudjeluje u različitim aktivnostima vezanim uz rad. Često je aktivan te ima sposobnost izražavanja. Potiče druge na rad, predlažući različite oblike rada i rješenja zadataka.

ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3

82

Učenik je povremeno aktivan, te povremeno sudjeluje u aktivnostima vezanim uz rad. Samo ponekad nudi odgovore, te mu je često potreban poticaj drugih.

NEDOSLJEDAN TRUD-2Učenik gotovo nikada ne sudjeluje tijekom nastavnog procesa, nikada ne nudi odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Gotovo nikad nije spreman odraditi oblike rada, te ne potiče druge na bolji rad i odradu zadatka.

OGRANIČEN TRUD-1Učenik nikada ne surađuje tijekom nastavnog procesa, te nikada ne nudi odgovore i način odrade različitih aktivnosti. Nikada nije spreman sebe i druge potaknuti na rad i aktivno sudjelovanje u nastavi.

3.KULTURA MEĐUSOBNIH ODNOSA IZUZETAN TRUD-5Učenik izvrsno surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu, zainteresiran za rad, traži izazove, pažljivo sluša, ljubazan prema drugima. Uzornim ponašanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale učenike. Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje.

VELIKI TRUD-4Učenik dosta dobro surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Na satu aktivan, ima razvijene sposobnosti slušanja, razgovora, suradnje i pomaganja drugima. Uzorno se ponaša na satu.

ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3Učenik povremeno ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenik na veliki poticaj učitelja sudjeluje u razrednim raspravama.Ponekad ometa zajednički rad drugih učitelja i učenika , zabavlja se raznim igračkama.

NEDOSLJEDAN TRUD-2Učenik gotovo uopće ne ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenika treba poticati na pozitivnu verbalnu komunikaciju, često ometa rad, nepristojan.

OGRANIČEN TRUD-1Učenik ne ostvaruje nikakvu suradnju s drugim učenicima i učiteljam. Ni uz pomoć učitelja ne sudjeluje u nastavnom procesu. Vrlo često ometa međusovnu komunikaciju u razredu, nepristojan, prijeti, potiče druge na neposluh.

4.STVARALAČKO IZRAŽAVANJE IZUZETAN TRUD-5Vrlo razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Učenik pokazuje samostalnost u izražavanju novih pojava unutar obrađenih sadržaja. Posjeduje osjetljivost i otvorenost za transedentalno, izrazito kreativan i komunikativan, te se vrlo maštovito likovno, pismeno i scenski izražava. Uredna bilježnica.

VELIKI TRUD-4Učenik ima razvijenu sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Redovito traži izazov, dobro uočava i otkriva nove situacijeunutar obrađenog sadržaja, uz manju pomoć učitelja. Učenik je kreativan i komunikativan, ima sposobnosti za likovno, pismeno i scensko izražavanje. Lijepa i uredna bilježnica.

83

ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3Kod učenika uglavnom razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Uočava, otkriva nove situacije unutar obrađenog sadržaja te taj sadržaj može interpretirati tek uz veliku pomoć nastavnika. Zalaže se prema svojim mogućnostima u različitim oblicima stvaralačkog izražavanja. Bilježnica može biti puno bolja.

NEDOSLJEDAN TRUD-2Kod učenika djelomice razvijene sposobnosti slušanja, govorenja, uspoređivanja, razlikovanja unutar obrađenog sadržaja. Vrlo teško i uz pomoć nastavnika može interpretirati biblijski i drugi sadržaj. Nemaštovit u likovnom, pismenom i scenskom izražavanju. Često nema bilježnicu.

OGRANIČEN TRUD-1Nema razvijene sposobnosti uspoređivanja, razlikovanja, govorenja. Ni uz pomoć nastavnika ne može interpretirati biblijski i drugi sadržaj. Ne želi niti pismeno, usmeno niti likovno izražavanje. Nema bilježnicu.

Kriteriji ocjenjivanja učenika iz predmeta vjeronauka:

PISMENE PROVJERE USMENE PROVJERE 1 x u 1. polugodištu (usvojenost osnovnih

podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

1 x u 2. polugodištu (usvojenost osnovnih podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

Odličan: 90-100%; vrlo dobar: 76-89%; dobar: 61-75%; dovoljan: 46-60%; nedovoljan: 0-45%

minimalno 2 x u 1. polugodištu (usvojenost osnovnih podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

minimalno 2 x u 2. polugodištu (usvojenost osnovnih podataka, uočavanje uzročno – posljedičnih veza)

STVARALAČKO IZRAŽAVANJE na svakom satu vjeronauka ( domaća zadaća, prezentacije i radovi učenika, nošenje pribora,

sudjelovanje u nastavnim aktivnostima)

SASTAVILE: Branka Japec Orlović i Kristina Špoljarić

84

16. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ

UČITELJI : Davorka Božić, Dolores Gale, Katica Horvat, Snježana Hranić, Vera Jadanić, Slađana Kunić, Jasminka Sačer i Dražen Vađunec

KRITERIJI OCJENJIVANJA – PISMENE PROVJERE

0 – 50 % - nedovoljan ( 1 ) 51 – 64 % - dovoljan ( 2 ) 65 – 79 % - dobar ( 3 ) 80 – 90 % - vrlo dobar ( 4 ) 91 – 100 % - odličan ( 5 )

Posebne odredbe:

- ako je učenik tijekom pismene provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, ako je odsutnost trajala samo jedan dan tada ju piše odmah slijedeći sat

- kod predmeta Tjelesno zdravstvena kultura upisuje se i rubrika odgojni učinci rada

- učenik može u jednom mjesecu u rubrici imati upisane i dvije ocjene ( ispravljanje nekog područja, provjeravanje dviju manjih cjelina)

- prazne rubrike u području ocjenjivanja ne precrtavamo

- lektira se može provjeravati usmeno i pismeno

85

HRVATSKI JEZIK

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE (usmeno i pismeno)

MEDIJSKA KULTURA

DOMAĆIURADAK

OD

LIČ

AN

( 5

)

- s potpunim razumijevanjem usvaja jezične sadržaje

- s lakoćom usvaja pravopisna pravila

- usvojeno znanje pravilno i točno primjenjuje u usmenom i pisanom izražavanju

- prepoznaje i imenuje vrstu književnog djela

- usvaja sve nove književnoteorijske pojmove i prepoznaje ih u tekstu

- izvrsno uočava i prepoznaje tematski sadržaj i odnose među likovima u književnom tekstu

- ističe se aktivnim sudjelovanjem u interpretaciji novih književnih tekstova izražavajući svoje osjećaje i raspoloženje

- izvrsno interpretira i analizira lektirna djela

- ističe se u otkrivanju poruka i karakterizaciji likova

- čita tečno i izražajno, intonacijski oblikuje izgovornu cjelinu, u potpunosti razumije pročitano

- s lakoćom i vrlo uspješno samostalno priča, prepričava i opisuje

- svi oblici govornih vježbi intonacijski su ispravni- uspješno piše po diktatu, odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom jasno i točno

-u stvaralačkom pisanom izražavanju logičan u slijedu misli, pravilno stilski i sadržajno formira rečenice

-stvaralački pisani radovi ističu se kreativnošću i maštovitošću

- piše uredno, čitljivim rukopisom, pravopisno i gramatički točno

- s lakoćom usvaja ključne pojmove iz medijska kulture te ih primjereno povezuje na konkretnim primjerima

- domaće uratke piše redovito, samostalno, izrazito uredno i točno

86

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRAJEZIČNO

IZRAŽAVANJE(usmeno i pismeno)

MEDIJSKA KULTURA

DOMAĆIURADAK

VR

LO D

OB

AR

( 4

)

- s razumijeva- njem i skoro u potpunosti usvaja jezične sadržaje

- pravopisna pravila usvaja bez poteškoća

- usvojeno znanje najčešće pravilno primjenjuje u pismenom izražavanju

- usvaja knjiže- vnoteorijske pojmove i prepoznaje ih u tekstu - prepoznaje tematske sadržaje i uspje- šno karakterizira likove na osnovi njihovih postu- paka

-sudjeluje u interpretaciji književnih tekstova

- čita propisanu lektiru

-sudjeluje u inter- pretaciji i analizi lektirnog djela

- ponekad izostaje sigurnost u izno- šenju zaključaka

- čita tečno i izražajno s rijetkim pogreška- ma, razumije proči- tano -samostalno priča, prepričava i opisuje uspješno piše po diktatu

- stvaralački pisani ra- dovi tematski su korektni

- pazi na kompoziciju sastavka

-ponekad griješi u stilskom formiranju rečenice

-piše uredno, čitljivim rukopisom, pravopis- no i gramatički uglavnom točno

-uspješno usvaja

sadržaje iz medijske

kulture i reproducira ga s razumije- vanjem

- ponekad prisutna nesi- gurnost u ispoljavanju vlastitih pro- sudbi

-domaće uratke piše re- dovito. uredno i pretežno točno

87

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE (usmeno i pismeno)

MEDIJSKA KULTURA

DOMAĆI URADAK

DO

BA

R (3

)

- usvaja jezične sadržaje bez većih poteško- ća ali s dozom nesigurnosti

- pravopisna pravila usvaja ali ne primje - njuje ih uvijek u pismenom izražavanju

- prepoznaje i imenuje samo neke vrste književnih djela

- književnoteorij- ske pojmove usvaja na razini reproduciranja ali ih u tekstu rijetko kad uoča- va - u interpretaciju književnih tekstova rijetko se uključuje

-redovito čita lek- tiru, ali često površno, bez udubljavanja

- u interpretaciju se uključuje na poticaj

- teško izražava svoje mišljenje, osjećaje i doživljaje

- čita prosječnom brzi- nom, zastajkuje u isčitavanju duljih riječi, netočno proči- tane riječi ne ispravlja; pročitano djelomično razumije

- usmeni izraz nije uvijek jezgrovit i izražajan, zbog oskudnijeg rječni- ka teško nalazi riječi za izražavanje svojih misli

- u stvaralačkom pisme- nom izražavanju obraća pozornost na sadržaj ali često stilski i sadržajno griješi u formiranju rečenice; česte su gra- matičke i pravopisne pogreške -rukopis nedovoljno či- tak i prilično neuredan

- interes za medijsku kulturu povremen i slabo izražen

-djelomično usvaja ključne pojmove

- u raspravu i komentare o filmu, TV- emisiji ili kazališnom djelu uključuje se tek uz poticaj

- domaće uratke piše redovito ali ne uvijek točno i temeljito

88

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE (usmeno i pismeno)

MEDIJSKA KULTURA

DOMAĆI URADAK

DO

VO

LJA

N (

2 )

- djelomično us- vaja jezične i pravopisne sadržaje koje, kroz dopunski rad, treba višekratno ope- tovati

- naučene jezične i pravopisne sadržaje rijetko kad primjenjuje u pisanom izra- žavanju

- nesiguran u pre-poznavanju i imenovanju knji-ževnih vrsta

-teško usvaja knji ževnoteorijske pojmove i otežano ih prepoznaje na tekstu - naučene nastavne sadržaje reproducira bez razumijevanja i kratkoročno ih pamti

-u analizi književnih djela samo povremeno sudjeluje

-čita zadana lek- tirna djela ali uglavnom površno, bez razumijevanja

- teško uočava poruku lektirnog djela i odnose među likovima

- nesigurno rješava zadatke vezane za lektirno djelo

-čita veoma sporo, teško ili pogrešno iščitava većinu riječi, ne poštuje interpunkcijske znakove ; u maloj mjeri razumije pročitano

-usmeno se otežano izražava, koristi lokalne neknjiževne izraze, govorne poruke oblikuje uz pomoć

- veoma se teško pismeno izražava, i stilski i sadržajno loše formira rečenice, izostaje logičnost u slijedu misli; u pisanom izražavanju česte su pravopisne i gramatičke pogreške

-interes za medijsku kulturu veo- ma slabo izražen

-gradivo reproducira s poteškoćama u razumijevanju

-u rad se uključuje uz učiteljevu pomoć

- ponekad zaboravlja napisati domaći uradak

- uradci su često površni i netočni

89

OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE (usmeno i pismeno)

MEDIJSKA KULTURA

DOMAĆI URADAK

NE

DO

VO

LJA

N (1

)

- jezične sadržaje nije usvojio u dovoljnoj mjeri

-ne primjenjuje većinu pravo- pisnih pravila - nema predzna- nja pa teško prati nastavu

-ne prepoznaje i ne imenuje veći- nu književnih vrsta

- ne usvaja knji- ževnoteorijske pojmove

- na satovima interpretacije novih književnih tekstova nikad ne sudjeluje

- većinu lektirnih djela ne čita ili ih čita površno

- u interpretaciju lektirnih djela nikada se ne uključuje

- čita izrazito sporo, slovkajući, teško uspijeva povezati slovo u riječ; ne razumije pročitano

- veoma se teško usmeno izražava, ima vrlo oskudan rječnik

- ne sudjeluje u pričanju, prepričavanju i usmenom opisivanju

-netočno piše po diktatu

- pisani izraz nije primjeren dobi, često se ne pridržava zadane teme, teško formira ili uopće ne formira rečenice, nemože izraziti misli; pisani radovi obiluju stilskim, pravopisnim i gramatičkim pogreškama

-izrazito teško usvaja gradivo

-pojmov obrazlaže nesuvislo, bez razumi- jevanja

-znanje je manjkavo pa nema njegove primjene

- ne piše re dovito domaće uratke

- uradci su površni, često netočni i neuredni

90

GLAZBENA KULTURA

ODLIČAN ( 5 ) VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )

Samostalno izražajno i točno pjeva te jasno izgovara tekst obrađenih pjesama.Posjeduje naročito dobro glazbeno pamćenje.Slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamikelako i točno izvodi melodijsko ritamske cjeline glasom i udaraljkama.Lako slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice skladbe. Naročito zainteresiran za glazbene aktivnosti.Vrlo kreativan pri improviziranju i izvođenju male ritamske, melodijske i meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i pokretom

Sigurno i izražajno pjeva većinu obrađenih pjesmica.Posjeduje vrlo razvijeno glazbeno pamćenje.Bez većih poteškoća samostalno izvodi dijelove skladbe različitom glasnoćom i tempom (glasno i tiho, polagano i brzo)Slušno razlikuje većinu pjesama različitog tempa i dinamikeTočno i umjereno brzo percipira visine i trajanja tonova.Bez učiteljeve pomoći točno i umjereno brzo samostalno svira i razlikuje ritam i dobe obrađenih pjesama i brojalicaImprovizira i izvodi male ritamske, melodijske i meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i pokretom. Razvijen interes za glazbeno izražavanje. U radu je samostalan i temeljit .

Donekle samostalno točno pjeva i izgovara tekst obrađenih pjesama Slabije je razvijeno glazbeno pamćenje.Polako i uglavnom točno izvodi dijelove skladbe različitom glasnoćom i tempom (glasno i tiho polagano i brzo)Djelomično slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike .Sporije percipira visine i trajanja tonova .Slabije osjeća ritam.Donekle samostalno i polako(uz učiteljevu pomoć) uspijeva razlikovati ritam i dobe obrađenih pjesama i brojalica.Slabije slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice skladbe.Pokazuje samo osrednji interes za glazbene aktivnosti.

Dosta teško samostalno točno pjeva i izgovara tekst obrađenih pjesama (uz učiteljevu pomoć i upute)Izrazito slabo razvijeno glazbeno pamćenje.Teže izvodi dijelove skladbe različitom glasnoćom i tempom (glasno i tiho, polagano i brzo)Djelomično slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike (uz učiteljevu pomoć i upute).Slabo pamti slušane skladbe i njezine sastavnice,. Teško i sporije improvizira i izvodi male ritamske cjeline glasom,udaraljkama i pokretom. Pokazuje slab interes za glazbeno izražavanje.Potrebno ga je stalno poticati na rad.

Nje svladao nastavni sadržaj.Ne može sigurno i točno otpjevati niti jednu pjesmu.Izrazito teško samostalno točno pjeva i izgovara tekst obrađenih pjesama (uz učiteljevu pomoć i upute)Slušno ne razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike .Potpuno nezainteresiran za slušanje glazbe te ne može slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe.Ne pokazuje interes ni uz poticaj učitelja. U radu je nesamostalan i vrlo spor .

91

LIKOVNA KULTURA

ODLIČAN ( 5 ) VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )

Lako i točno vizualno opaža . U potpunosti razumije likovni jezik, likovne i kompozicijske elemente.Izrazito vješto radi likovno-tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama.Kreativno primjenjuj usvojene vještine u rješavanju likovnog problema.Samostalan i ustrajan u radu.Pokazuje izrazit interes i sklonost za likovno izražavanje.

Dobro vizualno opaža , razlikuje i rješava likovne probleme.Vješto se izražava svim tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama.Samostalan, ali mu nedostaje kreativnosti u radu.Primjenjuje znanje točno i bez pomoći učitelja.Temeljit pri dovršavanju radova.

Povremeno teže vizualno opaža i razlikuje likovne probleme. Likovni jezik usvaja u manjoj mjeri.Nesiguran u izražavanju pojedinim likovnim tehnikama.Često nesamostalan i ne dovršava radove.U radu mu je ponekad potrebna podrška.Znanje primjenjuje na jednostavnim  primjerima.Interes i aktivnost varira.

Otežano vizualno opaža i razlikuje likovne probleme.Ima poteškoća u razumijevanju likovnog jezika i primjeni likovnih tehnika i sredstava.Nedovoljno brine o kvaliteti svoga rada.Neorganiziran i nesamostalan.Potrebno ga je stalno poticati na rad.Pokazuje slab interes.

Izrazito teško vizualno opaža i razlikuje likovne probleme.Ne vlada likovnim tehnikama niti se trudi savladati ih. Nema interesa za rad ni uz učiteljev  poticaj. Odbija se likovno izražavati.

92

MATEMATIKA

ODLIČAN ( 5 ) VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )

U potpunosti usvojio sve sadržaje.Točno, brzo i temeljito rješava i povezuje. Zahtjevnije zadatke rješava samostalno primjenjujući sva znanja. Zadaće su redovite i točno napisane, uvijek aktivan.

U većoj mjeri usvojeni sadržaji , umjereno brzo, samostalno i točno rješava zadatke dok uz pomoć učitelja postavlja i računa zahtjevnije problemske situacije. Često aktivan , zadaće redovite i točne.

Djelomično usvojeni sadržaji. Reproducira temeljne pojmove , ali ih ne zna primijeniti .Zadatke rješava sporo , griješi te ih uz pomoć učitelja ispravlja. Zadaće uglavnom redovite, ali ponekad netočne. Potreban mu je poticaj u radu.

Nepotpuno , površno i s pogreškama usvojeni sadržaji. Sporo rješava , griješi , ali uz pomoć učitelja uspijeva riješiti. Izrazito nesiguran u primjeni znanja.Zadaće neredovite i netočne . Nezainteresiran i neaktivan.

Nastavni sadržaji nisu usvojeni. Znanje je manjkavo pa nije primjenjivo. Zadatke ne može riješiti niti uz pomoć učitelja. Zadaće su netočne i neredovite, nezainteresiran.

93

PRIRODA I DRUŠTVO

ODLIČAN ( 5 ) VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )

U potpunosti usvojio sadržaje. Lako i brzo usvaja znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi .Kritički promatra, logički povezuje i pomoću ključnih pojmova samostalno izlaže sadržaje.Temeljito i točno promatra i opisuje (riječima i crtežom) ključne značajke promatranog procesa, objekta ili pojave.Praktično primjenjuje stečena znanja u svakodnevnom životu.Pokazuje izrazit interes za predmet. Samostalno proširuje i produbljuje znanje.Aktivan u svim nastavnim situacijama.Uporan, ustrajan, spreman pomoći drugima.

Bez većih teškoća usvaja znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi . Točno, umjereno brzo i samostalno rješava zadatke te uočava i obrazlaže uzročno-posljedične veze.Primjenjuje znanje umjereno ,brzo, točno i bez pomoći učitelja.Samostalno prikuplja podatke iz različitih izvora.Uglavnom točno promatra i opisuje (riječima i crtežom) ključne značajke promatranog procesa, objekta ili pojave.Brine se o kvaliteti svog uratka.Pokazuje interes za predmet, često se javlja na satu.Savjesno i redovito izvršava zadatke.

Sadržaje usvaja na stupnju reprodukcije .Uglavnom reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti, niti obrazložiti primjerima.Primjenjuje znanje na jednostavnim primjerima uz učiteljevu pomoć i vođenje.Izražava nesigurnost pri objašnjavanju činjenica i pojmovaTeže se snalazi u promatranju i opisivanju (riječima i crtežom) ključnih značajki promatranog procesa, objekta ili pojave.Pokazuje osrednji interes za predmet .Aktivnost i zalaganje varira.

Otežano usvaja gradivo. U manjoj mjeri razumije sadržaje , a obrazlaže ih samo uz pomoć.Znanje primjenjuje slabo i nesigurno.Zadaće i praktični radovi neredoviti, neuredni i često netočniNe brine o kvaliteti i izgledu uratka. Potrebno redovito poticati na aktivnost u svim oblicima rada.Pokazuje slabu motiviranost za spoznavanje sadržaja.Nije samostalan u radu.

Izrazito teško usvaja gradivo (stupanj prisjećanja ).Učenik nije dosegao minimalni standard znanja pa ga ne primjenjuje .Zadatke ne rješava ni uz pomoć učitelja. Pri poteškoćama odustaje od promatranja i opisivanja (riječima i crtežom) ključnih značajki promatranog procesa, objekta ili pojave.Nezainteresiran na satu , pasivne je pažnje. Zadaće i praktični radovi površni, neuredni, neredovit i netočni.

94

TZK – TJELESNO ZDRAVSTVENA KULTURA

ODLIČAN ( 5 ) VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )

Programski sadržaji usvojeni u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je i pravilna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.Učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.

Programski sadržaji usvojeni gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i surađuje u radu.

Programski sadržaji usvojeni većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima

Programski sadržaji usvojeni djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša.Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.

Programski sadržaji nisu usvojeni. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na učiteljev poticaj i pomoć (asistencija).Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad. Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.

95

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – HRVATSKI JEZIK Snježana Hranić

OCJENA JEZIK JEZIČNO IZRAŽAVANJEKNJIŽEVNOSTLEKTIRAMEDIJSKA KULTURA

ODLIČAN (5)

-prepoznati iznimke od pravila pisanja jednine i množine (hlače, naočale, škare…)-preoblikovati imenice u pridjeve i glagole-pravilno izgovarati i pisati č, ć u umanjenicama na –ić, -čić, - čica, u uvećanicama na –čina-oblikovati imenice iz zavičajnog govora u hrvatski standardni jezik i obrnuto-dati primjere prošle, sadašnje i buduće glagolske radnje-pravilno koristiti glagole u svakodnevnoj komunikaciji-preoblikovati rečenice u drugo glagolsko vrijeme-preoblikovati glagole u imenice i imenice u glagole-opisati predmet ili osobu koristeći se opisnim pridjevima-primjenjivati pravilo o pisanju velikog početnog slova u posvojnim pridjevima-preoblikovati vlastitu imenicu u pridjev-objasniti pravilo o pisanju velikog i malog početnog slova kod pisanja pridjeva izvedenih od vlastitih imenica-objasniti ulogu pridjeva u književnoumjetničkim (opisivačkim) tekstovima-preoblikovati upravni u neupravni govor i obratno-primjenjivati pravila i navesti primjere o pisanju velikog početnog slova naziva novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena-pravilno pisati sve kratice-pravilno izgovarati i pisati riječi u kojima se nalaze glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je-preoblikovati književni u zavičajni govor i obratno-koristiti zavičajni govor u stvaralačkom pisanju

-tečno i samostalno pripovijedati o stvarnom i zamišljenom događaju-samostalno oblikovati sažetak priče-stvaralačko pisati-opisivati prema planu i zadanoj temi-uočiti i upotrijebiti jezične i nejezične elemente u govoru-glasno čitati poštujući rečenični naglasak, intonaciju i sve ostale vrednote jezika-primijeniti pravila o vođenju rasprave-samostalno pisati pismo poštujući formu i primjenjivati prethodna znanja iz jezika

-primati prozne i poetske tekstove u cjelini -izdvojiti vidne i slušne pjesničke slike i zamjećivati pojedinosti zvučnog sloja pjesme-razlikovati, imenovati i odrediti dijelove fabule-pratiti odnose među likovima i raspravljati o njima-stvarati personifikacije-upotrebljavati dijalog, monolog i opis u stvaralačkom govorenju i pisanju-razlikovati i imenovati književne vrste uz iznošenje vlastitog mišljenja o pročitanoj književnoj vrsti-osim obveznih lektirnih djela pročitati još neka s popisa lektire i samostalno voditi dnevnik čitanja-zamjećuje obilježja dokumentarnog filma-zamijetiti sličnosti i razlike filma i književnog dijela prema kojem je film snimljen-u raspravi iznositi svoj stav o filmu i književnom djelu-služiti se pravopisom pomoću kazala i abecednog reda

VRLO DOBAR (4)

-objasniti razlike između općih i vlastitih imenica-dati primjer imenica za sva tri roda-preoblikovati broj imenica (iz jednine u množinu i obratno)-izdvojiti pogrešno napisane posvojne pridjeve-preoblikovati imenice u posvojne ili opisne pridjeve-preoblikovati posvojne ili opisne pridjeve u imenice

-samostalno pripovijedati o stvarnom i zamišljenom događaju-sažeto prepričavati događaj prema izdvojenim bitnim pojedinostima

-primati tekstove i lirske pjesme i pojedine pjesničke slike, odrediti temu, zamijetiti vidne pjesničke slike, razlikovati, imenovati dijelove fabule, pratiti odnose među likovima, stvarati personifikaciju na zadani poticaj-razlikovati ulogu dijelova proznog teksta-imenovati književne vrste

96

-dodaje svakoj imenici u rečenici pridjev-navodi primjere opisnih i posvojnih pridjeva-izriče što su pridjevi, što su posvojni i opisni pridjevi-objasniti razliku između pojedinih vrsta pridjeva-pravilno primijeniti glagole za izricanje prošle, sadašnje i buduće radnje u svakodnevnoj usmenoj i pisanoj komunikaciji-razlikovati glagole kao riječi kojima izričemo što tko radi, što se događa-služiti se upravnim govorom u pisanju i usmenom izražavanju-primjenjivati pravila o pisanju velikog početnog slova naziva novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena bez navođenja primjera- razumjeti pravilo o pisanju kratica -pravilno izgovarati i pisati većinu riječi u kojima se nalaze glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine-ije, -je-usmeno i pisano komunicirati na književnom jeziku i zavičajnom govoru

-stvaralačko pisanje je samostalno prema ponuđenom sažetku-opisivati prema planu i ponuđenim riječima i temi-prepoznati vrednote govornog jezika i samostalno oblikovati govornu poruku-glasno čitati poštujući rečenični naglasak, intonaciju i sve ostale vrednote jezika-sudjelovati u raspravi i pridržavati se teme-pisati pismo poštujući pravopisna pravila

-pročitati svih 7 djela i voditi dnevnik čitanja-primati primjerene dokumentarne filmove-iskazivati vlastiti doživljaj filma-pronaći traženu obavijest u školskom rječniku ili pravopisu uz pomoć učitelja/učiteljice

DOBAR (3) -identificirati imenicu kao vrstu riječi-izdvojiti iz teksta uvećanice i umanjenice-izdvojiti imenice muškog, ženskog i srednjeg roda iz teksta-primijeniti pravilo pisanja velikog početnog slova u vlastitim imenima (ulica, ustanova, naseljenih mjesta)-izdvojiti pridjeve kao vrstu riječi-razlikovati opisne pridjeve od posvojnih pridjeva-identificirati pridjeve kao opisne i posvojne-pridjenuti pridjev određenoj imenici-prepoznati glagol u rečenici prema pitanjima što netko radi, što se događa-uočavati i pronalaziti glagole u rečenici-identificirati prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju-pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u upravnom govoru-razumjeti pravila o pisanju velikog početnog slova u nazivima novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena i djelomično upotrebljava pravila-prepoznati kratice i djelomično primijeniti pravilo o pisanju

-razlikovati stvarni i zamišljeni događaj i pripovijedati uz pomoć-zamjećivati važne pojedinosti i izdvojiti ih uz pomoć učitelja/učiteljice-razlikovati stvaran i slikovit opis -razumjeti govornu i negovornu poruku-izražajno čitati i razumjeti pročitano-sudjelovati u raspravi na poticaj-pisati pismo djelomično poštujući pravopisna pravila

-primati prozne tekstove i lirske pjesme-zamijetiti temu, razlikovati dijelove fabule, izraziti vlastito mišljenje o likovima-upoznati personifikaciju kao pjesničku sliku-razlikovati dijalog, monolog i opis-razlikovati pripovijetku i dječji roman-pročitati nekoliko lektirnih djela i voditi dnevnik čitanja prema dogovorenom planu-primati dokumentarne filmove ekološkog sadržaja primjerene učeniku-primati dječje filmove i imenovati djela prema kojima su filmovi snimljeni-uz pomoć koristiti pravopis i rječnik

97

kratica-uočiti i izdvojiti riječi u kojima se nalaze glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je-odrediti svoj zavičajni govor u odnosu na tri zavičajna idioma

DOVOLJAN (2)

-imenovati predmete oko sebe-izdvojiti imenice od ostalih vrsta riječi u nizu riječi i rečenica uz pomoć učitelja/učiteljice-prepoznati muški, ženski i srednji rod imenice-prepoznati opće i vlastite imenice u rečenicama-primijeniti pravilo pisanja velikog početnog slova u vlastitim imenima (ljudi, gora,rijeka) -opisuje pridjev kao riječ koja odgovara na pitanje: kakvo je što? čije je što?-prepoznati opisne pridjeve u rečenici-prepoznati posvojne pridjeve u rečenici-koristi se pridjevima u poznatim svakidašnjim jezičnim situacijama-imenovati pridjeve kao vrstu riječi-razlikovati glagol od drugih vrsta riječi u govorenju i pisanju-prepoznati prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju-dopunjavati tekst odgovarajućim oblicima glagolskih vremena-razlikovati upravni i neupravni govor-prisjetiti se pravila o pisanju velikog početnog slova u nazivima novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena i uz pomoć učitelj/učiteljice primjenjivati pravila-imenovati kratice uz pomoć učitelja-izgovarati i pisati riječi u kojima se nalaze glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je u češće upotrebljavanim riječima-razlikovati književni jezik od zavičajnog govora

-razlikovati stvarni i zamišljeni događaj-uz pomoć učitelja/učiteljice izdvojiti neke pojedinosti iz priče-razumjeti govornu poruku-čitati i djelomično razumjeti pročitano-pisati pismo uz pomoć učitelja

-primati tekstove primjerene učeniku-izdvojiti likove i izraziti svoj sud o njihovom ponašanju-razlikovati pjesmu, bajku, basnu i igrokaz-u svakom obrazovnom razdoblju pročitati jedno lektirno djelo i voditi dnevnik čitanja prema dogovorenom planu-razlikovati dokumentarni od dječjeg igranog filma

98

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PROVOG CIKLUSA (4. razreda) – LIKOVNA KULTURA

OCJENA POSTIGNUĆAODLIČAN (5) -realizirati zadani likovni problem i uočava ga na ostalim radovima

-radovi su originalni -unosi originalnost i sposobnost u likovnom izražavanju-izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti-samoprosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu orijentaciju -samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se bogatim likovnim jezikom-izrazito spretan u tehnikama rada

VRLO DOBAR (4) -uočava likovni problem i ponekad ga realizira-slike i crteži bez mnogo detalja-zainteresiran za likovne aktivnosti-ima dobru prostornu orijentaciju-gotovo samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se jednostavnim likovnim jezikom-spretan u tehnikama rada

DOBAR (3) -slike i crteži uglavnom bez detalja-nezainteresiran za likovne aktivnosti-slaba prostorna orijentacija, likovi bez proporcija, nepravilno raspoređeni po papiru-djelomično primjenjuje određene tehnike rada-potrebno ga je poticati i nadzirati u radu

DOVOLJAN (2) -učenik nema vlastitih ideja već se povodi za drugima-ni uz poticaj ne prati likovni sadržaj rada, ima teškoća sa određenim tehnikama rada

99

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – MATEMATIKA

100OCJENA POSTIGNUĆAODLIČAN (5) -točno i sigurno pisano zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti u skupu brojeva do milijun

-primijeniti pravila kod rješavanja zadataka s više računskih radnji-samostalno rješavati zadatke riječima i primijeniti naučena pravila u rješavanju-precizno crtati i označavati sve vrste kutova, trokuta te pravokutnik i kvadrat-razumjeti, izračunavati i objasniti opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata-razumjeti, izračunati i objasniti površinu pravokutnika i kvadrata-primijeniti pravilo o izračunu opsega i površine na zadacima riječima-znati obilježja kvadra i kocke, odrediti bridove, strane i vrhove-mjeriti obujam kocke slaganjem jediničnih kocki-izraziti površinu i obujam u mjernim jedinicama za mjerenje površine i obujma

VRLO DOBAR (4) -izračunati pisanim zbrajanjem i oduzimanjem brojeve do milijun-izračunati pisanim množenjem i dijeljenjem brojeve do milijun-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada-samostalno rješavati zadatke riječima-crtati i označiti sve vrste kutova, trokuta, pravokutnika i kvadrata-razumjeti i izračunati opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata-razumjeti i izračunati površinu pravokutnika i kvadrata-razlikovati, izdvojiti i označiti bitna obilježja kvadra i kocke-razumjeti obujam kocke slaganjem jediničnih kocaka-izraziti površinu u mjernim jedinicama za mjerenje površine

DOBAR (3) -odrediti mjesnu vrijednost znamenaka u brojevima do milijun-ovladati postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja do milijun-ovladati pisanim postupkom množenja i dijeljenja višeznamenkastog broja jednoznamenkastim-pisano množiti i dijeliti višeznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem uz pomoć-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada uz pomoć učitelja/učiteljice-crtati pravi kut i ostale vrste kutova -imenovati i crtati različite vrste trokuta-izračunati opseg trokuta iz zadanih stranica-crtati pravokutnik i kvadrat-izračunati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata iz zadanih stranica-znati bitna obilježja kvadra i kocke

DOVOLJAN (2) -čitati, pisati i brojiti do milijun-uspoređivati brojeve do milijun-pisano zbrajati i oduzimati uz pomoć do milijun-pisano množiti i dijeliti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim uz pomoć do milijun-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada uz pomoć učitelja/učiteljice-prepoznati pravi kut-nabrojiti vrste kutova-uočiti različite trokute-prepoznati opseg trokuta kao zbroj duljina njegovih stranica-prepoznati i razlikovati pravokutnik i kvadrat-prepoznati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata -razlikovati kocku i kvadar

101

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – PRIRODA I DRUŠTVO

102

OCJENA POSTIGNUĆAODLIČAN (5) -razumjeti i razlikovati pojmove žive i nežive prirode

-objasniti odnos žive i nežive prirode i uvjeta života-objasniti kruženje vode u prirodi-razumjeti i objasniti utjecaj čovjeka na onečišćenje, čuvanje i potrošnju vode-objasniti važnost zraka za život i važnost očuvanja zraka od onečišćenja-objasniti važnost biljaka za život i utjecaj tla na život biljaka-objasniti međusobnu ovisnost biljaka i životinja-objasniti međusobnu povezanost u životnim zajednicama-objasniti razloge ugroženosti životne zajednice i navesti načine zaštite-razumjeti štetnost nestručnog ubiranja gljiva i šumskih plodova opasnih za život i korist ubiranja ljekovitog bilja-razumjeti ljudsko tijelo kao cjelinu-objasniti važnost čuvanja tijela od ozljeda i štetnih utjecaja (ovisnosti) i primijeniti svoja znanja u tome-prepoznati zlostavljanje i znati kome se obratiti-znati prava i obveze djeteta i pridržavati ih se-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata-objasniti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju državu i bila u zajednici s drugim državama-objasniti događaje koji su doveli do samostalnosti RH-imenovati prvog i sadašnjeg predsjednika RH-opisati simbole RH-odrediti smještaj glavnog grada na zemljovidu RH-objasniti važnost Zagreba kao središta svih djelatnosti-imenovati narod, nacionalne manjine, jezike, pismo i vjere u RH-odrediti susjedne zemlje na zemljovidu, prirodne i umjetne granice, objasniti prometnu i gospodarsku povezanost sa susjednim zemljama-razlikovati zavičaje RH, na zemljovidu pokazati zavičajna područja, rijeke, uzvisine i gradove tih zavičajnih područja-objasniti uvjetovanost zavičajnih područja i gospodarstva-navesti kulturno-povijesne spomenike i važne ličnosti zavičaja u kojem učenik/učenica živi-usvojiti i pokazati na zemljovidu RH parkove prirode i zaštićena područja u svom zavičaju

VRLO DOBAR (4) -razumjeti i razlikovati pojmove žive i nežive prirode-uočiti suodnos žive i nežive prirode i uvjeta života-razumjeti kruženje vode u prirodi-upoznati svojstva zraka na osnovi pokusa-razlikovati vrste tla prema izgledu-razumjeti važnost biljaka za život i utjecaj tla na život biljaka-razumjeti međusobnu ovisnost biljaka i životinja-razumjeti međusobnu povezanost u životnim zajednicama-razumjeti razloge ugroženosti životne zajednice -imenovati dijelove tijela-razumjeti promjene na tijelu i ponašanja u pubertetu-razumjeti jednakosti i prava svih ljudi-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata-razumjeti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju državu i bila u zajednici s drugim državama-razumjeti događaje koji su doveli do samostalnosti RH-imenovati prvog i sadašnjeg predsjednika RH-nabrojiti simbole RH-odrediti smještaj glavnog grada na zemljovidu RH

103

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PROVOG CIKLUSA (4. razreda) – TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

OCJENA MOTORIČKA ZNANJA

ODLIČAN (5)

-programske jedinice usvojene u potpunosti-učenik nema nikakvih poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna-motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način-učenik je izuzetno pedantan, svjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svog rada-zadatke izvršava s oduševljenjem i napreduje u osobnom razvoju

VRLO DOBAR (4)

-programske jedinice usvojene gotovo u potpunosti-učenik nema poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini-motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije-učenik izvršava zadatke u skladu sa svojim mogućnostima-traži pomoć kad mu je potrebna-rado ispunjava zadatke i sluša pažljivo

DOBAR (3)

-programske jedinice usvojene većim djelom-učenik s malim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna te mu je potrebna pomoć u izvedbi-primjena znanja teško izvediva-učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima

DOVOLJAN (2)

-programske jedinice usvojene djelomično-učenik s velikim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti-primjena znanja je jako loša-učenik je površan, nezainteresiran, ne brine o kvaliteti svog rada

104

PISMENO OCJENJIVANJE I PROVJERAVANJE

Raspon postignuća izražen je postocima za pojedine ocjene i vrijedi za obrazovne predmete (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo).BROJ BODOVA U POSTOCIMA OCJENA0 – 50 % nedovoljan (1)51 – 63 % dovoljan (2)64 – 78 % dobar (3)79 – 90 % vrlo dobar (4)91 – 100 % odličan (5)

Ravnatelj:Mario Bontek