4

4.1. Online novinarske forme

vrste novinarskih formi:

1. pisane forme

2. audioforme i videoforme

3. fotogalerije

4. infografike

5. multimedijski specijal kombinacija vie navedenih formi i interaktivne forme( podjela se temelji na mediiju koji ini osnovu spomenutih vrsta

novinarska pravila online forme:

1. tekstom se neto objanjava

2. multimedijima se prezentira

3. interaktivnost ukljuuje korisnika

4.2. Produkcija- sastoji se od novinarskih i nenovinarskih aktivnosti radi kreiranja i prilagodbe novinarskog sadraja online okruenju produkcija se sastoji od 3 faze:

1. preprodukcija odabir teme ili dogaaja, ovisi o drutvenoj vanosti dogaaja, dostupnosti fotografija, grafikona, karata... i mogunosti interakcije s korisnicima

2. produkcija organizacija osoblja i izvedba predvienog plana

3. postprodukcija spajanje i ureivanje prikupljenog materijala u jedinstvenu online novinarsku formuPlaniranje

sastoji se od: (alati pri planiranju narta)1. pisanje saetaka ili nacrta (outline) sadri glavne toke produkcije

2. izraivanje sheme (storyboard) omoguuje vizualizaciju ideja

3. izrada dijagrama toka (flow chart) vizualno prikazuje smjerove i korake

planiranje fotogalerije: 4 stupca: redni broj sadraj fotografije opis fotografije naracija ili zvuk

planiranje videa: 2 stupca: video zvuk

( tekst koji opisuje video mora biti pisan velikim slovima, uz svaki kadar mora biti naveden broj

planiranje infografika i multimedijskih specijala: nacrt shema dijagram toka

( izrada vremenskog plana navode se rokovi i to se mora napraviti

Timski rad

na takvim projektima rade: dizajneri, web dizajneri, programeri, videosnimatelji, novinar i urednici neke osobe nemaju novinarsku naobrazbu rad se objanjava projektnim menadmentom kojem je svrha izvedba privremenog plana

faze izrade sloenih novinarskih formi:

1. kreiranje ideje udarna tema, jedinstven dogaaj, dogaaj koji se ponavlja2. planiranje inicijativni tim smilja mogue rjeenje specijala uz planiranje3. izvravanje provedba plana4. nadzor i kontrola ide li sve u skladu s rokovima i prema planu5. objavljivanje kraj projekta i stavljanje u online platforme( mogue preklapanje faza

voditelj tima producent; kljuna osoba za uspjenu provedbu projekta( mora utvrditi odgovornosti i zadae pojedinih lanova tima, jasne i izvedive ciljeve, prilagoditi planove lanovima tima i korisnicima online medija

( mora potivati redakcijsku kulturu u online medijima nema vertikalne hijerarhije, samo individualni rad

5.1. Pisanje za web korisnici tekstualni sadraj ne itaju nego ga skeniraju mnogi mediji samo kopiraju sadraj tiskanog izdanja i objavljuju ga bez prilagodbe za online okruenje

itanje s monitora 25% sporije nego itanje s papira

elementi pravila pisanja za web:

veliina teksta

tekst mora biti upola krai od teksta za objavljivanje u tisku

rabiti kratke reenice tekst: 250-300 rijei (jedna kartica), a udarne teme 400-500 rijei forma reenica: subjektpredikatobjekt pisati kao za dijete od 12 godina

meunaslovi

slue za oznaavanje nove teme ili novog dijela prie

kratki: od 3 do 7 rijei

isticanje rijei

ne smije se podcrtavati jer ono slui za poveznice

velika slova znak su ljutnje ili vikanja

za isticanje rijei - boldanje

popisi (numeriranje ili grafike toke) kada pria ukljuuje nekoliko vanih toaka ili se eli navesti neki vaan popis treba koristiti liste ili grafike popise

online tekst ne smije biti arogantno pripovjedanje

sve ono to je objavljeno na internetu ne moe se samo preuzeti, nego se mora istraiti izvor

ne moe se pozivati na internet kao izvor, nego tono definirati odakle je neto preuzeto

struktira web napisa:

tekst mora imati strukturu obrnute piramide:

uvod=lead odgovara na 5w + kako

drugi dio=tijelo vijesti vani detalji prie

kraj openite i pozadinske informacije

Poveznice nude korisniku dodatne informacije koje ako eli moe sam istraiti

poveznica potvruje vjerodostojnost informacija

korisnik klikom na poveznicu vidi izvor informacije

novinar mora odabrati najrelevantnije, najvrednije i najvanije poveznice

uloga im je:

osigurati pozadinske informacije

poduprijeti navode u prii

osigurati alternativne poglede

potaknuti daljnje istraivanje teme

dva su naina prezentiranja poveznica:

poveznice unutar teksta plave boje i podcrtane; ne smije se protezatu na vie od 3 do 5 rijei poveznice izvan teksta najee se nalaze u okviru; korisniku se alje poruka da najprije proita lanak, a da zatim iskoristi poveznice--> kad se stavi poveznica na vanjski sadraj, online medij preuzima jamstvo da je poveznica tona i da e biti aktivna tijekom odreenog vremena Naslovi i saeci: naslovi vani u online medijima jer su veinom jedino to korisnik vidi prije ngo to otvori cijeli sadraj

naslov = virtualna vrata

funkcije naslova:

1. primarna potie korisnika da proita napis

2. sekundarna vizualno odjeljuje napis

vrste naslova:

1. povezni naslovi ujedno su i poveznice

2. tekstualni naslovi dolaze sa saetkom

ne smiju sadravati igru rijei nego samo smislene informacije

ne smiju ponavljati ono to je navedeno u saetku

piu se u prezentu i aktivu

saeci odlomci koji se sastoje od 1 do 3 reenice, te govore o napisu ili multimedijskom specijalu

ponekad saetak slui kao lead, ali to nije dobro jer saetak ne treba isticati najvanije informacije kao to to mora lead

- Pisanje za:

Tisak plus konzervativna novinarska forma, tj. kopirani i objavljeni sadraj koji je pripremljen za klasino izdanje

veina novinara rabi osnovnu novinarsku formu vijest koju je Dude nazvao print plus ili tisak plus

ona nikada ne smije biti objavljena doslovno, treba ju prilagoditi i dodati videopriloge ili fotogalerije

koristi se samo kada su rokovi za objavljivanje kratki

Blog rabi se kao zasebna online novinarska forma

slui za kometiranje, ispravljanje pogreaka, izvjetavanje u realnom vremenu, komuniciranje radi dobivanja povratne informacije od korisnika postovi trebaju biti kratki, zabavni i jednostavni

struktura:

lead - razlozi zato je post napisan i sadri poveznicu na izvor prie

2 odlomka s odgovarajuim citatima

1-2 odlomka s komentarima autora

kraj poveznica koja vodi na komentare drugih o istoj temi mora imati dobar naslov koji e privui korisnike

autor bloga mora odgovarati na komentare pojedinaca

razliiti stilovi pisanja

smiju se mjeati podatci i miljenja

Mobilne platforme dva naina primanja sadraja:

1. SMS-om saetak prie sa najvie 140 znakova; ekstremno obrnuta piramida2. pristup mobilnoj verziji online medija vrijede jednaka pravila kao i za pisanje za web, 10% onoga to bi napisali za tisak

Elektroniku potu sadrava naslov i saetak prie, te poveznicu obavijetava se o udarnim vijestima

vrijede pravila za pisanje newslettera

Twitter temelj: koncept mikroblogiranja

informiranje u stvarnom vremenu

najbri nain dostave dijela informacije

ogranieno na 140 znakova

nuna upotreba hashtagova opisuju temu twitter posta (#kultura) i slue kao pomo pri pretrazi sadraja

pri koritenju informacija nekog drugog korisnika treba dodati njegovo korisniko ime uz oznaku Retweet

Facebook post se sastoji od:

1. naslova koji je ujedno i poveznica do sadraja na online mediju

2. naziva medija

3. saetka

4. male fotografije

+ mogui nadnaslov( leerniji stil pisanja jer se radi o mlaoj publici

Optimizacija za trailice

vaan dio novinarskog posla

novinar mora prouiti specijaliziranje alate Google AdWords Keyword Tool

svaki sadraj mora imati tekstualan opis

6.1. Fotografije i fotogalerije Kompozicija izbor i smjetaj objekata unutar podruja fotografije ini fotografiju privlanijom pravila odabira kompozicije:

1. jednostavnost ukloniti sve to odvraa pozornost2. pravilo treine

3. dominantne linije trebaju biti dijagonalne4. objekti snimanja tvojer geometrijske likove

5. uokvirivanje koritenjem okolnih objekata6. izbjegavanje spajanja objekata

novinarska fotografija moe biti informativna (slui za identifiiciranje i ilustraciju), pasivna (snimljena za potrebe intervjua) i aktivna (stvarne ljude i stvarnome vremenu) u online novinarstu fotogtrafije mogu sluiti: kao dodatak online tiskanim formama

kao zasebne forme u obliku fotogalerija

prva podjela fotogalerija

1. fotogalerija kao izloba poredane neovisno o logikoj povezanosti; mogu nelinearan pristup2. fotogalerija kao pria najsnanija i najefektnija online novinarska forma; strateki poredak fotografija (u kombinaciji s tekstom ili zvukom); vrste stratekih poredaka:

kronoloki prati vremenski tijek zbivanja prostorni prate prostorni raspored uzroni uoava uzorno posljedinu vezu porblem-rjeenje sastoje se od problema i rjeenja, postavljaju se u nizu tematski najei u online medijima( na fotografiji trebaju biti vidljive emocije, treba biti prikazano neto neobino, neoekivano, emotivno

Treba nuditi dodatnu inforamaciju, snimljena iz razliitih kuteva, korisnik mora imati kontrolu nad fotogalerijom

druga podjela fotogalerija:

1. animirane fotogalerije sastavljene od fotografija i njihovih teksutalnih opisa s kojim tvore neku priu

opisi su nuni, ali se ne smije opisivati ono to se vidi na fotografiji

opis: to se dogaa, koja je veza s priom, tko su osobe, gdje se dogaaj dogodio, to znai fotografija

2. narativne fotogalerije animirane fotogalerije koje prati zvuna podloga

sline online videu, mogu sadravati opise ako se ukljuuje glazba, potrebno je biti paljiv da se ne bi radilo o subliminalnim porukama

7.1. Zvuk- moe se koristiti za prianje prie, ali takav sadraj nikad nije samostalan

- novinar se mora sluiti kratkim reenicama, izbjegavati kompleksne reenice, mora logiki odgovarati fotografijama i videokadrovima podjela 1:1. dodatak tekstu ili sastavni dio neke sloenije online forme

2. podcastovi zvune snimke koje se nude za skidanje ili sluanje

snimke radijskih emisija, dnevnika...

moraju imati vrijednost vijesti

moraju poticati razmjenu ideja i znanja

potrebno razviti vlastiti stil

podjela 2:

1. ambijentalni zvukovi

2. izjave novinar je odgovoran za snimanje i razumljivost sugovornika

ako se radi o dugom intervjuu novinar na kraju postavlja glavna pitanja kako bi saeo cijeli razgovor

ne postavljati pitanja na koja se odgovara sa da ili ne

3. snimke glasa novinara

naracija ima strukturu slinu klasinom radijskom novinarstvu

glazba ne slui novinarstvu nego oglaavanju

problem su autorska prava

Intervju - govor mora biti razumljiv i zvuati to prirodnije

odabrati tihi prostor

novinar se mora dobro pripremiti

postavlja nekoliko glavnih pitanja koja e saeti cijeli intervju (to se radi na kraju dugog intervjua)

osoba bi trebala govoriti o svojim emocijama, miljenju itd

davati vizualnu potporu poput klimanja glave i kontaktom oima7.2. Video

najvei nedostatak brzina pristupa korisnika internetu

vrste videa:

1. pokretne slike video je dodan tekstualnoj prii

2. videodnevnik osoba govori u kameru

3. ureeni video kraa verzija videodokumentarca

4. kopija TV priloga

5. videointervju kada su bitni neverbalni znakovi Kadar najmanja dinamika jedinica videa, tj. neprekinuti in snimanja

Planovi udaljenost kamere od sredita prizora u danom trenutku

vrste planova:

1. detalj maleni prikaz neke cjeline2. krupni plan mjerilo je lice ovjeka3. bliski plan poprsje ovjeka4. srednji plan cijeli ovjek5. polutotal vee od ovjeka, vidi se samo dio okruenja6. total cijela ambijentalna cjelina snimanje videa: prvo treba temeljito istraiti priu

napisati saetak prie

treba voditi rauna o pravilu treine nisu primjereni dinamiki kadrovi zumiranje, panorama ili tilt pravilo: prvo snimati B-roll (ono to je vizualno zanimljivo), pa A-roll (pravi se intervju i uzimaju izjave) obrnuto od televizije

sekvenca narativno zaokrueni dio koritenjem vie scena; temelj

pravilo pet planova omoguuje da se umjesto jednog plana za jednu aktivnost snimi vei broj razliitih planova i kutova pogreke pri snimanju online videa premali broj razliitih kadrova i vizualna nezanimljivost

struktura online videa:

1. dobar uvod u priu 1/4 cijelog videa, upoznavanje s osobom i problemima

2. klimaks prie 1/2 vremena, prikazuje konflikt, donosi nove informacije, poveava emocionalnu napetost

3. razrjeenje prie pojaava tenzije koje se razrjeavaju na kraju

oprema za snimanje videa: videokamere, amaterski digitalni fotoaparati, profesionalni digitalni fotoaparati

I. INTERAKTIVNOST ONLINE MEDIJA

8.1. Infografike

Infografike kombiniraju tekst, fotografije, videosnimke i audiosnimke, ilustracije i animacije radi prezentiranja ideja i informacija na nain koji se ne moe postii samostalnom upotrebom pojedinog medija

jedan od vodeih smjerova razvoja prianja prie u online medijima

rabe se za prikazivanje kompleksnih grafikin informacija koje se ne mogu prikazati na jednoj stranici

online mediji nude neogranien prostor za infografike

koriste ga Jutarnji.hr i National Geographic

korsite se za prikazivanje komplesknih grafikih informacija

karakteristike:

1. brzina

2. prostornost (online mediji nude neogranieni prostor)

3. multimedija

4. interaktivnost

vrste:

1. tekstualne infografike

tekst dominantni grafiki element

popisi, liste, poveznice, izvadci iz teksta, kronologija, organizacijski grafikoni

2. Grafikoni

za prikazivanje brojanih podataka

navoenje izvora podataka

vrste: stupani grafikoni (prikazuje koliine ili vrijednosti neega), linijski grafikoni (promjene podataka tijekom vremena), grafikon u obliku torte (prikazuje postotke ili udjele)

3. Ilustrirane (animirane) infografike

slue za privlaenje pozornosti na lanak

objanjavaju ono to je napisano u lanku

najei oblik karte

( vamo je izraivati samo ono to je potvreno

( ako nema detaljnih informacija, uvijek se moe nacrtati karta mjesta gdje se neto dogodilo

8.2. Multimedijski specijal

Multimedijski specijal (news package) kompleksna online novinarska forma koja ukljuuje frupiranje veeg broja elemenata i novinarskih formi u zajedniki paket

moe ukljuivati: fotogalerije, infografike, video, zvune i tekstualne online forme, te poveznice na druge izvore

nelinearan je, tj. podijeljen u manje tematske i medijske dijelove, korisnik sam odabire u koje e smjeru pratiti priu to je pravo online novinarstvo

struktura:

poetna strana (najvanioji dio) ima funkciju uvoda u priu

pozadina

daljnje objanjenje prie

vrste:

1. opa kolekcija informacija bavi se opim temama2. kolekcija sporno pitanje ue podruje, ali jo nije usko vezana samo za jednu temu3. kolekcija pria prie u nastavcima, prie koje se vremenski razvijaju4. korisnika kolekcija informacije na temelju izraenog zanimanja korisnika elementi:

online tekstualne forme

animirane i narativne fotogalerije

zvuk

video

poveznice

interaktvini elementi

( esto se primjenjuju pitanja, odgovori i kronologija

( mogu se dodati i originalni dokumenti

( to je najvaniji novinarski uradak i ne smije zastariti kao ostali sadraji koriste se banneri koji vode do takvog sadraja

9.1. Interakcija

online mediji korisnicima omoguuju:

razmjenu, komentiranje i ocjenjivanje sadraja

kreiranje sadraja

postavljanje pitanja

sudjelovanje u anketama

stvaranje profila i udruivanje u drutvene mree

npr. Ohmynews korisnici izvjetavaju- Korisniki sadraj

* mediji pozivaju korisnike da predlau i stvaraju sadraj koji e oni ojaviti

* moraju se utvrditi pravila; korisniku se moe ponudi novana nagrada- Komentari:

Komentari interakcija s korisnicima koja poveava kredibilitet novinara i medija jer omoguuje povratnu informaciju

Vrste ureivanja komentara:

1. komentari se ne ureuju

2. komentari se ureuju

mediji zahtijevaju da se korisnici registriraju

softversko filtriranje softver brie komentare koji sadravaju odreene uvredljive rijei

administratori/moderatori nadziru komentare i briu one koji su potencijalno problematini

- Forumi:

Forumi slue za interakciju s korisnicima i izmeu korisnika

Forumi virtualna mjesta gdje korisnici mogu objavljivati svoje stavove, odnosno komentare o razliitim temama

Razlika od komentara vie usmjeren na interakciju meu korisnicima

- Ankete:

veina online medija prakticira: instant-ankete

rezultati takvih anketa ne smiju se uzimati kao statistiki reprezentativni

- Chat: Chat (avrljanje) istodobna komunikacija vie sudionika

- Online baza podataka: Online baza podatala na temelju prava na pristup informacijama, mediji dobivaju velike koliine podataka kojima se korsite za pisanje napisa ili izradbu priloga. Oni se spremaju u online bazi

- Drutveni mediji:

Drutveni mediji bilo koji online servis koji prosjenom korisniku omoguuje da s drugima surauje online

Vrste:

1. Drutveni mediji za razmjenu napisa, videa, bookmarka, fotografija: Youtube, Vimeo, Blogovi, Wikipedia...

2. Drutveni mediji za umreavanje: Myspace, LinkedIn, Facebook

online medijima drutveni mediji slue za razmjenu sadraja prosljeivanjem sadraja ne drutvene medije (New York Times, Washington post)- Drutvene mree:1. FACEBOOK najvaniji

mediji ga koriste zbog mogunosti poveanja broja korisnika i promidbe sadraja, te dobivanja povratne informacije

facebook moe biti i novinarski izvor ili sredstva za provjeru podataka interakcija se ostvaruje: ocjenjivanjem sadraja, pisanjem komentara o sadraju, podjelom, sudjelovanjem u raspravam ili chatom

2. TWITTER ima malo opcija za interakciju: samo komentiranje ili retweet

10.1. Udarne vijesti

Udarne vijesti dogaaji zbog kojih izdavai medija prekidaju ili proiruju redovito izvjetavanje

da bi se to bolje pokrio dogaaj, mediji ostvaruju interakciju s korisnicima i omoguuju bre multimedijsko izvjetavanje s lica mjesta

udarne vijesti moraju se odmah objaviti

10.2. Interakcija s korisnicima

online mediji pozivaju korisnike da kreiraju sadraj i omoguuju korisnicima da iskau svoje miljenje i osjeaje

pozivaju korisnike da alju sadraje jer nisu sami u mogunosti pokriti sve aspekte prie

10.3. Uloga brzine izvjetavanja

novinar mora rabiti forme koje im omoguuju brzo objavljivanje uporaba bloga omoguuje u kratkom vremenu pisanje na to jednostavniji nain, najprije je vidljiv posljednje objavljeni sadraj

najbolje prie: osobne prie novinara o onome to su doivjeli i vidjeli

blogovi se piu kolaborativno vie novinara pie isti blog

osim blogova, dobro se koristiti videom, infografikom i fotogalerijom

10.4. Izvjetavanje

veina redakcija najprije dobije neprovjerenu informaciju od graana, kasnije se oekuje informacija iz pouzdanih izvora

nuno je odmah poeti pratiti druge medije

treba provjeravati sve navode i redovito objavljviati postove

nuno je pokrenuti forum o dogaaju i pokuati nai druge izvore na drutvenim mreama

II. ONLINE MEDIJI

Danas je svaki medij konvergentan, koristi se razliitim medijskim kanalima za distribuciju sadraja

mediji to rade zbog fragmentacije korisnika korisnici pripadaju medijima individualno, odabiru nain koji je njima najpogodniji

na to utjeu ivotni stil i tehnologije11.2. Multiplatformski nain rada i organizacija

integrirane redakcije novinari i urednici u istoj prostoriji

nove urednike pozicije:

1. urednik zaduen za proces objavljivanja novosti mora utvrditi i nadzirati kako su pojedine prie distribuirane posredstvom razliitih medija2. urednik prie osigurati novinarski tim za novinarsku priu sve potrebne multimedijske elementePlatforme prednosti i nedostaci:

TV/radioTisakOnline

Prednostivideo i zvuk,

konverzacijski stil,

vidljive emocijevie detalja,

objanjenje kompleksnih pria,

dan kontekstneposrednost,

interaktivnost,

dodatne i multimedijalne inf.,

dublje praenje,

vremenski neogranieno

Nedostaciogranieno vrijeme,

nedovoljno vremena za prianje kompleksnih priaogranien prostor,

teko pokazati emocije,

loe prikazan estetski dio priebrza promjena tehnologije

Model redakcije 21. stoljea Model se temelji na brzini objave nocosti i dubini obrade pojedine novinarske prie. Rad ukljuuje vie medijskih platformi, koje se primjenjuju ovisno o gornja dva uvjeta. Novinar ili urednik mobilnim ureajima svoje korisnike obavjetava o dogaaju im sazna za njega.

Multiskilled

Multiskilled novinar s viestrukim vjetinama

one man band novinari specijalizirani za odreeno podruje u svim medijima, tj. putujui novinari backpack

njegova oprema: prijenosno raunalo, videokamera, mobitel tree generacije, rezervne baterije, sredstvo za ienje objektiva, nepromoiva torba

Multiplatformski sustavi Multiplatformski sustavi potrebna im je virtualna integracija svih platformi koja se ostvaruje redakcijskim raunalnim sustavima koji omoguuju digitalizaciju i automatizaciju svih aktivnosti

najpoznatiji multiplatformski sustav CCI News Gate

story folder centralno mjesto s kojeg se sve objavljuje

u Hrvatskoj multiplatformski nain rada: Veernji list, klik.hr, showbiz.hr, sportal.hr12.1. Ureivanje online medija Urednici su od gatekeepera postali gatewatcheri = vie ne kontorliraju urednici sadraj, nego sadraj kontroliraju korisnici Webmasteri osobe zaduene za prenoenje tiskanog izdanja u online izdanje

kontrola sadraja moe se provoditi na 3 mjesta:

1. ulazni dio ili input to e biti novost

2. izlazni dio ili output to e biti objavljeno

3. povratni dio koja e se pisma ili komentari itatelja objaviti

modeli ureivanja:

1. Tehnoloki model

kontrola se provodi na izlaznom i povratnom dijelu

npr. Google news od 2002.

2. Model prema vlastitom odabiru korisnika potpuni gatewatcher

dva oblika: djelomino otvoreni uredniki sustav (urednik samo za nadzor i objavljivanje Slashdot.org) i otvoreni uredniki sustav (sve odluuju korisnici Wikipedia)

3. Model po preporuci korisnika

korisnici odabiru vidljive novosti na temelju najitanijih i najbolje ocijenjenih sadraja

4. Uredniki model

urednik donosi odluke tijekom svih triju faza

online mediji zahtijevaju drugaiju vrstu urednika online urednik mora biti interaktivan i fleksibilan prema korisnicima, mora posjedobati veliki broj vjetina i znanja

posao urednika: mora biti poduzetnik, planer, menader i novinar

4 faze u procesu nastanka vijesti:

a) odluivanje o koliini informacija koje e se prikupiti vezano uz sadraj

b) odluivanje o sadraju

c) odluivanje o strukturi

d) odluivanje o prezentaciji13.1. Poslovanje, organizacija i promidba online medija cilj izdavaa online medijia: ostvariti profit, obrazovati i stvoriti svijest o temeljima demokracije

mediji moraju imati vaniju ulogu od zaraivanja novca: obrazovanje i stvaranje svijesti o temeljima demokracije i osnova za funkcioniranje demokratskih drutava

moraju osigurati dovoljan broj korisnika kako bi privukli velik broj oglaivaa

za ostvarivanje profita 2 naina:

a) oglaivai

b) naplaivanje pretplate

13.2. Organizacija online medija

svaki online medij ima upravu za poslovno voenje organizacije, planiranje i strateki razvoj + odjel prodaje i oglaavanja, tehnoloki odjel, odjel raunovodstva i financija, odjel za ljudske potencijale

novinarski odjel najvei; najvaniji je glavni urednik + urendik za prikupljanje sadraja, urednik za produkciju sadraja, kreativni direktor

hijerarhija se mijenja ovisno o tome radi li se o online mediju ili online izdanju klasinoga medija

13.3 Poslovni modeli poslovni modeli oznauju koncept koji objanjava kako organizacija obavlja svoje djelatnosti, temelji poslovanje i ostvaruje prihode

3 poslovna modela:

1. Prvi poslovni model besplatni sadraj, odustajanje od naplate

2. Drugi poslovni model naplata sadraj mikronaplata (korisnik plaa mali iznosd novaca za svaki pojedini sadraj)

3. Trei poslovni model Freemium kombinacija besplatnog sadraja i naplata premije za napredni sadraj

sadraji koji odgovaraju na pitanja tko, to, gdje i kada su besplatni

sadraji koji objanjavaju zato i kako trebali bi se plaati

+ jo 2 modela

4. Elektroniko poslovanje web stranica slui za prodaju razliitih proizvoda

5. Partnerstvo

Oglaavanje i posjeenost

3 pristupa raunanju posjeenosti:

1. promatranje grupa korisnika interneta

2. registracija korisnika online medija

3. mjerenje podataka u datoteci evidencije dogaaja na serveru (omjer pageviewa i unique usera)

najposjeeniji online mediji u Hrvatskoj: Net.hr i Tportal.hr

Promidba sadraja dva oblika:

1. Promidba klasinim izadnjima

naini: vizualna promidba, verbalna promidba i redovito odravanaje sastanaka2. Promidba u drutvenim medijima i na mreama

naini: bookmark drutveni mediji i online drutvene mree14