OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog...

68
OLIMPIJSKE NADE: Istok Rodeš MOO: Solidarnost na djelu DRUŠTVO I ŠPORT: U ime športa OLIMPIJSKE LEGENDE: Duje Krstulović Broj 61 / Prosinac 2016. ISSN 1331-9523 Veliki dan hrvatskog športa

Transcript of OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog...

Page 1: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

OLIMPIJSKE NADE:Istok Rodeš

MOO:Solidarnost na djelu

DRUŠTVO I ŠPORT:U ime športa

OLIMPIJSKE LEGENDE:Duje Krstulović

Broj 61 / Prosinac 2016.

ISSN 1331-9523

Veliki dan hrvatskog

športa

Page 2: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 3: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 4: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 5: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

1

Službena agencija Hrvatskog olimpijskog odbora

24.-26.2.2017.Posebnim zrakoplovom iz Zagreba • 3 dana/2 noćenja s doručkom • Hoteli 4 i 5* • Uključen poludnevni razgled grada • Obavezna doplata za zrakoplovne pristojbe 890 kn

4.-5.3.2017.Posebnim zrakoplovom iz Zagreba • 2 dana/1 noćenje s doručkom • Hotel 3* ili 4* • Uključen poludnevni razgled grada • Obavezna doplata za zrakoplovne pristojbe 890 kn

17.-19.3.2017.Posebnim zrakoplovom iz Zagreba • 3 dana/2 noćenja s doručkom • Hotel 3*/4* • Uključen cjelodnevni izlet u Helsinki • Redovna cijena po osobi od 2.990 kn • Obavezna doplata za zrakoplovne pristojbe 890 kn

Marrakech Vikend u Edinburghu

Tallinn – grad iz bajki

3.260 kn Cijena po osobi već od 2.790 kn

First minute cijena do 30.12. po osobi već od 2.590 kn

Cijena po osobi već od

www.atlas.hr 0800 9998 [email protected]

Uljepšajte kraj zime jednim

od Atlas� ih charter put� anja

Atla

s d.

d., V

ukov

arsk

a 19

, 20

00

0 D

ubro

vnik

, OIB

: 020

4197

8827

, ID

: HR-

AB-

20-0

600

00

638.

Page 6: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 6

Sadržaj

OLIMPIJSKE NADE:Istok Rodeš

MOO:Solidarnost na djelu

DRUŠTVO I ŠPORT:U ime športa

OLIMPIJSKE LEGENDE:Duje Krstulović

Broj 61 / Prosinac 2016.

ISSN 1331-9523

Veliki dan hrvatskog

športa

Veliki dan hrvatskog športaNajbolji od najboljih

Olimpijske nadeIstok Rodeš

Olimpijske legendeDuje Krstulović

Društvo i športU slavu športa

PrilogPovijest hrvatskog športa

Znanost i športPsihički vampiri

e e i ortČeški poučak

MOOSolidarnost i dalje na djelu

8 29

16 42

20 46

4824

Za nakladnika:

Josip ČopHrvatski olimpijski odbor Trg Krešimira Ćosića 11, 10 000 Zagreb

Glavni urednik:

Ante Drpić

Urednica priloga Povijest Hrvatskog športa:

Ana Popovčić

Uredništvo:

Saša Ceraj, Ante Drpić, Gordana Gaćeša, Radica Jurkin, Siniša Krajač, Jura Ozmec, Ana Popovčić, Nada Senčar

Produkcija:

M 14 d.o.o (Jet-set magazin)Preradovićeva 23, 10 000 Zagreb

Oblikovanje i prijelom:

Marin StojićJosi

p G

lasn

ović

i Sa

ndra

Per

kovi

ćFo

togr

afija

: Dam

ir S

enča

r (H

INA

)

Page 7: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 7

Nastanak modernog športaGimnastika

InternetHrvatski odbojkaški savez

PublicistikaHrvatski olimpijci i odličnici

Od Olimpa do OlimpaSpomen ploča Iztoku Pucu

56

58

60

52 Glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odboraSecretary General of the

Croatian Olympic Committee

Josip Čop, dipl. oec.

www.hoo.hr

e-mail: [email protected]

Olimp je časopis

Hrvatskog olimpijskog

odbora.

Prijevod:N. T. Dalma d.o.o., Medveščak 13, Zagreb

Tisak: Vjesnik d.d.Slavonska avenija 410000 Zagreb

Naklada: 2000 primjeraka

kada putujući svijetom upitate nekog svog sugovornika, da vam onako na prvu odgovori na što ga asocira riječ Francuska, odgovor će najvjerojatnije biti - Pariz, Ei�elov toranj. Za SAD asocijacija će najčešće biti New York i Bijela kuća, na�a za Katar, Big Ben za London i Englesku, rudnici dijamanata za Južnoafričku Republiku...A kad se spomene Hrvatska? Nerijetko ćete, uz naravno prekrasnu morsku obalu „predvođenu“ Dubrovnikom, čuti i odgovor – šport i odlični športaši. Pa se onda nabrajaju: Dražen Petrović, Goran Ivanišević, Davor Šuker, Toni Kukoć, Janica Kostelić i još čitav niz velikih imena poput ovih iz današnjih dana kao što su Blanka Vlašić, Sandra Perković, Marin Čilić, Sara Kolak, braća Sinković... I mogli bismo tako unedogled.Dojam te prepoznatljivosti, naši su športaši 2016. dodatno učvrstili fantastičnim nastupom na Olimpijskim igrama u Riju gdje su osvojiti deset odličja u konkurenciji 207 zemalja; po broju osvojenih medalja zauzeli su izvanredno sedamnaesto mjesto na svijetu, a po broju odličja u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je peta na svijetu i prva u Europi!Odgovorno tvrdim da je sustav športa u Hrvatskoj dobro postavljen i da ga treba samo malo �nancijski pogurati. I nikako neću prihvatiti činjenicu da je puno športaša uspjelo samo zahvaljujući roditeljima, te da su uspjesi pojedinih športaša roditeljski projekti. Jest, točno je da u određenom vremenu razvoja športaša i roditelji imaju svoje nemale zasluge, no rastom športaševe kvalitete u njegov razvojni proces uključuju se klub, grad, športska zajednica, nacionalni savez, Hrvatski olimpijski odbor...Uostalom, da je sustav dobro postavljen na razini nacionalnih saveza i HOO-a, zorno potvrđuje i rastući broj osvojenih medalja na Igrama - Peking pet, London šest, Rio deset.U takvom ponosnom raspoloženju, svim našim športašima, njihovim roditeljima i stručnim timovima, klubovima, športskim zajednicama i savezima te svim športskim djelatnicima, želim u svakom smislu uspješnu 2017. godinu.

when you, traveling the world, ask the person you are talking with what is the �rst thing that crosses his mind �rst when you mention the word France, the answer will most probably be - Paris, Ei�el Tower. For the U.S., the answer will usually be New York and the White House, for Qatar oil, for London and England Big Ben, for South Africa diamond mines... And when you mention Croatia? O�en you will - besides, of course, the compliments regarding our beautiful coast "led " by Dubrovnik - hear the answer - sports and great athletes. And then they list Dražen Petrović, Goran Ivanišević, Davor Šuker, Toni Kukoć, Janica Kostelić and a series of big names from the present day, such as Blanka Vlašić, Sandra Perković, Marin Čilić, Sara Kolak, brothers Sinković... And we could continue so inde�nitely. In 2016, our athletes have additionally strengthened the impression of this recognition, through their fantastic performance at the Olympic Games in Rio, where they have won ten medals, taking - in the competition of 207 countries - the extraordinary seventeenth place in the world. Furthermore, in terms of number of medals compared to its population, Croatia is the ��h in the world and the �rst in Europe! I responsibly claim that the Croatian sports system is well established, needing only a slight �nancial boost. I cannot accept the fact that a lot of athletes managed to succeed only thanks to their parents, and that the achievements of individual athletes are the parental projects. Yes, it is true that at certain period of athletes’ development their parents do have great merit, but the growth of athlete’s quality involves in his or her development process the club, the city, the sports community, the national federation, the Croatian Olympic Committee... A�er all, the fact that the system is well established at the level of national federations and the Croatian Olympic Committee is clearly con�rmed by the growing number of medals at the Games – �ve in Beijing, six in London, ten in Rio. In such a proud mood, I wish - in every sense - all our athletes, their parents and professional teams, clubs, sports communities and federations, as well as all the sports workers a successful 2017.

Page 8: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Veliki dan hrvatskog športa

Najbolji od najboljih u najboljoj godini

Page 9: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

9 Olimp

i e i io D HINA)

Kakva je to nevjerojatna godina bila za hrvatski šport, svjedoči i činjenica da ni zlatna olimpijska medalja nije bila dovoljna za nagradu. Rio je potukao sve dosadašnje rekorde...

Najbolji od najboljih u najboljoj godini

Ovogodišnja svečanost Velikog dana hrvatskog športa, koja se tradicionalno prije Božića održala u Zagrebu, protekla je u ozračju najbolje godine hrvat-skog športa u povijesti ili - “u znaku Rija”. U dvorani hotela Westin bilo je toliko olimpijskih pobjednika i nositelja odličja s velikih natjecanja kojih se

zasigurno ne bi postidjela ni zemlja desetorostruko veća od Hrvatske. Kakva je to ne-vjerojatna godina bila za hrvatski šport, svjedoči i činjenica da niti zlatna olimpijska medalja nije bila dovoljna za nagradu...

Bila je to godina Olimpijskih igara u Riju de Janeiru gdje su naši športaši osvojili rekordnih deset odličja - čak pet zlata, tri srebra i dvije bronce, pa se je na ljestvici medalja Hrvatska našla na senzacionalno visokom 17. mjestu od ukupno 207 zema-lja, dok je po broju osvojenih zlatnih odličja u odnosu na broj stanovnika Hrvatska treća na svijetu!

Hrvatski športaši nisu briljirali samo na Olimpijskim igrama, već su najplodonosniju godinu okončali s ukupno 193 seniorske medalje s velikih međunarodnih natjecanja, a u sjećanju će zasigurno ostati i nastup hrvatske nogometne reprezentacije na

Page 10: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 10

europskom prvenstvu u Francuskoj, pothvat rukometaša na Euru u Poljskoj te košarkaša na kvalifikacijama za OI u Torinu, kao i veliko Davis kup finale protiv Argentine u Zagrebu.

Zaista, bez pretjerivanja, godina ponosa i slave, a na svečanosti najbolji od najboljih u najboljoj godini izašli su na pozornicu i zavrijedili gromoglasni pljesak.

- Pravo je zadovoljstvo večeras pozdraviti olimpijske pobjednike i sve one druge koji su ove godine pronijeli slavu hrvatskog športa te koji su opet pokazali da su športaši najbolji pro-micatelji naše zemlje u svijetu. Ovo je prigoda i da se zahvalimo nacionalnim savezima i njihovim čelnicima, treneri-ma, stručnim osobama, kao i tisućama volontera koji marljivo rade u klubo-vima i "kičma" su hrvatskog športa, a bez njih svi ovi veliki uspjesi ne bi bili mogući - ponosan je bio predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, dok je glavni taj-nik Josip Čop iskoristio priliku da nabroji sve uspjehe u ovoj godini: 

- Naši športaši osvojili su deset od-ličja u Riju i svrstali Hrvatsku na sjajno 17. mjesto u konkurenciji 207 zemalja sudionica Olimpijskih igara. Međutim, nisu naši športaši nastupali ove godine samo na Olimpijskim igrama u Riju, nastupili su i na 545 europskih i svjet-skih prvenstava, osvojili 193 medalje od kojih 63 zlatne, 55 srebrnih i 75 brončanih, uz 232 plasmana od četvr-tog do osmog mjesta. Zbog svega toga su hrvatski športaši najprepoznatljivi promicatelji Hrvatske. Tijekom svih mojih putovanja u inozemstvo, kada se susrećem sa svojim kolegama i kažem im da sam iz Hrvatske, istog trenutka je ama baš svima prva asocijacija na našu zemlju, neki športaš poput Dražena Petrovića, Gorana Ivaniševića, braće Skelin, Blanke Vlašić, Sare Kolak i mno-gih drugih športaša iz mnogih športo-va. Mi u HOO-u smo ponosni na 382 športaša koji su bili uključeni u naše razvojne programe, a među njima su i svi koji su osvajali medalje. Posebno smo zadovoljni što je osnovan Središnji državni ured za šport te da će napokon naši športaši biti popraćeni od države na način na koji zaslužuju.

Atletičarka Sandra Perković i strije-lac Josip Glasnović najbolji su športaši Hrvatske, a nagradu za najbolji par/ štafetu/posadu podijelili su zlatni ve-slači Valent i Martin Sinković te zlatni jedriličari Šime Fantela i Igor Marenić. Momčad godine su srebrni vaterpolisti, a srebrni veslač Damir Martin dobio je nagradu za fair-play.

Sandra Perković je već peti put izabrana za najbolju športašicu Hrvat-ske, čime se pridružila Janici Kostelić i Blanki Vlašić koje također imaju po pet nagrada, no dvostruka olimpijska pobjednica u disku prva je koja nagradu HOO-a osvaja peti put zaredom. Perko-vić je u Riju obranila zlatno odličje na nevjerojatan način: u kvalifikacijama i finalu je od devet imala samo dva ispravna hica - s prvim je prošla u fina-le, a s drugim koji je odsjeo na daljini od za sve ostale nedostižnih 69.21 metara, uzela je zlato. Sandra je godinu okončala bez poraza, peti put zaredom pobjednica je Dijamantne lige, a u Am-sterdamu je obranila europski naslov. 

- Jako mi je drago što sam dio ove sjajne generacije hrvatskih športaša koja je u Riju postavila sve ove rekorde. I drago mi je što je bila ovakva kon-kurencija; spomenut ću samo sjajnu Saru Kolak koja je u Riju napravila čudo osvajanjem zlatnog odličja. U 2017. mi predstoji Svjetsko prvenstvo u Londonu gdje žarko želim vratiti naslov svjetske prvakinje - to je sada moj glavni cilj!

Josip Glasnović prvi put u karijeri proglašen je za najboljeg športaša Hrvatske, a nagradu je zaslužio osvojiv-ši u Riju zlatno odličje u disciplini trap. Glasnović je u dramatičnom finalnom raspucavanju tek u 19. seriji bio bolji od Talijana Pelliela, pa je na olimpijskom tronu naslijedio zlatnog iz Londona iz reprezentacije Giovannija Cernogoraza, koji je lani bio športaš Hrvatske, što dovoljno govori o snazi hrvatskog stre-ljaštva.    

- Moram priznati da još nisam potpuno svjestan da sam olimpijski po-bjednik, kad doma pogledam tu zlatnu medalju još ne mogu vjerovati... Naslov olimpijskog pobjednika nosi sa sobom i puno odgovornosti. Sada nama stri-jecima predstoji novi olimpijski ciklus, imamo svjetska i europska prvenstva i tu treba odmah početi osvajati kvotu za Igre u Tokiju 2020. - kazao je laureat Glasnović. 

Čak dva hrvatska olimpijska zlata našla su se u kategoriji najboljeg para/ štafete/posade, jer su nagradu ravno-pravno podijelili braća Sinković i posada u klasi 470 Fantela/Marenić.

Braća Valent i Martin Sinković godinu su okončali bez poraza u dvojcu na pariće, u Riju su osvojili prvo hrvatsko veslačko olimpijsko zlato, obranili su i europski naslov, da bi prije mjesec dana najavili da prelaze u dvojac bez kormilara. 

Braća Sinković prije Igara su bili veći favoriti za zlato od Usaina Bolta, a niz nepobjedivosti u 29 velikih utrka dvoj-ca na pariće zadržali su i u Riju te došli do toliko željenoga zlata. Iako, u polufi-nalu su ih namučili Britanci i Norvežani, a u finalu su ih nakon 1600 metara prestigli Litvanci. Po prvi puta u dvije i pol godine, Sinkovići u zadnjih 500

Veliki dan hrvatskog športa

“U 2017. mi predstoji svjetsko prvenstvo u Londonu gdje žarko želim vratiti naslov svjetske prvakinje - to je sada moj glavni cilj!” (Sandra Perković)

or li ović ru e uru il je r u ir l vesl u D iru

Martinu

r er ović i i Kostelić

Page 11: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

11 Olimp

r u j olji orts i r t etu os u o ijelili su l t i je rili ri or re ić i i e tel te l t i vesl i rti i le t i ović

us je ij e s e i l i e rv ts e r te re re e t ije rij uj s el e r r le i vo ru ić

Page 12: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 12

metara utrke nisu ušli kao vodeći, ali su tada pokazali zašto su najbolji - visokim ritmom slomili su Litvance i donijeli Hr-vatskoj prvo veslačko olimpijsko zlato.

- Drago mi je što smo ove godine pokupili ama baš sve nagrade jer nas je i Međunarodni veslački savez konačno nagradio, pa sada stvarno možemo reći da imamo sve. I lijepo je na ovoj pozornici podijeliti nagradu sa Šimom i Igorom koji su također imali fantastič-nu sezonu... Odlučili smo se na veliku promjenu - umjesto četiri sada ćemo biti samo s dva vesla, a nastojat ćemo u dvojcu bez kormilara dostići uspjehe braće Nikše i Siniše Skelina u toj disci-plini - izrekao je Martin Sinković

"Jedriličarska braća" Fantela i Marenić napravili su pothvat osvojivši u Riju prvo hrvatsko jedriličarsko zlato i to na dominantan način, s obzirom na to da

su od prvog do zadnjeg dana jedrenja u zaljevu Guanabara vodili ispred favo-rizirane australske posade. Šime i Igor imali su godinu iz snova jer su u Argen-tini osvojili i naslov svjetskih prvaka, a imaju i srebro s europskog prvenstva.

Hrvatska je dugo čekala prvu jedri-ličarsku olimpijsku medalju, a sad se obilato “naplatilo” – najprije je Tonči Stipanović osvojio srebro u klasi Laser, a samo dva dana kasnije Fantela i Ma-renić su nam podarili i zlato... 

- Ništa u Riju nije bilo slučajno, imali smo sjajnu pripremu tijekom cijele godine i odradili smo sve planirano da uzmemo zlato. Mi, za razliku od Sinko-vića, još ne znamo kakva će biti naša budućnost jer se želimo prvo dobro od-moriti, a onda ćemo odlučiti što ćemo dalje - kazao je Fantela. 

HOO je odlučio Nagradu za fair-play dodijeliti veslaču Damiru Martinu, koji

je u Riju osvojio srebro u utrci samaca zaostavši samo pet tisućinki sekunde za pobjednikom Novozelanđaninom Drysdaleom. Iako je njegovo ime is-prva bilo objavljeno kao pobjedničko, analiza foto-finiša pobjednikom je proglasila Novozelanđanina. Vukovarac Martin je svojim ponašanjem, izjavama i stavom da "nije uvijek važno pobijediti, već se dobro boriti", oduševio svjetsku športsku javnost. Damir tijekom cijele karijere njeguje fair-play ponašanje, ističe se i u borbi protiv dopinga i uvi-jek se zalaže za mlade športaše, pa ova nagrada odlazi u najbolje moguće ruke. 

- Ovo je doista bila posebnagodina za mene. Proglašen sam najbo-ljim u izboru Sporstkih novosti, a sada dobijam nagradu za fair-play koja mi puno znači jer dokazuje da rezultat ipak nije najvažniji i da ne možeš izgubiti

Veliki dan hrvatskog športa

Nagradu najboljeg trenera u 2016. godini o ijelili su tre er re er ović is l sević tre er l t i vesl i ol r lić i tre er l t i je rili r o tel

Nagradu najboljeg trenera u 2016. godini o ijelili su tre er re er ović is l sević tre er l t i vesl i ol r lić i tre er l t i je rili r o tel

tu r olj l t o te i re ijer rej le ović

o i ti ović o li ov je D i o rv ts o s li o r je u r

Najbolji hrvatski športaš osi l s ović

Page 13: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

13 Olimp

Nagradom HOO-a “Ma-tija Ljubek” za životno djelo nagrađeni su

bivša rukometašica Mirjana Ognjenović, predsjednik Sportske zajednice grada Poreča Milan Markežić, bivši tenisač i jedan od najuspješ-nijih svjetskih teniskih trene-ra Nikola Pilić, Hrvatski judo savez te Teniski klub Donji Miholjac.

irj je ović rođena je 17. rujna 1953. u Zagrebu. Igračku karijeru započela je s 15 godina u Rukometnom klubu Lokomotiva. Osim u RK Lokomotiva igrala je i u Ruko-metnom klubu Trešnjevka te klubovima Casamo Magnano, Borgho San lorenzo i Umbria (Italija). Nastupila je na pet svjetskih prvenstava. Osva-jačica je zlatne medalje na OI Los Angeles 1984., srebrne medalje na OI Moskva 1980., brončane medalje na Svjet-skom prvenstvu u Budimpešti 1982. te zlata na Mediteran-skim igrama u Splitu 1979. godine. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrala je 150 utakmica i postigla 400 zgo-ditaka. Nakon toga zaigrala je za reprezentaciju Italije s kojom je na Mediteranskim igrama u Siriji 1988. osvojila zlato. Od 1994. do 2004. bila je tajnica i trenerica u RK Trešnjevka, a od 2004. do 2015. sportska direktorica. Od 2015. godine je direktori-ca i trenerica u tom klubu.

il r e ić rodio se 21. srpnja 1955. godine u Poreču. Kao srednjoškolac bavio se rukometom i košar-kom. Osnivač je Košarkaš-kog kluba Poreč u kojem je aktivno igrao od 1976. do 1985. godina, a trener je bio od 1986. do 1988. godine. Izabran je 1997. godine za najboljeg športskog djelat-nika grada Poreča. Od 2004. godine obnaša dužnost pred-sjednika Sportske zajednice grada Poreča. U njegovom mandatu Poreč je dobio četiri prvoligaška kluba (u boćanju, ženskom kuglanju, ženskoj odbojci te rukometu), a za-hvaljujući njegovom velikom doprinosu Poreč je četiri go-dine zaredom proglašen “naj-športskijim” gradom Istarske županije.

i ol ilić rodio se 27. kolovoza 1939. godine u Spli-tu. Tenisom se počeo baviti 1953. u Teniskom klubu Split. Prelaskom u seniore osvojio je brojne turnire, a 1962. go-dine probio se u paru s Borom Jovanovićem u finale Wimble-dona. Njegov najviši domet u igračkoj karijeri bilo je polufi-nale Wimbledona 1967. godi-ne. Nastupio je i u finalu Ro-land Garrosa 1973. godine. U profesionalnoj karijeri, koja je trajala do 1973., skupio je 23 nastupa i 62 odigrana meča za reprezentaciju Jugoslavije, a bio je i među deset najboljih tenisača svijeta. Osvojio je

u paru s Jovanovićem zlato na Mediteranskim igrama u Napulju 1963. godine. Nakon igračke karijere posvetio se odgoju mladih tenisača.

Bio je iznimno uspješan trener i izbornik njemačke, hrvatske i srpske Davis Cup reprezentacije. Osvojio je Davis Cup triput s Njemačkom te jednom s hrvatskom i srp-skom reprezentacijom, što ga je svrstalo među najuspješni-je teniske trenere na svijetu. Bio je izbornik naše teniske reprezentacije na OI u Ateni 2004. godine kada su Mario Ančić i Ivan Ljubičić osvojili broncu. 

Proglašen je 2005. godine najuspješnijim trenerom u izboru HOO-a. Objavio je i dvije knjige: “Na bijeloj stazi trnje” (1976.) i “Od igrača do pobjednika” (1991.)

rv ts i ju o s ve osnovan je 1951. godine, a ističe se svojim kontinuiranim i uspješnim radom sa svim selekcijama - od kadetskog do seniorskog uzrasta. HJS je domaćin međunarodnih na-tjecanja poput IJF Judo Grand Prixa, jednog od ključnih turnira IJF Toura s važnom ulogom u bodovanju za od-lazak na Olimpijske igre, te Europskog kupa.

Osim natjecanja, HJS uspješno organizira i manife-stacije poput Judo festivala, Olimpijskog trening kampa, znanstvenih konferencija u

judu, Europskog prvenstva za veterane te kampova i igrao-nica za djecu.

Prije osam godina počeo je izdavati i među judašima vrlo čitani vjesnik “Judo magazin”. Od prvog europskog zlata Go-rana Žuvele osvojenog 1974. godine u Londonu, HJS se može pohvaliti velikim brojem medalja svojih reprezentati-vaca sa svjetskih i europskih prvenstava i kupova, ali i njihovim nastupima na olim-pijskim igrama.

HJS je pokretač projekta “Judo u škole” u okviru kojeg učenici od 1. do 8. razreda u više od 100 osnovnih škola imaju mogućnost odabrati judo kao izvanškolsku aktiv-nost.

Teniski klub Donji Miholjac osnovan je 1903. godine. U njegovoj besplatnoj školi te-nisa trenira 72 djece, a ističe se činjenicom da su djeca pripadnici različitih vjera i na-rodnosti koja treniraju u pri-jateljskom ozračju te njeguju športski duh zajedništva.

Klub broji 154 člana. Seni-orska ekipa TK Donji Miholjac osvojila je 2016. godine Hrvatski teniski kup, a uku-pan iznos nagradnog fonda donirala je Odjelu pedijatrije osječke bolnice oštećene tijekom nevremena.

Marin Draganja, olimpijac i član hrvatske Davis Cup re-prezentacije, član je TK Donji Miholjac.

Nagrada “Matija Ljubek”

r ivot o jelo "Matija Ljubek":

irj je ovićil r e ić i ol ilić

Hrvatski judo savez i Teniski klub Donji Miholjac

Page 14: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 14

kada daš sve od sebe - kazao je Martin. U kategoriji najbolje momčadi slavila

je olimpijska vaterpolska reprezenta-cija, koja je unatoč brojnim otkazima zbog ozljeda, suspenzija i drugih razlo-ga osvojila srebro izgubivši u finalu od moćne Srbije.

Kod ekipa je nagrađena ženska karate reprezentacija u sastavu Ana-marija Čelan Bujas, Ana Lenard, Azra Saleš i Ivona Tubić,  koja je osvojila ekipno srebro u borbama na europskom prvenstvu.  Kako za četiri godine u Tokiju karate postaje olimpijski šport, naše karatistice imaju itekakav motiv za nove uspjehe.

Naslov najboljeg trenera u 2016. godini dodijeljen je čak trojici - treneru Sandre Perković - Edisu Elkaseviću, treneru zlatnih veslača Nikoli Braliću i treneru zlatnih jedriličara Edi Fanteli.

Najuspješniji  promicatelj Hrvatske u svijetu je Davis Cup reprezentacija, koja je u sjajnom finalu u Zagrebu poraže-na 2-3 od Argentine. Marin Čilić, Ivan Dodig, Ivo Karlović, Borna Ćorić, Franko Škugor, Marin Draganja i izbornik Željko Krajan oduševili su pobjedama protiv Belgije, SAD-a i Francuske, a samo im je malo športske sreće ili samo šest poena nedostajalo da Hrvatskoj donesu i drugi trofej u Davis kupu. 

Posebna priznanja HOO-a uručena

su publicistu Juricu Gizidiću i uredniku Sportskog programa Hrvatske televizije Bruni Kovačeviću, a HOO je dodijelio i nagrade za životno djelo "Matija Ljubek". Ocjenjivački sud u sastavu Klaudija Klikovac Bubalo (predsjednica), Branko Zorko, Boris Mesarić, Sanda Čorak, Danira Bilić i Damir Knjaz na-gradu je dodijelio Milanu Markežiću, Mirjani Ognjenović, Nikoli Piliću, Hrvat-skom judo savezu i Teniskom klubu Do-nji Miholjac.  

Svečanost Velikog dana HOO-a uveličao je i premijer Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić, držav-na tajnica Središnjeg državnog ureda za šport Janica Kostelić te posebni iza-slanik Predsjednice RH Tomislav Mad-žar koji je iskoristio prigodu da uruči najviša državna odlikovanja športašima i trenerima.Tako je Sandra Perković odlikovana Redom kneza Branimira sa ogrlicom, njezin trener Edis Elkasović Redom hrvatskog pletera, a srebrni jedriličar Tonči Stipanović Danicom Hrvatskom s likom Franje Bučara. 

I nova godina nudi nam priliku za nove uspjehe hrvatskog športa jer će, između ostaloga, rukometaši, va-terpolisti i atletičari loviti medalje na svjetskim prvenstvima koja ih očekuju u 2017.

Records from Rio for the Croatian sports

2016 was very successful for the Croatian sports. �is is best illustrated by the fact that not even a gold Olympic medal was enough for the award at the traditional ceremony of the Croatian Olympic Committee - Great Day of Croatian Sports - event held at the end of each year, on the occasion of awarding the most successful athletes.Rio 2016 has beaten all the previous records: the Croatian athletes have won a record ten medals - �ve gold, three silver and two bronze medals, while on the medal rankings Croatia has taken the sensationally high 17th place out of 207 countries, while in terms of number of gold medals won compared to its population, Croatia is third in the world!Josip Glasnović, winner of gold Olympic medal in Shooting (Trap) was proclaimed the Best Male Athlete, while the award for the Best Female Athlete went to Sandra Perković (in Rio she was defending the gold from London, along with the title of European Champion and Winner of the Diamond League).In team competition, the most successful was the Croatian Olympic Water Polo Team (silver in Rio) i.e. the Croatian Female Olympic Karate Team (silver at the European Championships), followed by the awards presented to the golden rowing couple at the Olympic Games, brothers Martin and Valent Sinković and sailors Šime Fantela and Igor Marenić (unrivalled Olympic winners in Class 470).(Robert Šalinović)

Veliki dan hrvatskog športa

Dobitnici ovogo-dišnjeg posebnog priznanja HOO-a za promicanje športa su uri i ić slici desno) za osobit doprinos hrvatskoj športskoj publicistici te ru o Kov ević za promicanje športa kroz športske doku-

e t r e l ove uri i ić je

najplodonosniji pisac ji s orts o te ti o i o s i je is o ose o su

j e je ove ji e s oli ijs o te ti o rv ts i oli ijs o li j Kov i rv ts i oli ijs i o li j rv ts e s ort i e oli ijs i i r te rv ts i oli ij i i o li i-i u ojoj je o jelo io io r je s oto r j rv ts

ort oj su o ri o io e eir stu li li ijs i igrama.

ru o Kov ević utor je e oli o r iv i o u e t r i l ov o rv ts i ort i r oli ij i r e i ri ović te o itelji

Kostelić D ev i o je i i ot i e uto

Page 15: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 16: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 16

Hrvatsko alpsko skijanje je 5. ožujka 2016. godine dobi-lo svog prvog juniorskog svjetskog prvaka. U olim-

pijskom skijaškom centru Rosa Hutor iznad Sočija, gdje je Ivica Kostelić 2014. godine osvojio svoje četvrto olimpijsko srebro, 20-godišnji Varaž-dinac Istok Rodeš osvojio je zlato u slalomu, a uspjeh hrvatskih juniora upotpunio je Elias Kolega koji se do-mogao brončanog odličja. I dok bi za

neke to bila kruna dosadašnje karije-re, za Istoka je to bio samo trenutak za koji se pripremao, jedan korak na putu prema mnogo višem cilju.

- Ne bih rekao da je sama pobjeda na svjetskom juniorskom nešto što je ključno. Možda će čudno zazvučati, ali po meni je ključna bila sezona prije toga, koja je bila loša. To je bio trenu-tak kad sam napravio iskorak, naučio nešto novo, trenutak u kojem sam

napredovao. Svi kažu da je tada moj razvoj stao, a zapravo je tek počeo. Iz te sam krize naučio više nego kombi-nirano iz svih mojih dobrih rezultata prije toga. Tek nakon te sezone sam postao spreman za ono što želim biti - kaže Istok Rodeš koji je, osim slalomskog zlata, iz olimpijskog Sočija donio i svjetsku broncu u alpskoj kom-binaciji.

“Varaždinac na krovu svijeta” bio bi, zapravo, primjereniji naslov za opi-

Olimpijske nadeOlimpijske nade: Istok Rodeš

Page 17: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

17 Olimp

sivanje karijere Istokova oca Marija, koji je u svojoj alpinističkoj karijeri osvajao himalajske vrhove, pa je tako i sinu usadio ljubav prema planinama. No, umjesto alpinističke opreme, pri-premio mu je skijašku.

- U skijanje sam se zaljubio čim sam prvi put stao na skije. Ubrzo se pokazalo da mi dobro ide, pa je sve skupa postalo ozbiljno.

Od početka mi je bilo zabavno, zato

zentativni program, ali iskoristili su sve pogodnosti života u Varaždinu i iskustava onih koji su već prošli tom stazom.

- Mi smo imali dobre uvjete. Nama je Pohorje na sat vremena vožnje i jednostavnije nam je tamo doći, nego na Sljeme. Snalazili smo se, kupovali godišnje skijaške karte, kupovali jefti-niju opremu... - prisjeća se tata Rodeš.

I tako su skupljali dragocjene skijaš-ke dane. U početku njih 50, s godina-

2013. godine, a nedostatak snijega oteo mu je još dva nastupa na Crve-nom spustu.

- Meni izravno to možda nije toliko odmoglo, jer sam ipak uspio skupiti neke utrke u Svjetskom kupu. No, Sljeme jako puno znači svima nama, Hrvatska ima pravo na šest mjesta pa svi mogu nastupiti... - govori mladi skijaš.

Kao svjetski juniorski prvak dobio je prošlog ožujka priliku naći se na

i jesam u skijanju, ono mi je to prije svega užitak - jasno će Istok.

Istokov otac začas je shvatio kakav materijal ima u rukama, a hrvatsko skijanje u to doba bilo je u punom zamahu s uspjesima obitelji Kostelić. “Skijaški virus” stigao je tako i do Varaždina.

- Kad je Istok imao pet, šest godina bio je skijaški bum u Hrvatskoj s Kostelićima. Okupili smo puno djece u Varaždinu koja su željela skijati. S vremenom se to počelo osipati, ostalo ih je pet, šest, a danas je samo on - kaže Mario Rodeš i odmah detektira uzrok za takav rasplet:

- Realno, oni koji bi htjeli poslati djecu u skijanje, nemaju novac za to. Oni pak koji su imućniji, koji bi mogli, ne pokazuju interes.

Nije ni Rodešima bilo lako, pogotovo dok se Istok nije uključio u repre-

ma i nešto više. No, Istoku je i to bilo dovoljno da pokaže koliko je dobar.

- Bio je konkurentan djeci koja su imala i po sto skijaških dana. Mi smo do sto dana došli tek kad je on bio na ulasku u dječju reprezentaciju - pri-sjetio se Mario Rodeš početaka svog sina.

Istoka je u dječjoj reprezentaciji dočekao trener Mislav Samaržija s kojim je surađivao dvije godine, potom je godinu dana njegov talent brusio Mirko Kvastek, s kojim se ponovno spojio nakon četverogodišnje surad-nje s Davorom Lažetom u juniorskoj konkurenciji.

Uz Kvasteka, o Istokovoj formi sad brine i Slaviša Weiner koji putuje s juniorskim svjetskim prvakom na utr-ke. Što se Svjetskog kupa tiče, Rodeš je nastupio pet puta.

Premijeru je imao na Sljemenu

U boj s najboljima!Piše: GORDAN GABROVEC

Istok Rodeš (20), aktualni svjetski juniorski prvak u slalomu, ima sve predispozicije da postane veliki as. Uz neosporan talent, iznimno je ambiciozan i samouvjeren što su odlike velikih sportaša

Page 18: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimpijske nade

Olimp 18

završnici Svjetskog kupa u St. Moritzu, gdje ga je samo devet stotinki dijelilo od 15. mjesta i prvih bodova. No, tamo je dobio mnogo više od toga - dobio je konačnu potvrdu svoje kvalitete.

- Na finale Svjetskog kupa došao sam boriti se s tim dečkima, a ne doći do cilja, dignuti skije i poslikat se, a da mi iza imena piše tri sekunde zao-statka.

Žao mi je što nisam bio među 15, ne zbog bodova, nego zato što bih tako otvorio mjesto za druge, sad bismo imali dva slalomaša u Svjetskom kupu, a ne samo jednog.

Kod Istoka ne postoji ni zrno sumnje da će uskoro opet biti u borbi s naj-boljima, s onima koje je do prije koju godinu smatrao idolima, a danas ih gleda drugačijim očima.

- Kad razmišljam o njima, oni su kon-kurencija. Jedva čekam da dođem u tu fazu da se borim s njima. Jedva čekam, na primjer, ovakvu situaciju: stojim na startu, prvi sam nakon prve vožnje i imam tri stotinke prednosti, strah me, ali prelazim preko toga i pobjeđujem. Jedva čekam tu borbu s njima. To me uzbuđuje.

Dok čeka taj trenutak, brusit će svoj

pobjednički mentalitet gdjegod se pojavio.

- Znam kako skijam, u kakvoj sam formi. Ne znam može li se to nazvati ciljem, ali želja mi je da na svakoj utrci uživam i da u svaku utrku uđem s ciljem da pobijedim. Nije mi uopće važno koja je utrka u pitanju. Želim pobijediti u svakoj utrci, bilo da se radi o treningu ili o utrci za bodove. Moja snaga je što sam, ako sam u dobroj formi, na utrkama uvijek bolji nego na treninzima.

Kad dođem na start pun sam samo-puzdanja, a s druge strane nikad ni-sam zadovoljan sa sobom. To me tjera da budem bolji. I kad sam zadovoljan, nikad neću reći - to je to. Uvijek želim biti bolji - odrješit je Rodeš.

Takav je bio i onaj čije ime nosi na-grada koju je u rujnu dobio kao najbolji mladi športaš Hrvatske. Kad smo ga pitali je li spreman postati nova zvi-jezda hrvatskog skijanja, još je jednom dokazao da je nagrada Dražen Petrović završila u pravim rukama te bez ustru-čavanja ispalio:

- Da, jesam!Način na koji je to rekao nije bio

prepotentan. Bio je samouvjeren. Bio je šampionski.

Olimpijske nade: Istok Rodeš

Kostelić getting an heir?On March 5, 2016, the Croatian alpine skiing got its �rst junior world champion. In the Olympic ski resort Rosa Hutor above Sochi, where in 2014 Ivica Kostelić has won his fourth Olympic silver, a 20-year-old Varaždin native Istok Rodeš won gold in Slalom.As the World Junior Champion, last March he got the opportunity to participate in the �nals of the World Cup in St. Moritz, where only nine hundredths of a second stood between him and the 15th place and the �rst points in the senior competition. Well, there’s got much more he got there - a �nal con�rmation of his quality.Rodeš is convinced that in a few years he will �ght on equal terms with all the best skiers of the world and continue where Ivica Kostelić le� o�. (Gordan Gabrovec)

Kao svjetski juniorski prvak dobio je prošlog ožujka priliku naći se na završnici Svjetskog kupa u St. Moritzu, gdje ga je samo devet stotinki dijelilo od 15. mjesta i prvih bodova

sto o e l t i u iors o svjets o rve stvu u o iju

Page 19: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Croatia Airlines - lagano do cilja!

Službeni prijevoznik olimpijaca

croatiaairl ines.hr

072 500 505, +385 1 6676 555

Odaberite Croatia Airlines za svoja putovanja!

Dugogodišnji partner Hrvatskog olimpijskog odbora nudi vam

modernu flotu, pažljivo sastavljen red letenja i izvrsnu uslugu na letu.

Posjetite našu web stranicu i kupite kartu!

Page 20: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 20

Samo je devet košarkaša u doba bivše države osvojilo “triple” - svjetsko prvenstvo, europsko prvenstvo i zlatnu

olimpijsku medalju. Tih devet veli-čanstvenih su Krešimir Ćosić, Dragan Kićanović, Dražen Dalipagić, Zoran Slavnić, Mirza Delibašić, Željko Jerkov, Ratko Radovanović, Rajko Žižić i - Duje Krstulović.

Premda u reprezentaciji nikad nije imao status jednoga od ključnih igrača, makar nije odlučivao velike utakmice, Duje Krstulović jedan je od najvećih hrvatskih košarkaša. U razdoblju od samo tri godine dosegao je spomenuta tri naslova: europski prvak je postao 1977., godinu poslije oko vrata je stavio medalju svjetskog prvaka u Manili, a 1980. u Moskvi je postao zlatni olimpijac. Moderna "če-tvorka", igrač sa 203 centimetra i 100 kilograma mišića. Atlet i srčani borac sa trinaesticom na dresu.

- Mogao sam zakucati preko supar-ničkog igrača - i danas se prisjeti Kr-stulović.

Živi u Splitu, prati košarkaška zbivanja, ali daleko je od športskih arena. Za razliku od mnogih suigrača iz zlatnog doba košarke s kraja 70-ih, Duje se povukao sa scene.

- U mirovini sam i lijepo mi je. U šezdeset i četvrtoj godini života, svaki dan preplivam tri do četiri kilo-metra.

Ne čudi što uživa u plivanju, jer vaterpolo je bio njegova prva ljubav. Sa 16 godina trenirao je vaterpolo, ali

kako to u životu često biva, jedan mu je susret promijenio život:

- Branko Radović me sa 16 povukao na košarku, promijenio sam šport u jednom danu - smije se.

Tri godine poslije već je bio u star-tnoj postavi Jugoplastike koja je igrala u finalu Kupa prvaka 1972...

Zvuči kao priča za film, ali takvu je vrtoglavu karijeru ispisao Krstulović. Zanimljiv čovjek, zanimljiva karijera. Zanimljivih detalja je "mali milijun"...

- Ujutro sam znao trenirati sa re-prezentacijom, pa onda otići na ribe. Lovio sam podvodnom puškom. Za ručak onda donesem u hotel komarču od dva kilograma. Pa opet poslijepod-ne na trening...

Besprijekorno tjelesno spremanokušao se i u NBA kampu. Rijetki su uopće i pomišljali na NBA ligu krajem 70-ih, a Krstulović je otišao u kamp Los Angeles Clippersa.

Priča kaže da je u "basketu" pomeo njihovu vedetu:

Kamp je bio u San Diegu, a ja sam od trenera tražio da odigram s nji-hovim najboljim igračem "jedan na jedan". Dobio sam ga! Trenirao samo još malo s njima i ponudili su mi 80 000 dolara za dvije godine ugovora. Ja sam tražio još deset tisuća, jer prvu ponudu okvirno sam mogao dobiti u Splitu. Naše su plaće tad bile, uspo-redbe radi, tri do četiri puta veće od plaća nastavnika u školama, a uz to smo dobivali i stan za višegodišnje ugovore. Nisu pristali, pa sam se vra-tio natrag. Nisam odigrao niti jednu

utakmicu u NBA, da jesam, ne bi mo-gao više igrati u Europi, tad su takva bila pravila.

Nakon Jugoplastike, prva europska epizoda bila je Švicarska, a zatim je uslijedila i Švedska:

- Igrao sam u Stockholmu i bilo mi je baš dobro. Teško se onda probi-jalo do pravih europskih destinacija. Iskreno, bilo ih je znatno manje i pla-ćalo se puno slabije nego danas. Osim toga, treneri su češće uzimali crno-pute košarkaše. Ali, nemam nikakvih zamjerki na boravak u Švedskoj. Ha, ne bih se čudio da je i dalje aktivan moj rekord u blokadama...

Osvojio je sva najveća natjecanja s reprezentacijom, u klupskom segmen-tu je također uzeo sve osim Kupa prvaka. Košarke se ostavio u 38. godi-ni posvetivši se potom tenisu. Radio je i kao teniski trener.

Devet godina je živio u SAD-u, a dvije sezone, sredinom 90-ih, proveo je u teniskoj akademiji prestižnog trenera Nicka Bolletierrija:

- Pripremao sam juniore za Grand Slam turnire. Moja specijalnost bilo je usavršavanje rada teniskih nogu, naj-važniji segment u pripremi tenisača.

Oni koji ga dobro poznaju, kažu da je odličan u svemu čega se uhvati...

Kada se Duji Krstuloviću danas kaže kako je karijeru pod koševima proveo s nadimkom "čovjek iz sjene", 63-godišnji Splićanin samo će odmah-nuti rukom.

Olimpijske legende: Duje Krstulović

i e D

U razdoblju od samo tri godine Duje Krstulović (63) osvojio je tri velika trofeja s reprezentacijom: europsko prvenstvo, svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre!

Zlatna trinaestica

Page 21: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

21 Olimp

Page 22: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

- Ja sam apsolutno zadovoljan svime što sam ostvario u športu.

I to je doista najvažnije - da je čovjek sretan i da je more mirno. Da može isplivati ona svakodnevna tri do četiri kilo-metra...

Košarkaški trener nije postao jer mu se ne sviđa aktualni model „prikupljanja djece radi članarine“:

- Uvijek sam iskren i ne želim trenirati antitalente. Želim raditi sa djecom koja su nadarena i od kojih mogu izrasti dobri igrači. Nema smisla da se talenti guše, jer svi moraju igrati, kako bi klub zarađivao od plaćanja članarine.

O današnjoj košarci nema tko zna kakvo mišljenje:- Pucački je slabija, igra se bazira na taktici. Mi smo nekoć

igrali u punim dvoranama, imali smo Šolmana, šutera s kojim se rijetki danas mogu usporediti. Nema danas ni trenera koji bi podigli košarku...

Takav je Duje Krstulović. Direktan, jasan i definitivno po-seban.

Olimpijske legende: Duje Krstulović

�ree great trophies in three yearsDuje Krstulović (born in Split in 1953) started playing basketball at the age of 16 years a�er he stopped playing water polo. With 203 centimeters, he played as power forward (the “4”) and a�er three seasons of training he has proven to be a of high class player. In the period of only three years, with the Yugoslavian National Team he has three major trophies - European Championships 1977, World Cup 1978 and the Olympic Games in Moscow in 1980, and has a bronze medal from the European Championships in 1979. In colors of his club, Split’s Jugoplastika, he has won the Radivoje Korać Cup in 1976, and a year later he came up to the triple crown by winning the State Championships, the National Cup and the European Cup.A�er his basketball career, he tried himself out as a tennis coach in the United States, at the Academy of one of the greatest coaches, Nick Bolletieri, where he took care about the leg work perfection of young tennis players.Today he lives in Split, far from basketball and tennis but not from practicing sports - he swims three to four kilometers on a daily basis. (Jadran Stanić)

Nije se prestao baviti športom, danas svakodnevno prepliva tri do četiri kilometra...

Page 23: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 24: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 25: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Nije dugo vremena kako se govorilo o kraju povijesti, no drugo desetljeće ovog stoljeća govori da povijesti kreiramo

možda i više nego što bismo htjeli. Iako je ratova manje nego u prošlom stolje-ću (druga je stvar što ih radi medijske prisutnosti jače osjećamo) i što je svijet općenito postao ugodnije mjesto (broj apsolutno siromašnih pada, a primjerice polio je bolest koja više ne postoji u Afri-ci) – društvene i tehnološke promjene su ogromne.

Brojna zanimanja nestaju, nestaju na neki način i cijeli gradovi (mnogo članaka je napisano o recimo Detroitu, čija se klasična automobilska in-dustrija raspala), mnogi gubitnici tehno-loške tranzicije pokušavaju naći krivce za vlastito loše ekonomsko stanje – a „krivci“ su takvima često stranci, oni druge boje kože ili druge vjere. Lakše je mrziti druge nego sebi priznati rano napuštanje škole ili uporno guranje u profesiju koja je na zalazu. Onda neprijatelji postaju svi dru-gačiji. Imigranti posebno, kao da je čovjek koji ne zna jezik i običaje ikome sposob-nome posebna konkurencija...

Na sve to se dovežu politički demagozi koji grabe prema vlasti na valu nezado-voljstva, često i sami podižući tenzije prema različitostima. Drugo desetljeće ovog stoljeća pamtit će se i po jačanju mržnje među narodima, unatoč sve više komunikacija i ekonomski sve povezani-jem svijetu. Šovinizam se nažalost raširio. Dugo je prošlo od zadnjeg velikog svjet-skog rata i ljudi zaboravljaju kakvo je zlo

mržnja prema drugom čovjeku, samo jer drukčije izgleda, drukčijeg je naglaska ili vjeruje (ili ne vjeruje) u druga božanstva.

No, jedna je brana tome – šport. Poseb-no olimpijski. Svjetska športska natjeca-nja dolaze do doslovno zadnjeg sela, do zabiti kakve struja još nije dosegla. No-gomet, ali i brojni drugi športovi (ovisno što je gdje popularno) izravno pokazuju kako je svijet u biti malen, a kako su ljudi jednaki. I kako je važan sam čovjek i nje-gova postignuća, a ne ono što je dobio rođenjem: naciju, vjeru i jezik.

U športskim natjecanjima sudjeluju svi – i oni toliko blijede kože da ne smiju na sunčanje, ali i oni iz središ-nje Afrike, potpuno tamne puti. Sudjeluju i oni iz Južne Amerike gdje je miješanje rasa dovelo do svih predivnih kombina-cije boje kože, očiju i kose, ali i iz država gdje se još uvijek okreću i za turistima, a imigracija je nepoznat pojam. Sudjeluju svi. I što je još važnije – pobjeđuju svi, pokazujući kako je ljudska vrsta jedna, a različitosti nas čine samo bogatijim.

Svako klađenje na nekakvu biološku ili drugu nadmoćnost „naših“ u športu pri-lično se brzo osveti – lošim rezultatima. Ne prođe dugo, pobijedi onaj drugi...

U svijetu u kojem mržnja raste, upravo šport i športska natjecanja pokazuju nešto sasvim drugo. Svijet u kojem se ne mrzi, već svijet u kojem se natječe na ravnopravnoj osnovi. Kada se na otvaranjima Olimpijskih igara izmiješa-ju svi – ljudi različitih boja, visine, oba spola, različitih sudbina, ali i različitih vjerovanja, pa i pripadnici država koje su

Društvo i šport

i e Koto r je MEDIA

Šport, ponajviše olimpijski, nešto je što se smije u lice svim mrziteljima i šovinistima, šport je danas jedan od najvažnijih promicatelja općeljudskih vrijednosti. I zato ga treba slaviti; on čini ovaj svijet boljim i plemenitijim

U slavušporta

25 Olimp

Page 26: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

u napetim, pa čak i ratnim odnosima – oni pokazuju jedan drugi i bolji svijet. Ništa ne govori bolje u prilog ljudskoj jednakosti, ljudskoj sličnosti i jedna-koj vrijednosti svih ljudi, nego kad se nađu na športskom natjecanju.

Iako se naravno nađu i komentarikako poneka nacionalna reprezentaci-ja predstavlja skup igrača bivših kolo-nija – to samo pokazuje kako su neka-dašnji kolonisti pobijedili samo zbog tehničke, a ne neke druge nadmoći.

Bahatost, omalovažavanje drugih i

mnoge druge karakteristike onih koji mrze, u športu su obično pometeni još u prednatjecanjima. Pobjeđuje samo vještina i dugotrajni teški, bolni tre-ninzi. Pobjeđuje čovjek, a ne njegova nacija, boja kože, vjera ili kakva druga takva karakteristika. Pobjeđuje ono što nas sve podsjeća da je gotovo sedam i pol milijardi ljudi na ovom planetu jednako i jednakovrijedno.

Šport, posebno međunarodni, ponaj-više olimpijski – nešto je što se smije u facu svim mrziteljima i šovinistima, šport je danas jedan od najvažnijih

Sports - a modern promoter of global human values �e second decade of this century brings us strengthening of hatred towards others - another race, religion or nation. �e new technological revolution has its losers, and the losers easily turn into hatred. Sports, especially Olympic one, has therefore greater political signi�cance than ever, sports shows that people of di�erent nationalities, skin color or religion, are - as people - even. Sports shows that there are no individuals above others, that man always wins, regardless of his nationality or other a�liations. Olympism is - today perhaps more than ever - also the promoter of global human values.(Goran Vojković)

Društvo i šport

U svijetu u kojem mržnja raste, upravo šport i športska natjecanja pokazuju nešto sasvim drugo. Svijet u kojem se ne mrzi, već svijet u kojem se natječe na ravnopravnoj osnovi

promicatelja općeljudskih vrijednosti. I zato šport treba slaviti. On čini ovaj svijet boljim i plemenitijim.

Ind. zona Ciburi52000 Pazin

+385 (0) 52 846 111+385 (0) 52 846 [email protected]

www.ghia.hr Sportska oprema i rekviziti

SLUŽBENI PARTNER HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORAOFFICIAL PARTNER OF CROATIAN OLYMPIC COMMITTEE

STAFF PRO SPORT

Page 27: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 28: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

...i tvoj se radio želi odmoriti.Kao i naši olimpijci.

www.laganini.fm

Page 29: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

...i tvoj se radio želi odmoriti.Kao i naši olimpijci.

www.laganini.fm

Povijest hrvatskog športa

Povijest hrvatskog športa

HRVATSKI SOKOL U OSIJEKU (Željko Iveljić) ---------------------------------------------------- str. 250 GODINA DK METALAC (Ratko Cvetnić) -------------------------------------------------------- str. 6PRVI SKIJAŠKI KLUB U SPLITU (Robert Kučić) ------------------------------------------------- str. 9IN MEMORIAM: ŽELJKO ČAJKOVSKI (Jurica Gizdić) -------------------------------------------- str. 12

GODINA 46 • BROJ 179 • PROSINAC 2016.

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Page 30: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

2

Tjelovježba i gimnastika su u životu građana Osijeka uvijek imale značajnu ulogu, od najranijih vremena pa sve do današnjih dana. Godine 1865., gotovo usa-mljeno javlja se prva gimnastička organizacija Pervo

društvo gombalacah, koja je vjerojatno imala uzor u njemač-kim turnerskim društvima.

Na prijedlog urednika lokalnog lista Esseker Lokalblatt und Landbote (Osječki lokalni list i zemaljski glasnik) Josipa Wawerke, 19. kolovoza osnovano je „Pervo društvo gombalach u Osijeku“. Premijerna vježba društva održana je već 2. rujna iste godine, neizbrisivo postavivši temelje organiziranih tjelo-vježbenih aktivnosti koje su postupno prerastale u gimnastički šport.

Dobivši od grada vježbalište te nabavkom osnovnih sprava za gombanje, nakon nekog vremena društvo je već brojalo 200 članova. U to doba, u njegovu radu sudjeluju mnogi ugledni Osječani, a primjerice, prigodom otvaranja novosagrađenog kazališta, 11. veljače 1867. društvo je održalo javnu vježbu. Na godišnjoj skupštini 20. listopada 1872. „Pervo društvo gombalach“ mijenja pravila i naziv u „Dobrovoljno gombaško i vatrogasno družtvo u Osieku“.

Nakon gotovo 20 godina gimnastičke neaktivnosti, dovršivši nužne predradnje za pokretanje društva s kojima se počelo još

u listopadu 1896. godine, te na poticaj i nagovor mnogih ugled-nih osoba, sazvao je tadašnji profesor kraljevske realne gimna-zije u Osijeku Franić, skupštinu za pokretanje tjelovježbenog društva. Odvažiti se na osnutak Hrvatskog sokola u tada još nedovoljno otvorenom Osijeku, to je mogla samo neslomljiva volja i energija tadašnjih osnivača, a najviše Ante Pinterovića.

Kako bi privukli što više zainteresiranih osoba, sastavljen je i opći poziv građanima Osijeka te poslan na mnoge adrese. U njemu je bilo navedeno da se za izobrazbu duha brinu dom, škola, crkva i položaj u društvu, mnogo više nego za brigu o tjelesnom zdravlju, snazi i okretnosti, te dovođenju tijela u bolje, povoljnije stanje.

Na skupštini koja je održana 6. prosinca 1896. zaključeno je da se osnuje društvo, a od prisutnih upisalo se odmah 56 članova. Odlučeno je da se društvu da naziv Osječko društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol u Gornjem gradu. Prvi privremeni odbor činili su: predsjednik dr. Ante Pinterović, njegov zamje-nik Josip Kostjal pl. Živanović, tajnik Rudolf Bach, blagajnik Franjo Vrbljančević, čuvar sprava Mijat Klas, vođa Ljudevit Sorlini i odbornici: dr. Hugo Spitzer, Vladimir Virag, prof. Dragutin Franić, veletrgovac Karlo Franjo Nuber, pivar Kajetan Šeper i Markus Berger.

Tjedan dana poslije održana je nova izvanredna skupština u

GIMNASTIKA

Prednjački zbor Hrvatskog sokola u Osijeku

Page 31: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

3

Osijeku, pretresena su pravila društva te poslana visokoj vladi na odobrenje. Već tada je društvo brojilo 70 članova.

Društvo je pokrenulo uistinu važnu razvojnu fazu u pro�li-ranju tjelovježbenih aktivnosti i njihovoj popularizaciji među građanima Osijeka. U početcima se društvo više orijentiralo na tjelovježbu švedskog smjera, a manje na sokolsku gimnastiku.

Rad u dvorani i kupnja novih spravaPočetkom 1897. godine društvo je od Gradskog poglavarstva

dobilo na korištenje prostor u novosagrađenoj pučkoj školi u Jägerovoj ulici (sada Filozofski fakultet). Predaja prostorija obavljena je 5. veljače, a inženjer Kraus odredio je kako se ima-ju postaviti sprave za vježbanje. Već početkom veljače naručene su najnovije gombalačke sprave (strunjače, konj, amerikanska preča, ruče) iz praške tvornice, dok su manje sprave (ljestve, stol za skakanje) naručene i izrađene kod domaćih obrtnika.

U početku su vježbala dva odjela - jedan u kojem je vježbala mladež, i drugi, zdravstveni odjel, u kojem su vježbali stariji izvršujući članovi. U neiskorištenom školskom prostoru, sokoli su dobili prijeko potreban prostor, a učenici sprave za vježba-nje.

Pod vodstvom gimnazijskog učitelja tjelovježbe Ljudevita Sorlinija, u Osijeku je 11. veljače 1897., u novoosnovanom

gornjogradskom Hrvatskom sokolu, održana prva gombalačka vježba uz sprave, u dvorani škole u Jägerovoj ulici.

Krajem lipnja društvo je dobilo odgovor kraljevske ze-maljske vlade, gdje se traži nadopuna pravila. Nakon što su pravila društva prepravljena, krajem listopada su konačno bila potvrđena.

Pod presjedanjem odvjetnika dr. Ante Pinterovića, predsjed-nika Društva za tjelovježbu Hrvatski sokol u Osijeku, održana je 9. siječnja 1898. redovita glavna skupština društva. Donese-no je Godišnje izvješće o radu i trošku za 1887. godinu. Članovi su izvješteni o kupnji gimnastičkih sprava, vježbanju u društvu i održanim izletima na popularizaciji gimnastike. Društvo je imalo 142 člana, od čega je bilo 109 izvršnih. U novi odbor većinom glasova su izabrani: predsjednik dr. Ante Pinterović, njegov zamjenik dr. Gotschalk, tajnik D. Boglić, blagajnik Franjo Vrbljančević, vođa Ljudevit Sorlini i odbornici: D. Bartolović, Markus Berger, Josip Kostjal pl. Živanović, Virag, Nuber, Plachte i Zchille, te revizori Mijat Klas i V. Krkljuš.

U dogovoru s ravnateljstvom kr. Realne gimnazije i Više trgovačke škole u Osijeku, Upravni odbor društva Hrvatski sokol ustupio je dvoranu koju je koristio te svoje gimnastičke sprave za vježbu učenika. Od početka godine i broj vježbačica je narastao na 84 djevojke, tako da su vježbale u dva odjelje-

Hrvatski Sokol u OsijekuPiše: ŽELJKO IVELJIĆ Fotografije: ADOLF PAAR, HRVATSKI SOKOL OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE OSIJEK, MUZEJ SLAVONIJE OSIJEK, DRŽAVNI ARHIV U OSIJEKU

Počeci osječke tjelovježbe i gimnastike datiraju još iz 1865., no tek je osnivanje Osječkog društva za tjelovježbu Hrvatski sokolprofiliralo tjelovježbenu aktivnost i popularizalo je među građanima Osijeka. Bilo je to prije 120 godina... Ante Pinterović Ljudevit Sorlini, vođa Hrvatskog

sokola u Osijeku

Page 32: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

4

nja. Za svoje članove nabavili su sokolska odijela po uzoru na zagrebačke sokole, nadajući se da će steći još veću popularnost u gradu.

Hrvatski sokol u Osijeku nakon proteklih dviju godina svoga nastojanja u popularizaciji tjelovježbe, nije do kraja ispunio očekivanja svojih članova. Redovita skupština održana je 22. si-ječnja 1899. u prostorijama gornjogradske pučke škole, kada je istaknuto da nakon dvije godine rada tjelovježba nije uhvatila dublji korijen.

Podrška biskupa Strossmayera Iz izvještaja se vidi da je od sedamdesetak izvršujućih člano-

va konstantno vježbalo šest članova, ali su vježbale 34 djevojke koje su bile raspoređene u dva odjela. U odbor su izabrani: predsjednik Ante Pinterović, njegov zamjenik Kalivoda, tajnik Latković, blagajnik Boglić, vođa Ljudevit Sorlini i odbornici: D. Bartolović, Markus Berger, Pilepić, Wirag, Šeper, Muler i Zchille.

Pod vodstvom Ljudevita Sorlinija 15. travnja 1898. održana je prva osječka javna vježba u hotelu Central, uz sudjelovanje predstavnika zagrebačkog Hrvatskog sokola. Ova skromna javna vježba u hotelu Central imala je propagandni karakter, ne samo za sokolstvo, već i za hrvatstvo u Osijeku. Prednjački odio Zagrepčana vježbao je zajedno s Osječanima u vježbama na spravama, na konju, ručama i preči. Gosti su svojim doma-ćinima pokazali i vježbe batonom (gimnastička palica). Drugi dan zagrebački su gosti razgledali znamenitosti Osijeka, te im je priređen banket u Herličkovoj gostionici.

Osijek postaje sve više središte razvoja gimnastike u istočnoj Hrvatskoj. U Osijek su 26. svibnja 1901. stigli predstavnici I. Istarskog sokola iz Pule pod vodstvom starješine Lacka Križa, dvadeset troje članova Hrvatskog sokola iz Splita koje je predvodio Rikard Katalinić-Jertov, članovi Hrvatskog sokola iz Zagreba koje je predvodio starješina Juraj Vrabanić te predstav-nik Hrvatskog sokola iz Zadra. Prisustvovali su posveti zastave Hrvatskog pjevačkog društva Lipa.

Pod vodstvom Ljudevita Sorlinija 15. travnja 1898. održana je prva osječka javna vježba u hotelu Central, uz sudjelovanje predstavnika zagrebačkog Hrvatskog sokola

Sokolsko slavlje u Osijeku 1914. godine

Pučka škola u u Jägerovoj ulici u Osijeku

GIMNASTIKA

Page 33: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

5

Na pučkoj svečanosti u Gradskom vrtu 40 članova iz Osijeka i Zagreba odvježbalo je tzv. proste vježbe pod vodstvom učitelja Šulca iz Zagreba. Nakon toga su nastupili prednjaci iz Zagreba na konju i ručama, dok su Osječani zaključili vježbu sa skupi-nama na konju.

Drugi dan, na jutarnjoj matineji, splitski sokoli izveli su bojnu vitešku igru Moreška. Nakon toga sokoli su se sastali s biskupom Strossmayerom, te mu se poklonili i zahva-lili na velikoj moralnoj i novčanoj pomoći.

Sokolski dom uz Dravu Osječani su svoju kvalitetu pokazivali i u

drugim mjestima. Sorlini, koji je započeo s vježbanjem u Varaždinu, doveo je svoje učenike u taj grad na javnu vježbu, koja je održana 13. srpnja 1902. Na njoj su osim domaćina sudjelovali sokoli iz Osijeka i Zagreba. Članovi Hrvatskog sokola iz Osijeka nastupili su u vježbama na ručama i preči. Osječani su se istaknuli u natjeca-nju na ručama, gdje je N. Zwiebacku pripalo prvo, a N. Pilepiću drugo mjesto.

Ova kvaliteta dovela je do velikog broja vježbača, tako da je te godine gimnasticirao veliki broj članova. Budući vođa Osje-čana, Ivan Krsto Dončević, položio je prednjački ispit te postao prednjački zamjenik u zagrebačkom prednjačkom zboru. Don-čević je kao kvalitetan vježbač nastupio za odjel Zagrepčana i natjecao se za svoje društvo od 28. lipnja do 1. srpnja 1901. na IV. češkom svesokolskom sletu u Pragu.

Hrvatski sokol u Osijeku održao je 16. siječnja 1903. svoju javnu vježbu, na kojoj je sudjelovalo 28 članova. Vježbači su nastupili na konju u šir (širini), na kojem su se vježbali stojevi sastavljeni sa unožnim i zanožnim metanjima. Poslije tih vježbi je izvedena piramida na konju. Na preči su izvođene po tri teže kombinacije i slobodne vježbe.

Najbolji je bio berlinski prednjak Karlo Kon s vježbom vele-uzmah i pruženi stoj, okret u stoju i velekovrtljaj, napokon stoj i preskok skvrčeni preko preče. Dvorana u kojoj je priređena vježba bila je prepuna gledatelja.

Nakon kraćih priprema, osječki Hrvatski sokol održao je 15. ožujka 1903. svoju VI. skupštinu. Za predsjednika je ponovno izabran Ante Pinterović, za dopredsjednika Gustav Pexider, za tajnika Stanislav Prezel, a blagajnika Krznarić. Društvo je imalo 163 člana od kojih je više od sto vježbalo.

Uz društvenog vođu Ljudevita Sorlinija prednjački zbor su činili prednjaci: Ivan Krsto Dončević, H, Pilepić, Ivan Krznarić, Dragan Schwalm, Benedikt Mihalić i N. Kohn.

Uz mnoge osječke uglednike društvo su podržavali đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer te �eodor grof Pejačević. Svojim radom i postignutim uspjehom, sokoli su potaknuli i druga mje-sta Slavonije na osnivanje sličnih društava.

Hrvatski sokol u Osijeku održao je 20.

ožujka 1904. svoju glavnu skupštinu. Najviše se raspravljalo o izgradnji Sokolskog doma. Kao najprikladnije i najprostranije izabrano je gradilište uz dravsku obalu. Izabrani su isti članovi, osim tajničkih poslova koje je preuzeo Sauter. Prednjački zbor, koji je vodio vježbe tijekom godine, sastojao se od sedam članova, na čijem čelu je bio Sorlini.

U prostorijama Grand hotela u Vukovaru, 4. travnja je Srijemski sokol održao javnu vježbu. Da bi uspio prvi nastup pred općin-stvom, pomoglo je i 13 osječkih vježbača pod vodstvom Sorlinija. Izvođene su proste vježbe te vježbe na preči i ručama. Na kraju vježbanja članovi oba sokolska društva izvela su skupnu piramidu.

Na drugom sveslovenskom sletu, koji je održan od 16. do 18. srpnja 1904. u Ljubljani, sudjelovao je impozantan broj od preko 220 hrvatskih sokola. Iz Osijeka su sudjelovala tri

člana s vođom Sorlinijem. Dolaskom Ivana Krste Dončevića u Osijek, nakon studiranja

u Pragu i Zagrebu, gdje je osim prava stekao znanje u organi-zaciji sokolstva, počeo se uvoditi u tjelovježbu češki sokolski sustav.

Kvalitetan rad osječkog društva dovođenjem i školovanjem prednjaka, kupovinom novih sprava i povećanjem broja vjež-bača, odrazio se na osnivanje društava Hrvatskog sokola i u drugim mjestima.

Nakon osnivanja mnogih tjelovježbenih organizacija Hrvat-skog sokola širom Hrvatske, javila se potreba za osnivanjem središnjega stručnog saveza, koji bi objedinjavao sva društva.

Na inicijativu zagrebačkog društva, na Sušaku je 6. studenog 1904. sazvana osnivačka skupština Saveza hrvatskih sokolskih društava. Sudjelovali su predstavnici 15 društava, a Osječane je zastupao Ivan Krsto Dončević. Na skupštini je bilo odlučeno da sjedište Saveza bude u Zagrebu. Za predsjednika (saveznog starješinu) je izabran dr. Stjepan pl. Miletić iz Zagreba, za dopredsjednika Božo Vinković iz Karlovca, za blagajnika Josip Hirt, za tajnika Franjo Bučar, dok je za vođu izabran Dragutin Šulce, svi iz Zagreba.

Prednjački zborovi su poslali svoje pred-stavnike a Osijek su zastupali Ivan Krsto Dončević i Karlić, koji su uz ostale prednjake konstituirali savezni prednjački zbor, te je riješeno i pitanje tehničkog odbora.

IZVORI Željko Iveljić, Sto deset godina Hrvatskog gimnastičkog saveza, Zagreb, 2014.

Željko Iveljić, Sto pedeset godina gimnastike u Osijeku i Hrvatskoj, Osijek, 2015.

Željko Iveljić, Tjelovježbene udruge istočne Hrvatske do 1929. godine, Vinkovci, 2012.

Izvještaj o radu Hrvatskog sokola u G. gradu Osijek u godini 1908. i osvrt na dvanajstogodišnji mu obstanak: (1986.-1908.), Osijek, 1908.

Sokol, Časopis hrvatskog i slovenskog sokolstva, Zagreb, (siječanj - prosinac 1903.)

Sokol, Časopis Saveza hrvatskih sokolskih društava, Zagreb, (siječanj 1904. - prosinac 1906.)

Ivan Krsto Dončević

Page 34: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

6

Osnovan na Štefanje 1966. godine, Dizački klub Meta-lac iz Zagreba ovih blagdanskih dana obilježava pola stoljeća postojanja, pa se među brojne trofeje na klup-

skim vitrinama ovih dana smjestila i Medalja grada Zagreba. Klub, koji danas djeluje u funkcionalnom prostoru u pot-

palublju Doma športova, živi je podsjetnik na dvije značajne tradicije zagrebačkog športa: teškoatletsku - koju možemo pratiti od legendarnog sokolaša Maksa  Leidingera (koji je još 1905, također na Štefanje, osnovao prvi teškoatletski klub u Hrvatskoj), ali i na tradiciju radničkih športskih društava, važnu sastavnicu u sindikalnom i političkom konstituiranju radništva u razdoblju stasavanja građanskog Zagreba, dvadese-tih i tridesetih godina prošlog stoljeća. 

Radnički športski klubovi, vezani uz najveće industrijske centre Hrvatske i Jugoslavije, ne-sumnjivo su bili djelatna sastavnica športskog života, štoviše bilježimo ih i među suosnivačima značajnih športskih saveza, ali uz športski život ti su klubovi - pod jakom in�ltraci-jom komunista, socijaldemokrata, pa i anarhista - bili i speci�čan rasadnik političkih ideja i pokreta.

Pretežito radničko članstvoU tom svjetlu treba gledati i

osnutak Radničkog sportskog društva Metalac 1929. godine. U još krutim okvirima Šestojanuarske diktature - koja je na posebnom nišanu imala kako hrvatske nacionaliste, tako i komuniste -  osnutak se javlja kao želja za okupljanjem nekoliko šport-skih klubova s pretežito radničkim članstvom. Usprkos nepovoljnim političkim okolnostima Metalac se konstituira brzo: uz sveprisutni

nogomet tu su brojne druge sekcije i klubovi, a formiraju se i prve ženske ekipe.

Rezultati u športskom smislu nisu naročiti, ali političkim zaoštravanjem ne samo u Jugoslaviji, nego i na čitavom europ-skom kontinentu, tjelovježba ionako sve više postaje službeni-com visoke ideologije.

Poslije Drugog svjetskog rata, u uvjetima koji su na prvi po-gled trebali biti idealni za razvoj radničkih športova i društava, dolazi do brze obnove Metalca. U tome času - kad su metalci posebna kasta unutar nove razvojne religije koja se naziva industrijalizacijom - čini se kao da je Metalcu samo nebo gra-nica. Tu su moćne �rme, socijalistički giganti poput Končara i Prvomajske, a klubovi i sekcije - spomenimo boks, biciklizam, nogomet, tenis, rukomet, šah, odbojku - jamče masovnost kao jedno od načela športa u novom društvu. Pa, na koncu i sam Tito prihvaća počasno predsjednikovanje RSD Metalcem. 

Osnivačka skupština DK Metalac No, i za današnje je prilike poučno upozoriti na ustroj tzv.

socijalističkog modela športa, kako bi se razumjelo zašto Me-talac, usprkos svega, stalno glavinja iz jedne krizne �nancijske situacije u drugu. Naime, već od ranih dana “socijalističke revolucije” lokalna politička elita, imajući pod sobom mjesne ljudske i gospodarske resurse, nastojala je unutar svoga po-dručja reproducirati osnovni, beogradski model športskoga kolektiva. Takve male replike Partizana i Crvene zvezde, kao glavnih korporacija, pojavljivat će se na svim republičkim, gradskim i nižim razinama gdje god bi neko malo bogatije poduzeće, uz sveprisutni politički i ekonomski voluntarizam, to omogućavalo.

Jednom uspostavljena (politička) uprava potom je lako pronalazila ostala dva elementa uspješnoga športskog kolektiva - struku i natjecatelje. Čime šport vraća tu uslugu? Javnom poli-tičkom i medijskom promocijom svojih do-brotvora (dakle, kao i danas), a u ozbiljnijim situacijama i materijalnom naknadom. Ali, to je vrijedilo za velike športove, mali su stajali izvan modela, čekajući neku sretnu kadrovsku koincidenciju. Upravo je takva bila sudbina i “Titovog Metalca”.

Ključan, ma kako ideološki obilje-žen, dokument u proučavanju povijesti dizačkoga kluba, ali i čitavog Radničkog sportskog društva, jest monogra�ja “Zlatne godine”, urednika Milan Ilića, izdana 1979. u povodu 50. obljetnice RSD-a Metalac. U knjizi se kronološki može pratiti živost koja je šezdesetih godina, u vrijeme nastanka “potošačkog socijalizma”, pratila športski život Zagreba: novi športovi mijenjaju tradicionalnu �skulturnu kartogra�ju, pa ta pojava ne zaobilazi ni Metalac - osnivaju se sekcije juda, bowlinga, karatea... - a na sa-

POLA STOLJEĆA DK METALAC

Piše: RATKO CVETNIĆ

Dizačkom klubu Metalac bez pretjerivanja bismo mogli na rođendansku tortu ispisati ono geslo kojom Katalonci časte svoju Barcu: Mes que un club. Više od kluba! Sasvim pristojna čestitka jednom pedesetogodišnjaku...

Više od kluba!

Marijan Kraljević King

Page 35: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

7

mom izmaku 1966. godine dolazi, dakle i do osnutka Dizačko-ga kluba Metalac.

Prema zapisniku s osnivačke sjednice, glavni motiv je pomoć “dizačima utega koji zadnjih godina vježbaju po svojim stanovima” što će reći da nisu odmakli daleko od Leidingera koji se - kako navodi zapis na klupskoj webici (www.dk-meta-lac.hr) po povratku iz Brna u Zagreb morao osloniti na vlastito kljuse: “lz svog džepa sam nabavio 4 žonglir bombe, svaka je imala 12 i pol kg, jednu osovinu s bučicama od 54 kg, jednu običnu bučicu od 38 kg i jednu osovinu s kotačima. To je 5 kotača na svakoj strani, svega 10 kotača, koji su zajedno s osovinom teški 128 kg... Objeručke sam najviše dizao 110 kg”.

Prvi predsjednik Tomislav Hrkač Naravno, glavni motiv dizačima, koji

ionako vježbaju na vlastitim spravama, jest administrativne prirode: klub im omogućuje registraciju, a time i uključe-nje u sustav natjecanja. Prvi predsjednik kluba je Tomislav Hrkač, a čelništvo kluba čine još Pavle Veldin i Volođa Ivasović, dok je prvi trener - odnosno, kako se to u pomalo birokratiziranom jeziku naziva, stručni referent - Marijan Kraljević King, jedan od nesumnjivo živopisnijih primjeraka zagrebačkog športskog, ali i izvanšportskog života.

Trening se održava u dvorani u Miš-

kininoj ulici na Črnomercu, a pod Kraljevićevim vodstvom momci u crveno-crnim Metalčevim dresovima već nakon ne-koliko godina podižu klub do naslova viceprvaka Jugoslavije i �nalista državnog Kupa.

Broj dizača penje se na preko stotinu i pedeset, jake su i podmladačke selekcije, pogotovo nakon što Branko Zemunik 1975. pokreće školu dizanja.

Iako stalne selidbe iz jednog podstanarstva u drugo - Ilica, Kutija šibica, Dom sportova - osipaju članstvo, čvrsta jezgra najkvalitetnijih natjecatelja, među kojima su i državni rekorderi i reprezentativci ostaje na oku-pu: Nenad Stojanović, Branko Zemunik, Milan Marut, Karmelo Kursar, Tomi-slav Antolić, Drago Kemenović, Petar Tončinac.

Osamdesetih godina prvoj se gene-raciji dizača Metalca pridružuju mlađe snage - Marijan Mihoković, Zoran Horvat, Marko Uranker, Duško Kadije-vić, Vlado Krznarić, Mladen Majceno-vić - koje nastavljaju nisku državnih i republičkih prvaka i rekordera.

Uprava se formira od samih članova kluba - poput Milana Bobetka, Milana Maruta, Ostoje Storebra - a Branko Zemunik, koji je i danas glavni trener kluba, sve se više a�rmira kao vodeći hr-vatski i jugoslavenski stručnjak u ovome području, što mu u godini Univerzijade donosi mjesto posljednjeg izbornika ju-

Legende Metalca, uz vitrinu s trofejima, s lijeva: sjede Milan Bobetko i Milan Marut, stoje Karmelo Kursar i Branko Zemunik.

Vlado Krznarić

Page 36: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

8

goslavenske, a tri godine potom i prvoga izbornika hrvatske dizačke vrste. 

U prvim poratnim godinama novu stranicu u povijesti kluba otvaraju žene - Željka Skuliber nastupom u Pra-gu 1996. postaje prva hrvatska sudionica na europskom prvenstvu, a kad joj se odmah potom na međunarodnim natjecanjima pridružila Branka Zemunik, ove su dvije dje-vojke postavile temelj Metalčeve dominacije u hrvatskome ženskom dizanju.

Na određeni je način to objasnila sama Branka Zemunik u razgovoru za Olimp prije desetak godina: “Mi nismo �tness-centar nego dizački klub”, želeći time pozicionirati Metalac kao svojevrsnu antitezu poplavi pomodarskih gymova kakve možete naći iza svakog ugla.

Legende na zidovima dvorane Dizački klub Metalac danas je jedino mjesto u Zagrebu u ko-jem se izvode certi�cirani treninzi dizanja i tjelesne pripreme što mnogi vrhunski športaši i špor-tašice prepoznaju kao svojevrsni all-inclusive. A to je, pak, na osobit način pridonijelo ženskoj strani klupske povijesti. Naime, kad je u Taekwondo klu-bu Metalac devedesetih stasavala prva generacija naših međunarodno uspješnih natjecatelji-ca - Iva Gavez, Nataša Vezmar, Miet Filipović - djevojke su zahvaljujući temeljitoj pripremi bile

u stanju bez problema dobok zamijeniti dizačkim trikoom i dopuniti klupsku vitrinu nacionalnim titulama. U ovoj ekipi moramo spomenuti i Neru Kresojević, Ivanu Vujčić, Karmen Komljen, Karmen Shabar...

Danas su vodeći dizači utega u Metalcu Ivan Knez, Adam Mesaroš, Nermin Zečić, Eldin Omerović, Ensar Musić, Sti-pan Ljubičić, Luka Bilić, Magdalena Cvetko, Ivana Ovčina... Neke smo vjerojatno i preskočili. Sve njih mogli bismo na-zvati sadašnjošću i budućnošću kluba. A živa povijest kluba je skupina „starijih omladinaca“, redovitih vježbača, što je predvode Milan Marut Fićo, Karmelo Kursar i Milan Bobetko - legende Metalca, ali i hrvatskog dizanja utega - čije vas crno-bijele fotogra�je iz natjecateljske dobi prate sa zidova dvorane.

Ako je tradicija nešto što podrazumijeva prijenos znanja i vrijednosti s naraštaja na naraštaj, onda nema sumnje da

su teretana DK Metalac i podrum Doma sportova ogledno "mjesto memorije" zagrebačkog športa, sa svim svojim nekadašnjim, sadašnjim, ali i budućim šampi-onima. Stoga bismo Metalcu bez pretjerivanja mogli na rođendan-sku tortu ispisati ono geslo kojom Katalonci časte svoju Barcu: Mes que un club. Više od kluba! Sasvim pristojna čestitka jednom pedesetgodišnjaku.

Dizački klub Metalac danas je jedino mjesto u Zagrebu u kojem se izvode certificirani treninzi dizanja i tjelesne pripreme što mnogi vrhunski športaši i športašice prepoznaju kao svojevrsni all-inclusive

Ljubica Nevjestić

Stoje: Mladen Majcenović, Damir Rudan i Branko StanivukovićČuči: Boris Čavić

POLA STOLJEĆA DK METALAC

Page 37: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

9

OBLJETNICE

Jakob Palir daje uputstva prije trke

U prostorijama Hrvatskog planinarskog kluba „Mosor“ u Marmontovoj ulici, 10. svibnja 1976. godine osnovan je Prvi samostalni skijaški klub Split. Nastao je iz višegodišnje vrlo aktivne skijaške sekcije HPD

Mosor, a sjednicu je vodio jedan od najaktivnijih članova sekcije Jakob Palir.

Upravni odbor i ostali organi jednoglasno su izabrani u sastavu: Mirjana Babin, Gojko Boraska, Stipe Božić, Ante Dadas, Dinka Dumanić, Savo Golubović, Robert Kučić, Goran Mudro-nja, Jakob Palir, Eduard Pavišić, Mane Pavlica, Slavko Stankov, Janez Stor, Vesna, Teklić, Ivan Tartaglia, Mirko Tomšić i Nikša Urlić. Nadzorni odbor: Ivo Bojić, Nino Janković i Nilka Kukoć. Disciplinska komisija: Ljubo Bogunović, Ana Ivić i Ivo Prebanda.

Bilo je pet prijedloga za naziv kluba: Split, Marjan, Mladost, Mosor i Dalmacija, da bi poslije kraće rasprave bilo prihvaće-no ime - „Split“. Za prvog predsjednika jednoglasno je izabran Goran Mudronja; prve čestitke i poklon zastavicu novom klubu uručio je predsjednik planinarskog kluba „Mosor“ Bogomir Medić. Osnivanje Prvog skijaškog kluba Split pozdra-vio je u ime SOFK-e grada Splita (Savez organizacija �zičke kulture) Mihovil Radja.

Natjecanja na Kamešnici i VagnjuOvaj događaj za neki grad u unutrašnjosti možda i ne bi bio

neka vijest, ali za grad na moru, u ovom slučaju Split, prvo-razredna je vijest. Splićani, pa i pojedini športski dužnosnici tog vremena s neskrivenim čuđenjem gledali su na ovu ideju. Sve one rijetke Splićane koje bi ponekad vidjeli vikendom sa skijaškom opremom, smatrali su u neku ruku čudacima. Tko je vidio da ljudi s mora idu na smučkanje, znali bi podrugljivo govoriti...

Radi povijesne istine treba ipak zabilježiti kako skijanje nije bilo sasvim nepoznato u gradu Splitu, tradicionalno vezanom za športove na moru i dakako nogomet. Iako nadomak Splita ima planina s visinskom granicom pogodnom za snijeg (ko-jega ima preko zime), dugo je trebalo da se pojave prvi skijaši.

Piše: ROBERT KUČIĆ Fotografije: MUZEJ SPORTA SPLIT, STIPE BOŽIĆ, OSOBNI ARHIV

Prije 40 godina u Marmontovoj ulici osnovan je prvi splitski skijaški klub „Split“. No, povijest splitskog skijanja znatno je starija...

Prvi skijaški klub u Splitu

à

Page 38: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

10

Naime, te planine su dosta strme i kamenite s malo pogodnih padina za skijanje.

Najranije zapise o skijanju u Splitu nalazimo tridesetih godina prošlog stoljeća. Počeci te snježne bajke vezani su za planinarstvo i Hrvatsko planinarsko društvo „Mosor“. Grupa članova tog društva, zajedno s nekoliko Slovenaca, s tri para skija dva sata se penjala na jedan vrh planine Kamešnice (uda-ljene od Splita oko dva sata vožnje automobilom). Bilo je to 28.siječnja 1934. godine. Slikoviti opis u lokalnom tisku („Novo doba“) i suvremenika ovog doživljaja, učvrstio je uvjerenje kako na ovoj planini treba izgraditi dom za potrebe tako lijepog, zdravog i korisnog športa.

Već godinu dana ranije, utemeljena je pri spomenutom druš-tvu i skijaška sekcija, na inicijativu inž. Pavla Lavrenčića prvog pročelnika. U Splitu, po uzoru na Zagreb, mogla se nabaviti sva potrebna skijaška oprema u trgovačkoj radnji Foto Radio Sport (u vlasništvu dr. Petra Gjurkovića). Sve ovo je doprinijelo otva-ranju novih prostorija u skloništu HPD Mosor na Kamešnici u kojem se moglo skloniti do 50 skijaša. Svečano otvaranje obavio je tadašnji predsjednik „Mosora“, poznati zaljubljenik u planine i prirodu, profesor Umberto Girometta. Splićani vole šport i natjecanja, tako su zaredala i ona u skijanju, na planinama Kamešnici i Vagnju.

Posljednje skijaško natjecanje pred Drugi svjetski rat održa-no je na Kamešnici u nedjelju 10. 3. 1940. Tijekom rata nestaje nažalost sav arhiv, međutim zahvaljujući Borisu Regneru,

novinskom izvjestitelju iz Splita, imamo podatke s tog natjecanja te ih je vrijedno objaviti. Ovdje se, izgleda, radilo o kombinaciji skijanja i trčanja-hodanja jer je staza bila duga za juniore i žene 3000 metara, a za seniore 5000 m. Prvo mjesto kod juniora osvo-jio je Gjorgje Buić u vremenu 16.13, drugo Živko Gattin 17.45, treće Petar Dešković 19.15. Kod seniora prvi je bio Vasilije Pe-trošić 23.15, drugi Žarko Radica 27.28, a treći Stipe Vrcan 32.00, a u utrci ljepšeg spola pobijedila je Neda Radić 22.40, druga je bila Vesna Kaliterna 26.30, treća Milka Dešković 28.10.

"Bum" početkom sedamdesetihSnijeg u Splitu uvijek je izazivao senzaciju i radost, tako

da imamo i slike iz 1941. godine gdje vidimo skijaše čak na

OBLJETNICE

Najranije zapise o skijanju u Splitu nalazimo tridesetih godina prošlog stoljeća. Počeci te snježne bajke vezani su za planinarstvo i Hrvatsko planinarsko društvo „Mosor“

Škola skijanja na Kupresu

Na Stožeru (Kupres)

Page 39: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

11

Marjanu! Poduža je lista pionira, zaljubljenika skijanja u Splitu iz tog vremena. Kako ne bi pali sasvim u zaborav izdvojiti ćemo nekoliko imena: Pavle Lavrenčić ing., Drago Ulaga, prof. (jedan od utemeljitelja DIF-a u Ljubljani), Miro Zavodnik te Petar Gjurković.

Ratom prekinuta tradicija nastavljena je krajem studenoga 1945. godine kada su splitski skijaši organizirali radni izlet na Vaganj s ciljem uređenja privremenog skloništa te razmjene i prikupljanja skijaške opreme. Prvi poslijeratni skijaški izlet priredili su u ožujku 1946. godine.

Skijaši djeluju niz godina pri HPD Mosor kao sekcija. Zani-mljivo je da je 1945. godine skijašku sekciju imalo i FD Jadran (�skulturno društvo). Pravi skijaški bum nastaje početkom 70-ih godina kada skijaška sekcija poduzima istraživanje Dalmatinske zagore i Zapadne Bosne te dolazi 1972. godine do planine Stožer (Begovo selo) kod Kupresa koji se pokazao kao najpovoljniji za razvoj skijanja, posebno radi blizine magistralne ceste.

Zlatni medvjed Kupresa Splitska SOFK-a kupuje staru žičaru-vučnicu na sidro dužine

oko 400 metara (sa Sljemena) koju su vrijedni članovi Mosoro-ve skijaške sekcije dobrovoljnim radom montirali u podnožju planine Stožer. Oko nabavke žičare posebno je bio angažiran Miroslav Delaš tehnički tajnik SFK-e. Samu akciju montiranja predvodili su Savo Golubović, Jakob Palir, Mane Pavlica, Eduard Pavišić, Stipe Božić (proslavljeni alpinist), Ante-Mačo Dadas, Boris Siriščević-Sire, Marijan Pogačnik. Svakako treba naglasiti i dobru suradnju s čelnicima mjesta Kupres, posebno s upravom motela i njenim direktorom Momirom-Momom Mitrovićem.

Zahvaljujući Savezu školskih sportskih društava grada Splita te uz potporu SOFK-e i suradnju HPD Mosor, organizirana je na Stožeru prva škola skijanja za školsku djecu 1975. godine. Učitelji skijanja bili su istaknuti članovi skijaške sekcije HPD Mosor (Ante Dadas, Stipe Božić, Boris Siriščević, Mirjana Babin, Nikša Urlić, Nino Grbelja i Idriz Čilić, a stalni liječnik škole bio je doktor Janez Stor. U ime SOFK-e i SŠSD-a školu je organizirao Robert Kučić.

Škola se iz godine u godinu povećavala u broju, tako da je boravak u grupama od 150 djece bio organiziran u mjesnoj osnovnoj školi. Mali motel poslije prve godine postao je tijesan. Škola je djelovala za vrijeme zimskih školskih praznika u dvije grupe. Završno natjecanje polaznika škole dobilo je ime Zlatni medvjed Kupresa. Ovo je natjecanje imalo prekid za vrijeme Domovinskog rata, a održava se kao tradicionalno i danas.

Ovako veliki broj djece svakog vikenda privlačio je njihove roditelje i ostale izletnike. Turistička organizacija „Dalmacijatu-rist“ prepoznala je potencijal, tako da se njihovim autobusima na padinama Stožera okupljalo i po nekoliko tisuća ljudi željnih zimsko-snježnih radosti iz cijele Dalmacije. Vrlo brzo i velike splitske radne organizacije svojim autobusima počele su viken-dom dovoditi na izlet svoje djelatnike.

Sve ove djelatnosti zaljubljenika i entuzijasta amatera u skija-nje, dovele su do gore spomenutog povijesnog datuma osamo-staljenja Prvog skijaškog kluba Split prije 40 godina. I ne samo to - odličnom spregom tadašnjih turističkih djelatnika i velikim angažiranjem članova novog kluba, obavljena su snimanja terena na Kupreškoj visoravni te je vrlo brzo izgrađen Skijaški centar Čajuša s hotelom Adriaski i sustavom žičara.

Danas u Splitu djeluju dva samostalna skijaška kluba - Split i Nordis-Tromont. Ski klub Nordis dao je Splitu i prvu skijašku olimpijku Andreu Komšić koja je nastupila na Zimskim olimpij-skim igrama u Sočiju 2014. godine.

Danas Skijaški klub Split ima više od 600 članova, uspješno nastupa na mnogim natjecanjima, a na čelu je predsjednik Blaženko Granić.

LITERATURA:Zapisnik osnivačke skupštine prvog skijaškog kluba u Splitu, zapisničar: Krstulović Ivana, Split, 10. V. 1976.Duško Marović-Mihovil Radja (2006). Povijest športa u Splitu: 1918 - 1941, Knjiga II. Split: Splitski savez športova, Komisija za povijest športaToni Petrić (1986). Sport u Splitu: 1944-1984. Split: Savez za �zičku kulturu općine Split: Samoupravna interesna zajednica �zičke kulture općine SplitGoran Gabrić (2000). Hrvatsko planinarsko društvo „Mosor“-Split 1925-2000. Split: HPD Mosor Split

Nema ratraka, tabanje staze Čajuša Smotra pred natjecanje

Page 40: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

IN MEMORIAM

U Münchenu, je 11. studenog 2016. preminuo najstariji hrvatski olimpijac i osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1948. u Lon-donu Željko Čajkovski. Rođen je u Zagrebu

5. svibnja 1925. godine i mlađi je brat Zlatka Čajkovskog. Igračku karijeru započeo je kao desetogodišnjak u zagre-bačkom HAŠK-u, a od 1942. do 1945. godine nastupao je za prvu momčad „akademičara“.

Nakon gašenja kluba od ondašnjih vlasti, Čajkovski 1945. godine najprije postaje igrač nogometne sekcije Ko-njičke brigade u Zagrebu, a iste godine postaje i nogometaš novoformiranog kluba Dinamo iz Zagreba, za koji igra do 1956. i s kojim u prvenstvima 1947./48. i 1953./54. osvaja naslov prvaka Jugoslavije.

S Dinamom je Željko osvojio i Kup 1951. godine. Za maksimirski klub je odigrao 447 utakmica i postigao 249 zgoditaka.

Nakon odlaska iz Dinama, Željko Čajkovski od 1956. do 1958. godine igra za Werder iz Bremena, a zatim od 1958. do 1960. godine za FC Lichtenfels, gdje je igrač i trener, i gdje završava igračku karijeru.

Čajkovski je bio vrlo brz igrač, prodoran, dobar tehničar, odlično je pucao lijevom nogom, bio je vrlo pokretljiv i odlična pregleda igre, sjajan dodavač.

U HAŠK-u je igrao kao spojka u triju Kacijan-WÖl�-Čaj-kovski, a u Dinamu je nastupao u nezadrživom kvintetu Beda - Kacijan - Golob - Čajkovski - Kokotović.

Za reprezentaciju Jugoslavije, od 1947. do 1951. godine odigrao je 19 utakmica i postigao dva zgoditka. Debitirao je 11. svibnja 1947. godine u Pragu, u prijateljskom susretu u kojoj je Čehoslovačka pobijedila Jugoslaviju s 3-1. Od dresa reprezentacije oprostio se 24. lipnja 1951. u Beogra-du, u prijateljskoj utakmici u kojoj je Jugoslavija pobijedila Švicarsku sa 7-3.

Sudjelovao je na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1950. godine u Brazilu. Postigao je u 114. minuti utakmi-ce odlučujući treći zgoditak u kvali�kacijskoj utakmici s Francuskom 11. prosinca 1949. u Firenzi, kada je Jugosla-vija slavila s 3-2 i osigurala odlazak na SP u Brazil.

Sudionik je Olimpijskih igara 1948. godine u Londonu i nositelj srebrene medalje.

Nakon završetka igračke karijere, Željko Čajkovski je 11 godina radio kao trener u SR Njemačkoj. Od 1964. do 1966. godine bio je trener momčadi SpVgg Furth, zatim od 1967. do 1969. Borussie Neunkirchen, potom od 1971. do 1974. godine Ulma, zatim je jedno vrijeme 1974. godi-ne trener VFR Heilbronna i 1975. godine Wackera 04 iz Berlina.

Inače, po struci je diplomirani ekonomist. Kad je studi-rao, uvijek je na putovanja išao sa skriptom ispod ruke, a

12

još dok je igrao u Njemačkoj, bio se zaposlio u Siemensu.Čajkovski je bio športu odan do srži. Rado je pričao o

teniskim legendama onoga vremena, Josipu Paladi, Franji Punčecu i Dragutinu Mitiću. Često ih je gledao na Šalati, ali on se više priklonio stolnom tenisu. Igrao je sa Željkom Dolinarom, Josipom Vogrincem, Zdenkom Uzorincem, čak je nastupao i za reprezentaciju Zagreba. Jednom je s Zdenkom Uzorincem bio na turniru u Bratislavi. Oboža-vao je i šah.

Govorio je da je to najbolji mogući način na koji možda-ne vijuge ostanu u funkciji.

O šahu je govorio: „Šah bistri um, drži ga vitalnim, a kada ga spojite s �zičkim aktivnostima, onda možete očekivati da ćete doživjeti duboku i kvalitetnu starost, bez većih problema sa zdravljem“

Željko Čajkovski dugi niz godina bio je jedini je živi nositelj srebrne medalje s Olimpijskih igara 1948. godine u Londonu i naš najstariji živući olimpijac.

Veliki nogometaš, intelektualac, a prije svega zaljubljenik u svoj rodni Zagreb.

Obilježio je jedno značajno razdoblje u povijesti hrvat-skog nogometa. Osvajao je s Dinamom prvenstva i kupove, ima olimpijsku medalju, igrao je i bio trener u jednoj od najjačih liga svijeta.

To je bio plavi broj 10 - Željko Čajkovski. (Jurica Gizdić)

ŽELJKO ČAJKOVSKI(Zagreb, 5. svibnja 1925. - München, 11. studenog 2016.)

Page 41: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 42: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Unatoč želji suvremenog čovjeka da objasni uzročno-posljedične veze života koji ga okružuje, sve veći broj ljudi smatra da se iza različitih

društvenih, političkih, ekonomskih i drugih detalja o kojima ih se svakodnevno informira putem medija, krije jedna druga stvarnost. Neki ljudi svakodnevnu medijsku dramu tumače kao presudnu činjenicu u evoluciji društva. Međutim, nemali je broj onih koji sve to vide kao kulisu iza koje se nalazi puno važnije nadmetanje - nadmetanje za osjećaj kontrole, za svojevrsnu psihičku hranu ili energiju.

Osjećaj fizičke i emocionalne iscrpljenosti koju osjećamo nakon minuta ili sati provedenih u društvu određenih osoba, može biti podlogom za stvaranje suvreme-nog mita – mita o psihičkim vampirima. Riječ je o ljudima čija se mentalna i fizička snaga povećava s iscrpljenosti onih u čijem se društvu nalaze, nesretnika koji su na bilo koji način primorani da budu u njihovom društvu. Takvi ljudi svoj odraz ne vide u ogledalu, da-kle problem nikad ne vide u sebi, već uvijek u drugima, nerijetko ih krasi neodoljiv šarm, retorika, obrazovanje, društvena funkcija i slično, ali - narodnim jezikom rečeno - tamo gdje prođu trava više ne raste.

Logiku koja je prisutna u nekim ekonom-skim sferama, najviše u onima koje volimo nazivati realnim sektorom, gdje strelovit prosperitet jedne osobe ili tvrtke slučajno ili ne-slučajno povlači u stečaj i financijski krah nekoliko drugih tvrtki i radnih mjesta, lako se može preslikati i na logiku čovjekovog psihič-kog života, njegove psihičke energije. Pojam psihički vampirizam sasvim sigurno budi maštu, otvara razne polemike, uključujući i onu u kojoj se koriste metafizički pojmovi, a zapravo je riječ o fenomenu u čijoj se podlozi kriju osnovne čovjekove fiziološke, psihološ-ke i socijalne potrebe.

Sve tri potrebe nalaze se u međusobnoj interakciji. Primjerice, ako nije zadovoljena potreba za hranom, javi se osjećaj gladi, a takva fiziološka ugroženost stvara određenu vrstu nagona, koji opet uzrokuje određenu vrstu ponašanja, utječe na psihički život čo-

vjeka, interakciju s okolinom, itd. Iako temelj-ne fiziološke potrebe, kao primjerice potreba za hranom, nije tema ovog teksta, promjena ponašanja ljudi kada se nalaze u blizini tako-zvanih švedskih stolova može slikovito pod-sjetiti na povezanost psiholoških, fizioloških i socijalnih potreba.

Također, ne želeći analizirati čovjekovu potrebu zadržavanja slike o sebi kao moralne i kulturne osobe i odgovorne prema svojoj obitelji, vezu između čovjeko-vog nagona i psihičkih potreba najbolje će shvatiti onaj tko u vrijeme kupovine blag-danskih poklona drugom vozaču bez pardona preotme parkirališno mjesto ispred nekog trgovačkog centra...

Šport, možda kao ni jedna druga djelat-nost, u kontekstu ove teme ima dvostruku ulogu. S jedne strane, trener u svojem radu sa športašem vodi računa o njegovim psi-hološkim potrebama, primjerice o potrebi za sigurnošću – zona ugode, potrebi za raznoli-košću, za socijalnim odobravanjem i kompe-tencijom, potrebi za povezanosti i ljubavi, po-trebi za učenjem, kreativnosti i stvaranjem, ali i potrebi za odgovornošću i doprinosu

Znanost i šport

Olimp 42

i e Ki io D

Važnost upotrebe športskih psihologa i psihologa općenito, u športu nije samo osiguranje visoke razine pripremljenosti i podizanje letvice športskog uspjeha, već i edukacija trenera kako kod športaša razviti odgovornost prema sebi i drugima, kako odgojiti ljude s kojima će komunikacija u kasnijem životu biti ugodna i okrepljujuća, a ne teška i iscrpljujuća

si i ivampiri

Page 43: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

43 Olimp

Toni Tomas i u ij i ović na OI London 2012.

Page 44: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Znanost i šport

športskoj ekipi, klubu i društvu u cjelini. Dajući športašima zanimljive i ra-

znolike zadatke, stvarajući pozitivnu motivacijsku klimu uz poticanje osje-ćaja povezanosti, ljubavi, odgovornosti prema klubu, društvu i životu općenito, treneri kod športaša stvaraju obrazac ponašanja kojim će športaš u budućno-sti voditi računa o vlastitim potrebama i željama, ali uvažavajući potrebe i želje drugih ljudi.

S druge strane, alati s kojima se treneri služe u radu sa športašima, a to su jasno definiranje ciljeva, zadatka i rokova, definiranje zone odgovornosti i sl., upravo su oni alati pomoću kojih se je moguće oduprijeti utjecaju takozva-nih psihičkih vampira. Istraživanja u po-dručju športa i obrazovanja pokazala su da se veći stupanj zadovoljenja psiho-loških potreba - primjerice potrebe za autonomijom, povezanošću, itd. - veže

uz veću angažiranost, bolju izvedbu, kvalitetniju percepciju učitelja, nastav-nika i trenera i tomu slično.

Jednako tako, u području zdravstva, veći stupanj autonomije veže se uz čitav niz aspekata čovjekovog zdravlja. Međutim, ako trener ima nisko samopo-uzdanje, nije dovoljno stručan, športa-šima daje samo rutinske i nezanimljive zadatke, daje nepravedne kritike i po-tiče loše međuljudske odnose, obrazac koji će se razviti ili bi se mogao razviti (ako se športaš na vrijeme ne udalji od takvog trenera), mogao bi biti vrlo upitan s aspekta njegovog kasnijeg psihičkog, a samim time i društvenog života.

Poremećeni parametri čovjekove psi-hičke sfere nerijetko dovode do raznih disocijacija, iskrivljene percepcije svije-ta, do igranja raznih životnih uloga koje objedinjuje jedan zajednički cilj, a to je skretanje pažnje na sebe, zadovoljenje vlastitog osjećaja za kontrolom i moći, uz istovremeni izostanak empatije pre-ma drugima. Neovisno o tome, skreću li takvi pojedinci pažnju na sebe izigra-vajući žrtve - bilo da se radi o žrtvama društvenog sistema, bračnog partnera,

šefa na poslu, nesretne sudbine i sl., nasilnika, primjerice autoritarnog ro-ditelja, trenera, poslodavca ili putem stvaranja neke vrste drame - ljudi u njihovom okruženju osjećat će se iscr-pljeno, bolesno, izostat će im kreativ-nost, optimizam i životna snaga.

Razlog njihove iscrpljenosti možda leži u pojačanoj aktivnosti mozga, prvenstveno potrošnji kisika, do koje dolazi uslijed želje da razumiju takve osobe, da odgonetnu brojne kon-tradikcije kojima se ovi koriste kako bi bili u središtu pažnje, uvijek u centru, kako bi imali kontrolu nad ljudima oko sebe, osjećali se superiorno, moćno.

Edukacija trenera o važnosti pra-vilnog psihološkog pristupa u radu sa športašima višestruko je korisna. S jed-ne strane, uz pomoć psiholoških alata, trener može športašu omogućiti visoku razinu pripremljenosti, a samim time i podići kvalitetu njegovog športskog dostignuća, kvalitetu i trajanje karijere. S druge strane, kako je već navedeno, adekvatnom upotrebom spomenutih alata, ali i širenjem pozitivne emocio-nalne zaraze, trener može kod športaša razviti osjećaj empatije i odgovornosti prema drugima, osjećaj odgovornosti prema sebi, svojim osobnim ciljevima, psihičkom i fizičkom zdravlju.

Međutim, edukaciju o čovjekovim psihološkim potrebama, skrivenim i potisnutim željama, alatima za suoča-vanje ili, preciznije rečeno, sučeljavanje s takozvanim psihičkim vampirima možda bi trebali proći i dužnosnici - ad-ministrativci koji rade u športskim klu-bovima i savezima, koji velik dio vreme-na provode pokušavajući odgonetnuti zagonetke brojnih nezadovoljnih bivših športaša, roditelja u upravama klubova, samozvanih športskih kritičara i ekspe-rata, ljudi kojima cilj nije riješiti odre-đeni problem, već im je cilj skretanje pozornosti na sebe. Kojima, dakle, cilj nije rješenje, već sam problem.

Iako ti kadrovi vjerojatno neće dobiti subvenciju od Ministarstva zdravlja, zbog činjenice da karakter usluge koju pružaju nije ni ekonomski niti športski već psihoterapijski, osvještavanje važ-nosti o nekim aspektima čovjekovog psihičkog života mogla bi im u mnogo čemu sačuvati zdravlje i olakšati rad.

LITERATURA:

Aronson, E., Wilson, T. i Akert, R. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Biblioteka Psihologija

Benabou R., & Tirole J. (2002). Self-confidence and

personal motivation. Q J Econ, 117(3), pp. 871-915.Connell, J.P., Welborn, J.G. (1991). Competence, autonomy and relatedness: A motivational analysis of self-system processes. In M.R. Gunnar, L.A. Sroufe (Eds.), Self processes in development: Minnesota symposium on child psychology. (Vol, 23, pp. 167-216). Chicago: University of Chicago Press.

Grolnick, W.S., & Ryan, R.M. (1987). Autonomy in children’s learning: An experimental and individual difference investigation. Journal of Personality and Social Psychology, 52, 890-898.

Miserandino, M. (1996). Children who do well in school: Individual differences in perceived compe-tence and autonomy in above-average children. Jourbal of Educational Psychology, 88, 203-214.

Olimp 44

Psychic vampiresPerhaps more than any other activity sport, through proper and professional pedagogical approach of coach, enables the development of all e psychological needs of athletes - the need for security, diversity, integration, the need for progress, the need for contribution and creation of a balance between receiving and giving, the need for autonomy, etc. �e importance of using sports psychologists and psychologists in sports in general, is not only providing a high level of sport readiness and raising the bar of sports success, but also the education of coaches on how to develop in athletes - through psychological tools - the responsibility towards themselves and the others, how to raise people with whom the communication at some later stage of life will be pleasant and refreshing and not di�cult and exhausting, like with a growing number of modern “psychic vampires”, thieves of mental energy with which the communication ends in general feeling of mental and physical exhaustion. (Miroslav Hrženjak)

Edukacija trenera o važnosti pravilnog psihološkog pristupa u radu sa športašima višestruko je korisna

Page 45: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 46: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 46

Žene i šport

Kad je početkom listopada Vitomir Štuban, kroničar nogometnih zbivanja u ple-menitoj turopoljskoj sučiji

Mraclin, snimio fotografiju koja prati ovaj tekst, morali smo se, usprkos vrlo dopadljivom motivu, zapitati što bi na to rekli naši pradjedovi, pravdoljubivi starci koji od početaka mraclinske nogometne povijesti - a ima tome već 85 godina - nisu žalili truda u situaci-jama kad je suca trebalo pognati kroz kukuruz.

Možda nam u traženju odgovora može pomoći svježi primjer naših nogometnih učitelja - braće Čeha - ne-kadašnjih športskih i političkih uzora cijelom slavenskome jugu. Naime, kako navodi portal Goal.com, gospođica Lu-cija Ratajova bila je pomoćna sutkinja na nedavnoj utakmici praške Sparte i Brna. Izjednačujući pogodak Brna pao je iz zaleđa koji, prema pravorijeku češkoga oka sokolovog, ide na dušu upravo narečenoj sutkinji.

Zbog toga je Spartin vratar Koubek

nakon utakmice imao potrebu na svom Twitteru napisati kako ženama nije mjesto na nogometnom terenu nego za štednjakom. U toj mu se procjeni na Twitteru pridružio suigrač Lukas Vacha, na što je stigla hitra pedagoška reakcija direktora kluba Adama Kota-lika kojom su oba igrača prebačena - pazite sad - u žensku ekipu kluba. Tamo će trenirati sve dok ne revidira-ju mišljenje o kolegicama, a uz to ih očekuje disciplinska komisija i sasvim izvjesna novčana kazna.

Kao što vidimo, bivši junior NK Mraclin Marcelo Brozović, danas hr-vatski reprezentativac i nogometaš talijanskog Intera, nije jedini koji ima problema sa društvenim mrežama, ali treba napomenuti da su oba Čeha na svojim Twitterima u međuvremenu objavila isprike...

No, kad već govorimo o starim vremenima podsjetimo se kako se

nekad tvrdilo da žena ne može pre-sprintati više od 60 metara, da su sve utrke duže od 1500 metara pogubne za ženski organizam, da su borilački

športovi rezervirani za muškarce itd. Trnovit je bio i put žena i ženskih dis-ciplina do Olimpijskih igara na kojima danas, ipak, uživaju punu ravnoprav-nost, barem onu formalnu.

Ako pratimo taj slijed argumentacije, koji se odvijao još od coubertinovskih vremena, lako ćemo uočiti da je razlo-ge koji su se pozivali na kineziologiju, sama kineziologija i srušila. Ali posljed-nje utvrde muškoga športa ionako nisu građene na znanosti, kakva god bila, nego na čvrstom tlu tradicije. Pitanje je samo - koliko čvrstom? 

Jedna od zadnjih utvrda pala je jesenas kad su na prigodnoj presici organizatori malonogometnog turnira "Kutija šibica" najavili da će se na ovo-godišnjem izdanju po prvi puta igrati ženski turnir. Nogometnoj trenerici Ti-hani Nemčić u toj su prigodi sekundirali kolega Ivajlo Petev (dok ovo pišemo još uvijek trener Dinama) i legenda Dina-ma, ali i "Kutije", Marko Mlinarić.

"Kutija" je doista jedna od zagrebač-kih športskih institucija: krenula je prije

i e K

Kad su nedavno u Češkoj sutkinju Luciju Ratajovu, zbog previdjelog zaleđa, dvojica igrača nogometnog kluba Sparta „oblatili“ po spolnoj orijentaciji, direktor kluba poslao ih je na trening u žensku ekipu, sve dok ne revidiraju mišljenje o kolegicama!

e i ou

Page 47: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Lesson from the Czech Republic�e obstacles that stand between women and sports have always been more a matter of tradition than kinesiology. Even though women’s football has been around for long, exactly football, thanks to the strong tradition, still has many “border forti�cations” that women are hard to break through. Although the phenomenon of women tailoring football justice to men is not so rare anymore, still they are o�en seen from the above. A recent event from the Czech Republic when the assistant referee Lucie Ratajova failed to notice a clear o�side, and two players of the football club Sparta told her that “women belong in the kitchen”, is only the latest example. But the director of the club reacted great: both players were transferred into the women’s team of the club and will train there until they revise their opinion on the female colleague!(Ratko Cvetnić)

45 godina, u ono gluho doba zagrebačkog nogometa, kad su glavne gradske športske zvijezde bili košarkaši i auto-mobilisti ("Sveti Nikola" Plećaš, Jovica Paliković, Štrok...), i kad se haklerska scena u gradu pojavila - ako možemo tako reći - u formi nogometnog off Broadwaya.

Glas o “Kutiji” brzo se proširio izvan Zagreba, a potom i na velik dio tadašnje Jugoslavije - gdje i danas živi! - tako da je „Kutija“ osamdesetih imala autoritet neslužbenog malonogometnog prvenstva države. Šmekeri još pam-te Keracommerce, sisački Borac, Bat, Grahorovu, Mostarske kiše, mariborski Mlinček, Contru... I obveznu masovnu tučnjavu negdje oko osmine finala kad bi se u ringu našle nabrijane zagrebačke kvartovske ekipe, svaka sa svojom armadom na tribinama.

Naravno, svi koji su dio povijesti „Kutije“,

bilo kao igrači, bilo kao gledatelji, pitaju se - hoće li nam ženske ekipe priuštiti slične radosti? Treba im dati priliku za odgovor - baš kao što su svoju priliku još 1938. godine dobile djevojke iz Zagreba i već spomenutog Brna koje su na igralištu na Sveticama pred 12 tisuća kibica odigrale prvu žensku nogometnu utakmicu u Hrvatskoj.

Još nešto à propos fotografije tri sutkinje koju vidite. Svaki će vam iskusniji sudac ili sutkinja potvrditi da je lako suditi u Pragu, na Maksimiru ili na Poljudu. Jer put do tih baršunastih travnjaka vodi preko zonskih graba i krtičnja-ka, kroz kukuruzišta i neožbukane svlačionice. Da biste tu mahnuli "opsajd” domaćem vođi navale doista treba imati... no, čitatelj će lako dovršiti rečenicu. Kad se u obzir uzme ta strana priče, pred ovim djevojkama valja skinuti kapu i poželjeti im što manje Koubeka i Vacha u karijeri.

Ali, da se vratimo na pitanje s početka teksta: što bi, da-kle, napravili turopoljski pradjedovi da se dignu iz vječnih počivališta i ugledaju sliku kakvu sve češće gledaju njihovi praunuci? Vjerojatno bi upregli svoje Ričke i Zeke i preorali Grabu uzduž i poprijeko, od gola do gola, od kukuruzišta do kukuruzišta...

I još kad bi im netko šapnuo da je ta kuruza zapravo GMO, da su, osim toga, najveće zvijezde štednjaka sve sami muškarci, bi li časnim starinama preostalo išta drugo nego zaključiti: propast svijeta je blizu!

Page 48: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Reprezentacija športaša-izbjeglica na ovogodišnjim OI u Rio de Janeiru

Page 49: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Športska su natjecanja događaji koji su najprivlačniji sponzorskom oku, pa iako u svojoj biti donose svojevrsnu

rekapitulaciju rada športaša i jasnu usporedbu s ostalim natjecateljima, te samim time i vrednovanje truda

i uspjeha pojedinca, ipak će u današnjem vremenu vrlo često sve navedeno pomalo ustuknuti pred određenim grupacijama koje šport promatraju i guraju u čistu poslovno-interesnu sferu.

U tom dinamičnom odnosu vrijednosti koje šport zasigurno dono-si, i mijenjanju životnih prilika koje sve „brže, više i jače“ nameću dobit kao ultimativnu vrijednost, šport - iako se tako ponekad ne čini - još uvijek ima što reći i dati u svojem vrijednosnom kontekstu kao djelatnost od značaja za društvo, a samim time i za ljude.

Ono što budi nadu jest i sve češća pojava programa koji su u prilici pred-staviti vrijednosti športa i njegove nemjerljive mogućnosti.

Vidimo to u nizu pozitivnih primje-ra diljem svijeta o športu kao mostu suradnje i često inicijalnog koraka u odnosu među narodima, ali i svih onih

faktora koji doprinose razvoju društva u onom „nemjerljivom“ dijelu kojeg često apostrofiramo različitim nazivi-ma poput kulture, etičnosti i humaniz-ma, prateći ga do zajedničkog naziv-nika skrivenog u antičkim vremenima pod grčkom riječju καλοκαγαθία (kalo-kagathia) - idealu starogrčkog odgoja koji je uključivao savršenstvo skladno-sti, ljepotu i dobrotu.

Kako sve u životu stremi ravnoteži, tako se i šport kao odraz društvenih prilika ipak - pa makar i minorno - pojavljuje u ulozi koja mu najbolje odgovara, noseći poruke koje su trajne, a što je vidljivo u sve više programa, konferencija i aktivnosti koje žele šport učiniti dionikom moder-nih društvenih gibanja, prepoznajući ga upravo kao onaj faktor koji će na najlakši način djelovati i biti najpristu-pačniji ljudima.

Međunarodni olimpijski pokret

49 Olimp

i e

MOO svake godine uspijeva podržati i zadržati, pa čak i ponekad dodatno ojačati, financiranje onih športskih aktivnosti koje su direktno posvećene vrijednostima športa, ali i pružanju pomoći dionicima olimpijskog pokreta kojima je pomoć doista i potrebna

faktora koji doprinose razvoju društva u onom „nemjerljivom“ dijelu kojeg često apostrofiramo različitim nazivi-

Solidarnosti dalje na djelu

o osu ort i vjere sli i l v i t j i Ki oo re sje i o s i r jo na konferenciji "Sport at the Service of Humanity".

Page 50: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Tako će šport na lokalnoj razini, gdje neće biti do te mjere opterećen globalnim trendovima, pokazati više, jer upravo u takvim prilikama (gdje će mu se zbog pojednostavljene intere-sne sfere omogućiti lakše djelovanje u njegovoj samoj biti) vrlo će se jasno prepoznati u sudionicima takvih pro-grama.

Međutim, iako je jasno da je globalna športska utakmica premrežena izrazito snažnim interesima, ipak je zanimljivo vidjeti kako Međunarodni olimpijski od-bor (MOO) svake godine uspijeva podr-žati i zadržati, pa čak i ponekad dodat-no ojačati, financiranje onih športskih aktivnosti koje su direktno posvećene vrijednostima športa, ali i pružanju pomoći dionicima olimpijskog pokreta kojima je pomoć doista i potrebna.

U skladu s tim, MOO je predstavionovi plan Olimpijske solidarnosti za razdoblje 2017. - 2020., koji je do-datno podigao financijska sredstva namijenjena športašima i nacionalnim olimpijskim odborima (NOO) za 100 milijuna dolara, a koja sada iznose 509.285,000 američkih dolara i koristiti će se iz televizijskih prava

prijenosa Olimpijskih igara Rio 2016. i Pyeongchang 2018.

Ovo povećanje pokazuje skrb o špor-tašima za koje MOO voli reći da su u prvom planu svih njegovih nastojanja, ali također i njegovih udruženih člani-ca (NOO-a), posebice onih s najvećim potrebama, a što će se postići putem različitih programa - poput svjetskih i kontinentalnih programa, zatim pro-grama usmjerenih na razvoj športaša, trenera i športskih administratora, te

Međunarodni olimpijski pokret

programa promicanja olimpijskih vri-jednosti.

Svi programi Olimpijske solidarnosti, njih ukupno 21, usklađe-ni su s Agendom 2020 - strateškim putokazom budućnosti olimpijskog pokreta, te su u skladu s tim uvedena i dva nova programa: Refugee Athlete Support i Athletes’ Career Transition koji bi uz pomoć športašima-izbje-glicama, trebali pomoći i športašima

Thomas Bach i športaši-izbjeglice

13900KN

decathlon.hr

ŽELJE SEOSTVARUJU.

GEOLOGIC PIKADO

B’TWIN DJEČJI BICIKL

59900KN

Page 51: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

International Olympic Committee’s Olympic Solidarity

Each year, the International Olympic Committee manages to strengthen the �nancing of sports activities that are directly dedicated to the values of sports, as well as assist the stakeholders of the Olympic Movement who really need help. Accordingly, the International Olympic Committee has presented the new Olympic Solidarity Plan for 2017 to 2020, which has further increased funds intended for the athletes and National Olympic Committees (NOCs) for $ 100 million. �is increase shows the care of athletes for whom the International Olympic Committee likes to say that they are in the forefront of all of its e�orts, but also its associated members, particularly those with the greatest needs - having all of this achieved through a variety of programs such as the world and continental programs, then programs aimed at the development of athletes, coaches and sports administrators, and programs on the promotion of Olympic values. All the Olympic Solidarity Programs, a total of 21, are in line with the Agenda 2020 - a strategic signpost of the future of Olympic Movement and, accordingly, introduced two new programs: Refugee Athlete Support and Athletes’ Career Transition which - besides helping the that with athletes-refugees - are aimed at helping the athletes at di�erent stages of their careers through �nancial and educational assistance, as well as through various other forms of support.(Miroslav Hrženjak)

u različitim stadijima njihove karijere putem financijske i obrazovne pomoći, ali i drugim oblicima podrške.

Sve navedeno provodi se s ciljem pružanja potpore svim dionicima olim-pijskog pokreta s posebnim naglaskom na izgradnju bolje suradnje između onih nacionalnih olimpijskih odbora u potrebi i onih u boljim financijskim okolnostima od kojih se očekuje pruža-nje pomoći drugim NOO-a pod vidom ustupanja športskih objekata za tre-ning športaša ili dijeljenja iskustva i znanja u radu.

S druge strane, MOO je poduzeoi zanimljiv korak pruživši u zajedništvu s Ujedinjenim narodima (UN), podršku Svetoj Stolici u organizaciji prve po-vijesne konferencije o odnosu športa i vjere pod nazivom Sport at the Service of Humanity (Šport u službi čovječanstva). Konferencija je održana u listopadu 2016. godine i okupila je čelne ljude diljem svijeta iz različitih dijelova društva kako bi preispitali na koji način šport i njegove vrijednosti mogu podržati društvene promjene, promicati mir i ljudska prava zajedno s vjerskim principima putem svih religija s posebnim naglaskom na mlade.

Konferenciju je otvorio papa Franjo te glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednik MOO-a Thomas Bach, koji je tom prilikom naglasio kako vjeruje u ulogu športa kao graditelja mostova suradnje, a ne zidova koji odvajaju. Predsjednik Bach dodatno je istaknuo i naglasio ulogu i važnost športa pri stvaranju dijaloga i razumijevanja te nadvladavanja svih različitosti, osvrću-ći se posebno na današnje evidentne razlike na globalnom, kulturnom i druš-tvenom planu.

Refugee Athlete Support i Athletes’ Career Transition novi su programi koji bi uz pomoć športašima izbjeglicama, trebali pomoći i športašima u različitim stadijima njihove karijere putem financijske i obrazovne pomoći, ali i drugim oblicima podrške

Šport doista može pomoći i vjerskim zajednicama u prinosu razvoja suvre-menog društva, kako bi u međusob-nom poštovanju bolje razumjeli vrijed-nosti koje svaka kultura sa sobom do-nosi i na taj način izgrađivali suodnos različitih civilizacija, ali i unaprjeđivali društvo. Predmet rasprave na konfe-renciji bilo je kako postići navedene ciljeve, posebice traženje odgovora na pitanje kako šport i vjera mogu koegzi-stirati u zajedničkom suodnosu.

U tom kontekstu, predložen je i niz mjera poput stvaranja Pokreta za razvoj putem športa i to posebice karakteristika životnih vještina, razvo-ja karaktera i vrijednosti, a sve putem šest principa - suosjećanja, poštivanja, ljubavi, prosvijetljenosti, uravnoteže-nosti i radosti.

Uz navedeno, posebni interes i na-glasak u raspravi stavljen je na pred-nosti športa putem kojega je potrebno pružiti pomoć siromašnima i obesprav-ljenima.

I dok je društvo sve agresivnije bombardirano marketinškim porukama o zajedništvu, prijateljstvu, brizi za drugoga i međusobnom približavanju - među kojima nekako prevladavaju poruke telekomunikacijskih kompanija - čovjek se pri tome zabavlja prividom, netremice promatrajući i ne odvajajući pogled od svog „petinčnog“ ekrana.

Šport, s druge strane, sam po sebi sve navedeno i više od toga, donosi onima koji su dovoljno hrabri donijeti odluku.

Odluku koja leži nadohvat ruke, odluku o podizanju pogleda u razinu očiju, odlaska u prirodu ubrzanog hoda ili čak trka - u društvu ili pak ne. Takav šport, ili onaj u svojim raznim pojavnim oblicima, doista će - kako organizatori konferencije kažu - donijeti i pružiti mogućnost osvješćivanja činjenice da smo usprkos različitostima svi pripad-nici istog ljudskog roda, a tada šport ima moć ne samo prenositi pozitivne vrijednosti, već i obogatiti ljudske živote.

A u tom procesu ne treba zaboraviti igru kao posebnu kategoriju športa i izazove koje donosi, a koje je papa Franjo lijepo sažeo u riječima: „Chall-enge yourself in the game of life, as you do in the game of sport“ (Prihva-tite životne izazove, baš kao i one sportske).

LITERATURA:www.olympic.org

51 Olimp

Page 52: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 52

Riječ gimnastika u svom izvornom grčkom značenju obuhvaća cjelokupni proces tjelesnog vježbanja. Ta sve-

obuhvatnost termina unosi zbunjujući moment u opisivanju povijesti gimna-stike, pa se u raznim pregledima, za početke tog športa navodi otprilike sveobuhvatna povijest športa uopće. Tako je, na primjer, nemoguće govo-riti o gimnastici, pa čak i korijenima gimnastike (u današnjem smislu) kod starih Grka, kada je kod njih gimnastika predstavljala nešto sasvim drugo od današnjeg shvaćanja.

Starogrčka gimnastika dijelila se na palestriku - vježbe kao npr. trčanje, šakanje, hrvanje, jahanje, plivanje i dr.; arhestriku - glazbeno i estetsko obra-zovanje uz ples te - igre. A od svega navedenog posebno su igre ne samo nespojive sa gimnastikom, već su kroz povijest ta dva oblika tjelesnog izra-žavanja imala čak na određeni način suparničke pozicije (što će detaljnije biti objašnjeno dalje u članku).

Bez obzira na to što se početak gi-mnastike tek u najširem mogućem smi-slu može povezati sa antičkom gimna-stikom, taj šport svoje početke svakako vuče iz najstarije povijesti. Razlog za to su vježbe koje su korištene u općoj fizičkoj pripremi za športaše (u staroj Grčkoj) te posebno za vojsku (gotovo u svim civilizacijama starog vijeka, a možda najizraženije u Rimu).

U srednjem vijeku bilo kakvo vježbanje koje bi mogli smatrati pre-tečom gimnastike bilo je potpuno za-nemareno, čak i više negoli neki drugi športovi koji su u određenom obliku ipak opstali (narodna nadmetanja, vi-teški turniri i slično). Razlog za to leži u činjenici da je gimnastika nekako uže vezana za razvoj tijela kao takvog i tjelesnih sposobnosti per se, a ne kori-štenja tijela u neku svrhu (npr. jahanje, streličarstvo, borbene vještine ili pak nadmetanje u igri tipa tenis, nogomet, vještinama tipa skok u dalj, bacanje kamena itd.).

A tijelo (i sve tjelesno) je u razdoblju srednjeg vijeka pod utjecajem kršćan-stva smatrano glavnom preprekom prema Bogu i duhovnome. Sasvim pojednostavljeno, smatralo se da duh i duhovno dolaze od Boga, a tijelo i tjelesno (zajedno sa svom prljavštinom, izlučevinama, fizičkim nagonima itd.) od Sotone. U tom smislu jasno je da jačanje tijela nije bila poželjna aktiv-

nost (iz takvog stava proizlazi i ideja samobičevanja i slične aktivnosti).

Razdoblje renesanse označava pre-okret u shvaćanju svijeta i povratak nekim antičkim idealima, pa tako i promjenu u shvaćanju tijela i tjelesnog vježbanja. Ipak, prava prekretnica u nastanku i razvoju moderne gimnastike događa se u Njemačkoj krajem 18. i u 19. stoljeću. U tom razdoblju tjelesno se vježbanje ubrzano razvija, ali na dva dijametralno suprotna načina. S jedne strane, u Engleskoj dolazi do razvoja športa kojeg primarno definiraju mom-čadske igre (nogomet, ragbi, kriket...) i zdravi natjecateljski duh uz fair play,

dok se u Europi toga vremena tjelovjež-ba formalizira u zadane strukturirane vježbe i formiraju se tjelovježbeni sustavi. Najznačajniji su njemački, fran-cuski, švedski te češki ili sokolski tjelo-vježbeni sustav, a ugrubo sve ih definira spoznaja o ne samo osobnoj fizičkoj dobrobiti, već prvenstveno o društve-nom značaju tjelesnog vježbanja.

Najvažnija svrha tih sustava (uz izuzetak švedskog, koji je bio ne-utralan), bila je politička - promicanje nacionalnih ideja i stvaranje zajedniš-tva, odnosno fizički i moralno snažnog, zdravog naroda. U tom smislu, jasno je

Nastanak modernog športa: gimnastika

i e

Bez obzira na to što se početak gimnastike tek u najširem mogućem smislu može povezati s antičkom gimnastikom, taj šport svoje početke svakako vuče iz najstarije povijesti

vje ido omiljenog

Page 53: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

53 Olimp

da međusobno natjecanje nije bilo po-anta, već su se umjesto nekakvih turni-ra, češće organizirali zajednički nastupi članova, sletovi ili slično, gdje je nastup bio koreografiran, a cilj zajednička pre-zentacija, a ne nečija pobjeda.

Zapravo je nevjerojatno u kolikoj mjeri je u Engleskoj tjelovježba različito per-cipirana u odnosu na kontinent. Naime, tamo je isto postojala svijest o koristi-ma tjelovježbe kao takve, no obične fizičke vježbe u stilu strojevih vježbi ili slično, smatrane su dobrima samo za niže slojeve, dok je šport bio ideal. Izre-ka „Games for the classes, gym for the masses“ to savršeno ilustrira.

Kao što je spomenuto, Njemačka na kraju 18. stoljeća jedna je od najvažni-jih točaka u razvoju gimnastike. Tada i tamo dvojica inovatora na polju fizičke kulture Johann Friedrich Guts Muths (1759.-1839.) i Friedrich Ludwig Jahn (1778.-1852.) osmislili su vježbe za dječake i mladiće na spravama, koje su kasnije pretvorene u ono što se smatra suvremenom gimnastikom.

Jahn, osnivač Njemačkog tjelovjež-benog sustava, prvi je počeo javno koristiti sprave kao što su horizontalna greda, konj, paralelne ruče i preča (koje je inače Guts Muths konstruirao), tako da ga se danas smatra ocem športske

gimnastike. Tijekom 19. stoljeća gi-mnastika je u Njemačkoj stekla veliku popularnost, formirani su brojni klubovi, a proširila se i izvan granica zemlje.

Najstariji međunarodni savez nekog športa upravo je onaj gimna-stički, osnovan 1881. u Liègu u Belgiji na inicijativu Belgijanca Nicolaas J. Cupérusa. Istina, u početku je osnovan kao europski savez, no 1921. godine preimenovan je u međunarodni. Poče-tak je bio težak prvenstveno zato što je gimnastika svoje korijene imala u izrazito nacionalnim idejama, pa nije postojala prevelika želja za međusob-

vojnika olimpijskog športa

Page 54: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 54

nom suradnjom. Tako su savez prvotno osnovali samo Belgijanci, Nizozemci i Francuzi, a među osnivačima nije bila niti Njemačka, glavna gimnastička ze-mlja toga vremena. S vremenom se broj članova povećao, do 1896. pristupili su i Velika Britanija, Švedska te predstavnici Češkog sokola.

Kada se uzme u obzir sve navedeno, nije iznenađenje da gimnastičari nisu sasvim oduševljeno gledali na formira-nje olimpijskog pokreta i sudjelovanje na prvim modernim Olimpijskim igrama. Pierre de Coubertin, iako Francuz, svoju ideju obnove Olimpijskih igara temeljio je najvećim dijelom na engleskom špor-tu, a gimnastičarima (Međunarodnom gimnastičkom savezu) već sama ideja natjecanja nije bila privlačna za poče-tak, da ne spominjemo uopće različita shvaćanja o razlozima i ciljevima vjež-banja.

Njemačka je na primjer, na prvim

Igrama nastupila isključivo na inicijati-vu jednog čovjeka, Willibalda Gebhard-ta, koji je doduše imao potporu dvora. No, tom se nastupu protivio Njemački gimnastički savez, pa čak i Središnji savez za promociju igara za narod i mlade (Zentralausschuß zur Förderung der Volks-und Jugendspiele), kojem je, usput rečeno, glavna zadaća bila upra-vo promocija engleskog športa u državi. Eto, do te mjere je ideja natjecanja bila strana njemačkim vježbačima...

Britanski koncept športa bio je potpuno nespojiv s njemačkom gimnastikom, pa je tako nogomet, na primjer kritiziran i nazivan „engleskom bolesti“ - njemačkim vježbačima je šu-tiranje lopte, bilo jednako udaranju psa u stražnjicu. To jednostavno nije sma-trano vrstom tjelesne vježbe koja bi doprinosila pravilnom držanju i stanju

duha kojem su njemački vježbači težili. Također, njemački učitelji su gotovo bez iznimke nogomet smatrali divljom, gru-bom i nekontroliranom aktivnosti koja je često rezultirala i ozljedama.

Usprkos različitim shvaćanjima, gi-mnastika je ipak na programu modernih Olimpijskih igara od samih početaka. Bez obzira na nesuglasice, to je oče-kivano, budući da je bila u to vrijeme jedan od najrazvijenijih športova uopće i možda najpopularniji oblik vježbanja (uz mačevanje) u kontinentalnoj Europi. Sve do 1950-ih godina na programu su bile raznolike discipline koje nam danas djeluju neobično ili čak nespojivo sa gimnastikom - sinkronizirana timska gimnastika na tlu, penjanje uz uže, skok u vis, trčanje, horizontalna ljestvica itd. U početku su, sasvim očekivano, na Igra-ma dominirali natjecatelji iz Njemačke, Švedske, Italije i Švicarske, no od 50-ih godina 20. st. vodeću ulogu preuzimaju Japan, SSSR i zemlje istočnog bloka.

Ženama je nastup na OI dozvoljen tek 1928. na Igrama u Amsterdamu, no samo u sinkroniziranoj gimnastici. Do go-dine 1954. sprave i natjecanja i za žene i za muškarce standardizirani su u su-vremeni oblik i jedinstveno ocjenjivanje (uključujući bodovni sustav od 1-15). Od 70-ih godina televizijski prijenos učinio je veliki pomak u promociji i približavanju

Nastanak modernog športa: gimnastika

Nijemac Friedrich Ludwig Jahn (1778.-1852.) prvi je počeo javno koristiti sprave kao što su horizontalna greda, konj, paralelne ruče i preča, tako da ga se danas smatra ocem športske gimnastike

Nadia Comaneci

Page 55: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

gimnastike široj javnosti te je na taj način započela nova era. Danas je gimnastika jedan od najgledanijih i najpopularnijih

športova na Olimpijskim igrama čiji natjecatelji privlače veliko zanimanje, a izvrsni gimnastičari mogu se pronaći na svakom kontinentu.

LITERATURA:

AA. VV. Enciklopedija fizičke kulture, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977.Richard Holt, Sport and the British: A Modern History, Oxford University Press, 1992.

Zdenko Jajčević, Povijest športa i tjelovježbe, Odjel za izobrazbu trenera Društve-nog veleučilišta u Zagrebu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Roland Naul, Ken Hardman, Sport and Physical Education in Germany, Routledge, London, 2002.Eugen Weber, Pierre de Coubertin and the Introduction of Organised Sport in Fran-ce, Journal of Contemporary History Vol. 5, Br. 2 (1970), str. 3-26.

http://www.fig-gymnastics.com/site/about/federation/history ć

č

www.zagreb-airport.hr

Origins of gymnasticsAlthough in the widest possible sense gymnastics originated in the ancient times, this sport certainly traces its roots back to the oldest history. �e reason for this are the exercises that were used in the general physical preparation of athletes (in ancient Greece) and particularly for the military. Perhaps the most signi�cant moment in the emergence and development of modern gymnastics takes place in Germany in the late 18th and in the 19th century. During this period, physical exercise was rapidly developing, but in two diametrically opposite ways. In England, this physical exercise was developing as sport primarily de�ned by the team game and a healthy spirit of competition along with fair play, while on the continent physical exercise was developing in a more formal way, as a set of structured exercises followed by the appearance of �tness systems. �e main purpose of the system was political - to promote the national idea and the creation of community, that is, physically and morally strong, healthy nation. Two innovators in the �eld of physical education, Johann Friedrich Guts Muths (1759 - 1839) and Friedrich Ludwig Jahn (1778 - 1852), created exercises for boys and young men on apparatus, which later led to what is considered the modern gymnastics. During the 19th century, gymnastics gained great popularity in Germany, many clubs were formed and it has spread beyond the borders of the country.�e oldest international sports federation is exactly the International Federation of Gymnastics (FIG), founded in 1881. Gymnastics was popular enough to be included in the �rst “modern” Olympic Games from the very beginning, while the women’s performance at the Olympics was allowed yet in 1928 at the Olympic Games in Amsterdam, but only in Synchronized Gymnastics.(Ana Popovčić)

Page 56: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 56

Šport na internetu: hou.hr

S obzirom na tretman hrvatske odbojke, i reprezentativne i klupske, u našim medijima, logično je da krovna orga-

nizacija toga športa u nas, Hrvatski odbojkaški savez (HOS), pokušava do javnosti doprijeti na sve moguće načine. Društvene su mreže u tome dobrodošle, pa je HOS i na Facebooku i na Instagramu i na Twitteru, no ni internet nije svemoguć. Istina je, ni rezultati naše odbojke nisu kao što su bili, ali bolji poznavatelji kažu da su i dalje odlični s obzirom na situaciju.

Zanimanje za odbojkom svudaje veliko, pa i u nas. Uostalom, u sva-koj se našoj školi na satovima tjele-snog odgoja igra odbojka, a u svijetu se njome barem jednom tjedno, profe-sionalno ili rekreativno, bavi rekordnih oko 800 milijuna ljudi. I Međunarodni odbojkaški savez (FIVB) rekorder je po broju članica među športskim fede-racijama - već 1993. bilo ih je 210, a 2015. godine 221 (Ujedinjeni narodi, primjerice, imaju 193 stalne članice).

Na mrežnim stranicama HOS-a (hou.hr), koje postoje od 2011. godine, među ostalim čitamo da je odbojku, u obliku u kojem je danas poznajemo, 1895. godine osmislio Amerikanac G. W. Morgan, nastojeći u dugim zimskim mjesecima zadržati kontinuitet rada na ljetnim športovima.

U Europu ovaj oblik loptaškog špor-ta donose vojnici 1917. godine i to prvo u Francusku, a zatim u Italiju. Za pojavljivanje odbojke u Hrvatskoj

zaslužan je izaslanik Lige Crvenoga križa Amerikanac William Wieland, koji na 15-dnevnim tečajevima Crvenog križa u Zagrebu i Splitu 1924. godine demonstrira kako se ona igra te orga-nizira prvi pokazni dvoboj.

Za daljnje su širenje odbojke u nas najzaslužniji Franjo Bučar – koji je 1925., u priručniku Igre za društva i škole, obradio i „odbijanje lopte preko mreže“ – te članovi Hrvatskoga sokola. Nakon toga, odbojku je počelo igrati i građanstvo. Prva službena utakmica reprezentacije odigrana je 1934. go-dine u Osijeku između reprezentacija Jugoslavije i Čehoslovačke (0-2).

Odbojka je olimpijski šport od Igara

u Tokiju 1964. godine, i u ženskoj i u muškoj konkurenciji, a u Atlanti je 1996. godine u olimpijsku obitelj ušla i atraktivna odbojka na pijesku.

Hrvatski odbojkaški savez, kao i svaki nacionalni športski savez, potiče, nadgleda, promiče i skrbi se o hrvatskoj odbojci, a u njegovoj je nadležnosti trenutačno osam repre-zentacija koje sudjeluju na europskim i svjetskim natjecanjima. Koliko se ljudi u nas organizirano bavi odbojkom teško je izračunati, ali u Savezu ističu da je interes mladih svih uzrasta velik, da sudjeluju na brojnim natjecanjima, ali nema precizne evidencije jer se športom ne bave profesionalno. U Hrvatskoj je trenutno registrirano 189

Sve je lakše

re ii e K

Naša odbojka pokušava do javnosti doprijeti na sve moguće načine, a društvene mreže u tome su dobrodošle. Hrvatskom odbojkaškom savezu, internet je svakako od velike koristi...

or tiv i ro l rv ts o o oj o s ve e oo u o i e o ilje e je o ljet i i r j odbojke u Hrvatskoj

Page 57: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

57 Olimp

odbojkaških klubova.Na internetskim je stranicama Saveza, kaže Ivana Lovreček, stručna suradnica u HOS-u, čitateljima najzanimljivija rubrika s novostima iz svijeta odbojke jer u njoj objavljuju najnovije informacije o natjecanjima s rezultatima. Iza toga na listi zanimljivosti slijede vijesti iz klubova i najave natjecanja.

Kao i svim ostalim djelatnostima,internet im olakšava posao i pristup široj publici.

- Na svojim stranicama dijelimo informacije o raznim natjecanjima, od onih najmanjih, domaćih, preko europ-skih, do svjetskih. Jasno je da široka javnost možda nije zainteresirana za područni susret dviju momčadi, no s nestrpljenjem iščekuje i prati veća, europska i svjetska natjecanja. Isto je i s medijima - s razumijevanjem kaže Ivana Lovreček te dodaje kako u nedostatku prostora i vremena ipak detaljnije prate veća negoli manja natjecanja:

- Na našim stranicama nudimo sve važne informacije koje možda i ne

privlače najširu publiku, ali zainteresi-ranoj i stručnoj javnosti donosimo sve relevantne i najnovije informacije iz svijeta odbojke.

Budući da Hrvatski odbojkaški sa-vez ima mrežne stranice i da je prisu-tan na društvenim mrežama, zasad se ne planiraju nove aktivnosti na inter-netu. Društvene mreže, i te kako su toga svjesni, danas su iznimno važne i korisne da bi se došlo do publike.

Kako je većina naših korisnika upravo mlađe generacije, jasno je da aktivnosti na društvenim mrežama mogu pridonijeti popularizaciji športa, bilo u rekreativne, bilo u profesional-ne svrhe.

Osim popularizacije odbojke, mogu poslužiti mladim športašima da se me-đusobno povežu, istraže mogućnosti u svome gradu, državi, pa i izvan gra-nica Hrvatske. Sve u svemu, društve-ne mreže i internet uvelike pridonose popularizaciji športskih aktivnosti, ali i obrazovanju jer širokoj javnosti nude razne korisne i edukativne sadržaje - zaključuju u Hrvatskom odbojkaškom savezu.

�e popularization of volleyball through Internet�ere’s much interest in volleyball in the world, and Croatia is no exception. In each of our schools, volleyball is played during the physical education classes, and in the world there are 800 million people practicing volleyball at least once a week, professionally or recreationally. At this moment, Croatia has 189 registered volleyball clubs.On the website of the Croatian Volleyball Federation (hou.hr), which exists since 2011, the readers �nd the most interesting section with news from the world of volleyball, along with information on the competitions with the results, followed by news from the local clubs.In addition to the website, the Federation is also active on social networks Facebook, Twitter and Instagram, which it considers extremely important and useful in reaching the public, especially the younger generation. In addition to the popularization of volleyball for both recreational and professional purposes, the Internet and social networks, according to the Federation, can serve the young athletes to connect with the others, to explore the possibilities in their home city, country and even outside the Croatian borders.�is way, they are greatly contributing to the popularization of sports activities, as well as education, because they are o�ering the general public a variety of useful and educational contents. (Marijana Mikašinović)

e oo u ro le i ju i e s tiv ij i muška odbojkaška reprezentacija

Za dijeljenje informacija Savez koristi i Instagram

Twitter Hrvatskog odboj-kaškog saveza

es o

e u ro i o oj-i s ve

rekorder je po broju l i o-i e i o je je i je i ro i us ore u i ju

st l e l i e

Page 58: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

ŠPORTSKA PUBLICISTIKAŠPORTSKA PUBLICISTIKAŠPORTSKA PUBLICISTIKA

HRVATSKI OLIMPIJCII ODLIČNICIAutor: Jurica GizdićGlavni i odgovorni urednik: Ante Drpić Izvršna urednica: Radica JurkinRecenzenti: Danira Bilić, Darko Dujmović, Zoran Kačić, Igor Kramarsich, Robert KučićGodina i mjesto izdavanja: 2016., ZagrebStranica: 352 Format: 23,5 x 30,5 cm Uvez: tvrdiIzdavač: Hrvatski olimpijski odbor, ZagrebOblikovanje i priprema za tisak: Točka.design, SolinTisak: Kvadrat i krug d.o.o., ZagrebDostupnost: Elektronička knjiga na www.hoo.hr., tiskano izdanje: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučilišne i znanstvene knjižnice u Rijeci, Osijeku i Zadru, Hrvatski olimpijski odbor, Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb, Odjel za izdavaštvo, odnose s javnošću i web, tel.: +385 (0)1 3650 576, e-mail: [email protected]: prigodno izdanje

U svjetskoj olimpijskoj povijesti 933 nastupa pripada hrvatskim športašima-olimpijcima. Njihova imena, karijere i živote zaboravu je

oteo neumorni športski publicist i kroničar hrvatske športske povijesti Jurica Gizdić. U monografiji "Hrvatski olimpijci i odličnici" javnosti je prezentirao hrvatsku olimpijsku povijest riječju, slikom i brojevima. A brojevi su impresivni. Na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama od Olimpijskih igara u Parizu 1900. pa do 2016. i Olimpijskih igara u Rio de Janeiru pravo nastupa izborilo je 164 hrvatskih športašica i 769 športaša.

Najveći broj olimpijskih nastupa, 115, bilježe veslači, slijede vaterpolisti sa 106, pa atletičari s 90 nastupa… Stranice monografije svjedočanstvo su veličanstvene športske Hrvatske i velikog doprinosa hrvatskog športa ugrađenog u športske uspjehe bivših država (Austro-Ugarske, Kraljevine SHS, Jugoslavije) te olimpijskih pothvata hrvatskih športaša od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas.Monografija je koncipirana tako da bilježi nastupe svih športaša koji su

od 1900. godine nastupali na Olimpijskim igrama, a rođeni su na području današnje Republike Hrvatske i/ili su na Igrama sudjelovali kao članovi odnosno članice hrvatskih klubova te svih hrvatskih športaša-olimpijaca od samostalnosti Republike Hrvatske. Kroz prvi dio knjige autor nas brojevima, imenima i fotografijama provodi kroz sve nastupe hrvatskih olimpijaca na Ljetnim i Zimskim olimpijskim igrama, upoznaje nas s članovima Međunarodnog olimpijskog odbora iz Hrvatske, prvim hrvatskim športskim učiteljima na olimpijskim igrama, s Veljkom Ugrinićem, prvim izbornikom - trenerom iz Hrvatske koji je vodio (nogometnu) reprezentaciju na Olimpijskim igrama u Antverpenu 1920., Ernestom Fabrisom, prvim sucem, također nogometnim, koji je sudio na Igrama u Parizu 1924. godine, s predsjednicima, glavnim tajnicima, blagajnicima, perovođom i arhivarom Jugoslavenskog olimpijskog odbora iz Hrvatske te predsjednicima i glavnim tajnicima Hrvatskog olimpijskog odbora. Nisu izostavljeni ni dobitnici priznanja Međunarodnog olimpijskog odbora.Drugi dio knjige donosi kratke biografije svih 933 olimpijaca, abecednim redom športova, od najstarijih prema suvremenicima. Biografije olimpijaca dostupne su i u elektroničkom obliku na: www.hoo.hr.Zadnji dio knjige posvećen je hrvatskim umjetnicima i arhitektima, natjecateljima na Olimpijskim igrama (1906. ustanovljena je kategorija umjetničkog djela koja je bila dio natjecateljskog programa do Igara u Londonu 1948.)Nemali broj ljubitelja športa uz ovu će knjigu u sjećanju oživjeti mnoge velike nastupe olimpijskih velikana hrvatskog športa.

KREŠIMIR ĆOSIĆ - ČOVJEK S OLIMPA (THE MAN FROM OLYMPUS)Autor: Drago MarićUrednici: Drago Marić i Bernard KotlarRecenzenti: Marko Prenđa i Nebojša GunjevićGodina i mjesto izdavanja: 2016., ZadarStranica: 248Format: 21,5 x 30 cmUvez: tvrdiIzdavač: TDA Brod d.o.o., Slavonski BrodOblikovanje i priprema za tisak: Bernard KotlarTisak: TDA Brod d.o.o.Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučilišne i znanstvene knjižnice u Osijeku i Zadru; TDA Brod d.o.o., Dr. Mile Budaka 1, 35000 Slavonski brod, e-mail: [email protected] i Zadarska tiskara, Vladka Mačeka 30, 23000 Zadar, e-mai: [email protected]: 150,00 kn

"Krešina je genijalnost u tome što je u košarku unio univerzalne zakone i spoznaje. U košarkašku je igru utkao filozofsku

jednostavnost, a u filozofiju života igru, prostodušnost, radost… Krešo je došao, igrao se, smijao i otišao. Ostala je jednostavnost genija i lakoća dobrote.“Cijenjeni športski kroničar, publicist, i umirovljeni novinar, Drago Marić autor je sveobuhvatne monografije o životu košarkaškog

velika Krešimira Ćosića. "Čovjek s Olimpa - Krešimir Ćosić - The man from Olympus" knjiga je u kojoj o sebi govori sam Krešo Ćosić i knjiga u kojoj o njemu govore članovi njegove obitelji, prijatelji, poznanici, suradnici, poštovatelji. Mišljenja o Kreši iznijelo je šezdesetak osoba, hrvatskih i svjetskih uglednika iz mnogih područja života, šezdesetak osoba jedinstvenih u ocjeni da je Krešimir Ćosić bio čovjek iznimne športske i ljudske osobnosti. O Krešimiru Ćosiću mnogo je toga

rečeno i napisano, prvenstveno o Ćosiću košarkašu, no ova knjiga govori o Kreši dječaku, čovjeku, prijatelju, vjerniku, humanistu, altruistu, suprugu, ocu, eruditu, vizionaru, domoljubu, građaninu svijeta… Knjiga je to koja govori o legendi. Autor čitatelja iscrpno upoznaje s tri razdoblja Ćosićeva života - onime do odlaska u Ameriku kroz cjeline: „Djetinjstvo“ koje riječima Krešinog oca, majke, trenera, vršnjaka, suvremenika progovara o Krešinom djetinjstvu, osobnosti i košarkaškim počecima, „Prvi nastupi“, koji se protežu na razdoblje do zlata na reprezentativnom debiju na Balkanskim igrama u Skoplju te srebra sa Svjetskog prvenstva u Urugvaju i „Na krovu Europe“; zatim s boravkom u Americi („Američko razdoblje“); s razdobljem do okončanja igračke karijere kroz cjeline: „Povratak u Zadar“, „Odlazak iz Zadra“, „Oproštaj od koševa“ i onim od završetka karijere do smrti u cjelinama: „I trener ispred vremena“, „Čovjek s Olimpa“ i „Odlazak“. No, nudi i pogled na četvrto razdoblje, ovo posthumno, u kojemu Krešimir Ćosić živi kroz svoja životna djela, kroz legendu koju je stvorio svojim životom, razdoblje u kojemu je dobio mnoga priznanja i nagrade za djela za koja je dobrim dijelom za života bio zakidan, a koje je autor obradio kroz poglavlje „Počasti velikanu“.Knjiga je pisana dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, podijeljena je u jedanaest cjelina i prva je cjelokupna knjiga o Ćosićevom životu. Obiluje mnoštvom citata, vrijednih fotografija i mnogim Krešinim razmišljanjima o športu, obitelji, prijateljstvu i životu te predstavlja vrijednu zbirku Krešina života.

Olimp 58

Page 59: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

OSJEČKO-BARANJSKI SPORTSKI GODIŠNJAK 2015.Autor i urednik: Alan KeržeGodina i mjesto izdavanja: 2016., OsijekStranica: 300Format: 16,5 x 23,5 cmUvez: mekiIzdavač: Zajednica športskih udruga grada OsijekaSuizdavač: Športska zajednica Osječko-baranjske županijeOblikovanje i tisak: Gradska tiskara d.d., OsijekDostupnost: Zajednica športskih udruga grada Osijeka, Adama Reisnera 46/a, Osijek, tel: +385 (0)31 227 500, 227 501, fax: 227 515, e-mail: [email protected];[email protected]: prigodno izdanje

Zajednica športskih udruga grada Osijeka i Športska zajednica

Osječko-baranjske županije na 300 stranica čitatelju nude cjelovit godišnji pregled športskog djelovanja na području Osijeka te predstavljaju Zajednice športskih udruga grada Belišća, Belog Manastira, Donjeg Miholjca, Đakova, Našica i Valpova. Godišnjak sadrži adresar svih športskih saveza i klubova Županije te svih klubova Zajednice sportskih udruga s podatcima o organizaciji

natjecanja, kategoriziranim športašima, natjecateljima i trenerima klubova kao i prikaz ostvarenja športaša svih dobnih kategorija na važnijim državnim i međunarodnim natjecanjima te europskim i svjetskim ljestvicama. Bilježi i događanja vezana uz obilježavanje 150. obljetnice gimnastike u Hrvatskoj, sve važnije športske događaje u Osijeku te predstavlja najuspješnije športaše, športske kolektive i trenere iz Osijeka i Osječko-baranjske županije - dobitnike nagrada i priznanja na razini grada, županije i države.

SPORTSKI GODIŠNJAK 2015.Autor: Jurica GizdićGodina i mjesto izdavanja: 2016., Split Stranica: 204Format: 20 x 26,5 cmUvez: mekiIzdavač: Splitski savez športova, Split Oblikovanje i priprema za tisak: Točka.design, SolinTisak: Jafra print d.o.o., SolinDostupnost: Splitski savez športova, Osječka 11, 21000 Split, tel: +385 (0)21 535 196 fax: +385 (0)21 535 732 Cijena: prigodno izdanje

Sportski godišnjak Splitskog saveza športova almanah je koji donosi popis klubova i strukturu Splitskog saveza športova,

Sportskog saveza invalida, Sportskog saveza gluhih i Saveza školskih sportskih društava Splita te crtice iz povijesti splitskog športa, tekst o obilježavanju 35-godišnjice VIII. mediteranskih igara, informacije o najboljim športašima i trenerima iz Splita u

izboru HOO-a, športašima godine i dobitnicima godišnjih nagrada Splitskog saveza športova i Trofeja HOO-a Matija Ljubek, Trofeja MOO-a, posebnih priznanja i osobnih nagrada HOO-a za najuspješnijeg športaša-promicatelja Hrvatske u svijetu i za najveću športsku nadu, nagrade Dražen Petrović i Franjo Bučar, priznanja Grada Splita i Hrvatskog zbora sportskih novinara. Godišnjak nudi i pregled značajnih športskih priredbi održanih u Splitu, informacije o budućem Muzeju sporta, splitskim olimpijcima, o onima kojih više nema te svim športski značajnim događajima "najšportskijeg grada na svijetu".

SPORTSKI GODIŠNJAK ZAJEDNICE SPORTOVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 2015.Odgovorni urednik: Darko IvoševićGlavna urednica: Barbara TunjkoGodina i mjesto izdavanja: 2016., Rijeka Stranica: 324Format: 16 x 22 cmUvez: mekiIzdavači: Primorsko-goranska županija i Zajednica sportova Primorsko-goranske županije, Rijeka Oblikovanje i priprema za tisak: Ivica Oreb/Studio oblikProdukcija: Makol marketingDostupnost: Zajednica sportova Primorsko-goranske županije, Jadranski trg 4, 51000 Rijeka, tel: +385 (0)51 312 031, e-mail: [email protected], www.sport-pgz.hrCijena: prigodno izdanje

Na 324 stranice, uz predstavljanje zajednica športskih udruga

gradova Rijeke, Opatije, Delnica i Lovrana, 28 športskih saveza Primorsko-goranske županije i klubova učlanjenih u njih te pregleda rezultata športaša pojedinih saveza, kategoriziranih športaša, značajnijih rezultata športaša i ekipa postojećih saveza i športaša u športovima koji nemaju formiran županijski savez te najuspješnijih športaša, športskih djelatnika i dobitnika nagrade za životno djelo Zajednice sportova

Primorsko - goranske županije od 2006. do 2015., Sportski godišnjak zajednice sportova Primorsko-goranske županije donosi i tekstove o svjetskim prvacima i rekorderima, bilježi godišnjice klubova te naznačuje ravnomjerno ulaganje u izgradnju novih i obnovu postojećih infrastrukturnih objekata te pokretanje športskih projekata poput: Judo u školama ili Festival sportske rekreacije PGŽ, važnih za očuvanje športa i zdravog načina života ljudi primorskog kraja.

Piše: D

59 Olimp

Kraj godine vrijeme je retrospektive i svođenja računa, vrijeme statistike i analize. Upravo stoga, ovog smo vam prosinca odlučili pružiti uvid u športske godišnjake koje mnogi športski savezi publiciraju s ciljem arhiviranja športske građe.

Page 60: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Olimp 60

OD OLIMPA DO OD OLIMPA DO OD OLIMPA DO OLIMPAOLIMPAOLIMPA

Državnu nagradu za šport “Franjo Bučar”, najviše prizna-nje Republike Hrvatska za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značaja za razvoj športa u RH, ove godine su kao nagradu za životno djelo dobili dr. Ivo Vidović - posthumno, Jelica Pavličić Štefančić i Luciano Sušanj

Odbor za dodjelu državne nagrade za sport “Franjo Bučar” pod vodstvom Damira Knjaza, odlučio je da 12 godišnjih nagrada “Franjo Bučar” u 2016. godini dobiju Zoran Veseli-nović, Maro Joković, Andro Bušlje, Bono Bošnjak, Marija An-zulović, Veselin Đuho, Sanja Jovanović, Goran Čolak, Velimir Šandor, Mirela Šikoronja Ivančin, Danial Temim i Hrvatska ženska stolnoteniska ekipa.

t rive s o e lo to u u u Velikanu hrvatskog

i svjetskog rukometa, trostrukom olimpijcu i nositelju dviju zlatnih olimpijskih medalja (OI Seul 1988. i Atlanta 1996.) Iztoku Pucu, u Zagrebu je 22. studenoga ispred športske dvorane

“Kutija šibica” otkrivena spomen ploča.Rukometaš koji je 2011. godine preminuo nakon duge i

teške bolesti (u 46. godini života), nastupao je za tri repre-

zentacije - bio je član momčadi koja je za Jugoslaviju 1988. osvojila zlatno odličje na OI u Seoulu, drugo olimpijsko zlato osvojio je na OI u Atlanti 1996. godine kao član re-prezentacije Hrvatske, dok je za Sloveniju, u kojoj je rođen, nastupio na OI u Sydneyu kada je osvojio osmo mjesto.

Za hrvatsku rukometnu reprezentaciju nastupio je 65 puta i pored olimpijskog zlata, osvojio je i srebro na svjet-skom prvenstvu 1995. te broncu na europskom prvenstvu 1994. godine.

Za doprinos hrvatskom športu odlikovan je Redom Dani-ce hrvatske s likom Franje Bučara, a 1996. je dobio Držav-nu nagradu za šport Franjo Bučar.

U znak sjećanja na velikog čovjeka i istinskog športaša, hrvatski i slovenski olimpijski odbori te hrvatski i slovenski rukometni savez ustanovili su 2013. zajedničku nagradu za mlade darovite rukometaše “Iztok Puc”.

i Kostelić elu re i je r v o ure ort Nakon punih 25 godina (od samostalnosti Republike

Hrvatske), hrvatski šport više nije “pridružen” jednom od nadležnih ministarstava Vlade RH. Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave RH, u stude-nom ove godine dobio je prvi put svoj samostalni ured - Središnji državni ured za šport.

Ured će obavljati upravne i stručne poslove iz područja razvo-ja i unapređenja športa i njegove uloge u društvu, financiranja športskih programa i programa razvoja športa, stručnih poslova, statusa vrhunskih športaša, naci-onalnog programa razvoja športa, upravnih i inspekcijskih nadzora športskih djelatnosti; priprema i provedba proje-kata iz programa Europske unije i čitav niz drugih strateški važnih zadaća.

Za prvu državnu tajnicu imenovana je naša najuspješnija olimpijka Janica Kostelić koja je nastupila na trima Zimskim

Zajednica sportova Primorsko-goranske žu-panije u suradnji s hrvatskim, slovenskim,

talijanskim i partnerima iz BiH organizirao je 8. međunarodni natječaj za športsku fotografiju „Odlučujući trenutak 2016.“, a sudjelovalo

lu ujući tre ut

tij o r or ij i oslo uel eli i o r ils

ro o ović Andro Bušlje

foto

HIN

A/ L

ana

SLIV

AR

DO

MIN

u r ivot o jelo r i oviću vli ić te ić i u ju

Page 61: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Awarded scholarships for Winter Olympic Games Pyeongchang International Olympic Committee’s Olympic Solidarity has awarded ten scholarships to Croatian athletes, candidates for participation at the XXIII Olympic Winter Games in Pyeongchang in 2018. From November 1, 2016, the users of International Olympic Committee’s scholarships are: Filip Zubčić, Leon Popović, Istok Rodeš and Elias Kolega (Alpine Skiing), Vedrana Malec and Edi Dadić (Cross Country), Krešimir Crnković (Biathlon), Darija Obratov (Luge), Drazen Silić (Bobsleigh) and Nicholas Garrett Vrdoljak (Figure Skating). �is is the third generation of Croatian winter sports athletes – users of the Olympic Solidarity scholarships since its formation in 2008.

Janica Kostelić appointed Head of the Central State O�ce for Sports A�er full 25 years (since the independence of the Republic of Croatia), Croatian sports is not “assigned” to one of the relevant ministries of the Croatian Government anymore. According to the Law on Organization and Scope of Ministries and other Central State Administration Bodies, in November this year it has received, for the �rst time, its own o�ce – the Central O�ce for Sports.�e O�ce will perform administrative and experts tasks in the �eld of development and promotion of sports and its role in the society, funding of sports programs and sports development programs, expert activities, the status of top athletes, national sports development program, administrative and inspectional supervision of sports activities; preparation and implementation of EU projects and many other strategically important tasks.Our most successful Olympian Janica Kostelić, who has performed at three Winter Olympic Games and who is also the most successful Alpine skier in the history of Winter Olympics with four gold and two silver medals, was appointed the �rst Secretary of State for Sports.Janica is the only athlete with four medals (three gold, one silver) at single Olympic Games (Salt Lake City 2002) and she has also appeared at the Olympics in Nagano in 1998 and in Turin in 2006 (one gold, one silver).She was World Champion in di�erent ski disciplines �ve times, the third female skier in the history who has won the World Cup races in all the �ve skiing disciplines, as well as the second female skier – winner in all the �ve disciplines in a single season.�ree times she has won the title of overall winner at the World Cup, and she has seven small Crystal Globes, three in Slalom and four in Combined. Janica Kostelić was selected eight times the Best Croatian Female Athlete of the Year.In the choice of the French Academy of Sports, in 2005 she was named the World’s Best Female Athlete. In 2009, she was presented the International Fair Play Award – Fair Play Mecenate.Due to the appointment to the new position of Secretary of State for Sports, Janica was dismissed from her previous position of Assistant Minister of Science, Education and Sports.

A memorial plaque to Iztok Puc �e leading �gure of the Croatian and world handball, triple Olympic athlete and holder of two Olympic gold medals (Olympic Games Seoul 1988 and Atlanta 1996) Iztok Puc, got his memorial plaque unveiled on November 22 in Zagreb, in front of the sports hall “Kutija šibica". �is handball player, who died in 2011 a�er a long illness (46 years old), played for three teams – he was a member of the team that won a gold medal for Yugoslavia at the Olympic Games in Seoul, then at the Olympic Games in Atlanta in 1996 he has won the second Olympic gold as member of the Croatian Olympic Team, while in Slovenia, where he was born, he has won

à

Piše: D K

61 Olimp

olimpijskim igrama i koja je sa četiri zlatna i dva srebrna odličja najuspješnija alpska skijašica u povijesti ZOI.

Janica je jedina športašica sa četiri odličja (tri zlata, jedno srebro) na jednim igrama (Salt Lake City 2002.) a nastupila je i na Igrama u Naganu 1998. i Torinu 2006 (jedno zlato, jedno srebro).

Pet je puta bila svjetska prvakinja u različitim skijaškim disciplinama, treća je skijašica u povijesti koja je pobje-đivala u utrkama u Svjetskom kupu u svih pet skijaških disciplina, te druga skijašica koja je pobijedila u svih pet disciplina u jednoj sezoni.

Tri je puta osvajala naslov ukupne pobjednice u Svjet-skom kupu, a ima i sedam malih Kristalnih globusa, tri slalomska i četiri u kombinaciji. Janica Kostelić osam puta je izabrana i za najbolju hrvatsku športašicu godine.

U izboru Francuske akademije za šport 2005. progla-šena je najboljom svjetskom športašicom. Godine 2009. dobitnica je međunarodne fair play nagrade - Fair play Mecenate.

Na mjesto državne tajnice dolazi s mjesta pomoćnice za šport u donedavnom Ministarstvu znanosti, obrazova-nja i športa.

Zlatku Mateši peti mandat S jednim glasom

protiv Skupština HOO-a je 6.  listopada na izbornoj sjednici izabrala dr. sc. Zlatka Matešu za predsjedni-ka HOO-a u mandat-nom razdoblju 2016.-2020. godine.

Mateši je ovo peti mandat na čelu vr-hovne športske in-stitucije, a kandidaturu su podržala 33 nacionalna športska saveza olimpijskih i 30 neolimpijskih športova te 20 župa-nijskih športskih zajednica.

Dužnost predsjednika HOO-a Mateša je prvi put preu-zeo na izvanrednoj izbornoj skupštini HOO-a 2002. Član je izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora (EOC), Među-

je 38 autora. Pe-desetak najboljih fotografija izloženo je 5. prosinca 2016. u galeriji Principij u Rijeci.

 Prvu nagradu osvojio je Matija Za-noškar, drugi je Ma-nuel Angelini, a treće mjesto dijele Ingrid Jerković i Franja Jaki. Nagradu za najboljeg mladog autora osvojio je Edi Šikić, a pet au-tora je pohvaljeno za izvrsnost - Ivana Šmit, Dragan Blažić, Sandro Donda, Nermin Stam-bolija i Enna Peroš.

ri er ović jet r i i

r j i l i

foto

HIN

A/ D

amir

SEN

ČAR

Page 62: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

OD OLIMPA DO OD OLIMPA DO OD OLIMPA DO OLIMPAOLIMPAOLIMPA

narodnog odbora Mediteranskih igara, član Komisije za međuna-rodne odnose  Međunarodnog udruženja nacionalnih olimpijskih odbora (ANOC) te član upravljačkog tijela Svjetske agencije za protudoping (WADA). 

Skupština je na prijedlog predsjednika Zlatka Mateše, po-tvrdila četiri dopredsjednika HOO-a:  Damira Martina, ujedno predsjednika Komisije športaša HOO-a, Željka Jerkova, dopred-sjednika Hrvatskog kluba olimpijaca, Sandu Čorak predsjednicu Hrvatskog judo saveza i Moranu Paliković Gruden, predsjednicu Hrvatskog klizačkog saveza. Za članove Vijeća izabrani su Zlatko Taritaš (Hrvatski jedrili-čarski savez), Stevo Tkalčec (Hrvatski gimnastički savez), Boris Mesarić (Hrvatski rukometni savez), Željan Konsuo (Hrvatski vaterpolski savez), Branimir Bašić (Hrvatski veslački savez), Miho Glavić (Hrvatski skijaški savez), Marijan Hanžeković (Hr-vatski sanjkaški savez), Ivo-Goran Munivrana (Hrvatski stolno-teniski savez), Zrinko Gregurek (Hrvatski auto i karting savez), Zvjezdana Tuma Pavlov (Športska zajednica Osječko-baranjske županije) i Damir Knjaz (Sportski savez Grada Zagreba).

e u ro i se i r o voj oj karijeri sportaša

Hrvatski olimpijski odbor i Međunarodni odbor mediteran-skih igara (MOMI) organizirali su u Zagrebu, 28. i 29. listopa-da međunarodni seminar o dvojnoj karijeri vrhunskih špor-taša - “Za karijeru i nakon športske karijere”. Predstavnici športskih institucija i akademskih zajednica iz Albanije, Au-strije, Cipra, Hrvatske, Finske, Italije, Kosova, Libanona, Litve, Makedonije, Malte, Njemačke, Sirije, Srbije i Tunisa (kojima je dobrodošlicu u ime olimpijske obitelji izrazila dopredsjednica HOO-a Sanda Čorak), razmijenili su mišljenja i iskustva o za-konodavnim i praktičnim rješenjima u obrazovanju, stjecanju

znanja, vještina i kompetencija športaša u natjecateljskom usponu i nakon karijere.

O smjernicama Europske unije koja potiče zemlje članice u donošenju nacionalnih strateških planova za ovo područ-je, govorila je Laura Capranica, profesorica na Sveučilištu u Rimu i predsjednica Europske mreže športaša i studenata (EAS), a o suradnji MOO-a i tvrtke Adecco u obrazovanju i zapošljavanju športaša u više od 185 zemalja, govorio je direktor te tvrtke u Hrvatskoj Bojan Poljičak.

O hrvatskoj praksi i suradnji HOO-a s akademskom zajed-nicom govorile su dr. sc. Romana Caput Jogunica i pomoćnica glavnog tajnika HOO-a za pravne i zajedničke poslove Bi-serka Vrbek, koordinatorice projekta nacionalnog programa “Športaši i obrazovanje 2012.-2016.”

Rezultati ovog projekta su Nacionalni program razvoja ka-rijere nakon sportske karijere 2014. - 2020., Sporazum HOO-a i Rektorskog zbora RH od 2015. o suradnji, kao i Pravilnik o pravilima i uvjetima studiranja športaša na visokim učilištima u Hrvatskoj koji je Rektorski zbor donio u studenome 2016. te dostavio sveučilišnim senatima na verifikaciju.

U radu seminara sudjelovala je i osvajačica olimpijskog sre-

Page 63: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

bra u mačevanju i bivša predsjednica Komisije športaša MOO-a Claudia Bokel, voditeljica projekta za odnose sa športašima MOO-a Ana Jelušić, voditeljica odjela za me-đunarodnju suradnju HOO-a Ljiljana Ujlaki Šubić i drugi uglednici športa.

vjet i tijel ijeć Vijeće HOO-a imenovalo je 28. studenoga predsjedni-

ke i članove svih komisija koje, sukladno statutu HOO-a, djeluju kao stalna radna tijela HOO-a i imaju savjetodav-nu ulogu u radu Vijeća. Tako će u mandatu do 2020. za određena područja Vijeće savjetovati: Komisija za razvoj športa na čelu s Branimirom Bašićem, Komisija za me-đunarodne odnose (Igor Boraska), Zdravstvena komisija (Miran Martinac), Komisija za marketing (Vjekoslav Lo-vrić), Komisija za informiranje i izdavaštvo (Jura Ozmec), Komisija za ravnopravnost spolova (Morana Paliković Gruden), Komisija za športsko graditeljstvo i okoliš (Zdravko Jurčec) te Komisija za digitalizaciju i nove medi-je (Ivica Maraš).

Dodijeljene stipendije jo

Olimpijska solidarnost Međunarodnog olimpijskog od-bora dodijelila je deset stipendija hrvatskim športašima koji su kandidati za nastup na XXIII. zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu 2018. godine. Od 1. studenoga 2016. stipendije MOO-a dobivaju Filip Zubčić, Leona Po-pović, Istok Rodeš i Elias Kolega (alpsko skijanje), Vedra-na Malec i Edi Dadić (skijaško trčanje), Krešimir Crnković (biatlon), Darija Obratov (sanjkanje), Dražen Silić (bob) te Nicholas Garrett Vrdoljak (umjetničko klizanje).

Ovo je treća generacija hrvatskih športaša iz zimskih športova koji koriste stipendije Olimpijske solidarnosti od njegovog formiranja 2008. godine.

Sporazum HOO-a i Kubanskog olimpijskog odbora

Hrvatski olimpijski odbor i Kubanski olimpijski odbor potpisali su 12. listopada Memorandum o suradnji koji uključuje razmjenu znanja i iskustva osobito iz područja športske medicine i trenerskih zvanja. Za suradnju na ovom planu posebno je zainteresiran Hrvatski baseball savez čiji je predsjednik Osvaldo Vavra najavio intenziv-

Piše: D K

the eighth place at the Olympic Games in Sydney. He performed 65 times for the Croatian Olympic Handball Team, and in addition to the Olympic gold, he has won a silver medal at the World Championships in 1995 and bronze at the European Championships in 1994. For his contribution to the Croatian sports, he was presented the Red Danice Hrvatske (Order of the Croatian Morningstar) with �gure of Franjo Bučar, and in 1996 he was presented the State Award for Sport Franjo Bučar. In memory of a great man and a true athlete, the Croatian and Slovene Olympic Committees and the Croatian and Slovene Handball Federations founded in 2013 a common award for young talented handball players, the award "Iztok Puc".

Zlatko Mateša’s ��h mandate With one voice against, the Croatian Olympic Committee’s Assembly elected, at its Electoral Session held on October 6, 2016, Zlatko Mateša for President of the Croatian Olympic Committee in the mandate period 2016-2020.�is is his ��h mandate as Head of the umbrella sports institution, and his candidacy was supported by 33 national sports federations of Olympic and 30 of Non-Olympic sports as well as 20 county sports associations. Mateša was �rst appointed the President of the Croatian Olympic Committee at the extraordinary Croatian Olympic Committee’s Electoral Assembly in 2002. He is a member of the Executive Committee of the European Olympic Committees (EOC), the International Committee of the Mediterranean Games, a member of the Commission for International Relations of the International Association of National Olympic Committees (ANOC) and a member of the Foundation Board of the World Anti-Doping Agency (WADA). Pursuant to the proposal of the President Mateša, the Assembly con�rmed four Vice-Presidents of the Croatian Olympic Committee: Damir Martin, President of the Croatian Olympic Committee’s Athletes’ Commission, Željko Jerkov, President of the Croatian Olympians’ Club, Sanda Čorak, President of the Croatian Judo Federation and Morana Paliković Gruden, President of the Croatian Skating Federation. Zlatko Taritaš (Croatian Sailing Federation), Stevo Tkalčec (Croatian Gymnastics Federation), Boris Mesarić (Croatian Handball Federation), Željan Konsuo (Croatian Water Polo Federation), Branimir Bašić (Croatian Rowing Federation), Miho Glavić (Croatian Ski Federation), Marijan Hanžeković (Croatian Luge Federation), Ivo-Goran Munivrana (Croatian Table Tennis Association), Zrinko Gregurek (Croatian Car and Karting Federation), Zvjezdana Tuma Pavlov (Sports Association of the Osijek-Baranja County) and Damir Knjaz (Sports Association of the City of Zagreb) were elected as members of the Council.

Cooperation of the Croatian and Cuban Olympic Committee Croatian and Cuban Olympic Committee signed on October 12, 2016, the Memorandum on Cooperation between the Croatian and the Cuban Olympic Committee, involving the exchange of knowledge and experience particularly in the �eld of sports medicine and coaching profession. �e one particularly interested in cooperation in this area is the Croatian Baseball Federation, whose president Osvaldo Vavra announced more intensive cooperation in the development of baseball, which is included in the program of the Olympic Games 2020. �e Memorandum was signed by the President of the Croatian Olympic Committee Zlatko Mateša and Ambassador of the Republic of Cuba, Juan Antonio Fernández, in the presence of Elio Rodríguez Perdomo, Director for Europe and Canada at the Ministry of Foreign A�airs of the Republic of Cuba, President of the Croatian Baseball Federation Osvaldo Vavra, Proxy of Minister of Foreign and European A�airs Jasna Derviš and Head of the Croatian Olympic Committee’s Department for International Cooperation Ljiljana Ujlaki Šubić.

à

63 Olimp

eo o ović Vedrana Malec

Page 64: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

OD OLIMPA DO OD OLIMPA DO OD OLIMPA DO OLIMPAOLIMPAOLIMPA

niju suradnju na razvoju bejzbola koji je uvršten u program Olimpijskih igara 2020.

Memorandum su potpisali predsjednik HOO-a Zlatko Ma-teša i veleposlanik Republike Kube Juan Antonio Fernández u nazočnosti direktora za Europu i Kanadu pri Ministarstvu

vanjskih poslova Republike Kube Elia Rodrígueza Perdomoa, predsjednika Hrvatskog baseball saveza Osvalda Vavre, opunomoćenice ministra Mini-starstva vanjskih i europskih poslova Jasne Derviš te voditeljice odjela za međunarodnu suradnju HOO-a Ljiljane Ujlaki Šubić.

re sje i r r Kit rović odlikovala hrvatske olimpijce

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je 5. prosinca 2016. športaše i trenere koji su na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru osvojili medalje.

Redom kneza Branimira s ogrlicom predsjednica je odliko-vala zlatne veslačke olimpijce braću Valenta i Martina Sin-kovića (dvojac na pariće) i njihovog trenera Nikolu Bralića, zlatnu olimpijku u bacanju diska Sandru Perković, srebrnog olimpijca u veslačkoj disciplini samac Damira Martina i bron-čanu u skoku u vis Blanku Vlašić.

Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara odlikovala je zlatne olimpijce strijelca Josipa Glasnovića (trap), jedrili-čare Šimu Fantelu i Igora Marenića (klasa 470), atletičarku Saru Kolak (koplje), srebrne olimpijce - jedriličara Tončija Stipanovića (klasa laser), vaterpoliste Marka Bijača, Luku

Bukića, Luku Lončara, Antonija Petkovića, Anđela Šetku, Javiera Garciju, Ivana Krapića, Marka Macana i Sandra Su-kna, te brončanog olimpijca Filipa Hrgovića (boks) i trenera brončane Blanke Vlašić Bojana Marinovića.

Redom hrvatskog pletera odlikovani su srebrni vaterpo-listi Damir Burić, Andro Bušlje, Maro Joković i Josip Pavić te izbornik i trener vaterpolske olimpijske reprezentacije Ivica Tucak i Pero Kuterovac.

Odlikovani su treneri zlatnih atletičarki Andrej Hajnšek i Edis Elkasević, zlatnih jedriličara (Edo Fantela), srebrnog Tončija Stipanovića (Jozo Jakelić), srebrnog Damira Martina (Srećko Šuk), te treneri brončanog Filipa Hrgovića (Leonard Pijetraj) i brončane Blanke Vlašić (Joško Vlašić).

ručna izrada

prirodni materijali

Predsjednica Republike Hrvatske odlikovala je 5. prosinca 2016. športaše i trenere koji su na Olimpijskim igrama u

io e eiru osvojili e lje

Page 65: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje

Piše: D K

Prigodnom izložbom u Hrvatskom športskom muzeju u Zagrebu, 25. studenoga proslavljena je 150 obljetnica rođenja utemeljitelja i najsnažnijeg promicatelja olimpizma u Hrvatskoj Franje Bučara.

Izložba koju su organi-zirali Hrvatska olimpijska akademija (HOA) i Hrvatski športski muzej u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom (HOO) i Hrvat-skim društvom olimpijske filatelije i memorabilije (HDOFM), pokazala je bo-gatu arhivsku, muzejsku i knjižnu građu Bučareve ostavštine koju je pred-stavila ravnateljica muzeja Đurđica Bojanić najavljujući i službeno otvorenje stalnog postava na adresi Praška 2.

Franjo Bučar, dokazani promicatelj novih športova toga vremena, bio je prvi član Međunarodnog olimpijskog od-bora iz Hrvatske (1919. - 1946.), zalagavši se da hrvatski športaš dobije svoju međunarodnu prigodu nastupa pod

vlastitim stijegom. Osnovao je u Zagrebu prvu Višu

školu za nastavnike tjelesnog odbora, Hrvatski športski savez (1909.), Ju-goslavenski olimpijski odbor (1919.); Društvo učitelja gimnastike tadašnje Hrvatske i Slavonije, ali i druga stru-kovna udruženja i klubove. Dokazani promicatelj novih športova toga vre-mena, Franjo Bučar ostavio nam je u nasljeđe više od dvadeset autorskih knjiga iz područja športa, te brojne

članke u monografijama, enciklopedijama, listovima i časopisima, a u nekima od njih je bio i urednik.

Umro je u Zagrebu 26. prosinca 1946. godine, a po njemu je nazvana najviša Državna nagrada za šport koju Republika Hrvatska dodjeljuje od osamostaljenja 1991. godine za iznimna postignuća u razvitku športa.

U znak sjećanja na dan rođenja ovog hrvatskog velika-na međunarodnog olimpizma, glavni tajnik HOO-a Josip Čop i voditeljica projekata promicanja olimpizma HOA-e i bivša vrhunska košarkašica, olimpijka Danira Nakić Bilić, položili su cvijeće na njegov grob na Mirogoju u Zagrebu.

President Grabar-Kitarović awarded the medals to the Croatian Olympians �e President of Croatia, Kolinda Grabar-Kitarović, awarded on December 5, 2016, the athletes and coaches – winners of medals at the Olympic Games in Rio de Janeiro. Ms. Grabar-Kitarović presented the award Red kneza Branimira (Order of Duke Branimir) to the gold rowing Olympians, brothers Valent and Martin Sinković (Double Sculls) and their coach Nikola Bralić, golden Olympian in Discus �row Sandra Perković, silver Olympian in rowing discipline Single Sculls Damir Martin and bronze Olympian in High Jump Blanka Vlašić.�e award Red Danice Hrvatske (Order of the Croatian Morningstar) with �gure of Franjo Bučar was presented to the golden Olympians, shooter Josip Glasnović (Trap), sailors Šime Fantela and Igor Marenić (470), athlete Sara Kolak (Javelin �row); silver Olympians - sailor Tonči Stipanović (Laser), water polo players Mark Bijač, Luka Bukić, Luka Lončar, Antonio Petković, Anđelo Šetka, Javier Garcia Gadea, Ivan Krapić, Marko Macan and Sandro Sukno, bronze Olympian Filip Hrgović (Boxing) and bronze Olympian Blanka Vlašić›s coach Bojan Marinović.�e award Red hrvatskog pletera (Order of the Croatian Trefoil) was awarded to the silver water polo players Damir Burić, Andro Bušlje, Maro Joković and Josip Pavić, Head Coach and coach of the Olympic Water Polo Team Ivica Tucak and Pero Kuterovac.�e awards were also presented to the coaches of golden female athletes (Andrej Hajnšek and Edis Elkasević), golden sailors (Edo Fantela), silver medalist Tonči Stipanović (Jozo Jakelić), silver medalist Damir Martin (Srećko Šuk), and coaches of bronze medalists Filip Hrgović (Leonard Pijetraj) and Blanka Vlašić (Joško Vlašić).

150 years of rich Bučar’s legacy

�e 150th anniversary of birth of Franjo Bučar, the founder and the strongest promoter of Olympism in Croatia, has been celebrated with an exhibition held on November 25 at the Croatian Sports Museum in Zagreb. �e exhibition, organized by the Croatian Olympic Academy (HOA) and the Croatian Sports Museum in cooperation with the Croatian Olympic Committee (COC) and the Croatian Society of Olympic Philately and Memorabilia (HDOFM), has shown a rich archive, museum and library materials of Bučar’s legacy, presented by the museum director Đurđica Bojanić, announcing as well the o�cial opening of the permanent exhibition at the address Praška street no. 2. Franjo Bučar, a proven promoter of new sports of that time, was the �rst member of the International Olympic Committee from Croatia (1919 - 1946), giving his best to make possible for the Croatian athlete to get his/her international performance under his/her own �ag. He founded in Zagreb the �rst Higher School for Teachers of Physical Education, Croatian Sports Federation (1909), the Yugoslav Olympic Committee (1919); the Society of Teachers of Gymnastics of Croatia and Slavonia of that time, and other professional associations and clubs. �e proven promoter of new sports of that time, Franjo Bučar le� us in his legacy more than twenty-copyright books in the �eld of sports, as well as many articles in monographs, encyclopedias, newspapers and magazines, and in some of them he was the editor as well. He died in Zagreb on December 26, 1946, and the highest Croatian national award for outstanding achievement in the development of sport, awarded by the Republic of Croatia since its independence in 1991, was named a�er him. In memory of the birthday of this Croatian great of the international Olympism, Secretary General of the Croatian Olympic Committee Josip Čop and Department for Promotion of Olympism at the Croatian Olympic Academy and former top basketball player, the Olympian Danira Nakić Bilić, laid �owers on his grave at the Mirogoj cemetery in Zagreb.

65 Olimp65 Olimp65 Olimp

o i o te u reve ostavštine

Page 66: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 67: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje
Page 68: OLIMPIJSKE LEGENDE: MOO: OLIMPIJSKE NADE: U ime ...Veliki dan hrvatskog športa Veliki dan hrvatskog športa Najbolji od najboljih Olimpijske nade Istok Rodeš Olimpijske legende Duje