odnosreligijeikulture

8/7/2019 odnosreligijeikulture

1/28

Odnos religije i kulture


2/28

KULTURA

mnotvo definicija

Neki stavljaju znak = izmeu

kulture i civilizacije neki prave razliku meu njima

naueno ponaanje

bonton ili njega tijela


3/28

KULTURA

1. Postoji kutlura ishrane

kultura uzgoja cvijea kultura meuljudske komunikacije i sl.2. To bi bilo ue znaenje ovog pojma. Ono

ire, osim navedenog, podrazumijeva

produkt ljudske due: umjetnost,literaturu, filozofiju...


4/28

Definicija

Za sociologe je kultura ukupni nainivota jedne grupe ili naroda. Onismatraju da je zajednica ta koja formiranain ivota, ak i vjerovanja i miljenje.

kultura je cjeloviti kompleks koji u sebeukljuuje znanje, vjerovanje, umjetnost,moral, pravo obiaje i sve druge

sposobnosti i sklonosti koje stekne ovjekkao lan jednoga drutva. (Sir EdwardBurnett Taylor 1871. god.)


5/28

Kultura i civilizacija

Ako prihvatimo razliku onda je:

kultura sjeanje na nebesko porijekloovjekovo, ispoljavanje ljudske slobode,Djelovanje religije na ovjeka ili djelvoanjeovjeka na samog sebe te joj pripadajureligizona vjerovanja, mitologija, folklor, narodnamudrost, filozofija, obiaji, elementi politikog ipravnog ivota koji afirmiraju vrijednost i slobodulinosti, moralni i estetski kodeksi, muzeji,

galerije, bilbioteke...Njezin nosilac je ovjek anjezin cilj je mo nad sobom kroz odgoj.


6/28

Kultura i civilizacija

Civilizacijaje ono to producira intelekt,djelovanje inteligencije na prirodu, navanjski svijet, njezin cilj je mo nad

prirodom kroz nauku; ona je posljedicaovjekove zavisnosti od materije

Njezin nosilac je drutvo i njoj pripadajudrava, nauka, gradovi i tehnika.(Alija

Izetbegovi, Islam izmeu Istoka iZapada)


7/28

Religija i kultura

Koju god od definicija kulture budemouzeli, vidjet emo da je ona bliskopovezana sa vjerom

njezino ime, izvedeno iz rijei kult,sugerira njezin vjerski izvor i sutinu

Ona poinje prologom na nebu,sjeanjem na ovjekovo stvaranje i

nastanak u praiskonu, i proima svakiizraz ljudske due.


8/28

Najljepe graevine Svijeta


9/28

Katedrala


10/28

Sinagoga


11/28

Hinduistiki hram


12/28

Pravoslavna crkva (Rusija)


13/28

Budistiki hram


14/28

Taj Mahal


15/28

Najljepe graevine Svijeta

svjedoe o prologu na nebu, onesu izraz ljudskog ushita i enje za

Nebom


16/28

Grane umjetnosti

Najljepe muzike kompozicije, svojimjezikom slutnje, vraaju nas u Boanskisvijet.

Pjesnika umjestnost nezamisliva je bezlirskog govora due koja ezne zasvijetom od koga je odvojena

Drama

Slikarstvo Knjievnost Film


17/28

Grane umjetnosti

Mogli bismo do u beskraj nabrajatidjela iz svih grana umejstnosti

nastala u slavu Boga, u vjerskomzanosu i nadahnuu. Ona nisu samobrojna ve su i najbolja u svakojnacionalnoj kulturi, a najbolja od

njih su:


18/28

Mesnevija - Demaludina Rumija


19/28

Danteova Boanstvena komedija


20/28

Leonaradove freske


21/28

Sarajevska Hagada


22/28

Mozarotve simfonije


23/28

Filmovi Andreja Tarkovskog


24/28

Romani Dostojevskog i Tolstoja


25/28

Grane umjetnosti

Ikbalova Davidnama

Ilahije Junusa Emrea

Elimotova Pusta zemlja Graevine Mimara Sinana...

Doivljavaju se kao blago cijelog

ovjeanstva.


26/28

Svjetske kulture

U sjeditu svjestkih kultura stoji neka od svjetskih vjera. Spengler (pengler) i Toxnbe (Zojnbi) navode slijedee

sjvetske kulture:

Zapadnoevropsku

Arapskoislamsku Slavenskopravoslanu Budistiku

Konfucijansku

Afriku

LationamerikuOtprilike se podudaraju sa podrujima sedam-osamreligija koje smo nazvali svjetskim, a temelje se naknjigama koje brojni narodi smatraju svetim: Vede,Tora, Biblija i Kuran.


27/28

Religija i kultura Svete knjige podloga pravnim sistemima(Deklaracija o nezavisnosti USA1776.,dokumenti Ujedinjenih nacija, Kairskadeklaraciji o ljudskim pravima iz 1990.)

Vjerski propisi u ishrani, higijeni, nazivlju(molitva, bismila, pranje ruku, abdest, vjerskokupanje, brak, nadijevanje imena, nazivmjesta)

Nita kao vjera ne odgaja ovjeka

Svrha vjere i jeste da odgoji ovjeka, da ganeprestanim sjeanjem na Boga i moralnimponaanjem odvoji od zlih pobuda, od onog tosve vjere nazivaju grijehom.Ako nema dobradjela, ako nema vjerskog morala, onda nemani vjere


28/28

Religija i kultura

Narodni obiaji, i kao pravni izvod i kaofolklorno blago, nastali su uslijedstrahopotovanja pred bogom ili u znak

zahvalnosti Njemu. Raunanje vremena, brojni lokaliteti,

uzgoj cvijea, prosidba, vjenanje,raanje djece, obrezivanje, objedovanje,higijena, zakletve, nonja, pjeavanje,

zavretak etve, umiranje, sahrana...Na sve je, kao nain ivljenja, svoj peatutisnula vjera.

odnosreligijeikulture

Documents

Transcript of odnosreligijeikulture