10 Filmski Jezik Tv Novinarstvo Uvod
-
Upload
dragana-meseldzija -
Category
Documents
-
view
52 -
download
3
description
Transcript of 10 Filmski Jezik Tv Novinarstvo Uvod
MEDIJ ZA OKO I UHO
STALNA SVOJSTVA FILMA (tv)
Kadar Okvir Položaj kamere Plan Kutovi snimanja Stanja kamere Slkovne odlike filmskog
zapisa
Osvjetljenje Objektivi Pokreti unutar kadra Preobrazba pokreta Kompozicija kadra,
format, mizanscena Scenografija, kostimi,
maska
Ponavljanje gradiva KADROVI Kadar je jedan neprekinuti čin snimanja,
jedan neprekinuti “rad kamere” Za gledatelja: jedna neprekinuta filmska
snimka Specifično svojstvo filma – televizije! Kadrovi se spajaju u montaži! Kadarsekvenca
TOUCH OF EVIL – uvodni kadar
http://www.youtube.com/watch?v=E8AXd1ayxrg
Kao oblik filmskog zapisa, razlikujemo: Kadrove prema sadržaju Kadrove prema kutu snimanja Kadrova prema stanju kamere Kadrove prema dubini (dubinski i plošni) Kadrove prema uporabi
Kadrovi prema sadržaju planovi PLAN – označava udaljenost kamere od snimanog
objekta, i to udaljenost kako je gledatelj doživljava, gledajući te objekte na ekranu
Detalj Krupni plan Blizu (tv Dnevnik) Srednji plan Američki plan – do koljena Polutotal Total (opći plan, “daleki”)
Kadrovi prema duljini Tehnički gledano – najkraći kadar “1/24
sekunde” Duljina je “relativna vrijednost” JEDINI MOGUĆI KRITERIJ
RAZLIKOVANJA KADROVA PREMA DULJINI JE ONAJ KOJI UPORIŠTE NALAZI U SADRŽAJU
Dužina kadra Vrlo kratki kadar – onaj koji je toliko kratak –
neovisno o faktičkom trajanju – da kratkoća njegova trajanja ne dopušta da se percipira njegov sadržaj, da se ne prepoznaje što je u kadru – emocionalno djelovanje takvih kadrova
Često se korste radi filmskog izražavanja sjećanja
Kratki kadar u kojem se prepoznaje sadržaj – primjer Hitchock “Ptice”
DUGI KADAR Koji omogućuje percipiranje svih svojih
sadržaja – upozorava na trajanje, na vrijeme kao takvo
Vrlo dugi kadar – svijest o nepromjenjivom Postoje dugi kadrovi u kojima se koriste
različiti planovi, rakursi – nemamo dojam da je riječ o dugom kadru –
Orson Welels “Zrno zla”
Kadrovi prema kutu snimanja Gornji rakurs ili ptičja perspektiva Donji rakurs ili “žablja perspektiva” Razina kamere ili pogleda – uobičajen
retoričke funkcije rakursa
Kadrovi prema stanju kamere Statični kadar – kamera se ne pomiče,
učvrščena je o tlo trčanje – statični kadar pokazuje realnu
brzinu Panorama ili švenk – kamera pričvršćena za
tlo (stativ) – najčešće se koristi za opis prostora,vremenski naglašava sadašnjost
Vožnja – kamera učvršćena za neko vozilo
Kadrovi prema pripovijedaču Objektivni kadar – svi oni kadrovi koji
prikazuju svijet kakav bi ga i gledatelj vidio da je prisustvovao snimanju
Subjektivni – razlika nastaje u montaži sadržaj što ga vidi naznačeni netko od promatrača iz samog filma
Autorov kadar – režiserov kadar zapažaju se izrazitije preobrazbe svijeta – najbliži planovi, izrazite rakursne snimke – kadar komentara
KOMPOZICIJA KADRA prostor između tjemena glave i okvira slike u
krupnim planovima ne smije biti premalen ili prevelik
Osoba koja se snima ne smije biti posve u središtu okvira, nego lijevo ili desno od sredine
Pazite na pozadinu: da ne izgleda kao da neki zid siječe okvir po sredini ii po duljin ili da iz glave raste cvijeće
KOMPOZICIJA KADRA Horizontalna Vertikalna Dijagonalna Geometrijski lik (raspored tijela kojim se
tvori neki geometrijski lik, npr. “trokut”)
OKVIR Sve što se nalazi izvan okvira djeluje
kao IZABRANO
MIZANSCENA Raspored osoba u kadru, njihovi međusobni
prostorni odnosi, prostorni odnos prema scenografskim elementima
Specifičnosti filmske mizanscene otkrivaju se u činiocima filmski registriranog snimanog prostora
Filmska mizanscena dobiva specifičnu važnost izborom plana, rakursa i kuta snimanja, uporabom različitih objektiva
Objekti u filmu kreću se u različitim smjerovima, u dubinu, prema kameri, itd.
Orson Walles (dubinski kadar) http://www.youtube.com/watch?
v=6gbgep7wF9w
SEKVENCA Skup kadrova sjedinjen temom i
postupkom. U igranom filmu, sekvenca je obično skup kadrova koji povezuje određena radnja koja je povezana mjestom i vremenom radnje
Neke karakteristike mogu i izostati
Montaža – eksperiment Kulešov http://www.youtube.com/watch?v=4gLBXikghE0 Proces montaže započinje nakon
pregleda i procjene snimljenog materijala i odabira kadrova.
U montaži se spajaju vizualno i čujno, govoreno i pisano.
Montaža je ta koja konstruira tijek svakog djela, kreirajući sekvence i povezivajući te sekvence u neku smislenu strukturu.
MONTAŽNE SPONE REZ je najjednostavniji te se najviše
koristi. Jednostavno kadar je istovremeno zamjenjen sa sljedećim.
PRETAPANJE( mix ili slabljenje)uključuje da prikazani kadar postupno nestaje dok se dolazeći kadar postupno pojavljuje
ZATAMNJENJE I ODTAMNJENJEpostupno zatamnjenje
MONTAŽADoručak (Citizen Kane) http://www.youtube.com/watch?v=VTyOC8GFqg
Cutting Edge http://www.youtube.com/watch?
v=508MHvMGWEg
TELEVIZIJA Znanja o filmskom jeziku NUŽNA za
svakog televizijskog novinara
UVOD /KONTEKST – o čemu se radi (najava)
POZICIONIRANJE – gdje smo sada PROTAGONISTI –intervju, izjave MEDIJACIJA – mišljenje stručnjaka,
reporterov komentar ZAPLET
ELEMENTI TELEVIZIJSKOG IZVJEŠTAJA
KOJA JE TEMA? ŠTO NAS ZANIMA? O ČEMU LJUDI GOVORE?
ISTRAŽIVANJE TEME ZA NOVINARSKI TEKST, PRILOG (pravila su ista za sve medije)
Nemojte predlagati temu koju niste prethodno istražili!
Tek kada istražite temu, možete predložiti i kut gledanja na problem, fenomen, glavnog junaka, itd.
Što smo saznali, što je zanimljivo, jesmo li provjerili jesu li sugovornici spremni dati izjavu (off the record ili pristaju i na snimanje pred kamerama), lokacija (lokacije) snimanja, hoće li se snimati u eksterijeru ili interijeru?
TV PRILOG – što treba znati?
FOKUS (npr. tema je NEZAPOSLENOST a fokus je uži – npr. nezaposleni studenti novinarstva koji mogu raditi samo dok imaju studentski ugovor
O ČEMU SE U NOVINARSKOM TEKSTU ILI PRILOGU RADI?
Kut gledanja (pristup) koji ste odabrali, o čemu se radi u novinarskom tekstu ili tv prilogu, na što ćete se fokusirati
Odrediti FOKUS!
Kako mislite najbolje slikovno predočiti
temu, koje sugovornike namjeravate intervjuirati, kome je namijenjen vas rad (javna ili komercijalna televizija – u tom slučaju program i vrijeme emitiranja, možda neka druga organizacija, tvrtka, javna ustanova, udruga).
Što sadrži prilog? Postoji li glavni lik? Koji su ključni akteri?
SREDSTVA Slikakamera Sugovornici Off – tekst reportera Prirodni, izvorni zvuk – koristi se i izraz IT iako se ne
mora izričito odnositi na izvorni zvuk s lokacije (natural sound)
IT (kratica od INTERNACIONALNI TON) U tehničkom smislu svaka snimka ima zvuk snimljen
na dva kanala – u montaži na jednom kanalu ostaje originalni zvuk snimljen na lokaciji, dok se na drugom kanalu naknadno snima “voice over”
Kriteriji za TV prilog Je li priča “održiva”, zadovoljava li elemente
vijesti, ima li informativnu vrijednost Je li dobra za TV? Ima li sliku? Ima li sugovornika? Logistika – možete li otići na teren i vratiti se
na vrijeme? Ima li drugog materijala koji se može koristiti
(arhiva)? Je li legalno snimljena? Najbolja slika na početak i kraj!
Nepristranost Izvještavanje bez strasti, utemeljeno na
provjerenim činjenicama Glavni suprostavljeni stavovi moraju biti
predstavljeni Izvjestitelj može izraziti profesionalnu
novinarsku prosudbu, ali ne osobno mišljenje! Publika ne smije iz priloga prepoznati osobne
stavove voditelja i izvjestitelja o kontroverzama javne politike
OBRNUTA PIRAMIDA NOVINSKA STRUKTURA (obrnuta
piramida) – na samom početku ( u glavi priloga, tzv. LEAD) sažima se najvažnije (što je više moguće od 5W – tko , što, gdje, kada, gdje i zašto, a ponekad i dodatno – kako?) , slijedi tijelo vijesti u kojem se detaljnije objašnjavaju ostale pojedinosti događaja
PRIPOVJEDAČKA STRUKTURA (PIRAMIDA) Pripovjedačka struktura – priča počinje s konciznim
uvodom, koji uključuje samo najvažniji aspekt priče, s naglaskom na samo jedno ili dva od “5W”. Potom slijedi tijelo vijesti u kojem se,neformalnim stilom, predstavljaju ostali aspekti događaja.
Priča se gradi oko uvoda, a najvažnija informacija dolazi na početak
Razlika je što su rečenice kraće i sadrže manje činjenica
Moguće je, nakon najave u kojoj se daje najnoviji razvoj događaja i najnovija informacija, događaj u prilogu prezentirati i kronološkim redom
GLAVA I TIJELO PRILOGA Glava – početak priloga – u televizijskoj
reportaži može biti upečatljiva rečenica koju prati dobra slika
Novinski lead kao npr. “Policija u Huntingtonu uhitila je 50 prosvjednika koji su zaustavili rad termoelektrane”
NAJAVA (LEAD IN, CUE IN) Reporter obično piše najavu za voditelja Najava treba biti uvod u priču, pa obično sadrži
uvodnu informaciju koja se onda u prilogu detaljno obrađike
Važno je da reporterski tekst funkcionira kao nastavak najave, a ne odvojeno tijelo za sebe
Pogreška kada reporter počne prilog ponavljajući ono što je navedeno u najavi
Kada se piše tekst, nakon najave, treba napisati naziv priloga, ime reportera, duljinu priloga, te ostale potrebne informacije (imena snimatelja i montažera)
OFF/TEKST (VOICE OVER) DA je tekst u skladu sa slikom NE opisujte sliku! Nećete u offu reći: hrvatski vojnici izlaze iz
zrakoplova, svečano se postrojavaju na prijavak ministru obrane..” jer je to očito
Ne opisujte ono što gledatelj vidi! Ali zato svojim tekstom dajte smisao cijelom događaju
Gledatelj iz navedenog prizora ne zna gdje su vojnici , odakle su došli i kamo idu i sl.
Dobar off bi bio: Specijalna postrojba Hrvaske vojske vratila se sa zadatka u Afganistanu,….
KAKO USKLADITI TEKST SA SLIKOM? Napravite listu kadrova (Shot List) te uz svaki zapišite
ključnu poruku tog dijela priče Zabilježite Time Code i trajanje svakog kadra Provjerite detaljno jeste li izostavili neku važnu
informaciju, pokšavate li kazati previše preko jednog kadra, jeste li za kraj ostavili nešto efektno, kako ne bi završili ispraznom frazom poput “vrijeme će pokazati”
Zabilježite precizno tonove (izjave) koje imate u prilogu – najbolje zapisati cijeli sadržaj tona kako biste bili sigurni da je posve usklađeno (da ne ponavljate ono što se navodi u tonu i sl.)
KAKO ? SLIKA i TON medij za OKO I UHO UHO ima manje strpljenja nego oko – nema
strpljenja za duge priče informacija je u slici kao i u riječima TV reportaža može biti bez teksta (samo
izvorni, prirodni ton – IT TON) pišemo sa sviješću da će gledatelj ono što
kažemo ćuti samo jednom
PISANJE ZA TELEVIZIJU : UPUTE:RAZGOVORNI JEZIK – ALI TO NIJE ISTO
KAO PISATI KAKO GOVORIŠNE ČITAJU TE, NEGO SLUŠAJUDOK PIŠEŠ, UPITAJ SE BI LI TO REKAO NA
TAJ NAČINKORISTI JEDNOSTAVNE, KRATKE
REČENICEJEDNA MISAO – JEDNA REČENICA!IZBJEGAVAJ KLIŠE I RIJEČI KOJE SE
PREČESTO UPOTREBLJAVAJU
GOVORI U AKTIVU (subjekt – predikat – objekt)
IZBJEGAVAJ ZAVISNE REČENICE TIJELO PRIČE MORA ISPUNITI
OBEĆANJE IZ NAJAVE PITAJ SE ZAŠTO SE TO NEKOG TIČE AKO NE RAZUMIJEŠ O ČEMU SE
RADI, NEMOJ OČEKIVATI DA ITKO RAZUMIJE
OPREZNO S BROJEVIMA –ZAOKRUŽITI!!
TKO JE NAŠA PUBLIKA (znati kome moramo nešto reći, pomaže da znamo što moramo reći) – VIJEST MORAJU RAZUMJETI SVI, A NE SAMO ONI KOJIH SE TO TIČE
OBRAĆANJE POJEDINCU 1:1 Televizijski novinar istodobno se obraća
pojedincu, malom broju ljudi koji imaju nešto zajedničko i velikom broju ljudi koji imaju vrlo malo zajedničkog
Televizija je sredstvo masovnog priopćavanja, ali ne piše se i ne govori za mnoštvo od nekoliko stotina tisuća ljudi, nego za golem broj pojedinaca i obitelji
Na gledatelje se ne gleda kao na bezlično mnoštvo
Televizija – sprega između dvaju osoba To ne znači da jedna drži drugoj lekciju i
poučava Televizija ne podnosi fraze i govore Osoba pred kamerom ne može sebi
priuštiti lančano izlaganje opširnih misli NE: Večeras gledatelji mogu vidjeti.. DA: Večeras možete vidjeti….
ZAŠTO DRUGAČIJE? Radio sada objavljuje da negdje nešto
gori, televizija večeras pokazuje slike, a novine sutradan ujutro moraju ići iza scene da izvijeste kako je vatra izbila, iznijeti sve pojednosti o šteti, itd.
Televizijski novinar broj činjenica i pojedinosti u svom tekstu drži na pukom minimumu
RAZGOVORNI STIL Dok novinar pisane riječi može sastaviti
tekst od 3 kartice ili 1000 riječi, televizijski kolega vijest mora obraditi u 30 sekundi,ili ukoliko se odluči da treba biti poseban prilog – 90 sekundi ili dvije minute, 300 riječi
OZNAČAVANJE IZVORA INFORMACIJA ATRIBUCIJA izvori se navode rjeđe nego u tisku, jer
nije uvijek nužno navesti izvor U tisku se obično navede stajalište, a
onda izvor – na televiziji je obrnuto (prvo izvor, onda što je rekao)
“Meterološki zavod objavio da će rujan obilježiti tropske vrućine
ATRIBUCIJA NIJE NEIZBJEŽNA Informacija je javno dobro Informacija je javnosti poznata Može se dobiti iz više izvora Novinar je svjedok Ne navodi na pretpostavke Ne sadržava nikakva mišljenja Nije sporna
Navodeći izvor novinar skida sa sebe odgovornost u pogledu istinitosti informacije i ispravnosti iznesena stanovišta, a ostaje odan načelima točnosti i nepristranosti
Atribucija se umeće što bliže prenesenoj informaciji
CITIRANJE IZVORA Ne počinjemo citatom. Pocetak tudjim
rijecima stvara zabunu, jer gledaocu nije jasno tko govori, čije je to mišljenje
upravni govor izbjegavati ili koristiti štedljivo , samo kad su rečenice efektne
izbjegavati u rečenici “citiram…”, “kraj citata”
KAKO CITIRATI? Je li gledatelju jasno tko je to rekao? Zna li odmah, od prve riječi, čija je to
izjava? Odnos prema citatu i način njegove
prerade izravno su povezani s novinarevom vjerodostojnosti, kao i onom njegove redakcije
IMENA, DOB, TITULE Kao što se atribucije upotrebljavaju na radiju
i televiziji, tako je isto s imenima, dobi i funkcijama.
ime se u rečenici spominje kasnije, tako da ima manje mogućnosti da se krivo razumije
funkcija i dob obično se izgovara prije imena, tako da priča zvuči prirodnije i konverzacijski
imena, dob i funkcije se mogu uvesti kasnije
Zapamtite da pišete za uho! Zamislite koliko je besmislena ova priča kad
bi je čuli: Marko Marković, glasnogovornik ureda premijera Račana , objavio je danas da Pero Perić, 45, šef Kirurškog odjela bolnice Rebro, preuzima mjesto na kojem je bila Zlatu Zlatić, 65, šefica Očnog odjela bolnice Rebro i time postaje glavni koordinator Vladine kampanje protiv pušenja.
Manje pridjeva!
U novinskom tekstu pridjevi imaju funkciju stvaranja bogatijeg, plastičnijeg, ljepšeg opisa. Na televiziji tu funkciju ima slika.
Na pridjevima inzistiramo samo kad su u funkciji informacije, a ne lijepog pisanja.
JOŠ JEDNOM Tekst pišite prema slikama koje imate, ne opisujte
sliku, nego dodajte nova značenja onome što se vidi na slici
Početak OFFa . treba biti 2 do 3 sekunde nakon prvog kadra, kako bi se smanjio rizik da se riječi izgube ako dođe do tehničke greške pri emitiranju
Početna rečenica često je najteža, ostavite je za poslije ako vam zadaje probleme
Koristite jasan, govorni jezik i kratke rečenice Ne trpajte previše činjenica, samo glavne! Neka bude
kratko i jasno!
I JOŠ……. Ne pišete za stručnjake i ljudi čuju samo jednom! Oko 15 sekundi do prvog tona (iznimno prilog počinje
tonom, ali samo ako je izuzetno upečatljiv) Tonovi/izjave – idealno od 8 do 15 sekundi Brojeve, datume i oznake pišite riječimaNpr. Hrvatsku je u prošloj godini posjetilo osam milijuna
870 tisuća turista, što je porat od 7 posto u odnosu na dvije tisuće drugu godinu.
NE: Hrvatsku je 2003. goidne posjetilo 8,87% milijuna turista , što je porast 7% u odnosu na 2002.
RAZLIKE: TV – Radio TisakViše slike – manje riječi (pokretne slike uvijek
bolje)Televizija složenija, pa stoga nekad i sporija od
radijaTeže je nagovoriti ljude da pričaju u kameruPozadina priče je često u drugom dijelu pirčeUključite pokret – ne želite statične slike