Obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije · 2- Pedologija - hidropedologija i...
Transcript of Obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije · 2- Pedologija - hidropedologija i...
Donje Svetice 38/5
10 000 Zagreb, Hrvatska T + 385 1 6274 853
F + 385 1 6274 801
E [email protected] W www.azvo.hr
Obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije
HRVATSKOG ŠUMARSKOG INSTITUTA
2013.
2
KLASA: 640-02/12-02/0002
URBROJ: 355-02-05-13-4
Zagreb, 13 ožujka, 2013. godine
Na temelju članka 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne
novine" broj 45/09; u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje
znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice
(„Narodne novine“, broj 83/10; u daljnjem tekstu: Pravilnik), Postupka reakreditacije javnih znanstvenih
instituta (Klasa: 640-02/1202/0002; Ur. broj: 355-01-13-2) od 22 siječnja 2012. g. te članka 22 i članka
44, stavka 2, Statuta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Akreditacijski savjet na svojoj je 37. sjednici
usvojio, a ravnateljica je Agencije donijela
Obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije
znanstvenih organizacija
Obrazac popunjava znanstvena organizacija (ZO) na temelju podataka koje dostavljaju ustrojbene jedinice.
Obrazac se popunjava za prethodnih pet godina (uključujući posljednju završenu godinu).
Samoanaliza se predaje kao jedan dokument u papirnatom i elektroničkom obliku (u PDF formatu, na CD -
u), na hrvatskom i na engleskom jeziku, izrađen prema ovom obrascu, s odgovorima na sva postavljena
pitanja i popunjenim tablicama (propisanima obrascem).
Samoanalizu je potrebno dostaviti u Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, Donje Svetice 38, 10 000
Zagreb, najkasnije tri (3) mjeseca od datuma primitka obavijesti o pokretanju postupka reakreditacije.
Za istinitost podataka u Obrascu svojim potpisom jamči čelnica znanstvene
organizacije.
Dr. sc. Dijana Vuletić, ravnateljica
________________________________________
Čelnica znanstvene organizacije
3
1. OPĆI PODACI O RAZVOJU I FINANCIRANJU ORGANIZACIJE
1.1. Opći podaci
NAZIV ZNANSTVENE ORGANIZACIJE: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT
ADRESA: CVJETNO NASELJE 41, 10450 JASTREBARSKO
TELEFON: 385 1 62 73 011
MREŽNA STRANICA: www.sumins.hr
E-MAIL: [email protected]
IME I PREZIME VODITELJA/ICE ZNANSTVENE ORGANIZACIJE: DR SC DIJANA VULETIĆ
PODRUŽNICE ILI DISLOCIRANI ODJELI (NAVESTI PODATKE):
Podružnica nema, dislocirani su neki organizacijski dijelovi:
Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, Zagreb, Trnjanska cesta 35.
Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE, Zagreb, Zajčeva ulica
28.
Centar za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“, Pazin, 154. brigade Hrvatske vojske bb.
Centar za urbane i privatne šume, Varaždin, Vilka Novaka 60 c.
Centar za nizinske šume, Vinkovci, Trg Josipa Runjanina 10.
VRSTA ZNANSTVENE ORGANIZACIJE (ODABRATI JEDNU OPCIJU):
A) JAVNI ZNANSTVENI INSTITUT
B) ZNANSTVENI INSTITUT
C) SVEUČILIŠTE I NJEGOVE SASTAVNICE
D) DRUGE PRAVNE OSOBE I NJIHOVE USTROJSTVENE JEDINICE
E) USTANOVE OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
VLASNIŠTVO:
A) JAVNA USTANOVA B) DRUGO (SPECIFICIRATI):
U IZRADI SAMOANALIZE SUDJELOVALI: FIKRET AHMETOVIĆ, DIPL.IUR.; DR.SC. TOMISLAV DUBRAVAC;
DR.SC. MILAN PERNEK; DR.SC. HRVOJE MARJANOVIĆ; DR.SC. MLADEN IVANKOVIĆ; DR.SC. TOMISLAV
DUBRAVAC; KRISTINA KOŽAR PEREZ, DIPL.OEC.; MLADEN VUKOVIĆ, DIPL.BIBL.
4
1.2. Kratki (povijesni) opis razvoja institucije
GODINA OSNUTKA: 1.1.1974.
OSNIVAČ: REPUBLIKA HRVATSKA
Spojene su do tada samostalne ustanove: 1. Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb 2. Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko (osnovan 11.6.1960) 3. Zavod za kontrolu šumskog sjemena SR Hrvatske, Rijeka (osnovan 28.3.1959.g.) u jedinstvenu ustanovu Šumarski institut, Jastrebarsko.
Od 1. rujna 2009. godine Institut posluje pod nazivom HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT. OSNIVAČ JE REPUBLIKA HRVATSKA.
GODINA UPISA U UPISNIK ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA (NAVESTI POVIJESNI PREGLED U SLUČAJU
UVJETNIH ILI PRIVREMENIH DOPUSNICA, PRODUŽENJA STATUSA TE PREKIDA UPISA U UPISNIK):
UPISAN U UPISNIK ZNANSTVENIH USTANOVA POD REDNIM BROJEM 0024 OD 1.1.1974. G.
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA IZDALO JE 19.11.2007. G. PISMO OČEKIVANJA
KLASA: UP/I-640-02/07-08/00017, UR. BROJ: 533-08-07-0004 U KOJEM JE NAVEDENO
OČEKIVANJE DA INSTITUT U ROKU 3 GODINE OTKLONI NEDOSTATAK UTVRĐEN U POSTUPKU
VREDNOVANJA.
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA IZDALO JE 18.5.2010. G. DOPUSNICU ZA RAD KLASA:
UP/I-640-02/10-08/00003, UR. BROJ: 533-08-10-0004
PODRUČJE: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
POLJE : ŠUMARSTVO
GRANE ZNANSTVENOG RADA:
4.02.01 genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća 4.02.02 šumarske tehnologije i menadžment 4.02.03 urbano šumarstvo i zaštita prirode 4.02.04 uređivanje šuma 4.02.05 ekologija i uzgajanje šuma 4.02.06 lovstvo 4.02.07 zaštita šuma
1.3. Kratki opis javnog financiranja institucije
Molimo Vas navedite kratki opis izvora i vrste prihoda iz kojih se financira znanstvena aktivnost
te posebno opišite strukturu onog dijela financiranja znanstvenih istraživanja (institucijsko
financiranje, plaće ili dio plaća znanstvenika, naknade iz ugovora o financiranju znanstvenih
novaka, naknade za školarine znanstvenih novaka, projektno financiranje ili drugo) koji dolazi iz
državnog proračuna ili drugih javnih proračuna (nacionalnih zaklada, lokalnih samouprava i dr).
5
Glavni izvori financiranja su: (1) opći prihodi i primici – sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (plaće za znanstveno osoblje, dio stručnog, dio tehničkog i dio administrativnog osoblja; dio hladnog pogona, školarine za doktorande, znanstveni projekti, kapitalna i druga oprema, ugovor o temeljnom višegodišnjem institucionalnom financiranju osnovne djelatnosti Instituta). (2) vlastiti prihodi – sredstva ostvarena iz naknade za općekorisne funkcije šuma (prema Zakonu o šumama a iz fonda kojim upravljaju „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb), temeljem 5-godišnjih planova znanstveno istraživačke djelatnosti. Prihodi ostvareni provedbom raznih Zakonskih obveza (prema Zakonu o šumama, Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu, Zakonu o biljnom zdravstvu), znanstveni projekti u zaštićenim prostorima, projekti za lokalnu upravu i samoupravu, proizvodnja, prodaja i promet hortikulturnih sadnica, izrade studija revitalizacije i bioloških sanacija, uređenja okućnica i drugih zelenih površina te ugovoreni domaći i međunarodni projekti ostvareni na tržištu. (3) prihodi za posebne namjene – sredstva Ministarstva poljoprivrede za provedbu programa motrenja šuma (ICP), Programa izvještajno prognoznih poslova (IPP), Programa očuvanja geno-fonda važnih šumskih vrsta u RH (Banka gena i Genetska štedionica). (4) pomoći – sredstva jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave namjenjena sufinanciranju rada Istraživačkih centara Hrvatskog šumarskog instituta; sredstava Europske unije (međunarodni projekti: IPA IIIB CADSES - Carbon-Pro, FP7 - RoK-FOR, IPA ADRIATIC - AMF), sudjelovanje na COST akcijama. Hrvatski šumarski institut je proračunski korisnik državnog proračuna (razdjel 080 – ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, glava 08000 Javni instituti u Republici Hrvatskoj, RKP 2967). Osnovni izvori financiranja Instituta su:
- opći prihodi i primici - vlastiti prihodi - prihodi za posebne namjene - pomoći - donacije.
Troškovi su strukturirani prema: - rashodi za zaposlene - materijalni rashodi - financijski rashodi - rashodi za nabavu opreme - otplate glavnica - ostali rashodi za zaposlene - ulaganja u građevinske objekte - dodatna ulaganja u postrojenja i opremu.
Nedostatak dosadašnjeg načina financiranja je smanjivanje visine dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna za potrebe redovnog poslovanja, te financiranje „hladnog pogona„ te smanjenje sredstava iz naknade za općekorisne funkcije šuma kojom se financira znanstveno istraživačka djelatnost iz koje se financiranju dijelom troškovi zbog nedostatnih sredstava iz državnog proračuna.
6
2. TEMELJNI POJMOVI I TEŽIŠTE ZNANSTVENE DJELATNOSTI
2.1. Misija i težište znanstvene djelatnosti
(i) Ukratko opišite sadašnju misiju ZO-a (u skladu sa statutom institucije i drugim temeljnim
dokumentima).
Misija
Provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja radi obogaćivanja znanja te unapređenja šumskih ekosustava i promicanja potrajnog gospodarenja, te pokretanja inovacija i gospodarstva; uz osiguranje kontinuiteta i kvalitete provođenja javnih ovlasti te protoka znanja u privredu i građanstvo s ciljem podizanja svijesti o ulozi šuma i važnosti njene zaštite.
Sve istraz ivac ke aktivnosti u HS I su organizirane kroz temeljne organizacijske jedinice odnosno znanstvene zavode koji odraz avaju osnovne specijalnosti unutar s umarskih znanosti. Ovaj nac in organizacije je tradicionalan i omoguc ava određenu razinu specijalizacije no usporava pruz anje odgovora na nove izazove.
Oblikovanjem i definiranjem manjeg broja istraz ivac kih programa (IP) prema Strategiji HS I-a 2013-2020, oko aktualnih tema omoguc eno je bolje povezivanje znanstvenih zavoda, jac anje interdisciplinarnosti i inovativnosti te porast znanstvene produkcije. Istovremeno se jac a fleksibilnost jer ovi programi nisu zamis ljeni kao organizacijske jedinice vec tematske, interesne, promjenjive i z ive grupe razlic itih timova prvenstveno unutar i između znanstvenih zavoda koji po sadas njim istraz ivanjima pripadaju pojedinom istraz ivac kom programu ali i na razini Instituta s ciljem provođenja izvrsnih interdisciplinarnih istraz ivanja. Zavodi Hrvatskog šumarskog instituta bave se poslovima vezanih uz specijalnosti: uzgajanje šuma, razvoj strukturnih elemenata sastojine, ekologija šuma, ishrana bilja, šumarska entomologija, šumarska fitopatologija, integrirana zaštita šuma, fitofarmacija, dendrometrija, kruženje ugljika, disanje tla, pedologija, hidropedologija, šumske zajednice, vegetacija, sjemenarstvo, oplemenjivanje i genetika, mikroklimatologija, molekularna biologija, urbano šumarstvo, arboristika, biološke sanacije i dr. U svakom IP-u djeluje vec i broj znanstvenika, a problematika je obuhvac ena brojnim projektima koji se svaki na svoj nac in bave određenim aspektima, a program sluz i kao platforma za osiguravanje kritic ne mase eksperata i rezultata za provođenje vrhunskih istraz ivanja. Sve sluz i boljem razumijevanju sloz enog mehanizma kao s to je potrajno gospodarenje i koris tenje s umskih ekosustava za poboljs anje kvalitete z ivota ljudi i dodavanja svjetskom znanju o ovom jedinstvenom resursu. Prijenos tako sakupljenog i stvorenog znanja u praksu i drus tvo ostvaruje se suradnjom s izvrsnim partnerima u zemlji i inozemstvu.
Aktivnosti i strates ki ciljevi usklađeni su s onima Europske Unije (Horizon 2020) koji u svojoj osnovi podupiru i tez e ekonomiji koja je pametna, odrz iva i ukljuc uje sve elemente drus tva. Strategija EU 2020 prepoznala je kljuc ne izazove EU drus tva kojima se politika treba pozabaviti. Inovacije su osnovni alat za odgovor na ove izazove pa se posebna paz nja posvec uje poticanju i boljem koris tenju inovacija.
Klimatske i okolis ne promjene su jedan od izazova na koji se fokusiraju mnogi napori drus tva gdje je s umarski sektor jedan od rijetkih koji moz e kvalitetno odgovoriti na mnoge od ovih izazova, donosec i rjes enja jednako atraktivna s razvojnog i ekolos kog stajalis ta. Tu priliku
7
raspoznaje i HS I da uc vrsti svoju poziciju unutar sektora koji prolazi kroz transformaciju i to nudec i znanja i iskustva potrebna u praktic nom dijelu potrajnog gospodarenja, tehnolos kog razvoja, inovacija u novim proizvodima i koris tenju informacija upotrebom razvijenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na taj nac in c e HS I biti u moguc nosti isporuc iti nove proizvode, ideje, tehnologije, bio-vrijednosti te poslovne modele u podruc ju zelene ekonomije. (ii) Nabrojite i kratko opišite temeljne pojmove (do 10 pojmova) koji predstavljaju težište vaše
znanstvene i stručne djelatnosti (eng: keywords). Objasnite na koji način unutar ZO-a definirate
težište svoga istraživačkog rada.
1- Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava– trajni monitoring oštećenosti šumskih ekosustava provodi se u sklopu UNECE – ICP Forests (Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume) kao dio CLRTAP (Konvencija o prekograničnom onečišćenju), u isto vrijeme ispunjavajući potrebe Republike Hrvatske za različita izvješćivanja u području šumarstva. 2- Pedologija - hidropedologija i lizimetrijska pedologija - pronalazak i testiranje novih metoda i indikatora za procjenu učinka suše i poremetnju vodnog režima u šumskim ekosustavima. - lizimetrijska pedologija kao metoda praćenja kvalitete otopine u tlu jedinstvena je u Hrvatskoj a razvijena je unutar Hrvatskog šumarskog instituta. 3- Ishrana šumskog drveća i folijarne analize – značajna je komponenta u istraživanjima ekofiziologije šumskog drveća i na HŠI ima bogatu tradiciju. 4- Istraživanje rasta i prirasta – višegodišnje praćenje dinamike debljinskog, visinskog, plošnog i volumnog rasta i prirasta stabala i šumskih zajednica, najčešće na trajnim pokusnim plohama, posebice s ciljem utvrđivanja utjecaja okolišnih čimbenika (klimatski parametri) i/ili gospodarenja. 5- Pohrana ugljika – proces uklanjanja ugljika iz atmosfere (u obliku CO2) i njegova dugotrajna pohrana (u biomasi). Šume predstavljaju značajni spremnik ugljika te aktivno sudjeluju u kruženju ugljika na Zemlji. Precizno i pouzdano određivanje zaliha i tokova ugljika u šumskim ekosustavima nužno je za ostvarivanje uvida u potencijal šuma u pohrani ugljika. 6- Entomologija- znanstvena istraživanja štetnih kukaca u šumama 7- Fitopatologija- znanstvena istraživanja bolesti drveća u šumama 8- Očuvanje genofonda šumskog drveća – Očuvanje genofonda (genetske raznolikosti) šumskih vrsta osnova je za kontinuirano, pravilno (potrajno) gospodarenje i očuvanje prirodnosti šumskih sastojina. 9- Zelene tehnologije – definiranje novih proizvoda (biomasa, jestivo i ljekovito bilje), te prepoznavanje karakterističnih aktivnih tvari i spojeva važnih za zdravlje. 10- Šumarska politika i upravljanje – u području gospodarskih, zaštićenih i urbanih šuma predstavlja iskorak prema društvenim istraživanjima i korištenjem novih metodologija.
Težište znanstveno istraživačkog rada definira se raspravama na Znanstvenom vijeću i unutar
Znanstvnih zavoda. Takvom raspravom je donesena Strategija te su njome definirana tri IP-a aza
svakog od njih temelj znanstveno istraživačkog rada.
(iii) Opišite svoj znanstveni pristup (metodološki ili teorijski) navedenim temama i pojmovima
te na koji se način do definiranja tog pristupa unutar ZO-a dolazi.
8
1- Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava provodi se na dvije razine: mreži bioindikacijskih
točaka na mreži 16 x 16 km (više od 100 točaka u Hrvatskoj, oko 6000 ukupno u Europi)i
plohama intenzivnog motrenja (7 ploha u Hrvatskoj) koje predstavljaju karakteristične šumske
zajednice Hrvatske. Motrenja se obavljaju korištenjem zajedničke europske metodologije a prate
se: osutost krošanja, suho i mokro taloženje iz atmosfere, sastav otopine tla, kemijski sastav lisne
mase, količina i kemijski sastav otpada sa stabala, meteorološki parametri unutar i izvan
sastojine, rast i prirast drveća, utjecaj prizemnog ozona, prisutnost i štete od biotičkih
čimbenika, fenologiju, biodiverzitet sastojina itd. Nacionalni koordinacijski centar ICP Forests
Hrvatska smješten je pri Hrvatskom šumarskom institutu od početka motrenju, 1987. godine.
Važno je napomenuti da Program ima jaku znanstvenu komponentu o kojoj se brinu ekspertne
skupine (Expert panels) i grupa za koordinaciju Programa (Programme coordinating group,
PCG): metode motrenja oštećenosti šumskih ekosustava tako se stalno unapređuju u skladu s
razvojem pojedinih znanstvenih disciplina, te sudjelovanje u ovom programu, osim pružanja
vrijednih podataka o stanju šuma, donosi i stalan transfer znanja i novih tehnologija prema
Hrvatskom šumarskom institutu.
2- Znanstveni pristup u definiranju istraživačkih tema, vezanih uz ekohidrološku problematiku,
utemeljen je na praćenju stanja, predikciji hidroloških promjena i analizi njihovog učinka na
šumske ekosustave. Cilj istraživanja usmjeren je prvenstveno na sagledavanje učinaka globalnog
zatopljenja na vodni ciklus unutar širokog raspona stanišnih prilika u šumama na prostoru
Republike Hrvatske. Metodološki se pristup oslanja na postojeće informacije o stanju voda u
šumskim tlima, prikupljane tijekom dugog niza godina na većem broju mjernih postaja. U novije
vrijeme, istraživanja se sve više provode pomoću prikladnih ekohidroloških modela te
stohastičkih analitičkih metoda. Rezultati rada se uspoređuju sa podacima iz literature, a
zaključci se publiciraju u časopisima ili prenose na znanstvenim skupovima.
3- Ishrana šumskog drveća i folijarne analize - Istraživanja u području ishrane šumskog drveća
u HŠI započinju šezdesetih godina prošlog stoljeća. Dok se u prošlosti prvenstveno istraživalo
stanje ishrane drveća u plantažama i rasadnicima, utjecaj različitih oblika hraniva na uspijevanje
šumskog drveća, odnos rasta i sadržaja hraniva u tlu i biljci, te primjena različitih supstrata i
gnojiva s produženim djelovanjem u kontejnerskoj proizvodnji šumskih sadnica, u novije
vrijeme istražuje se, odnos ishrane i otpornosti na utjecaj nepovoljnih biotskih i abiotskih
čimbenika, genetska specifičnost mineralne ishrane, odnos ishrane i oštećenosti krošanja
važnijih vrsta šumskog drveća, utjecaj atmosferske depozicije i klime na fiziološke procese u
drveću. Intenzivnije sudjelovanje u ICP Forest programu dovelo je do podizanja kvalitete
analitičkih postupaka kroz nabavku suvremene analitičke opreme kao i zbog sudjelovanja u
interlaboratorijskim testovima. Također fokus istraživanja pomaknuo se s lokalne, Hrvatske,
problematike na Europsku uključivanjem u evaluacije Paneuropskih setova podataka.
4- Istraživanje rasta i prirasta - Definiranje pristupa istraživanju predvodi voditelj istraživačkog
projekta uz superviziju predstojnika Zavoda. Metodologija istraživanja definira se na početku, na
temelju vlastitih iskustava i znanstvene literature iz područja, nakon međusobnih konzultacija sa
suradnicima u Zavodu, kolegama u HŠI-u ali i drugim kolegama iz područja, kako iz zemlje tako i
iz inozemstva.
9
Istraživanja rasta i prirasta drveća i šuma provode se na dvije skale: mikro i makro skali. Razlog
tome je kompleksnost procesa rasta i ograničenja pogodne metodologije istraživanja koju je
moguće primjenjivati na željenoj skali. Na mikro skali, metoda istraživanja je oblikovana s ciljem
povezivanja rasta pojedinačnih stabala i šumske sastojine na thednoj vremenskoj skali s
meteorološkim, stanišnim i hidrološkim prilikama, uzimajući pri tom u obzir antropogeni utjecaj
(npr. gospodarenje šumom). Takvim pristupom nastoji se produbiti se razumijevanje procesa
rasta i osigurati podatke potrebne na izradu, modifikaciju ili parameriziranje matematičkih
modela. Na makro skali, najprije se provodi prikupljanje i obrada podatke iz baza podataka HŠI i
drugih dostupnih izvora podatka o šumama (šumsko-gospodarske osnova od Hrvatskih šuma
d.o.o. – HŠ, nacionalne inventura šuma i sl.). U istraživanju rasta i prirasta se potom ti podaci o
šumama povezuju s podacima dobiveni daljinskim snimanjima (npr. MODIS od NASA-e), te
podacima o klimi i meteorološkim prilikama (DHMZ) i geo-hidrološkim karakteristikama
područja (DGU). Takvim integrativnim istraživačkim pristupom nastoji se dobiti slika prošlog i
sadašnjeg trenda rasta i prirasta na razini vrsta, odnosno šumskih zajednica. Kombiniranjem
rezultata istraživanja dobivenih na mikro i makro skali omogućuje se dodatna validaciju i
pouzdanije tumačenje uzroka boljeg ili lošijeg prirasta, te potencija za unaprjeđenje modela
potrebnih za suvremeno gospodarenje šumama. Rezultati istraživanja prezentiraju se u izlaganjima na znanstvenim i stručnim skupovima te
publiciranjem radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Široj zajednici dionika rezultati se
prezentiraju putem popularno-znanstvenih članaka, predavanjima studentskim grupama i
predavanjima u strukovnim udruženjima te putem interneta.
5- Spremanje ugljika - Definiranje pristupa istraživanju predvodi voditelj istraživačkog projekta
uz superviziju predstojnika Zavoda. Metodologija istraživanja definira se na početku, na temelju
vlastitih iskustava i znanstvene literature iz područja, nakon međusobnih konzultacija sa
suradnicima u Zavodu, kolegama u HŠI-u ali i drugim kolegama iz područja, kako iz zemlje tako i
iz inozemstva. Istraživanje pohrane ugljika, odnosno cjelokupnog ciklusa ugljika u šumskim ekosustavima, usko
je povezano s istraživanjima procesa rasta i prirasta (vidi gore) kojima se ugljik veže u ekosustav
te istraživanjima procesima respiracije kojima se ugljik oslobađa iz ekosustava. Neto razmjena
ugljika, u formi ugljičnog dioksida (CO2), između atmosfere i ekosustava prati se kontinuirano od
rujna 2007. g. metodom vrtložne kovarijance u sklopu istraživačke stanice „Jastrebarski lugovi“.
Usporedo se obavlja praćenje respiracije tla, produkcije i dekompozicije listinca i mrtvog drveta,
te zaliha ugljika u tlu i sitnom korijenju. Korištenjem tih podataka i podataka meteoroloških
izmjera omogućeno je korištenje, unaprjeđenje i parametrizacija suvremenih modela, te
procjena pojedinih sastavnica budžeta ugljika šumskog ekosustava na tjednoj do godišnjoj
vremenskoj skali. Rezultati istraživanja prezentiraju se u izlaganjima na znanstvenim i stručnim skupovima te
publiciranjem radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Široj zajednici dionika rezultati se
prezentiraju putem popularno-znanstvenih članaka, predavanjima studentskim grupama i
predavanjima u strukovnim udruženjima te putem interneta.
6- Znanstveni pristup u definiranju istraživačkih tema vezane uz entomološku problematiku
polazi od aktualnih problema u šumama Hrvatske i internacionalnih problema vezani uz
invazivne štetnike, koje se potencijalno mogu udomaćiti u Hrvatskoj. Nakon jasno definirane
10
teme i cilja istraživanja slijedi proučavanje literature te razrada metodologije u laboratoriju i u
šumi sa određivanjem najpogodnije lokacije istraživanja. Izrađuju i popunjavaju se protokoli, a
najčešće se uzorci u određenim vremenskim razmacima sakupljaju u šumi te donose u
laboratorij, gdje se dodatno ispituju. Rezultati rada se uspoređuju sa podacima iz literature, a
zaključci se publiciraju u časopisima ili prenose na znanstvenim skupovima.
7- Znanstveni pristup u definiranju istraživačkih tema vezane uz fitopatološku problematiku
polazi od aktualnih problema u šumama Hrvatske i internacionalnih problema vezani uz
invazivne štetnike, koje se potencijalno mogu udomaćiti u Hrvatskoj. Nakon jasno definirane
teme i cilja istraživanja slijedi proučavanje literature te razrada metodologije u laboratoriju i u
šumi sa određivanjem najpogodnije lokacije istraživanja. Izrađuju i popunjavaju se protokoli, a
najčešće se uzorci u određenim vremenskim razmacima sakupljaju u šumi te donose u
laboratorij, gdje se dodatno ispituju. Rezultati rada se uspoređuju sa podacima iz literature, a
zaključci se publiciraju u časopisima ili prenose na znanstvenim skupovima.
8- Za očuvanju genofonda šumskog drveća neophodno je prije svega poznavati, znanstveno
istražiti genetsku raznolikost pojedine šumske vrste. Istraživanja se provode molekularnim
istraživanjima DNA (jezgrina DNA, cpDNA – kloroplastna, mtDNA – mitohondrijalna) i
genetičkim testovima. Genetički testovi su jedina metoda koja omogućava analize genetske
raznolikosti za tzv. kvantitativna svojstva (šumsko-uzgojna svojstva: visine, promjeri, pravnost,
rašljavost, fenološka svojstva, otpornosti na bolesti i štetnike itd.). Dugoročno, genetički test ima
višestruke funkcije: npr. genska banka, generativna sjemenska plantaža.
9- Metodološki pristup je odgovor na aktualne teme intenzivnijeg korištenja biomase za energiju
gdje se najviše radilo na oblikovanju istraživanja u smislu pokretanja malog poduzetništva i
novih poslovnih modela u privatnim šumama, kao i s razine postojanja interesa za drugačije
korištenje resursa dodavanjem vrijednosti drugim proizvodima i uslugama koje šume pružaju
(ljekovito bilje, jestivi plodovi, rekreacija, turizam). Istraživanja teorijski i metodološki pripadaju
društvenim istraživanjima ali se povezuju s klasičnim metodama eksplorativnih istraživanja u
šumarstvu. Dio istraživanja vezana za laboratorijske analize aktivnih tvari u šumskim
proizvodima i plodovima veže se na predložene inovativne metode korištenja super kritičnog
ugljika pri izdvajanju aktivnih tvari.
10- U dijelu razvoja šumarske politike i upravljanja ponovno smo u društvenim istraživanjima
što se tiče korištenja metodologije jer se radi o kvalitativnim metodama i tehnikama prikupljanja
podataka kroz različite ankete, upitnike, razgovore, fokus grupe i radionice i okrugle stolove. Uz
spomenuto analizira se i postojeća zakonska i druga regulativna dokumentacija kako domaća
tako i međunarodna, a vezana je za šumarstvo i prirodne resurse.
(iv) Je li se i, ako jest, iz kojih razloga težište vaše znanstvene i stručne djelatnosti promijenilo u
vrednovanom razdoblju?
U Zavodu za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo tijekom
vrednovanog razdoblja, a zbog novih poslova proizašlih iz Zakonodavstva usklađenog za
zakonodavstvom EU došlo je do značajnijih promjena u znanstvenoj i stručnoj djelatnosti. Prema
11
Zakonu o Šumskom reprodukcijskom materijalu HŠI je Službeno tijelo koje u svojim objektima
ustrojava sjemensku štedionicu, a radi očuvanja genetske raznolikosti svojti šumskog drveća i
njihovih genetskih izvora ustanovljava genetsku banku šumskog drveća RH. U Laboratoriju za
ispitivanje sjemena (LIS) redovito se prate i usklađuju promjene u ISTA pravilima (ISTA Rules)
vezane uz metodologiju za ispitivanje kvalitete sjemena te vezano uz promjene u hrvatskoj i
međunarodnoj normi (HRN/EN/ISO/IEC 17025) za ispitne i umjerene laboratorije.
Osnivanjem genetičkih testova hrasta lužnjaka tijekom 2008. – 2010. godine povećan je opseg
znanstveno istraživačkih radova u Zavodu. Cilj ovih istraživanja je višestruki, a odnosi se na
utvrđivanje i očuvanje genetske raznolikosti hrasta lužnjaka jedne od naših najvažnijih šumskih
vrsta drveća. Sa gospodarskog stajališta odnosi se na testiranje šumskih sjemenskih objekata
hrasta lužnjaka i time podizanja kategorije ŠRM-a (Forest reproductiv material) iz kategorije
selekcioniran u kategoriju testiran.
U vrednovanom razdoblju je u Zavodu za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku nije bilo
značajnijeg promjena težišta istraživanja već je došlo do značajnog produbljenja postojećih
istraživanja uz nastojanje da se poveća povezanost među ranije nepovezanim istraživanjima.
Istraživanja u Zavodu su proširena i na problematiku urbanog šumarstva. Jedan od glavnih fokusa ostalo je istraživanje kruženja ugljika s tim da su istraživanja
intenzivirana i proširena na istraživanje spremanja ugljika po svim sastavnicama šumskog
ekosustava i kroz cijelu ophodnju hrasta lužnjaka, kao ekonomski najznačajnije vrste u
Hrvatskoj. Na području istraživanja rasta i prirasta fokus je usmjeren na identifikaciju, prikupljanje,
pohranu i integraciju podataka o drvnoj zalihi i prirastu šuma koje postoje u drugim
institucijama (Hrvatske šume d.o.o., nacionalna inventura šuma), a koji iz različitih razloga nisu
bili dostupni istraživačima u HŠI-u, posebice onih za koje postoji opasnost da se izgube jer
matičnim institucijama više nisu potrebni. Cilj je omogućiti preduvjete za istraživanje stanja i
trendova rasta i prirasta različitih šumskih zajednica s meteorološkim, hidrološko-
geomorfološkim te podacima dobivenim daljinskim snimanjima. Razlog promjene ja povećana
kooperativnost dionika do koje je došlo djelomično zbog različitih reformi sustava u Republici
Hrvatskoj, a djelomično kao rezultat prepoznavanja kvalitete rada u Zavodu od strane dionika u
drugim institucijama te izgradnjom povjerenja i učvršćivanjem veza istraživača u Zavodu s
ostalim dionicima u šumarstvu. Postojeća istraživanja vezana uz tzv. „mekane“ vrijednosti šuma (nedrvni proizvodi, rekreacija,
utjecaj šume na zdravlje) proširena su i na područje urbanih šuma s naglaskom na socijalni
aspekt, tj. percepciju stanovništva i njihovu osviještenost o ulozi šuma. Glavni razlozi tome su
prepoznati nedostatak podataka o percepciji građana i njihovoj svijesti o ulozi urbanih šuma,
kao i potreba unaprjeđenjem metodologije valorizacije urbanih šuma.
U Zavodu za uzgajanje šuma se tijekom vrednovanoga razdoblja promijenilo jedino tako što je
značajan dio istraživanja još više usmjeren na uzroke i probleme sušenja hrasta lužnjaka.
Također, veliki dio znanstvenih istraživanja prezentiran je stručnoj javnosti, posebice kolegama
u praksi, u obliku javnih prezentacija u suradnji sa Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i
drvne tehnologije.
12
U Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje primjenjuju se neke nove metodologije
vezane uz investiciju u laboratorijski prostor, u kojem su sada mogući pokusi koji zahtijevaju
inkubaciju medija i štetnika u kontroliranim uvjetima. Također su povećani standardi u
sprječavanju zagađivanja uzoraka te povećani kapaciteti čuvanja materijala (nabava hladnjaka).
Nabavom osnovne opreme za molekularna istraživanja i zapošljavanjem znanstvenog novaka
otvorene su nove mogućnosti i metodologije u istraživanjima štetnika i bolesti šumskog drveća.
U Zavodu za znanstvenu međunarodu suradnju jugoistočne Europe EFISEE ostvaruju se
uvjeti za razvoj i unapređenje aktualnih istraživanja iz područja šumarske politike i upravljanja
prirodnim resursima. Kako ovaj zavod djeluje tek tri godine nije došlo do nekih promjena od
zamišljene uloge i cilja djelovanja. Aktivnosti će se intenzivirati ulaskom Hrvatske u EU kada će
ovaj zavod postati neka vrsta poveznice EU sa regijom i to ne samo po pitanju šumarske politike
već i drugih aktualnih tema kao što su klimatske promjene i sposobnost prilagodbe šuma i
šumarstva novim uvjetima.
2.2. Pozicioniranje institucije na nacionalnoj i međunarodnoj razini
(i) Objasnite povezanost izvanjskih čimbenika (društveno-ekonomskih prilika, okolišno-
klimatskih promjena, otkrića i dosega discipline ili dr.) i definiranja tema istraživanja. Kako
vidite vlastitu odgovornost rada prema društveno-ekonomskim i okolišnim izazovima
zajednice?
HŠI je od svojeg osnivanja u svakom periodu djelovanja pokazivao osjetljivost na društveno-
ekonomske prilike u zemlji i regiji, te je od svojih počataka usmjeravao znanstvena istraživanja
ka riješavanju problema šumarske struke. Konkretno je u svojim počecima znanstvena
dostignuća usmjeravao u primjenu i praksu kroz izbor vrsta za pošumljavanje kao i proizvodnju
kvalitetnog sadnog materijala iz kvalitetnog i kontroliranog sjemena. Te funkcije je zadržao i do
danas kada su temeljene u javnim ovlastima koje HŠI ima u nadzoru proizvodnje i prodaje
šumskog reprodukcijskog materijala.
Dijelomično vezano uz potrebu povećanja kvalitete sadnog materijala metodom selekcije i
testiranja te osnivanja testova provenijencija kao i klonskih arhiva i sjemenskih plantaža
razvijala su se molekularna istraživanja. Iskorak u tim istraživanjima dobio je svoju potvrdu kroz
obavezu HŠI očuvanja genofonda važnih šumskih drvenastih vrsta kroz stručne poslove Banke
gena i Sjemenske štedionice.
Spoznaje o okolišno klimatskim promjenama razvijane su sudjelovanjem u ICP Forest programu
kojim se već 20 godina prati stanje i promjene u šumskih ekosustavima, a sakupljeni podaci se
isprepliću s znanstvenim istraživanjima povezanosti pojedinih činitelja i pokazatelja intenziteta
klimatskih promjena sa stanjem i stabilnosti šumskih sastojina. Nastavno na ova praćenja a kao
odgovor na prihaćanje Kyoto protokola osnovana je i opremljena istraživačka stanica za
praćenje izmjene ugljika između šume i atmosfere (Eddy covarriance tower) u blizini HŠI.
Nadalje kako je HŠI često konzultiran od strane MP (Sektora za šumarstvo) i MZOS-a i HIT-a
(Hrvatski institut za tehnologiju) tijekom pregovora o prihvaćanju brojnih rezolucija i pristupnih
pregovora EU, HŠI osjeća posebnu društvenu odgovornost. Stoga su intenzivirana istraživanja u
području šumarske politike koja su pokrenuta temeljem dugoročnih planiranja u šumarstvu a
kasnije povezana sa socijalnim istraživanjima na čijim se teorijama i metodologijama temelje.
13
Tako možemo reći da se kod definiranja znanstvenih tema isprepliću već postojeća znanja u HŠI
sa potrebom otvaranja novih tema u skladu sa novim znanstvenim pitanjima kao i društvenim i
ekološkim izazovima.
(ii) U kojoj su mjeri znanstvena istraživanja i aktivnosti u skladu s nacionalnim1 i europskim
(tematskim) prioritetima za znanost i razvoj? Navedite kojim se to strategijama i smjernicama
(ako je primjenjivo) vodite prilikom planiranja i provođenja znanstvene aktivnosti.
Znanstvene teme i istraživanja HŠI-a su usklađene sa važećim nacionalnih strateškim dokumentima: Znanstvenom i tehnologijskom politikom 2006-2010, Akcijskim planom 2007-2010, Akcijskim planom za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje, Akcijskim planom za mobilnost istraživača 2011-2012, Akcijskim planom podizanja apsorpcijskih kapaciteta RH za sudjelovanje u Okvirnim programima za istraživanja EU 2013-2015, kao i s Akcijskim planom Znanost i društvo (2012). Nadalje pri oblikovanju istraživanja u interesu nam je usklađivanje s Nacionalnom strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (2008), Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (2002), kao i Mediteranskom strategijom održivog razvoja, te Okvirom za održivost okoliša i zajednički prosperitet/ zajedničko blagostanje (UNEP/MAP, Atena, 2005). Također je preuzet nacionalni prioritet očuvanja genofonda i genske raznolikosti šumskog drveća i grmlja, a Institut je i Službeno tijelo u čijoj je to nadležnosti, Zakonom o ŠRM. Na kraju briga o očuvanju i unapređenju prirodno resursa od strateške važnosti za RH (Zakon o šumama) dio je brojnih istraživačkih aktivnosti i projekata koji se odvijaju na HŠI. (iii) Navedite znanstvenu (ili stručno-znanstvenu) instituciju unutar Europskoga istraživačkog
prostora s kojom se želite usporediti, odnosno kojoj težite (primjerice u smislu znanstvene
misije).
Forest Research Institute of Baden-Wurtemberg (FVA-BW), Freiburg, Njemačka je jedan od Instituta s kojim se HŠI uspoređuje te teži dostizanju izvrsnosti koju smo tamo prepoznali. Razlog tomu je određena sličnost u položaju i ulogama oba Instituta gdje je naglašen primjenjeni dio odnosno povezanost s Sveučilištem kroz manje sudjelovanje u nastavi i temeljnim istraživanjima te naglaskom na znanosti utemeljen visokokvalitetan stručni servis Ministarstvu i struci uopće. Bundesamt fuer Forst und Wald (BFW), Beč, Austrija je također Institut s kojim se HŠI uspoređuje no samo u određenim dijelovima radi opsežnosti i veličine BFW-a koju HŠI niti može niti teži dostići. Sličnosti se nalazie u ulozi BFW-a u provođenju javnih ovlasti u zaštiti bilja i šumskog reprodukcijskog materijala te u tom dijelu izvrsnim molekularnim istraživanjima.
1 U vrednovanom su razdoblju neke od važećih nacionalnih strateških dokumenta za istraživanje i razvoj:
Znanstvena i tehnologijska politika 2006-2010, Akcijski plan 2007-2010, Akcijski plan za poticanje ulaganja u
znanost i istraživanje, Akcijski plan za mobilnost istraživača 2011-2012, Akcijski plan podizanja apsorpcijskih
kapaciteta RH za sudjelovanje u Okvirnim programima za istraživanja EU 2013-2015. 2012 g. objavljen je
Akcijski plan Znanost i društvo. Nadalje, u obzir se mogu uzeti i specifične strategije razvoja u područjima
istraživanja, poput ribarstva, šumarstva, turizma, poljoprivrede i dr.
14
Slovenian Forestry Institute (GIS), Ljubljana, Slovenija je Institut s kojim dijelimo društveno-političke uvjete u kojima su se oba Instituta razvijala te mnoge druge sličnosti u načinima definiranja istraživačkih tema kao i organizacije i provođenja samih istraživanja.
2.3. Posebnost znanstvene organizacije
(i) Objasnite u čemu je posebnost vaše institucije u usporedbi s drugim usporedivim ZO-ima u
nacionalnom kontekstu.
HŠI je jedini institut koji se bavi sustavnim istraživanjem šuma i šumskih ekosustava u smislu
praćenja stanja i promjena u svim njenim ekološkim, biološkim i strukturnim elementima na
cijelom području RH.
U tu svrhu provodi raznovrsna, multidisciplinarna i temeljna istraživanja u područjima
tloznanstva, litološkog matičnog supstrata, vegetacije (šumskog pokrova), pokazatelja
klimatskih promjena, rasta i prirasta, obnove i uzgoja, spremanja ugljika, respiracije tla,
plodonošenja, te gospodarenja i upravljanja šumskim ekosustavima. Posebno zahtjevan dio je
utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja šuma te prisutnosti karantenskih organizama u
šumama, radi provođenja pregleda šuma te riješavanja problema invazivnih štetnih organizama.
Posjeduje brojne testove u rasadniku i prirodnim sastojinama te mežu ICP ploha trajnog
motrenja kao i dodatnu mrežu trajnih pokusnih ploha osnovanih za potrebe definiranja i
istraživanja tipova šuma u RH koja se i sada prati i održava u različitim terminima ponavljanja 5
do 20 godina. Uz to posjeduje mrežu pijezometara kojim već 20-tak godina prati promjenu
vodnog režima u popolavnim šumama RH. U blizini Jastrebarskog posjeduje jedinstvenu
istraživačku stanicu Eddy covariance tower uključenu u europsku mrežu takvih tornjeva za
praćenje spremanja ugljika u šumskih ekosustavima (FLUXNET). Vodi brigu, prati i obavlja
znanstvena istraživanja na Banci gena koju čine in-situ i ex-situ nasadi i zbirke na brojnim
lokalitetima u RH.
Terenska istraživanja je moguće intenzivno provoditi uz pomoć istraživača smještenih uz
Jastrebarsko i Zagreb na još tri lokacije u Pazinu (Istra), Varaždinu (Sjevero-zapadna Hrvatska) i
Vinkovcima (Slavonija) čime su pokrivene tri karakteristične regije. Sakupljeni podaci i uzorci
analiziraju se u laboratorijima u Jastrebarskom.
(ii) Koje istraživačke zadatke nije moguće izvoditi na nekom drugom tipu institucije, primjerice
sveučilištu ili na drugom ZO-u?
Ništa od istraživanja navedenih u sklopu prethodne točke nije moguće provoditi na istoj razini
kvalitete u drugim institucijama.
Ovdje izdvajamo laboratorijske analize u području molekularnih istraživanja koje je moguće
raditi na drugim Institutima čije usluge i sami često koristimo no određeno iskustvo pri
rukovanju specifičnim biljnim materijalom osigurava kvalitetnije provođenje istraživanja i
interpretacije dobivenih rezultata.
Imajući u vidu vrstu istraživanja i lokaciju pokusnih ploha i instituta zajedno s
novouspostavljenim istraživačkim centrima prebacivanje postojećih istraživanja i stručnih
poslova na drugu ustanovu dovelo bi u pitanje njihov uspjeh te bi u konačnici vjerojatno
rezultiralo smanjenjem omjera dobiveno/uloženo.
15
Sjemenski laboratorij i DNA laboratorij su certificirani od strane Hrvatske akreditacijske
agencije i 25. 01. 2008. godine su dobili Europsku akreditaciju norme, HRN EN ISO/IEC 17025.
Laboratoriji Zavoda jedini su na području šumarstva akreditirani po međunarodnoj normi.
Sjemenski laboratorij Zavoda član je ISTA organizacije (Interenational Seed Testing Assotiation).
(iii) Postoje li preklapanje djelatnosti vaše institucije s djelatnošću neke druge (slične) institucije
u Republici Hrvatskoj?
Preklapanja djelatnosti se mogu očekivati s Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, što je
samo po sebi razumljivo no do toga u pravilu ne dolazi radi širine područja i još uvijek relativno
malog broja znanstvenika na obje institucije što tek u pojedinim slučajevima dovodi do
preklapanja u određenim istraživačkim temama.
Najčešće se ostvaruje suradnja između znanstvenika u srodnim područjima te se ovo
preklapanje koristi za unapređenje pojedinog područja i kvalitetu samih istraživanja. Često se
sudjeluje na istim COST akcijama te kasnije i na projektima. Nisu rijetki slučajevi koautorstva sa
znanstvnicima sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagebu.
No kako je Fakultet primarno usmjeren za obrazovanje preklapanje je ograničeno na manji broj
istraživačih tema.
2.4. Snage i slabosti institucije (samoevaluacija prošlog razdoblja)
(i) Koje su snage, a koje slabosti vašeg ZO-a u obavljanju znanstvene djelatnosti (u razdoblju
obuhvaćenom ovim vrednovanjem)?
HŠI SNAGE
Ljudski resursi Mladi i motivirani istraz ivac i sa znac ajnim iskustvima i specijalnim znanjima razlic itih znanstvenih disciplina Znac ajnije sudjelovanje istraz ivac a u europskim i međunarodnim udruz enjima, programima i znanstvenoj i tehnic koj suradnji (IUFRO, EFI, ICP-Forest, ESF, COST, FP7) Iskustvo u upravljanju i administriranju projekata financiranih od Europske komisije Iskustvo temeljem projekata bilateralne suradnje Iskustvo tehnic kog osoblja u provođenju EU projekata Iskustvo u vođenju Projekata za „Hrvatske s ume“ d.o.o., Zagreb. Povezanost sa s umarskom operativom i primjena rezultata istraz ivanja u praksi Kontinuirano tiskanje struc no-znanstvenog c asopisa “Radovi“; te novog međunarodnog znanstvenog c asopisa „SEEFOR“, kojeg kao jedan od osam osnivac a uređujemo i tiskamo. Materijalni resursi Laboratoriji opremljeni, akreditirani i reakreditirani (2013): za ispitivanje tla, biljnog materijala i vode; za molekularno-genetic ka ispitivanja; za fitopatolos ka ispitivanja; za entomologiju; za ispitivanje kvalitete sjemena HS I raspolaz e također s obnovljenim i pros irenim prostorima za izvođenje razlic itih pokusa (plastenik, liniju za punjenje kontejnera, hladnjac e, rasadnic ku opremu i polja za osnivanje pokusa) HS I ima dugogodis nju suradnju s vis e europskih instituta i sveuc ilis ta Financijski resursi
16
HS I provodi prema dobivenim javnim ovlastima: Kontrolu i nadzor nad proizvodnjom i prometom s umskog reprodukcijskog materijala; Sluz bu prac enja i prognoze s tetnika u s umarstvu (IPP); Posebni nadzor nad karantenskim s tetnicima u s umarstvu; Prac enje stanja s umskih resursa u s umarstvu (ICP); Zas titu genetske raznolikosti s umskih vrsta u Hrvatskoj kroz program Banke gena i sjemenske s tedionice. Jedan je od c etiri ovlas tena laboratorija za obavljanje struc nih poslova izrade procjene rizika u svrhu uvođenja genetski modificiranih organizama (GMO) u okolis (Rjes enje Ministarstva kulture). Osnovno financiranje za plac e djelatnika u znanosti i hladni pogon osigurano je u prorac unu preko Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Rezultati i utjecaj Kljuc na nacionalna znanstvena organizacija u polju s umarstva s razlic itim znanstvenim disciplinama Terenski pokusi provenijencija za glavne vrste drvec a za testiranje sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama (3-10 godina starosti), te osnovane vrlo vrijedne povrs ine in situ i ex situ konzervacije. Komparativni pokusi i pokusi provenijencija s razlic itim unesenim stranim vrstama, pretez ito crnogorice, za procjenu potreba za pos umljavanjem u svrhu pridobivanja sirovine za potrebe obnovljivih izvora energije i proizvodnje bio-mase (30-40 godina starosti). Trajne pokusne plohe u prirodnim tipovima s uma u Mediteranskom dijelu RH (starosti 15 godina), na kojima se prati biolos ka raznolikost i prirodan razvoj sastojina u uvjetima klimatskih promjena, te razvoj prirodne vegetacije poslije poz ara Trajne pokusne plohe u svim prirodnim tipovima s uma s ciljem prouc avanja funkcioniranja razlic itih tipova s uma (proizvodnja drva, svojstva tala, sadrz aj ugljika i nitrata, vegetacijski pokrov, moguc nosti obnove i dr.) s moguc nos c u provođenja ponovljenih mjerenja na vis e od 2000 ploha. Prac enje zdravstvenog stanja s uma na mrez i ploha 16x16 km, 96 ploha, tijekom vis e od 20 godina, uz intenzivno prac enje tala, sadrz aja hranjiva u lis c u i iglicama i depozicija na 3 plohe–(ICP Forests), prac enje bioindikatora u razlic itim s umskim ekosustavima, te prac enje bolesti i s tetnika s posebnim naglaskom na karantenske s tetnike (u sklpu Izvjes tajno Prognoznih Poslova) Prac enje podzemnih voda u poplavnim nizinskim s umama na 125 piezometarskih stajalis ta tijekom vis e od 25 godina Kontinuirano mjerenje razmjene ugljika između s umskog ekosustava i atmosfere istraz ivac kom stanicom (Eddy-covariance toranj) smjes tenom u s umskom kompleksu u Pokupskom bazenu, a u svrhu prouc avanja utjecaja s ume na ublaz avanje klimatskih promjena kroz smanjenje koncentracije atmosferskog ugljika (toranj je jedinstven u regiji) Prac enje rasta i razvoja s umskih ekosustava u prirodnim zas tic enim s umskim ekosustavima (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode, S umski rezervati), pokusi multidisciplinarnih istraz ivanja na trajnim pokusnim plohama starosti 15 godina
HŠI SLABOSTI
Ljudski resursi
Nedovoljno interdisciplinarno povezivanje istraz ivac a unutar HS I s to dovodi do smanjivanja
broja i kompleksnosti istraz ivac kih rezultata
Nedovoljno ukljuc ivanje mladih istraz ivac a u EU istraz ivac ki prostor
Nedovoljna specijalizacija obzirom na nedovoljan broj profesionalnog kadra te broja
zaposlenih (problem mediteranskih šuma i šumskih požara, primjena daljinskih
istraživanja u šumarstvu, modeliranje bioloških procesa u šumskim ekosustavima,
17
šumarske politike i ekonomike)
Nepostojanje zadovoljavajuc e procedure zas tite intelektualnog vlasnis tva te poticanja
inovacijskih aktivnosti
Nedovoljna i neredovna ukljuc enost istraz ivac a u nastavu
Nedovoljna mobilnost (ulazna i izlazna)
Materijalni resursi Nedovoljno koris tenje i okrupnjivanje velikog broja kvalitetnih istraz ivac kih rezultata (npr. terenska mjerenja i istraz ivanja u prethodnim periodima) najvis e radi neodgovarajuc e IT opreme i primjene (upravljanje i koris tenje internih baza podataka, zahtjevi za specijaliziranim programima, intranet, sustavi za pomoc u odluc ivanju)
Ogranic ena sposobnost natjecanja za FP istraz ivac ke projekte Financijski resursi
Nedovoljno financiranje dugoroc nih istraz ivanja, osobito terenskih
Nedovoljan broj međunarodnih projekata radi problema su-financiranja
Nedovoljno financiranje za opremu kako bi se primijenila napredna inovativna istraz ivanja
HS I je primarno ovisan o financiranju od MZOS-a i Hrvatskih s uma d.o.o. iz OKFS fonda
Rezultati i utjecaj Nezadovoljavajuc i stupanj suradnje s vodec im institutima u EU Nedostatak inovacijske strategije Nedovoljno iskoris tavanje moguc nosti ERA istraz ivac kog prostora EU radi lokalnog usmjerenja istraz ivanja
Nedovoljna prepoznatljivost HS I-a na europskoj razini kao potencijalnog projektnog partnera (npr. EFDAC projekt) zbog nepostojanja cjelovite i sveobuhvatne baze podatka o s umskim resursima RH kao polazis nih ulaznih parametara za provedbu sloz enih analiza i procjena na europskoj razini
Nezadovoljavajuc i utjecaj kroz publikacije koje objavljuju rezultate istraz ivanja
Snaga je u ljudskom potencijalu. Institut ima 25 doktora znanosti od čega je 19 na znanstvenim radnim mjestima, a 10 ih je izabrano u zvanju znanstvenog savjetnika (četiri su i na radnim mjestima znanstvenog savjetnika). Slabosti, djelomičan nedostatak opreme, kako bi se sve analize mogle odvijati u skladu sa međunarodnom normom HRN EN ISO/IEC 17 025 i priručnicima međunarodnih programa kao što je ICP Forests.
(ii) Jesu li svi ciljevi koje je vaš ZO naveo u strateškim dokumentima postignuti u vrednovanom
razdoblju? Koje ciljeve niste ostvarili i zašto? Koje probleme treba riješiti, odnosno koje
poteškoće treba otkloniti i u kojem razdoblju?
Osnovna slabost prepoznata u vrijeme prve akreditacije otklonjena je u roku od tri godine za koji
period je i dobiveno pismo očekivanja, a očitovala se u nedovoljnom broju znanstvenika u zvanju
znanstvenog savjetnika. Taj nedostatak je ispravljen u predloženom roku te je temeljem toga
dobivena trajna dopusnica za rad.
Od ostalih slabosti prepoznato je neiskustvo u EU projektima, slaba mobilnost (ulazna i izlazna)
te slaba produktivnost osobito u časopisima visokog odjeka. Na svemu tome se dosta radilo i
vidljivi su pozitivni pomaci iako još nismo u potpunosti zadovoljni postignutim.
18
U svrhu riješavanja prepoznatih slabosti postavljeni su strateški ciljevi i definiran način njihovog
postizanja u rokovima od 1 do 5 godina gdje je najveći dio njih rješiv unutar 3 godine (tablica u
prilogu Strategije).
2.5. Daljnji napredak institucije: razvojni potencijal unutar definiranog
područja znanosti, mogućnosti i prijetnje za razvoj
(i) Koje razdoblje obuhvaća vaš strateški dokument? Koji su dugoročni planovi i strategija
razvoja znanstvene djelatnosti u vašoj znanstvenoj organizaciji? Prati li se njihova provedba
redovito i kako?
Strategija razvoja HŠI obuhvaća razdoblje od 2013-2020. godine, a usmjerena je prema izvrsnim
istraživanjima koja bi HŠI povela u smjeru Regionalnog centra izvrsnosti u polju šumarskih
istraživanja, inovacija, prijenosa znanja i znanstvenog utjecaja.
Dugoroc ni planovi se ocrtavaju u viziji HS I-te su definirani temeljem analize snaga i slabosti,
moguc nosti i prijetnji, a usmjereni su ka prevladavanju slabosti koris tenjem moguc nosti i snaga.
1. Ojac ati povezanost i interdisciplinarnost između znanstvenih zavoda i na razini
Instituta 2. Unaprijediti ljudske resurse i njihovu sposobnost ukljuc ivanja u Europski istraz ivac ki
prostor 3. Unaprijediti ljudske resurse po kvaliteti i kvantiteti 4. Povec ati broj domac ih i međunarodnih kompetitivnih projekata 5. Povec ati kvalitetu i kvantitetu objave znanstvenih istraz ivanja i rezultata te njihovu
citiranost i odjek 6. Poticati inovacijske aktivnosti 7. Oc uvati i unaprijediti kapacitete HS I za poslove nacionalnog sredis ta za struc ne poslove u
s umarstvu (IPP, ICP, Banka gena, Sjemenska s tedionica, Nacionalna inventarizacija s uma, Nacionalni s umarski program).
8. Unaprijediti financiranje znanstveno-istraz ivac ke djelatnosti Kako je Strategija tek usvojena ove godine propisano je i praćenje izvršenja pojedinih podciljeva
i aktivnosti kojima bi se oni ispunili. Neki elementi praćenja tek će biti definirani od strane
Kolegija i Znanstvenog vijeća.
(ii) Ukratko opišite vaše srednjoročne ciljeve (u sljedećih 3 - 5 godina), temeljeno na vašem
istraživačkom programu (istraživačka strategija/plan istraživanja) i programskom proračunu
organizacije.
Oblikovanje i definiranje istraživačkih tema unutar tri IP-a – izdvajamo neke detalje.
Postoji potreba uključivanja novih znanstvenih novaka u istraživanja na području
mediteranskih šumskih ekosustava. Naime, to je područje zapostavljeno, iako već sada
postoje dobri temelji (čitav niz kvalitetnih pokusa koji su u tijeku i koji se prate na stalnim
pokusnim plohama) za nastavak istraživanja. Treba naglasiti da se požarnom problematikom,
rijetko tko sustavno bavi unutar Instituta. Postoje dobri kontakti kako bi se novog mladog
znanstvenika moglo uključiti i specijalizirati na međunarodnoj razini.
19
Održavanje postojeće mreže istraživačkih pokusnih ploha nastaviti različitim intenzitetom i u
međusobnoj suradnji. Također će se nastaviti punjenje baze podataka te njena nadogradnja
prema potrebama spremanja novih vrsta podataka. Unapređenje tehnologije i ljudskih
kapaciteta u smjeru spremanja podataka i povezivanja postojećih baza jedan je od
srednjeročnih ciljeva.
U istraživanjima posebni naglasak će biti stavljen na multifunkcionalnu ulogu šuma sa
povezivanjem svih njenih proizvoda. Institut će zauzeti aktivniju ulogu u širenju primjene
modernih pristupa gospodarenju šumama osobito prema rastućem broju privatnih
šumoposjednika.
Posebna pažnja posvećuje se i pritiscima na šuma od strane različitih grupa korisnika, što će
se intenzivnije istraživati u nadolazećem razdoblju.
Sve aktivnosti vezane na stanicu za praćenje kruženja ugljika biti će nastavljene i intenzivirane
a novi podaci i znanja će svakako unaprijediti istraživanja te omogućiti još intenzivnije
povezivanje sa međunarodnim istraživanjima ovog tipa te pripremu kvalitetnog FP7 prijedloga.
Intenziviranje i podizanje kvalitete publiciranja kroz izradu Pravilnika o nagrađivanju izvrsnosti
(donešen 2013.).
Poticanje inovacija kroz izradu Strategije inovacija na razini HŠI-a (rok 3 godine).
Poticanje ulazne i izlazne mobilnosti (Pravilnik za nagrađivanje izvrsnosti – 2013.).
(iii) Koje su mogućnosti i prijetnje za vašu instituciju u nadolazećem razdoblju? U koja će
istraživačka područja vaša institucija u budućnosti usmjeravati svoje potencijale? Koji su
potencijali za razvitak područja znanosti i djelatnosti u kojem djeluje vaša institucija i kako
vidite ulogu svoje institucije u tom razvoju? Koji vam uvjeti nedostaju ili ograničavaju razvitak?
HŠI MOGUĆNOSTI Ljudski resursi Uspostava i okretanje prema inovacijskoj strategiji u cilju razvoja karijera za mlade istraz ivac e Unapređenje znanja kroz zajednic ka istraz ivanja s vodec im partnerima iz EU uz osiguravanje intenzivnog usavrs avanja i usvajanja novih metoda i procedura za sve istraz ivac e Poticanje intenzivnijeg publiciranja rezultata znanstvenih istraz ivanja i to u c asopisima velikog utjecaja Unapređenje i primjena postignutih rezultata istraz ivanja u praksi Poticanje mobilnosti (izlazne i ulazne) Otvaranje novih znanstvenih radnih mjesta u skladu sa Strates kim ciljevima te europskim i svjetskim znanstveno-istraz ivac kim trendovima Materijalni resursi Ne postoji strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH pa tako ni za s ume i s umarstvo, iako postoji niz preuzetih obveza koje navodi i “Green Paper on forest protection and information in the EU: preparing forests for climate change”, tako je potrebno usmjeriti dodatne napore istraz ivac a prema politici u cilju otvaranja prostora direktnog utjecaja za HS I Regionalna istraz ivac ka platforma, usklađena s S umarskom tehnolos kom platformom (FTP) i Horizon 2020 prioritetima,osigurale bi dugoroc nu suradnju između međunarodnih partnera i
20
industrijskog sektora Financijski resursi U smislu pridruz ivanja EU oc ekuje se povec anje izvora financiranja kroz kompetitivne i strukturne fondove EU Moguc nost nabave nove opreme za razvoj inovativnih bio-proizvoda primjenom zelenih tehnologija kroz EU projekte Pros irivanja izvora financiranja u smjeru Ministarstva zas tite okolis a i prirode, odnosno Ministarstva poljoprivrede, za aktivnosti sustavnog prac enja i izvjes c ivanja te izrade vis enamjenske inventure s umskih resursa RH Rezultati i utjecaj Postoji znac ajan potencijal za prouc avanje utjecaja klimatskih promjena na s umske ekosustave u tri glavne geografske regije (kontinentalne nizinske s ume, brdsko-planinske s ume i mediteranske šume) Niz razlic itih s umskih ekosustava koji se nalaze na razmjerno malom podruc ju omoguc uje izravno prac enje nepovoljnih utjecaja klimatskih ekstrema (sus a, poplava) kao i posljedica klimatskih promjena (s irenje s tetnika i izvazivnih vrsta, s umski poz ari). Rezultati tih prac enja i istraz ivanja su neophodan ulazni podatak prilikom izrade novih smjernica za odrz ivo gospodarenje s umama. Koris tenjem velikog broja postojec ih trajnih ploha i terenskih pokusa moguc e je razviti i testirati strategije prilagodbe pojedinih glavnih vrsta drvec a/s umskih ekosustava na uoc ene promjene u okolis u te pratiti buduc e utjecaje klimatskih promjena, osobito na Mediteranskom dijelu koji c e prvi osjetiti posljedice ovih promjena Izradom vis enamjenske inventure s uma stvorili bi se temelji za formiranje sveobuhvatne baze podataka koja bi omoguc ila cjelovito prouc avanje s umskih ekosustava primjenom empirijskih i procesnih modela, a s to bi u konac nici posluz ilo kao podrs ka za potrajno i unaprijeđeno gospodarenje s umskim ekosustavima RH
HŠI PRIJETNJE
Ljudski resursi Nemoguc nost za nova zaposlenja, c esto mijenjanje kriterija uz visoke zahtjeve od MZOS-a i rijetke prilike usporavaju zas pos ljavanje te pospjes uju odljev mozgova Materijalni resursi Poloz aj Instituta u Hrvatskoj nije reguliran u potpunosti te uzrokuje brojne probleme, kako u
statusu tako i u financiranju
Moguc e promjene u s umarskom sektoru također mogu utjecati na moguc nost suradnje i istraz ivanja za potrebe nacionalne struke Dijelom zastarjela oprema onemoguc ava c esto javljanje na međunarodne natjec aje Financijski resursi Jos nije jasno definiran model buduc eg financiranja od strane MZOS-a
Nedovoljno i rascjepkano financiranje istraz ivanja od strane MZOS-a, orijentirano prema individualnim dostignuc ima znanstvenika ne prati u dovoljnoj mjeri strates ke potrebe HS I-a Nedovoljni poticaji za nabavu i odrz avanje opreme koja bi omoguc ila razvoj inovacijskih istaz ivanja i novih proizvoda Rezultati i utjecaj Moguc i porast konkurencije na podruc ju istraz ivanja u s umarstvu kroz povec anje broja privatnih instituta, konzultantskih kompanija koje bi preuzele savjetodavnu ulogu HS I-a Razvitak područja biotehničkih znanosti u suradnji šumarstva i biotehnologije u RH. Suradnja u
sklopu međunarodnog programa za motrenje stanja šumskih ekosustava s važnim europskim
institutima, projekti na osnovi bilateralne suradnje, istraživački dio proveden u laboratorijama
21
HŠI i na plohama u RH. Podaci dobiveni na osnovu istraživanja šumskih ekosustava uklopljeni u
bazu podataka EU i na taj način doprinijeti pregledu stanja europskog šumskog ekosustava.
3. LJUDSKI POTENCIJALI (*Znanstvenici prema važećim zakonima su zaposleni istraživači s doktoratom, na znanstvenim radnim
mjestima u stalnom radnom odnosu i u punom radnom vremenu te izabrani u znanstveno zvanje. Ostale
kategorije istraživača, ovisno o tome radi li se o privatnim ili javnim ZO-ima, treba posebno specificirati.
Iznimno, na privatnim organizacijama i državnim institucijama znanstvenici mogu raditi na radnim
mjestima koja nisu definirana kao znanstvena radna mjesta na javnim znanstvenim institutima i
sveučilištu).
3.1. Struktura
(Molimo ne navoditi zakonske uvjete već opisati sustav kakav je ZO ustrojio i provodi u upravljanju
ljudskim istraživačkim potencijalima.)
(i) Zadovoljava li postojeća struktura ljudskih potencijala viziju ZO-a te postavljene kriterije
kvalitete/izvrsnosti znanstvenog rada? Kojim su dokumentima ZO-a regulirani postupci i
mehanizmi povezani s razvojem ljudskih potencijala?
Postojeća struktura djelomično zadovoljava postavljene kriterije i viziju HSI-a. U određenim
područjima je potreban razvoj ljudskih potenicjala osobito u području šumarske pedologije radi
zamjene zaposlenika koji odlazi u mirovinu, zatim s ciljem jačanja istraživanja na Mediteranu,
osobito vezana uz požare, te ona vezana uz biotehnologiju i šumarsku politiku. Također se osjeća
slabost u ljudskom potenicijalu u području informacijskih tehnologija i razvoja baza podataka.
Na žalost do sada razvoj ljudskih potencijala je isključivo bio pod konrolom MZOS-a tako da HŠI
nije niti razvijao svoje mehanizme već jedino definirao potrebe u skladu s znanstvnim temama
kojima se bavi.
(ii) Kako se provodi postupak primanja novih znanstvenih djelatnika? Postoje li posebno
razrađeni dokumenti i/ili kriteriji ocjenjivanja i odabira najboljih kandidata? Kako se osigurava
kvalitetan doseg poziva na natjecanje za radno mjesto (trajanje, objavljenost i distribucija kroz
razne medije, lokalni i/ili međunarodni poziv) i regrutaciju kadra prema izvrsnosti? Tko je
uključen u postupak izbora (postoji li interna, izvanjska ili mješovita komisija)?
Postupak se provodi javnim natječajem oglašenim u službenim tiskovinama. Uz osnovne
kriterije propisane od MZOS-a Znanstveno vijeće može propisati dodatne uvjete. U izbor je
uključena interna komisija imenovana od Znanstvenog vijeća, koja uz pregled dokumenata
provodi intervju s potencijalnim kandidatima na kojem se ispituju specifična znanja i vještine
koje očekujemo u pojedinom području, nekad u slučaju više kandidata koristimo i usluge Zavoda
za zapošljavanje u dijelu specifičnog ocjenjivanja kandidata kao što je to motiviranost, pristup
poslu, odgovornost i dr. Postoji interni pravilnik koji propisuje dodatne uvjete za zapošljavanje
postdoktoranda ali ne i za doktorande. Isti Pravilnik propisuje način praćenja razvoja
doktoranda te njegove obveze, kao i obveze dodijeljenog mentora u Institutu, kao i način
izvješćivanja prema Znanstvenom vijeću o ostvarenom napretku ili eventualnim problemima.
22
U postupak su uključeni predodređen voditelj mladog znanstvenika u Institutu, tajnik,
ravnateljica i interna komisija.
Natječaji se objavljuju u javnim glasilima, zavodu za zapošljavanje, Narodnim novinama,
mrežnim stranicama Instituta. Natječaj se otvara u skladu s postojećim propisima.
(iii) Kako se provodi napredovanje unutar ZO-a te koji su kriteriji odabira osoblja za vodeće
pozicije? (Ovdje se ne misli na službeni postupak izbora u zvanja, već na politiku institucije u
pogledu napredovanja kroz kriterije izvrsnosti.)
Izbora na vodeće pozicije kao što su to Predstojnici znanstvenih zavoda i odjela u nadležnosti su
ravnateljice dok je kod voditelja istraživačkih programa i projekata u sam postupak uključeno i
Znanstveno vijeće iako procedura nije propisana te se oslanja na inicijativu samog
znanstvenika/ce u preuzimanju inicijative i vođenja.
(iv) Koji su nedostatci (ako postoje) dosadašnjeg osiguravanja kvalitete i razvoja ljudskih
potencijala te kakva se poboljšanja predviđaju prema strateškom planu?
Veliki nedostatak je ograničena mogučnost motiviranja i nagrađivanja izvrsnih znanstvenika što
se riješava tek usvojenim Pravilnikom o nagrađivanju izvrsnosti iza kojeg stoji skroman fond
koji možda neće postići očekivano.
Također ne postoji odobrenje od MZOS-a za definiranje mjesta pomoćnika ravnatelja za znanost
na čije mjesto bi se izabrao temeljem definiranih kriterija najbolji znanstvenik čime bi se
motiviralo druge da se aktivnije posvete osiguranju izvrsnosti.
Strateškim planom se predviđa aktivna primjena navedenog Pravilnika te rast inicijalnog fonda
za nagrade u skladu s porastom proračuna HŠI-a, kao i izrada Inovacijske strategije te Pravilnika
o zaštiti autorskih prava.
(v) Kakve su mogućnosti za dodatne edukacije i usavršavanje znanstvenika i ostalog osoblja?
Koliko se koriste izvori međunarodnih programa za usavršavanje i mobilnost osoblja?
Svim zainteresiranim se pruža potpora za dodatne edukacije i usavršavanje. Znatno
usavršavanje znanstvenika vrši se kroz sudjelovanje u COST akcijama osobito kroz STSM kratke
znanstvene misije boravka u drugim znanstvenim institucijama. Također su korištene razne
mogućnosti boravka na drugim institucijama u svrhu usavršavanja kroz bilateralne projekte,
sudjelovanja na seminarima i drugim skupovima. Korištena je i jedna stipendija za mobilnost
unutar FOPER II projekta.
Mladi istraživači se posebno potiču na usavršavanje u drugim Institucijama te im je za to i
potrebe izrade doktorata osigurana i financijska pomoć kroz Pravilnik o raspodjeli na razini HŠI-
a.
23
(vi) Ispunite tablicu 3.1.: Pregled ljudskih potencijala. Tablicu popunite za važeću godinu te po
volji proširite podacima za svaki odjel.
Tablica 3.1: Pregled ljudskih potencijala
Istraživačko osoblje Broj
Znanstvenici* (ukupno) 18*
Znanstveni savjetnici/ce
Izabrani u zvanje u registriranom području i polju ZO-a 4
Viši znanstveni suradnici/ce
Izabrani u zvanje u registriranom području i polju ZO-a 8
Znanstveni suradnici/ce
Izabrani u zvanje u registriranom području i polju ZO-a 7
Drugi istraživači:
Znanstveni novaci/kinje s doktoratom, post-dok. 3
Znanstveni novaci/kinje bez doktorata, doktorandi 7
Drugi istraživači (specificirati)
Viši asistent 2
Stručni savjetnik (doktorat) 1
Viši stručni suradnik 2
Stručni suradnik u znanosti 11
Ne istraživačko osoblje
Tehničari/ke i laboranti/ce 19
Administrativno osoblje 6
Drugo (specificirati)
Diplomirani knjižničar 1
Radnik u rasadniku 13**
Čuvari-ložači 2
Spremačice 3
Omjer znanstvenog* i neznanstvenog osoblja 45:55
Znanstvena radna mjesta financirana proračunskim sredstvima (RH/MZOS) 19
Znanstvena radna mjesta financirana izvanproračunskim sredstvima (projektima,
komercijalnim prihodima ZO-a)
/
*jedno znanstveno radno mjesto ostvareno je tijekom 2013. godine te ih je sada 19.
**radnici u rasadniku nisu uzeti u obzir kod izračuna omjera znanstvenog i neznanstvenog
osoblja
(vii) Popunite tablicu 3.2 za važeće znanstveno* osoblje.
Tablica 3.2: Pregled znanstvenika* po godinama, spolu, državljanstvu
Dob Ukupno
znanstvenika
Žene Muškarci Hrvatski
državljani
Strani
državljani
Ispod 25 g. starosti - - - - -
25 - 34 - - - - -
24
35 - 44 7 1 6 7 -
45 - 54 7 4 3 7 -
55 - 64 4 1 3 4 -
65 g. i poviše 1 - 1 1 -
3.2. Ravnopravnost spolova i poticanje žena u znanosti (i) Kako ZO osigurava da žene u ZO-u imaju jednake uvjete za uspješnu karijeru i napredovanje?
Kako se provodi poticanje ravnopravne zastupljenosti u područjima znanosti te na upravljačkim
razinama u kojima postoji veliki nerazmjer u rodnoj strukturi? Komentirajte omjer žena na
upravljačkim mjestima u posljednjih 10 godina (ravnateljice, direktorice, voditeljice odjela i dr).
Zastupljenost žena u znanstvenicima je 31,6% s čime možemo biti zadovoljni obzirom na
specifičnost struke, iako je udjel žena na rukovodećim pozicijama mali. Trenutno je žena na
mjestu ravnateljice, Odjel za laboratorijska istraživanja vodi žena, kao i kontrolu kvalitete za
potrebe akreditacije laboratorija, više je voditeljica projekata, a kroz proteklo razdoblje žene su
bile i na pročelničkim mjestima (voditeljice odjela, zavoda) kao i predsjednice Znanstvenog
vijeća.
Nema zapreka za napredovanje ili izbor žena na rukovodeća mjesta iako se to posebno ničim ne
potiče.
(ii) Postoje li mehanizmi potpore mladim roditeljima, odnosno zaposlenicima/zaposlenicama s
malom djecom (poput fleksibilnoga radnog vremena, rada od kuće i dr.)?
Postoji mehanizam kliznog radnog vremena u dolasku i odlasku na radno mjesto, dogovora oko
preraspodjele radnog vremena, fleksibilnog radnog vremena u dogovoru s Predstojnikom
zavoda, te rada od kuće ako organizacija istraživanja to dozvoljava.
3.3. Mobilnost znanstvenika i ideja (i) Kako se postiže privlačnost institucije za inozemne istraživače, postdoktorande, stručnjake i
studente (posebno doktorande)? Postoji li sustav stipendiranja ili dogovor s institucijama koje
nude stipendije o suradnji na dovođenju inozemnih istraživača i studenata?
Atraktivnost:
U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je znatno bolje nego u većini zemalja zapadne i
srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome
sastavu šuma. Osebujnost hrvatskih krških ekosustava, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta,
prostranih područja močvara i poplavnih šuma odavno su postali priznatim dijelom najvrjednije
svjetske baštine. Niska nedirnutih ekoloških sustava i nedostižno bogatstvo biljnih i životinjskih
vrsta štiti se u brojnih ornitološkim, botaničkim i šumskim rezervatima.
Brojni objekti i istraživačke stanice HŠI-a mogu se staviti na raspolaganje stranim istraživačima i
takove suradnje se ostvaruju najčešće bilateralnim projektima.
25
Na HŠI Dr.sc.Dijana Vuletić ugošćuje prof.dr.sc. Margaret Shannon i MSc Doni Blagojevića na
koordinaciji i istraživanjima u sklopu FOPER II projekta.
Ne postoji sustav stipendiranja ili dogovor s institucijama koje nude stipendije o suradnji na
dovođenju inozemnih istraživača i studenata, za sada se oslanjamo na projekte MZOS-a i
Agencije za mobilnost.
(ii) Ispunite tablicu 3.3. podacima samo za one vrste posjeta koji se odnose na mobilnost u
funkciji istraživačkog rada, isključujući posjete kraće od mjesec dana te posjete poput radnih i
poslovnih sastanaka i dr. Konferencije će se posebno prikazivati u poglavlju 4. v.
Tablica3.3: Posjeti inozemnih gostiju instituciji
g. Klasifikacija
istraživača
Matična
institucija
1 - 3
mj.
Semesta
r (ili 3 -
6 mj.)
Dva semestra
(ili 6 - 12 mj.)
Duže
Svrha dolaska
Izvor
financiranja/
naziv
stipendije i
sufinanciranje
ZO-a
2008 - - - - - - - -
2009 2 znanstvenika EFI 12 Koordinacija i
istraživački rad
na regionalnom
projektu FOPER
EFI
2010 2 znanstvenika EFI 12 Koordinacija i
istraživački rad
na regionalnom
projektu FOPER
EFI
2011 2 znanstvenika EFI 12 Koordinacija i
istraživački rad
na regionalnom
projektu FOPER
EFI
2012 2 znanstvenika EFI 12 Koordinacija i
istraživački rad
na regionalnom
projektu FOPER
EFI
2013 2 znanstvenika EFI 12 Koordinacija i
istraživački rad
na regionalnom
projektu FOPER
EFI
2013 znanstvenik Humboldt
Uni.
1 mj Bilateralni
projekt
MZOS
2013 studentica Humboldt
Uni.
1 mj Bilateralni
projekt
MZOS
(iii) Opišite sustav podrške ZO-a odlascima znanstvenika i doktoranada u inozemstvo na
usavršavanje. Postoje li minimalna očekivanja koja članovi ZO-a moraju ispuniti u pogledu
mobilnosti? Kako se osigurava maksimalna informiranost članova ZO-a o mogućnostima
26
stipendiranja i usavršavanja u inozemstvu? Kako se osigurava kvaliteta i širenje znanja stečenog
tijekom provedenog vremena u inozemnim programima mobilnosti (izvješće, predavanje)?
Svi se znanstvenici i doktorandi potiču na odlaske u inozemstvo u svrhu usavršavanja. Za
vrijeme usavršavanja njihov se posao preraspodjeljuje drugim zaposlenicima. Očekuje se od
doktoranda da barem 30 dana provede u inozemstvu u nekoj od znanstvenih institucija. Boravak
u inozemstvu je jedan od elemenata vrednovanja pri ocjeni rada znanstvenika unutar instituta.
(iv) Molimo ispunite tablicu 3.4. (sastanci, konferencije i skupovi isključeni).
Tablica 3.4: Odlasci djelatnika institucije u inozemstvo
* Plaća osoblja ne smatra se sufinanciranjem ZO-a.
3.4. Kvaliteta znanstvenog obrazovanja: znanstveni novaci i mladi
istraživači*
g.
Klasifika
cija
istraživa
ča
Institucija 1 - 3
mj.
Semestar
(ili 3 - 6
mj.)
Dva
semestr
a (ili 6 -
12 mj.)
Duže
Svrha dolaska
Izvor financiranja/ naziv
stipendije i sufinanciranje
ZO-a*
2008 - - - - - - -
2009 novak METLA 1 mj istraživanje stipendija METLA (Finska)
2009 istraživa
č
CNR ISE 1 mj Izrada
disertacije
CNR ISE
2010 novak Sveučilištu
BOKU
2 mj istraživanje hrvatsko – austrijski
projekt
2011 Znanstv
eni
suradni
k
Sveučilištu u Udinama (Italija).
4 mj usavršavanje stipendija Sveučilišta u
Udinama
2011 novak INRA 1 mj Stručno
usavršavanje
COST FP0905 „Biološka
sigurnost transgeničnog
drveća“
2011/2
012
istraživa
č
Sveučilištu
AgorParis
Tech
12 mj Magistarski
studij
Francuska tipendija
2012 novak Beč 1 mj istraživanje COST Action FP1002
PERMIT
2012 novak University of
Copenhagen
1 mj Izrada
disertacije
stipendija FOPER Mobility
Grant
2013 istraživa
č
Visoka
francuska
škola za
administraciju
ENA, u Parizu
1 mj usavršavanje Veleposlanstvo Republike
Francuske
2013 novak University of
Copenhagen
1 mj Izrada
disertacije
stipendija FOPER Mobility
Grant
27
(*U ovom potpoglavlju podaci se ispunjavaju za znanstvene novake, ako se radi o javnoj znanstvenoj
organizaciji čiji se doktorandi usavršavaju unutar javnog sustava znanstvenog novaštva. Za druge ZO-e,
poput privatnih organizacija, umjesto novaka podatke treba ispuniti za mlade istraživače na doktorskom
studiju, ako primjenjivo.)
(i) Komentirajte broj stečenih doktorata znanosti u razdoblju koje pokriva ova samoanaliza te
uspješnost znanstvenih novaka/mladih istraživača da završe i kvalitetno odrade svoj doktorske
studij.
U razdoblju koje pokriva ova samoanaliza doktorirala su iz reda znanstvenih novaka 4
zaposlenika, a iz reda istraživača 4 zaposlenika. Uspješnost znanstvenih novaka u proteklom
razdoblju je veoma dobra. Od svih novaka u navedenom razdoblju jedan je zatražio raskid
ugovora o radu radi zaposlenja u privatnom poduzeću, dok 1 novak nije ispunio preuzete
obveze-doktorirao u roku te mu je istekom ugovora prestao radni odnos.
Znanstveni novaci su ostvarili svoje planove te u roku i uspješno završili doktorate s čime smo
izuzetno zadovoljni, a to je rezultat njihovog zalaganja ali i kvalitetnog vođenja od strane
mentora na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ali i voditelja/mentora u ZO zaduženoga
za pomoć i praćenje rada i napredovanja svakog novaka.
(ii) Kako novaci/mladi istraživači biraju teme istraživanja i disertacija? Moraju li one biti unutar
područja definiranog kao težište znanstvene djelatnosti ZO-a, odnosno unutar teme projekta ili
istraživačke grupe? Kako se postiže ravnoteža između slobode odabira tema istraživanja i
usklađenosti s potrebama projekata/ postojećih istraživanja koja se provode, odnosno strateške
usmjerenosti ZO-a?
Novaci biraju teme disertacija unutar teme projekta u dogovoru s voditeljem projekta na kojem
su zaposleni, te tema mora biti unutar težišta znanstvene djelatnosti Instituta, no dobri
prijedlozi koji bi otvarali nova područja uvijek se saslušaju na Znanstvenom vijeću i dobro su
došli. Takvi prijedlozi ipak trebaju dobiti potvrdu i na Sveučilištu kao tema doktorata i treba se
osigurati sredstva unutar ZO za njihovo izvođenje. Mali fond postoji za pomoć pri izradi
doktorata ako se ne pronađu sredstva na srodnim projektima kada se samo istraživanje provede
unutar projekta.
(iii) Koji su uvjeti za doktorande/mlade istraživače nakon doktorata da nezavisno odabiru i
provode vlastite kreativne projekte te kakvu potporu (administrativnu, programsku i
financijsku) u tome imaju od uprave ZO-a (voditelja istraživačke grupe, odsjeka, odnosno same
organizacije)?
Nakon doktorata mladi istraživači su samostalni u kreiranju i predlaganju projekta.
Administrativnu i programsku potporu imaju u potpunosti, dok je financijska potpora
ograničena zbog smanjenja prihoda koji se ostvaruju na tržištu ali postoji te se osigurava
Pravilnikom za raspodjelu sredstava ostvarenih na tržištu gdje se od svakog projekta odvaja
1,5% za potporu istraživanja mladih znanstvenika. Iz ovih sredstava može se podupirati i
provođenje istraživanja u svrhu izrade doktorata mladih znanstvenika.
28
(iv) Kako se biraju i zapošljavaju doktorandi/novaci/mladi istraživači (na koji način se
organizira poziv, komisije i kriteriji za odabir)?
Nakon dobivene suglasnosti MZOS-a raspisuje se natječaj u Narodnim novinama i na stranicama
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zaprimljene ponude se analiziraju i odabire se uži krug
osoba koje se pozivaju na testiranje. Testiranje obavlja voditelj projekta na koji se novak
zapošljava uz još dva člana povjerenstva. Zadnji izbor istraživača obavljen je uz stručnu pomoć
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i testiranje pristupnika u njihovu prostoru i po njihovoj
metodologiji.
Izrađeni su dodatni posebni uvjeti koji se boduju u slučaju zapošljavanja doktoranda.
Naravno postoji još jedna mogućnost zapošljavanja doktoranda na međunarodni istraživački
projekt no u tome još nemamo iskustva. Za sada zapošljavamo jednog mladog znanstvenika na
IPA projekt no nema sredstava za finaniranje izrade doktorata radi vremenskog ograničenja
trajanja projekta.
(v) Postoji li sustav praćenja zadovoljstva znanstvenih novaka mogućnostima profesionalnog
razvoja na ZO-u, sustav za pritužbe te s tim povezana poboljšanja? Priložite dokaze.
Ne postoji sustav praćenja zadovoljstva znanstvenih novaka mogućnostima profesionalnog
razvoja. Međutim, na sjednicama znanstvenog vijeća Instituta javno se jednom godišnje
organizira izlaganje novaka kojom prilikom iznose rezultate svoga doktorskog studija, rezultate
istraživanja i iznose sve probleme vezane uz svoj studij i pisanje disertacije.
(vi) Kakav je sustav pripremanja znanstvenih novaka za buduće zapošljavanje na ZO-u ili drugoj
instituciji? Postoji li osmišljen program osposobljavanja i razvoja (generičkih) vještina za budući
istraživački i/ili stručni rad kako bi doktorandi spremni izašli na tržište rada ili ostali raditi u
znanosti (na vašem ZO-u ili na drugoj znanstvenoj organizaciji)? Navedite o kojim se vještinama
radi.
U skladu s temom istraživanja kojom se znanstveni novak bavi tijekom izrade doktorata
omogućava mu se usavršavanje u područjima koja su potrebna. Kao upoznavanje i savladavanje
određenih vještina u laboratorijskim analizama ili korištenja posebne opreme, pohađanje
potrebnih tečajeva za upravljanjem projektima ili usavršavanja stranog jezika. Također im se
omogućava polaganje stručnih ispita u Hrvatskoj Komori Inžinjera Šumarstva i Drvne Industrije
nakon 3 godine staža.
(vii) Molimo ispunite tablicu 3.5.
29
Tablica 3.5: Usavršavanje znanstvenih novaka/mladih istraživača na doktorskom studiju Godine trajanja doktorskog usavršavanja (početak i, ako je primjenjivo, kraj)
Projekt 1.: Naziv 024-0242049-2101, Značaj, vrednovanje i potrajno korištenje socijalnih usluga šuma
Naziv disertacije 1. Paladinić, Procjena sposobnosti šumskih sastojina za spremanje ugljika u kontekstu obveza u
provedbi Kyoto protokola“ 1.5.2001. – 16.6.2009.
Projekt 2.: Naziv 024-0242049-2106 "Rast i razvoj šuma u različitim ekološkim i gospodarskim uvjetima"
Naziv disertacije 1. Marjanović, Modeliranje razvoja stabala i elemenata strukture u mladim sastojinama hrasta
lužnjakla (Quercus robur, L.), 1.5.2001.g.-19.6.2009.
Naziv disertacije 2. Balenović „Mogućnost primjene aerofotogrametrijskih snimaka različitih prostornih rezolucija u uređivanju šuma“,1.1.2008.-7.12.2011.
Naziv disertacije 3. Maša Zorana Ostrogović, Zalihe i bilance ugljika regularno gospodarene šume hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu “
Projekt 3.: Naziv 024-0242049-3505, Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava
Naziv disertacije 1. Medak, Šumske zajednice i staništa pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj,
1.6.2000. -9.12.2009.
(viii) Molimo ispunite tablicu 3.6.
Tablica 3.6: Publiciranje znanstvenih novaka/mladih istraživača
2008-2012
Vrste publikacija na hrv. na
engl.[1]
Indeksir
ani u
WoS-u
Indeksi
rani u
Scopus
u
u A1 druga
relevantn
a baza
(CAB
Direct)
ukupa
n broj
Članci u domaćim znanstvenim časopisima* 40 18 33 31 35 53 58
Članci u stranim znanstvenim časopisima* 0 15 5 9 11 12 15
Knjige# s međunarodnom recenzijom
Knjige# s domaćom recenziju
Radovi u međunarodnim recenziranim zbornicima sa
skupova
Poglavlja u recenziranim knjigama i zbornicima
Uredništvo (monografija, zbornika radova)
4. KVALITETA I ISHODI ZNANSTVENOG RADA
4.1. Kvaliteta znanstvenog rada - samodefiniranje (i) Kako definirate kvalitetu proizvoda znanstvenog rada (kvalitetu rada, knjige i dr.), a kako
kvalitetu ishoda istraživanja (utjecaj na društvo/gospodarstvo)? Za više detalja, vidi Načela i
kriterije za vrednovanje znanstvenih organizacija.
Kvaliteta proizvoda znanstvenog rada definirana je prema ciljevima pojedinih projekata ali
uvijek u skladu s Načelima i kriterijima vrednovanja važećih u RH. Tako se uz ispunjavanje
postavljenih ciljeva i poštivanja svih etičkih načela kvaliteta ocjenjuje brojem objavljenih
znanstvenih radova i to prema važnosti odnosno utjecaju časopisa u kojem je rad objavljen.
[1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom.
30
Posebno su za HŠI važne knjige i doprinosti u znanstvenim knjigama i monografijama koji
nažalost ne nose bodove u ocjenjivanju uspješnosti pojedinog znanstvenika.
Uz to je osobito važno ako znanstveni rad pomaže u objašnjavanju neke pojave ili odogovaranja
na aktualna društvena pitanja. No iako je prepoznato na razini HŠI koji time i sam dobiva
određene reference u samom vrednovanju uspješnosti znanstvenika prilikom izbora u zvanje
ova posljednja dva doprinosa nisu vrednovana.
(ii) Koji su primarni oblici komunikacije znanstvenog istraživanja za vaše područje i polje
znanosti (radovi, knjige, rječnici, karte, patenti)? Ako postoje mnogostruki oblici znanstvenih
proizvoda, molimo poredajte ih po važnosti.
Primarni i najvažniji oblici komunikacije rezultata znanstvenih istraživanja u međunarodni
časopisi večeg odjeka iz područja šumarstva kao što su Forest Ecology and Management, Forest
Policy and Economics, Journalof Pest Science, Environmental Management, I Forest-
Biogeosciences and Forestry, Croatian Journal of Forestry Engineering, Periodicum Biologorum i
Šumarski list.
Sekundarni oblik publiciranja rezultata je časopis HŠI RADOVI. Časopis izlazi dva puta godišnje i
po potrebi u posebnom izdanju. Svi članci prolaze proces recenzije te se tiskaju na Hrvatskom ili
Eengleskom jeziku, sa sažecima na Engleskom (ili pak Hrvatskom) jeziku (Citiran u CAB).
Slijedeći oblik publiciranja je u međunarodnom, regionalnom znanstvenom časopisu za područje
šumarstva jugoistočne Europe pod nazivom SEEFOR kojeg HŠI uređuje i izdaje dva puta godišnje
na Engleskom jeziku. (citiran je u CAB-u i Agricoli).
Nadalje HŠI izdaje Bibliografije, Monografije, Izvješća, Studije, Planove i Programe znanstveno-
istraživačkoga rada, te znanstvene i stručne knjige.
(iii) Kako procjenjujete izvrsnost za vas primarnih oblika komuniciranja u svom području te koje
kriterije rabite pri samoprocjeni kvalitete?
Izvrsnost primarnih oblika komuniciranja ocjenjuje se temeljem faktora utjecaja i ti se kriteriji
koriste pri samoprocjeni kvalitete.
(iv) Navedite instituciju koju smatrate vrhunskom u području vašeg rada te objasnite zašto.
Usporedite svoje znanstvene rezultate s onima te institucije.
Već spomenuti Forest Research Institute of Baden-Wurtemberg (FVA-BW), iz Freiburga u
Njemačkoj je jedan od Instituta kojeg držimo vrhunskim u našem području. Razlog tomu je
određena sličnost u položaju i ulogama oba Instituta s naglaskom na izvrsna primjenjena
istraživanja ali i sposobnosti bavljenja i temeljnim istraživanjima.
Kada uspoređujemo uspješnost primjene znanstvenih rezultata u praksi možemo biti zadovoljni
iako i u tom dijelu zaostajemo za FVA-BW no kod broja i kvalitete znanstvnih radova te
31
ostvarenom utjecaju rezultate FVA-BW si postavljamo kao željene ciljeve. Na tom području
značajno zaostajemo i tu vidimo prostor za unapređenje.
4.2. Kvaliteta znanstvenog rada – samoprocjena
(i) Jeste li zadovoljni brojem objavljenih radova članova vaše znanstvene organizacije? Jeste li
zadovoljni brojem drugih proizvoda znanstvenog istraživanja?
Nismo zadovoljni. Stoga je poduzeto da se na svakoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta
raspravlja o publiciranju radova. Izrađen je Pravilnik o nagrađivanju izvrsnosti kojim se želi
nagraditi objavljivanje u časopisima velikog odjeka te motivirati znanstvenike da povećaju svoju
znanstvenu produkciju.
(ii) Molimo priložite popis od 10 međunarodno najvažnijih znanstvenih časopisa za područje
istraživanja ZO-a. (Priložiti više listi ako se radi o interdisciplinarnom ili multidisciplinarnom ZO-
u.) Uz popis obrazložite koje ste kriterije koristili pri odabiru (kvartil ili ranking čimbenika odjeka,
relevantne svjetske liste časopisa za određenu disciplinu, povijesni značaj, prestižnost uredništva i
izdavačke kuće ili dr.). Navedite za svaki časopis koliko su članaka članovi vaše institucije u njima
objavili u vrednovanom razdoblju.
Naziv časopisa Broj rado
va
Citatnost radova
Impact faktor časopisa po godinama
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1 Šumarski list 57 11 0,000 0,000 0,132 0,714 0,125 2 Periodicum Biologorum 20 24 0,204 0,229 0,117 0,192 0,199 3 New Phytologist 1 0 5,178 6,033 6,516 6,645 6,736 4 Environmental Management 3 1 1,109 1,408 1,503 1,744 1,647 5 Plant Pathology 2 18 2,152 2,368 2,237 2,125 2,729 6 Journal of Pest Science 2 14 1,014 0,818 0,988 1,509 2,174 7 Forest Ecology and Management 1 5 2,110 1,950 1,992 2,487 2,766 8 Biogeosciences 1 3 3,445 3,246 3,587 3,859 3,754 9 New Forests 1 3 0,843 0,728 0,915 1,184 1,636 10 iForest – Biogeosciences and Forestry 2 5 0,000 0,000 0,000 0,507 1,057
Kriterij je faktor odjeka i broj objavljenih radova u pojedinom časopisu s time da je IF jači od
broja radova. U prilogu se nalazi tablica s ukupno objavljenim radovima u časopisima s odjekom
koja je poslužila za izradu ovog popisa.
(iii) Molimo priložite (neovisno o (i)) listu od 10 (do 15 najviše) najprestižnijih radova (članaka,
knjiga i dr.) koje su članovi vaše institucije objavili u vrednovanom razdoblju. Obrazložite zašto ste
te radove odabrali i kojim ste se kriterijima pri odabiru koristili.
(Priložiti više listi prema ustrojbenim jedinicama, ako se radi o većem ZO-u.)
Kriterij za odabir ovih radova je faktor odjeka časopisa u kojem je rad objavljen i to je najjači
kriterij, drugi je značaj istraživanja za HŠI ali i aktualnost problematike.
32
1. Pernek, M., Wirth, S., Blomquist, S.R., Avtzis, D.N., Moser, J.C. 2012: New associations of phoretic mites on Pityokteines curvidens (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae). Central European Journal of Biology. 7 (1): 63-68 (časopis je citiran u CC bazama IF(2012)=0,818).
2. Cotrufo, M. F., Alberti, G., Inglima, I., Marjanović, H., LeCain, D., Zaldei, A., Peressotti, A., Miglietta, F., 2011: Decreased summer drought affects plant productivity and soil carbon dynamics in a Mediterranean woodland. Biogeosciences, 8(9):2407-2831. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2012)= 3,754)
3. Vicca, S., Gilgen, A.K., Serrano, M.C., Dreesen, F.E., Dukes, J.S., Estiarte, M., Gray, S.B., Guidolotti, G., Hoeppner, S.S., Leakey, A.D.B., Ogaya, R., Ort, D.R., Ostrogović, M. Z., Rambal, S., Sardans, J., Schmitt, M., Siebers, M., van der Linden, L., van Straaten, O., Granier, A., 2012. Urgent need for a common metric to make precipitation manipulation experiments comparable. New Phytologist 195(3): 518-522. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2012)= 6,736)
4. Krstin L., Novak-Agbaba S., Rigling D., Curkovic-Perica M. 2011: Diversity of vegetative compatibility types of Cryphonectria parasitica and mating types in Slovenia and occurence of associated Cryphonectria hypovlrus 1. Plant Pathology 60 (4): 752-761. IF(2011)= 2,152)
5. Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan. 2011: Istraživanje promjena nekih kemijskih i fizikalnih osobina u tlu pod šumom bora i bagrema na području Đurđevačkih pijesaka. // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva. 13 (2011) , 13; 5230-5239 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2011)=0,714).
6. Vuletić, D., Vacik, H., Potočić, N., Krajter, S., Fürst, C., Seletković, I., Makeschin, F., Simončič, P., Lorz, C, Galić, Z., 2010. How socio-economic conditions influence forest policy development in Central and South-Eastern Europe, Environmental management, Vol 46(6): 931:940, DOI: 10.1007/s00267-010-9566-3. IF(2010)=1,503)
7. Fürst, C., Vacik, H., Lorz, C., Potocic, N., Krajter, S., Vuletic, D., and Makeschin, F.. 2010. How to support forest management in a world of change? Results of some regional studies. Environmental Management, 46(6): 941-952. (IF 2010 = 1,503)
8. Lorz, C., Fürst, C., Galic, Z., Matijasic, D., Podrazky, V., Potocic, N., Simoncic, P., Strauch, M., Vacik, H., and Makeschin, F.. 2010. GIS-based Probability Assessment of Natural Hazards in Forested Landscapes of Central and South-Eastern Europe. Environmental Management, 46(6): 920-930. (IF 2010 = 1,503)
9. Ballian, Dalibor; Mladen, Ivanković; Joso, Gračan; Sanja, Perić; Hrvoje, Marjanović, Martin, Bobinac, Danko, Slade 2010: Analysis of Pubescent oak (Quercus pubescens Willd.) by means of hloroplast DNA (cpDNA) in the Western part of the Balkan peninsula. Acta Societat is Botanicorum Poloniae, Vol. 79, No. 3:189-195, 2010 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2010)=0,256).
10. Španjol, Ž., Hršak, V., Barčić, D., Ančić, M., Dubravac, T., Rosavec, R., Oršanić, M., 2009: Pine reforestation of degraded sites on the island of Rab, Croatia. Plant Biosystems 143 (3): 482-495 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,744.
11. Krstin L., Novak-Agbaba S., Rigling D., Krajačić M., Perica MC. 2008: Chestnut blight fungus in Croatia: diversity of vegetative compatibility types, mating types and genetic variability of associated Cryphonectria hypovlrus 1. Plant Pathology 57(6):1086-1096. IF(2008)= 2,152)
12. Pernek, M., Pilaš, I., Vrbek, B., Benko, M., Hrašovec, B., Milković, J., 2008: Forecasting the impact of the Gypsymoth on lowland hardwood forests by analyzing the cyclical pattern of population and climate dana series. Forest Ecology & Management. 255 (5-6). 1740-1748 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=2,110).
13. Pernek, M., Hrašovec, B., Matošević, D., Pilaš, I., Kirisits, T., Moser, J.C., 2008: Phoretic mites of three barkbeetles (Pityokteinesspp.) on Silverfir. Journalof Pest Science. 81 (1): 35-42. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=1,104).
33
(iv) Odgovara li znanstvena produkcija (brojem i kvalitetom) projekciji zacrtanoj u strategiji
razvoja ZO-a? Na koji način pratite i analizirate uspjehe i rezultate objavljivanja te imate li za to
posebno osposobljenu osobu ili odsjek? Koja je politika poticanja i nagrađivanja izvrsnih rezultata,
poput objavljivanja u najprestižnijim časopisima ili izdavačkim kućama (za monografije)? Koje se
mjere poduzimaju za osiguranje te podizanje kvalitete znanstvenih radova članova ZO-a prije
objavljivanja (potpora u pripremanju radova za izdavanje, interni kolokviji, seminari, neformalna
recenzija od strane kolega)?
Kao što je i istaknuto u Strategiji unatoč povećanju kvantitete i kvalitete objavljenih radova i
njihove citiranosti nemožemo biti u potpunosti zadovoljni i stoga je u primjeni Pravilnik o
nagrađivanju izvrsnosti kojim se upravo želi potaknuti objavljivanje rezultata u časopisima s što
većim odjekom.
Od mjera koje Znanstveno vijeće poduzima je redovna rasprava o objavljivanju i publiciranju
rezultata znanstvenih istraživanja s otvorenom podrškom u savjetovanju i poboljšanju kvalitete
svakog pojedinog rada, no istraživači ipak nemaju obavezu predstaviti svoje radove na ZV-u
prije slanja u časopise za objavu.
(v) Molimo priložite:
- kratke znanstvene životopise (do 300 riječi) ravnatelja u vrednovanom razdoblju;
Dr.sc. Dijana Vuletic radi u Hrvatskom šumarskom institutu od 1987. godine, prvo u Odjelu za tipologiju šuma a zatim u Odjelu za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku kojeg vodi od 2005. do 2009. kada je imenovana za Predstojnicu Zavoda za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe (EFISEE). Od 30.7.2010. godine imenovana je za ravnateljicu Hrvatskog šumarskog instituta. Uže se specijalizira za područje ekonomike šuma i šumarske politike, te se bavi istraživanjima šteta u šumskim ekosustavima i njihovim vrednovanjem, kao i cjelokupnim vrednovanjem svih usluga šuma. Prvi puta je izabrana u zvanje stručni suradnik 15.1.1990. godine i upisana u registar istraživača pri Ministarstvu znanosti i tehnologije pod matičnim brojem 155300. Magistrirala je 1996. a doktorirala .2002. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu., a sada je u zvanju znanstvenog savjetnika. Kao znanstvenik vodi projekt MZOS "Značaj i vrednovanje socijalnih usluga šuma". U sklopu programa znanstveno-istraživačke djelatnosti koju financiraju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb vodi projekt "Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma“. Sudjelovala je u radu više projekata za MZOS i za Hrvatske šume d.o.o. te nekih međunarodnih projekata MEDFOREX, FOPER, REFORMAN, kao i više COST akcija. Bila je koordinator za Hrvatsku međunarodnog projekta INTERREG IIIB CADSES – CARBONPRO kojim je uspostavljena stanica za praćenje kruženja ugljika koja kontinuirano radi od 2007. godine. Također je bila koordinator regionalnog klastera u projektu RoK-FOR, CSA FP7-REGIONS-2009-1. Sada je koordinator IPA Adriatic projekta „Adriatic Model Forest“., u kojem je Institut vodeći partner Članica je IUFRO divizije 6 - socijalna pitanja, politika i regulatorni mehanizmi u šumarstvu, te predstavnik za Hrvatsku u IUFRO organizaciji. Članica je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju. Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Šumarstvo jugoistočne Europe - SEEFOR.
34
Do sada je objavila 7O-tak znanstvenih i stručnih radova, kao i surađivala na nekoliko poglavlja u knjigama.
- za svakog voditelja odijela i timova popis njihovih 10 najreprezentativnijih znanstvenih radova u
posljednjih 10 godina (ili priložite za te znanstvenike posebno tablicu 4.1: Znanstvena
produktivnost).
Zavodu za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo 1. Ballian, Dalibor; Mladen, Ivanković; Joso, Gračan; Sanja, Perić; Hrvoje, Marjanović, Martin,
Bobinac, Danko, Slade 2010: Analysis of Pubescent oak (Quercus pubescens Willd.) by means of hloroplast DNA (cpDNA) in the Western part of the Balkan peninsula. Acta Societat is Botanicorum Poloniae, Vol. 79, No. 3:189-195, 2010 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2010)=0,256).
2. Csaba Mátyás; Gregor Božič; Dusan Gömöry; Mladen Ivanković; Ervin Rasztovits 2009: Transfer Analysis of Provenance Trials Reveals Macroclimatic Adaptedness of European Beech (Fagussylvatica L.); Acta Silv. Lign. Hung., Vol. 5 (2009) 47-62
3. Bogdan, Saša; Šporčić, Mario; Seletković, Ante; Ivanković, Mladen 2009: Biomass Production of Common Alder (Alnus glutinosa/L./ Gaertn.) in Pure Plantations and Mixed Plantations with Willow Clones (Salixsp.) in Croatia. Zagreb, Croat. j. for. eng. 30 (2009) 2, str. 99-112 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,235).
4. Ćelepirović, Nevenka; Ivanković, Mladen; Gradečki-Poštenjak, Marija; Nagy, Laszlo; Borovics, Attila; Novak Agbaba, Sanja; Littvay, Tibor 2009: Review of invastigation of variability of nad1 gene intron B/C of mitochondrial genome in Scots pine (Pinussylvestris L.). Periodicum biologorum, Vol.111, No 4, 453-457, 2009. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,229).
5. Ivanković Mladen, Saša Bogdan, Gregor Božič 2008: Varijabilnost visinskog rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) u testovima provenijencija u Hrvatskoj i Sloveniji; Šumarski list br. 11-12, str. 529-541, Zagreb
6. Ivanković, Mladen; Bogdan, Saša; Littvay, Tibor 2008. Genetic variation of flushing and winter leaf retention in European Beech provenance test in Croatia // PROCEEDINGS The 8th IUFRO International Beech Symposium organizedby IUFRO workingparty 1.01.07 "Ecology and Silviculture of Beech" / Kazuhiko, Terazawa ; Palle, Madsen ; Khosro, Sagheb-Talebi (ur.). Nanae, Hokkaido, Japan: Hokkaido Rehabili, Kitahiroshima, Hokaido, Japan, 2008. 28-30 (međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
7. Jazbec, Anamarija; Šegotić, Ksenija; Ivanković, Mladen; Marjanović, Hrvoje; Perić, Sanja 2007: Ranking of European beech provenances in Croatia using statistical analysis and analytical hierarchy process. // Forestry. 80 (2007) , 2; 151-162
8. Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, Jozo Franjić, Željko Škvorc, Saša Bogdan 2007: VariabilityofSilverfir (Abiesalba Mill.) provenance sinthenumber of lateral buds on terminal sprout and damage by the late frost. Periodicum Biologorum 109(1): 55-59. 2007
9. Mladen Ivanković 2007: Mogućnost introgresije gena kavkaske jele (Abies nordmaniana (Steven) Spach) u šume obične jele (Abiesalba Mill.) Macelja i Trakošćana, Šumarski list br. 11-12 str. 529-537, Zagreb
10. Perić, Sanja, Stevo Orlić, Mladen Ivanković 2004: Growth of six coniferous species in different bioclimates in Croatia; Ekológia Ekologia /Bratislava/ 2004/2.
Zavod za ekologiju 1. Vrbek, Boris 2013: Tloznanstvo, veleučilišni udžbenik, Veleučilište u Karlovcu
35
2. Vrbek, Boris 2012: Soil solution quality researches in different forest communities of
Croatia, COST FP 0703-ECHOES scientific meting Tours 20- 24. 05 France
3. Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan; Pernar, Nikola. 2011: ObservedClimateChangein Croatia
anditsimpact on hydrologyoflowlands //Forest Management and the Water Cycle/
Bredemeier, Michael; Cohen, Shabtai; Godbold, Douglas; Lode, Elve; Pichler, Viliam;
Schleppi, Patrick (ur.). Heidelberg, London, New York : Springer, 2011. Str. 141-162.
4. Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan. 2011: Istraživanje promjena nekih kemijskih i fizikalnih osobina u tlu pod šumom bora i bagrema na području Đurđevačkih pijesaka. // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva. 13 (2011) , 13; 5230-5239 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2011)=0,714).
5. Seletković, I., Potočić, N., Topić, V., Butorac, L., Jelić, G., Jazbec, A. (2011): Utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora (Pinus nigra Arn.). Šumarski list Vol. 135, posebni broj str. 90-102. (IF2011 0,714)
6. Seletković, I., Potočić, N., Šango, M. (2011): Primjenjivost preparata za folijarnu primjenu Hungavit u svrhu povećanja kvalitete sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata L.) u rasadničkoj proizvodnji. Šumarski list Vol. 135, posebni broj str. 239-247. (IF2011 0,714)
7. Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D., Perković, I., Miko, S., VrbekBoris. 2009: Soil properties in beech-fir forests on Mt. Medvednica (NW Croatia). Periodicum biologorum. 111 (2009), 4; 427-434 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,229).
8. Fischer R, Aas W, De Vries W, Clarke N, Cudlin P, Leaver D, Lundin L, Matteucci G, Matyssek R, Mikkelsen TN, Mirtl M, Öztürk Y, Papale D, Potocic N, Simpson D, Tuovinen J-P, Vesala T, Wieser G, Paoletti E (2011): Towards a transnational system of supersites for forest monitoring and research in Europe - an overview on present state and future recommendations. iForest 4: 167-171 (IF 2011 0,507)
9. Vrbek, Boris., Pilaš, I., Pernar, N., Dubravac, T., Bakšić, D., Medak, J., Jakovljević, T. 2009: Heavymetals in lysimetric solution of pseudogley soil sinthe Kupa and Česma riverareas. Periodicum biologorum, 111 No 4; 419-426 A1 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,229).
10. Potočić, N., Ćosić, T. i Pilaš, I. (2005): The Influence of Climate and Soil Properties on Calcium Nutrition and Vitality of Silver Fir (Abies alba Mill.). Environmental Pollution Vol 137/3: 596-602. (IF 2005 2,45)
Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje 1. Holuša, J., Lukášová, K., Wegensteiner, R., Grodzki, W., Pernek, M., Weiser, J. 2013:
Pathogens of the bark beetle Ips cembrae: microsporidia and gregarines also known from
other Ips species. Journal of Applied Entomology 137 (3): 181-187. (časopis je citiran u CC
bazama; IF(2013)=1.560.)
2. Pernek, M., Wirth, S., Blomquist, S.R., Avtzis, D.N., Moser, J.C. 2012: New associations of
phoretic mites on Pityokteines curvidens (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae). Central
European Journal of Biology. 7 (1): 63-68 (časopis je citiran u CC bazama IF(2012)=0,818).
3. Pernek, M., Lacković, N., 2011: Uloga jelovih krivozubih potkornjaka u sušenju jele i
mogućnosti primjene feromonskih klopki za njihov monitoring. Šumarski list : znanstveno-
stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva. 13: 114-121 (časopis je citiran u
SCI bazama; IF(2011)=0,714).
4. Pernek, M., Županić, M., Diminić, D., Cech, T., 2011: Vrste roda Phytophthora na bukvi i
topolama u Hrvatskoj. Šumarski list. 135 (13): 130-137. (časopis je citiran u SCI bazama;
IF(2011)=0,714).
36
5. Matošević, D., Pernek, M., Hrašovec B., 2010: Prvi nalaz kestenove ose šiškarice
(Drycosmuskuriphilus) u Hrvatskoj. Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva. CXXXIV: 497-502. (časopis je citiran u SCI bazama;
IF(2010)=0,192)
6. Pernek, M., Matošević, D., Hrašovec, B., Kučinić, M., Wegensteiner, R., 2009: Occurrence of
pathogen sinout break populations of Pityokteinesspp. (Coleoptera, Curculionidae,
Scolytinae) insilverfirforests. Journalof Pest Science. 82 (4): 343-349. (časopis je citiran u CC
bazama; IF(2009)=0.818).
7. Pernek, M., Pilaš, I., Vrbek, B., Benko, M., Hrašovec, B., Milković, J., 2008: Forecasting the
impact of the Gypsymoth on lowland hardwood forests by analyzing the cyclical pattern of
population and climate dana series. Forest Ecology & Management. 255 (5-6). 1740-1748
(časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=2,110).
8. Pernek, M., Hrašovec, B., Matošević, D., Pilaš, I., Kirisits, T., Moser, J.C., 2008: Phoretic mites
of three barkbeetles (Pityokteinesspp.) on Silverfir. Journalof Pest Science. 81 (1): 35-42.
(časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=1,104).
9. Kučinić, M., Previšić, A., Gottstein, S., Hrašovec, B., Stanić-Koštroman, S., Pernek, M., Delić, A.,
2008: Description of the larvae of Drususradovanovici septentrionis Marinković-
Gospodnetić, 1976 and Drususcroaticus Marinković-Gospodnetić, 1971 (Trichoptera:
Limnephilidae) from Bosnia and Herzegovina, and Croatia. Zootaxa. 1783: 1-17 (časopis je
citiran u CC bazama; IF(2008)=0,740).
10. Pernek, M., Avtzis, D.N., Hrašovec, B., Diminić, D., Wegensteiner, R., Stauffer, C., Cognato, A.I.,
2008: Novel morphological and genetic markers for the discrimination of three European
Pityokteines (Coleoptera: Curculionidae: Scolytinae) species. Periodicum biologorum. 110
(4): 329-334. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2008)=0.204).
Zavod za uzgajanje šuma 1. Dubravac, T., S. Dekanić, V. Roth. 2011: Dinamika oštećenosti i struktura krošanja stabala
hrasta lužnjaka u šumskim zajednicama na gredi i u nizi - rezultati motrenja na trajnim
pokusnim plohama. Šumarski list, Posebni broj: 74-89. Zagreb. (časopis je citiran u CC
bazama; IF(2009)=0,714.
2. Zlatanov, T., Velichkov, I., Lexer, M.J., Dubravac, T., 2010: Regeneration dynamics in aging
black pine (Pinus nigraArn.) plantations on the south slopes of the Middle Balkan Range in
Bulgaria. New forests 40 (2010) , 3; 289-303.(časopis je citiran u CC bazama; IF(0,728).
3. Dubravac, T., Dekanić, S., 2009: Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala
hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine. Šumarski list 7-8: 391-
405, Zagreb (časopis je citiran u SCI bazama bez IF)
4. Dubravac, T., Dekanić, S., Vrbek, B., Matošević, D., Roth, V., Jakovljević, T., Zlatanov, T., 2009:
Crown volume in forest stands of pedunculate oak and common hornbeam. Periodicum
biologorum 111(4):479-485. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2009)=0.229.
5. Španjol, Ž., Hršak, V., Barčić, D., Ančić, M., Dubravac, T., Rosavec, R., Oršanić, M., 2009: Pine
reforestation of degraded sites on the island of Rab, Croatia. Plant Biosystems 143 (3): 482-
495 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,744.
6. Dubravac T., Čavlović, J., Roth, V., Vrbek, B., Novotny, V., Dekanić, S., 2007: The structure
and possibility of natural regeneration in managed and non-managed beech and fir forests
37
in Croatia. Periodicum Biologorum, 109 (1): 21-27. (časopis je citiran u SCI bazama;
IF(2009)=0.229.
7. Dubravac, T., Barčić, D., Španjol, Ž., Vrbek, B., Roth, V., Dekanić, S., 2006: Natural
reforestation of aleppo pine (Pinushalepensismill.) stands after forest fire. Forest Ecology
and Management 234S (2006) S180-S207. (časopis je citiran u CC bazama;
IF(2009)=1.950.
8. Krejči, V., Dubravac, T., 2004: Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike
(Quercusilex L.). Šumarski list. 2004. 128: 7/8, 405-412, Zagreb.
9. Dubravac, T., 2003. Dinamika razvoja promjera krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba
ovisno o prsnom promjeru i dobi. Radovi, Šumarski institut, Jastrebarsko, 38: 1, 35-54,
Jastrebarsko.
10. Krejči, V., Dubravac, T., 2003. Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama
Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog Primorja. Šumarski list, 9-10, 449-456, Zagreb.
Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku 1. Stevanov, M., M. Böcher, M. Krott, S. Krajter, D. Vuletić, S. Orlović. 2013: The Research,
Integration and Utilization (RIU)model as an analytical framework for the professionalization of departmental research ..., Forest Policy and Economics, http://dx.doi.org/10.1016/j.forpol.2013.03.006 IF(2013)=još nema; za 2012 = 1,638)
2. Cotrufo, M. F., Alberti, G., Inglima, I., Marjanović, H. LeCain, D., Zaldei, A., Peressotti, A., Miglietta, F., 2011: Decreased summer drought affects plant productivity and soil carbon dynamics in a Mediterranean woodland. Biogeosciences 8(9):2407-2831. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2012)= 3,754)
3. Marjanović, H., Ostrogović, M. Z., Alberti, G., Balenović, I., Paladinić, E., Indir, K., Peressotti, A., Vuletić, D., 2011: Carbon dynamics in younger stands of pedunculate oak during two vegetation periods, Šumarski list 135(Special issue): 59-73. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2011)=0,714).
4. Paladinić, E., Štimac, D., Marjanović, H., Balenović, I., Ostrogović, M. Z., 2011: Production aspect of silver fir (Abies alba Mill.) dieback on example of a few beech-fir stands. Šumarski list 135(Special issue): 248-263. časopis je citiran u SCI bazama; IF(2011)=0,714).
5. Vuletić, D., Vacik, H., Potočić, N., Krajter, S., Fürst, C., Seletković, I., Makeschin, F., Simončič, P., Lorz, C, Galić, Z., 2010. How socio-economic conditions influence forest policy development in Central and South-Eastern Europe, Environmental management, Vol 46, 6, 931:940, DOI: 10.1007/s00267-010-9566-3. IF(2010)=1,503)
6. Fürst, C., Vacik, H., Lorz, C., Potocic, N., Krajter, S., Vuletic, D., and Makeschin, F.. 2010. How to support forest management in a world of change? Results of some regional studies. Environmental Management, 46(6): 941-952. (IF 2010 = 1,503)
7. Balenović, I., Marjanović, H., Benko, M., 2010: Application of aerial photographs in forest management in Croatia. Šumarski list 134(11-12): 623-631. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2010)=0,192)
8. Paladinić, E., Vuletić, D., Martinić, I., Marjanović, H., Indir, K., Benko, M., Novotny, V., 2009: Forest Biomass and sequestered carbon estimation according to main tree components on the forest stand scale. Periodicum biologorum 111(4): 459-466. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2009)=0,229)
9. Marjanović, H., A. Benndorf, K. Indir, E. Paladinić, A. Peressotti, H. Schweiger, D. Vuletić, 2007: CO2 and forests in Croatia, A. Peressoti (ed.), Local Strategies For Land Use Management According to Kyoto Protocol, p. 121-128, Forum Editrice Universitaria Udinese srl, Udine, Italy.
38
10. Marjanović, H., Čavlović, J., Novotny, V. and Dubravac, T., 2005: Parametrization of BWINPro simulator: Coefficients for models for crown base height (stem length) and crown width of Common oak and European hornbeam for stands in central Croatia, Rad. -Šumar. inst. Jastrebar. 40(1): 131-150
Zavod za znanstvenu međunarodnu suradnju jugoistočne Europe EFISEE 1. Lovrić, M., Lovrić, N., Vuletić, D., Martinić, I., (2012): Development of the Concept and
Implementation of National Forest Programmes With Reference to Croatia, SEEFOR, Vol 3, No 1, pp 49-60, Jastrebarsko.
2. Lovrić, M., Lovrić, N., Martinić, I. Landekić, Vuletić, D., (2012) Interpersonal and interorganizational communication during the transposition process of Habitats Diretive in Croatia. International Scientifis Conference 4-6 October, Belgrade, Forests in the Future - Sustainable use, risks and challenges, Conference Proceedings, pp:431-440, Belgrade.
4.3. Znanstvena produktivnost
(i) Brojčano iskažite publikacije vaše institucije u tablicama. Tablice 4.1. i 4.2. treba popuniti
zbirnim podacima za svaku godinu posebno te tablice 4.1.a. i 4.2.a. zbirno za čitavo vrednovano
razdoblje. Proširiti i za svaki odjel (ako je institucija ima više od 50 znanstvenika).
Tablica 4.1:Znanstvena produktivnost za prirodne, biomedicinske, tehničke i biotehničke
znanosti po godinama.
2008
Vrste publikacija Na
hrv.
jezik
u
Na
engl.[
1]
Indeksir
ani u
WoS-u
Indeksiran
i u
Scopusu
Indeksiran
i u CAB
Direct
ukupan broj
(ne zbrajati prethodne
unose već navesti
ukupan broj izdanih
publikacija za svaku
vrstu)
Članci u domaćim
znanstvenim časopisima*
15 11 10 11 17 26
Članci u stranim znanstvenim
časopisima*
0 9 7 6 7 9
Knjige# s međunarodnom
recenzijom
Knjige# s domaćom recenziju
Radovi u međunarodno
recenziranim zbornicima
radova sa skupova
Poglavlja u (recenziranim)
knjigama i tematskim
zbornicima
Uredništvo (monografija,
zbornika radova)
[1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom.
39
* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.
# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.
2009
Vrste publikacija Na hrv.
jeziku
Na
engl.[
1]
Indeksir
ani u
WoS-u
Indeksir
ani u
Scopusu
Indeksir
ani u
CAB
Direct
ukupan broj
(ne zbrajati
prethodne unose već
navesti ukupan broj
izdanih publikacija za
svaku vrstu)
Članci u domaćim znanstvenim
časopisima*
27 16 25 24 31 43
Članci u stranim znanstvenim
časopisima*
0 18 3 14 13 18
Knjige# s međunarodnom
recenzijom
Knjige# s domaćom recenziju
Radovi u međunarodno recenziranim
zbornicima radova sa skupova
Poglavlja u (recenziranim) knjigama
i tematskim zbornicima
Uredništvo (monografija, zbornika
radova)
* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.
# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.
2010
Vrste publikacija Na hrv.
jeziku
Na
engl.[
1]
Indeksir
ani u
WoS-u
Indeksira
ni u
Scopusu
Indeksira
ni u CAB
Direct
ukupan broj
(ne zbrajati prethodne
unose već navesti
ukupan broj izdanih
publikacija za svaku
vrstu)
Članci u domaćim
znanstvenim časopisima*
15 4 6 7 14 19
Članci u stranim
znanstvenim časopisima*
0 16 6 7 16 16
Knjige# s međunarodnom
recenzijom
Knjige# s domaćom recenziju
Radovi u međunarodno
recenziranim zbornicima
radova sa skupova
Poglavlja u (recenziranim)
knjigama i tematskim
zbornicima
Uredništvo (monografija,
zbornika radova)
[1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom. [1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom.
40
* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.
# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.
2011
Vrste publikacija Na
hrv.
jezik
u
Na
engl.[1
]
Indeksir
ani u
WoS-u
Indeksira
ni u
Scopusu
Indeksir
ani u
CAB
Direct
ukupan broj
(ne zbrajati prethodne
unose već navesti ukupan
broj izdanih publikacija za
svaku vrstu)
Članci u domaćim
znanstvenim časopisima*
78 10 35 35 55 88
Članci u stranim
znanstvenim časopisima*
0 14 3 2 14 14
Knjige# s međunarodnom
recenzijom
Knjige# s domaćom recenziju
Radovi u međunarodno
recenziranim zbornicima
radova sa skupova
Poglavlja u (recenziranim)
knjigama i tematskim
zbornicima
Uredništvo (monografija,
zbornika radova)
* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.
# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.
2012
Vrste publikacija Na
hrv.
jezik
u
Na
engl.[
1]
Indeksiran
i u WoS-u
Indeksiran
i u
Scopusu
Indeksiran
i u CAB
Direct
ukupan broj
(ne zbrajati prethodne
unose već navesti
ukupan broj izdanih
publikacija za svaku
vrstu)
Članci u domaćim
znanstvenim časopisima*
19 2 7 6 15 21
Članci u stranim
znanstvenim časopisima*
0 3 2 1 3 3
Knjige# s međunarodnom
recenzijom
Knjige# s domaćom
recenziju
Radovi u međunarodno
recenziranim zbornicima
radova sa skupova
Poglavlja u (recenziranim)
knjigama i tematskim
zbornicima
[1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom. [1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom.
41
Uredništvo (monografija,
zbornika radova)
* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.
# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.
Tablica 4.1.a : Znanstvena produktivnost za prirodne, biomedicinske, tehničke i
biotehničke znanosti zbirno
Ukupno 2008-2012
Vrste publikacija Na
hrv.
jezi
ku
Na
eng
l.[1]
Indeksi
rani u
WoS-u
Ukupna
citiranos
t tih
radova u
WoS-u
Indeksi
rani u
Scopus
u
Ukupna
citiranost
tih radova
u
Scopusu
Indeksira
ni u CAB
Direct
ukupan broj
(ne zbrajati
prethodne unose
već navesti ukupan
broj izdanih
publikacija za
svaku vrstu)
Članci u domaćim
znanstvenim
časopisima*
154 43 83 45 83 73 132 197
Članci u stranim
znanstvenim
časopisima*
0 60 21 101 30 104 53 60
Knjige# s
međunarodnom
recenzijom
Knjige# s domaćom
recenziju
Radovi u
međunarodno
recenziranim
zbornicima radova sa
skupova
Poglavlja u
(recenziranim)
knjigama i tematskim
zbornicima
Uredništvo
(monografija,
zbornika radova)
* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.
# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.
Tablica 4.2: Ne odnosi se na Hrvatski šumarski institut
(ii) Tko je stvarni vlasnik intelektualnog vlasništva stvorenog na ZO-u? Molimo brojčano
iskažite patente i druge oblike zaštite intelektualnog vlasništva za vrednovano razdoblje (ako je
primjenjivo) u tablici 4.3.
[1]
Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,
francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom.
42
*Institut nije ostvario patente i inovacije.
Tablica 4.3: Patenti i ostali oblici zaštite vlasništva
(iii) Molimo brojčano iskažite sudjelovanje na konferencijama u tablici 4.4. Tablicu po želji
proširiti i za odjele.
Tablica 4.4: Sudjelovanje i izlaganje na konferencijama.
Vrste sudjelovanja Vrednovano razdoblje (2008. – 2012.)
ukupan broj u zemlji u inozemstvu
Izlaganje u posebnom programu (keynote speaker, uvodno
predavanje ili drugo, specificirati)
28 13 15
Izlaganje istraživanja/rada 379 92 287
Samo sudjelovanje 203 80 123
Drugo (specificirati) 221 50 171
ZO ovome može priložiti, ako želi, popis najprestižnijih izlaganja svojih članova s temama (do
10).
Dijana Vuletić, Stjepan Posavec, Silvija Krajter, Elvis Paladinić (Croatia): Payments for Environmental Services in Croatia: public and professional perception and needs for adaptation. International Conference-forum: Emerging Economic Mechanisms: Implications for Forest-Related Policies and Sector Governance. 5-7/10/2010 FAO, Rome. Vuletić, Dijana; Krajter, Silvija, 2009: IUFRO sympozij, Forest policy changes and actual needs of decision makers in Croatia // Change in governance as collective learning process: management, politics and ethics in forestry. Nancy : AgroParis Tech-ENGREF Laboratory of Forest Policy. Plenarna predavanja Dijana Vuletić, izlaganje rada "Nacionalna šumarska politika i strategija – proces ili statički dokument", na 10-tom međunarodnom simpoziju 'Legalni aspekti i održivi razvoj europskih šuma', Sarajevo, BiH, od 7. Do 9. svibnja 2008. godine u organizaciji IUFRO-a i Šumarskog fakulteta u Sarajevu. DijanaVuletić, Silvija Krajter, M.Z. Ostrogović, Hrvoje Marjanović, Ivan Balenović, Elvis Paladinić, izlaganje na znanstvenom skupu "Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima", Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Sekcija za šumarstvo te IUFRO, Zagreb, 24. I 25. Rujna 2008.
Patenti u
Ostali oblici zaštite vlasništva
(primjerice zaštićene
inovacije)
Prihodi u
zemlji inozemstvu zemlji inozemstvu zemlji inozemstvu
2008. - - - - - -
2009. - - - - - -
2010. - - - - - -
2011. - - - - - -
2012. - - - - - -
43
DijanaVuletić, međunarodni simpozij "Change in Governance as Collective Learning Process", Nancy, Francuska, 21. Do 24. Lipnja 2009. Priopćenja Dijana Vuletić - sudjelovanje na okruglom stolu o razvoju nacionalnih istraživačkih programa u šumarskom sektoru (Forest Technology Platform konferencija), Slovenija, Kranjska Gora, 19. do 21. Svibnja 2008. Miroslav Benko - sudjelovanje na okruglom stolu o razvoju nacionalnih istraživačkih programa u šumarskom sektoru (Forest Technology Platform konferencija), Slovenija, Kranjska Gora, 19. do 21. Svibnja 2008. Dijana Vuletić - međunarodna znanstvena konferencija "Šumarska znanost između ekonomije i zahtjeva društva", održana u organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu povodom 60 obljetnice djelovanja Fakulteta, Sarajevo, BiH, 8. do 10. listopada 2008. Dijana Vuletić, međunarodna radionica “Tržišni mehanizmi i plaćanje za okolišne usluge s njihovom
primjenom u šumarstvu” 17.12.2009. Barcelona.
(iv) U slučaju da znanstvena organizacija smatra kako rezultate (koji nisu povezani s
recenziranim znanstvenim publikacijama) svoga znanstvenog (i umjetničkog) rada primarno
komunicira kroz druge kanale znanstvene (i umjetničke) produkcije, poput kvalitetnih,
specijaliziranih stručnih časopisa, izložbi i izlaganja, društveno relevantnih medija, softvera i
dr.), ovdje može specificirati o kojim se oblicima komunikacije radi i koji su najznačajniji uspjesi.
4.4. Znanstveni projekti i programi (i) Na koji način osmišljavate i planirate znanstvene projekte prije prijave za financiranje? Kako
se osigurava da znanstveni projekti na koje se institucija prijavljuje odgovaraju njezinoj
istraživačkoj misiji i viziji? Kako se potiče i njeguje znanstvena kreativnost i samostalnost
istraživačkog pristupa znanstvenika?
Već dulje vrijeme na dnevnom redu Znanstvenog vijeća je tema pripreme projektih prijedloga za
financiranje u sklpu koje se znanstvenici motiviraju na prijavu teme i oblikovanje projektnih
timova. O predloženim temama se diskutira, unapređuju se i prilagođavaju postojećim
natječajima. Uvijek se vodi briga da se ne zapostavi osnovna misija i vizija HŠI-a iako se
omogućava slobodno predlaganje i novih tema čime se potiče znanstvena kreativnost i
samostalno otvaranje novih tema osobito mladih istraživača.
(ii) Kako se osigurava potpora znanstvenicima u prijavi za financiranje projekata? Postoji li u
instituciji osoba ili ured zadužen za potporu znanstvenicima u pisanju, administraciji i
koordiniranje projekta? Postoji li sustav planiranja sufinanciranja za prijavu projekata?
Ne, sustava nema, jedino postoji podrška od Predstojnika zavoda i ravnateljice koji onda
osiguravaju sredstav a prostor i podršku u pripremi projektnih prijedloga.
(iii) Na koji se način osigurava i potiče da ZO sudjeluje ili kao nositelj ili kao partner u europskim
programima za financiranje znanstvenog istraživanja (primjerice u Okvirnom programu)?
Uspostavlja li ZO mreže i kontakte kao preduvjete za prijave na projekte?
44
Svako sudjelovanje na COST akcijama ili drugim inicijativama umrežavanja ima cilj i svrhu
predstaviti naše znanstvenike i HŠI kao dobroj i poželjnog partnera za sudjelovanje u projektima
EU programa.
Sklopljeni Sporazumi s drugim Europskim i domaćim istraživačkim institucijama tekođer imaju
za cilj postizanja određene povezanosti i spremnosti za suradnju na zajedničkim projektima.
HŠI upravo i po prvi puta provodi jedan IPA projekt kao nositelj što je jako važno iako se ne radi
isključivo o istraživačkom projektu već koordinacijskom no aktivnosti se vode oko nove i
aktualne teme dobrog upravljanja prirodnim resursima.
Uključeni smo u bazu pri Cordisu kao institucija ali i brojni istraživači s svojim životopisima, tako
da smo ukljčeni u traženje partnera. Također surađujemo po to m pitanju s JTS-om i HIT-om, te
programima umrežavanja i traženja partnera pri EFI-u (Europskom šumarskom institutu). Jedna
od aktinvnosti je i rad u ERA-net projektima (kao što je aktualna FORESTERRA) koji često budu
priprema za veće EU FP projekte.
(iv) U tablici 4.5. navedite podatke o ugovorenim projektnim istraživanjima.
Tablica 4.5: Projekti i programi znanstvenog istraživanja
Nositelji
(institucija)
Partneri
(institucija) Trajanje
Iznos
dodijeljen
ZO-u
Domaći znanstveni projekti (MZOS-a, NZZ-a, dr.
specificirati):
godišnje
Kukci i gljive – bioindikatori zdravstvenog stanja
poplavnih šuma Hrvatske
HŠI 2006-2013 17.500
Značaj, vrednovanje i potrajno korištenje socijalnih
usluga šuma
HŠI 2006-2013 7.500
Šumska staništa u uvjetima izloženosti štetnim
utjecajima i klimatskim promjenama
HŠI 2006-2013 7.500
Rast i razvoj šuma u različitim ekološkim i
gospodarskim uvjetima
HŠI 2006-2013 5.000
Oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo HŠI 2006-2013 21.250
Obavljanje stabilnosti i produktivne sposobnosti
šumskih kultura
HŠI 2006-2013 11.250
Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti
šumskih ekosustava
HŠI 2007-2013 5.000
Znanstveni projekti Europske unije (specificirati
koji) Nositelji
(institucija)
Partneri
(institucija) Trajanje
Iznos
dodijeljen
ZO-u
EUFORGEN - Očuvanje i konzervacija važnih i
ugroženih vrsta šumskog drveća u Europi
Trajno 0,00
Potrajno gospodarenje šumama uz osiguranje
obnovljive energije, potrajnih konstrukcija i
bioloških proizvoda (RoK.FOR)
Regionalni
centar za okoliš
Sjeverne
Karelije, Finska
Europski
šumarski
institut, EFI,
Međunarodni;
Međunarodni
institut za
europske šume i
kulture,
Francuska;
Sveučilište u
2011.-13.
94.160,00 €
45
Joensuuu, UJOE,
Finska;
Katalonski
tehnološki
šumarski
Centar, CTFC,
Španjolska;
Albert-Ludwig-
Sveučilište u
Freiburgu, ALU-
FR, Njemačka;
Hrvatski
šumarski
institut,
SUMINS,Hrvatsk
a; Regionalno
vijeće Sjeverne
Karelije, RCNK,
Finska; Joensuu
Znanstveni park,
JSP, Finska;
Regionalno
Vijeće Aquitain,
RCA, Francuska;
Regionalno
Vijeće Basque
Okruga, RCB,
Španjolska;
Kompetitivni
klaster
XYLOFUTUR,
XYL, Francuska;
Međusektorski
ured Madere,
MESA,
Francuska;
Regionalna
šumarska
Uprava
Katalonije,
DGMN,
Španjolska;
Lleida
Biotehnički
Klaster, LLEIDA,
Španjolska;
Pirinejski
šumarski
klaster,
FORESPIR,
Francuska;
Šumarska
uprava Baden-
Württemberg,
46
FBW, Njemačka;
DOLD Šumarski
radovi, DOLD,
Njemačka; Grad
Vinkovci, VIN,
Hrvatska;
Šumska biomasa
d.o.o. FBL,
Hrvatska;
Institut za
nizijsko
šumarstvo i
životnu sredinu,
Sveučilište u
Novom Sadu,
ILFE, Srbija.
IPA AMF Jadranska modelna šuma
Hrvatski
šumarski
institut
Biotehnički
fakultet,
Podgorica,
Crna gora;
Šumarski
fakultet
Agrikulturnog
sveučilišta u
Tirani,
Albanija;
Institut za
jadranske
kulture i
melioraciju
krša, Split,
Hrvatska;
Institut za
sumarstvo,
Beograd,
Srbija;
Šibensko-
kninska
županija,
Šibenik,
Hrvatska;
Javno
Preduzece
“Vojvodinašum
e”, Novi Sad,
Srbija;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Sarajevu,
Sarajevo,
Bosna i
Hercegovina;
Općina Ferrara,
2012.-14.
312.000,00
€
47
Ferrara, Italija;
Regija Epirus,
Regionalna
jedinica
Thesprotia,
Igumenica,
Grčka;
Obrazovanje i istraživanja na području šumarski politike iekonomike (FOPER)
Europski
šumarski
institut
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Sarajevu,
Bosna i
Hercegovina;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Banja Luci,
Bosna i
Hercegovina;
Hrvatski
šumarski
institut,
Hrvatska;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Beogradu,
Srbija; Institut
za Šumarstvo,
Beograd,
Srbija;
Univerzitet
Čiril i Metodije,
Skopje,
Šumarski
fakultet,
Makedonija;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Tirani,
Albanija.
2008.-11.
20.000,00€
Konsolidiranje kapaciteta u obrazovanju i
istraživanjima u području šumarske politike i
ekonomike u jugoistočnoj Europi (FOPER II)
Europski
šumarski
institut
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Sarajevu,
Bosna i
Hercegovina;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
2011.-13.
20.000,00 €
48
Banja Luci,
Bosna i
Hercegovina;
Hrvatski
šumarski
institut,
Hrvatska;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Beogradu,
Srbija; Institut
za Šumarstvo,
Beograd,
Srbija;
Univerzitet
Čiril i Metodije,
Skopje,
Šumarski
fakultet,
Makedonija;
Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Tirani, Albanija
Citizens and urban forest gouvernance in South-
East Europe: Case studies in selected cities
EFI FOPER
partners
2011.-12. 41.041,63
32.481,43
COST Akcija FP1204, Pristup Zelenoj Infrastrukturi:
povezivanje okolišnih i socijalnih aspekata u
proučavanju i gospodarenju urbanim šumama.
2012.-17.
COST Akcija FP1207, Orkestriranje istraživanja
šumarskih i povezanih politika u Europi,
(ORCHESTRA).
2012.-17.
COST Akcija FP1201, Promjene u Vlasništvu nad
šumama u Europi: Značaj za gospodarenje i politike
(FACESMAP),
2012.-16.
COST Akcija FP1106, Istraživanja odgovora drveća
na ekstremne događaje: sinteza.
2012.-16.
COST Akcija FP1002, Procjena putova i upravljanje
rizicima od štetnika pri transportu (PERMIT).
2012.-14.
COST Akcija FP0903, Klimatske promjene i
Ublažavanje te prilagodba šuma u onečišćenom
okolišu.
2009.-13.
COST Akcija FP0803, Sadržaj ugljika u tlu u
europskim šumama
2009.-13.
COST Akcija FP0804, Sustavi za podršku u
odlučivanju pri gospodarenju šumama (FORSYS).
2009.-13.
COST Akcija FP0703, Očekivane klimatske promjene
i mogućnosti za europsko uzgajanje šuma
(ECHOES).
2008.-12.
COST Akcija FP0603, Šumarski modeli za
istraživanja i podršku u odlučivanju u potrajnom
gospodarenju šumama.
2007.-11.
49
COST Akcija FP0601, Gospodarenje šumam i
kruženje vode (FORMAN)
2007.-11.
COST Akcija E52, Procjena Bukovog genetskog
resursa za potrajno šumarstvo.
2005.-10.
COST Akcija FP0905, Biološka sigurnost šumskih
transgenetičkog drveća; unapređenje znanstvenih
temelja za sigran razvoj drveća i primjenu EU
politika.
2007.-11.
EUFGIS – Uspostava europskog informacijskog
sustava za šumske genetske resurse
trajno
Znanstveni projekti drugih međunarodnih fondacija
(specificirati) Nositelji
(institucija)
Partneri
(institucija) Trajanje
Iznos
dodijeljen
ZO-u
Naziv - - - -
Bilateralni projekti koje sufinancira RH: Nositelji
(institucija)
Partneri
(institucija) Trajanje
Iznos
dodijeljen
ZO-u
Klimatske promjene i širenje genotipova šumskih
štetnika od juga prema sjeveru
HŠI DAAD
Njemačka
2010-2011 6.000,00 €
Suradnja Hrvatske – Srbije
Monitoring strukture i rasta lužnjakovih sastojina
na trajnim pokusnim plohama u Slavoniji i Srijemu;
HŠI Šumarski
fakultet
Univerziteta u
Beogradu
2008-2010 3.000,00 €
Usporedba nekih ekofizioloških i stanišnih parametara u sastojinama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) smanjenog vitaliteta u Hrvatskoj i Srbiji
HŠI Institut za
nizijsko
šumarstvo i
životnu
sredinu,
Univerzitet u
Novom Sadu
2011.-12. 3.000,00 €
Znanstveni projekti iz privatnih i vlastitih sredstava Nositelji
(institucija)
Partneri
(institucija) Trajanje
Iznos
dodijeljen
ZO-u
PRIMJENA DALJINSKIH ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU, Voditelj: Dr. sc. MIROSLAV BENKO UTJECAJ INTENZITETA UZGOJNIH RADOVA I NOVIH PRORJEDA NA SUŠENJE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC
OPLEMENJIVANJE I OČUVANJE GENETSKE RAZNOLIKOSTI ČETINJAČA, Voditelj: Dr.sc. JOSO GRAČAN
IZOSTANAK URODA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Mr. sc. MARIJA GRADEČKI
PRIMJENA SUVREMENIH METODA IZMJERE ŠUMA , Voditelj: Mr. sc. KRUNOSLAV INDIR
MASOVNA I INDIVIDUALNA SELEKCIJA, IZBOR I BONITIRANJE SJEMENSKIH OBJEKATA, Voditelj: Dr. sc. MLADEN IVANKOVIĆ
ZAŠTITA HRASTOVOG PONIKA OD PEPELNICE, Voditelj: Mr. sc. BORIS LIOVIĆ
HŠI Hrvatske šume
d.o.o.
2006.-10. 13.400.000
50
OPLEMENJIVANJE OBIČNOG ORAHA, PRIZNAVANJE KLONOVA I PROIZVODNJA SADNICA, Voditelj: Mr. sc. TIBOR LITTVAY
NAČINI UKLJUČIVANJA U TRŽIŠTE UGLJIKOM KAO DODATNI IZVOR PRIHODA, Voditelj: Mr. sc. HRVOJE MARJANOVIĆ
RAZVOJ METODA PROGNOZIRANJA GRADACIJA ŠTETNIH KUKACA , Voditelj: Mr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ
ISTRAŽIVANJE ŠUMSKIH ZAJEDNICA PITOMOG KESTENA (CASTANEA SATIVA MILL), Voditelj: Mr. sc. JASNICA MEDAK
ZAŠTITA ŠUMA PITOMOG KESTENA, Voditelj: Mr. sc. SANJA NOVAK AGBABA
ISTRAŽIVANJE PRIMIJENJIVOSTI POSTOJEĆIH PRIRASNO PRIHODNIH TABLICA, Voditelj: Mr.sc. VLADIMIR NOVOTNY
UTJECAJ KVALITETE SADNICA NA USPJEH POŠUMLJAVANJA NA PODRUČJU KRŠA, Voditelj: Mr. sc. ŽELJKO OREŠKOVIĆ
EKONOMSKI ASPEKTI SUŠENJA JELE, Voditelj: Mr. sc. ELVIS PALADINIĆ
GOSPODARENJE KULTURAMA ČETINJAČA, Voditelj: Dr. sc. SANJA PERIĆ
ULOGA POTKORNJAKA U SADAŠNJEM PROBLEMU SUŠENJA JELE U PREBORNIM SASTOJINAMA, Voditelj: Dr. sc. MILAN PERNEK
ISTRAŽIVANJE REŽIMA VODE U TLU, Voditelj: Dr. sc. IVAN PILAŠ
ISTRAŽIVANJE STANJA OŠTEĆENOSTI ŠUMA U OKVIRU ICP-FORESTS, Voditelj: Dr. sc. NENAD POTOČIĆ
UNAPREĐENJE DORADE SJEMENA I RASADNIČKE PROIZVODNJE GLAVNIH VRSTA, Voditelj: Dr. sc. VALENTIN ROTH
ISTRAŽIVANJE VITALITETA SADNICA RAZLIČITIH STAROSTI PRIMJENOM VIŠE TIPOVA KONTEJNERA, VRSTA SUPSTRATA I MINERALNIH GNOJIVA, Voditelj: Dr. sc. IVAN SELETKOVIĆ
PEDOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ŠUMSKIH STANIŠTA, Voditelj: Dr. sc. BORIS VRBEK
UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OSTALIH PROIZVODA I USLUGA ŠUMA, Voditelj: Dr. sc. DIJANA VULETIĆ
ISTRAŽIVANJA UTJECAJA PHYTOPHTHORA NA
SUŠENJE TOPOLA U NASADIMA, Voditelj: Mr. sc.
51
MILJENKO ŽUPANIĆ
Istraživanje učinkovitosti i ekonomičnosti suzbijanja pepelnice (aviotretiranje, preporučljive tehnologije
HŠI Hrvatske šume
d.o.o.
2009 125.000 bez
PDV-a
Utvrđivanje normalnog broja stabala hrasta lužnjaka u različitim ekološkim uvjetima
HŠI Hrvatske šume
d.o.o.
2009 125.000 bez
PDV-a
Ispitivanje biorazgradivih polipropilenskih štitnika u obnovi šuma
HŠI Hrvatske šume
d.o.o.
2009 15.000,00
bez PDV-a
Zaštita i obnova degradiranih šuma pitomog kestena (Castanea sativa Mill.).voditelj mr.sc. Boris Liović
HŠI Hrvatske šume,
d.o.o. UŠ Sisak
2010-2012 50.000,00
bez PDV-a
Projekti Hrvatskih šuma 2011-2015
ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI POSTOJEĆIH PRIRASNO-PRIHODNIH TABLICA, Voditelj: Dr. sc. MIROSLAV BENKO
SELEKCIJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.) U SUBMEDITERANU I EUMEDITERANU, Voditelj: Dr. sc. TIBOR LITTVAY
VARIJABILNOST PLODONOŠENJA I KVALITETE SJEMENA U ŠUMSKIM SJEMENSKIM OBJEKTIMA, Voditelj: Dr. sc. MARIJA GRADEČKI – POŠTENJAK
GENETSKA VARIJABILNOST FAMILIJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.), Voditelj: Dr. sc. NEVENKA ĆELEPIROVIĆ
OPLEMENJIVANJE I OČUVANJE GENOFONDA GOSPODARSKI VAŽNIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA PUTEM SJEMENSKIH OBJEKATA, Voditelj: Dr. sc. MLADEN IVANKOVIĆ
MOGUĆNOST PRIMJENE BIOTEHNIČKIH I BIOLOŠKIH METODA U SUZBIJANJU ŠTETNIH KUKACA U ŠUMARSTVU, Voditelj: Dr. sc. MILAN PERNEK
ODREĐIVANJE KRITIČNIH BROJEVA POPULACIJA RANIH DEFOLIJATORA U KONTINENTALNIM HRASTOVIM ŠUMAMA,Voditelj: Dr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ
SVEOBUHVATNA ZAŠTITA ŠUMA PITOMOG KESTENA, Voditelj: Dr. sc. SANJA NOVAK AGBABA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVI PESTICIDI SUKLADNO NAČELIMA I KRITERIJIMA FSC, Voditelj: Mr. sc. BORIS LIOVIĆ
ŠUMSKA STANIŠTA U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA I ŠTETNIH UTJECAJA ATMOSFERSKIH TALOŽENJA, Voditelj: Dr. sc. BORIS VRBEK STANJE I MOGUĆNOSTI REKONSTRUKCIJE PRIRODNOG VODNOG REŽIMA U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA NA PODRUČJU ŠUMSKOG KOMPLEKSA SPAČVE, Voditelj: Prof. dr. sc. ZVONKO SELETKOVIĆ
ISTRAŽIVANJE STANJA OŠTEĆENOSTI ŠUMA U
HŠI Hrvatske šume
d.o.o.
2011.-13. 5.900.000
kn
52
OKVIRU ICP-FORESTS, Voditelj: Dr. sc. NENAD POTOČIĆ
ISTRAŽIVANJE UTJECAJA RAZLIČITIH VRSTA MINERALNIH GNOJIVA, SUPSTRATA I TIPOVA KONTEJNERA NA VITALITET SADNICA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA, Voditelj: Dr. sc. IVAN SELETKOVIĆ
PRAĆENJE I UNAPRJEĐENJE EKO-HIDROLOŠKIH ODNOSA U NIZINSKIM ŠUMAMA ZAPADNE HRVATSE, Voditelj: Dr. sc. IVAN PILAŠ
ATMOSFRESKA TALOŽENJA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA, Voditelj: Dr. sc. TAMARA JAKOVLJEVIĆ
PRIZEMNA VEGETACIJA KAO BIOINDIKATOR U NIZINSKIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA, Voditelj: Dr. sc. JASNICA MEDAK
STRUKTURA, UZGOJNI POSTUPCI I MOGUĆNOST PRIMJENE OPLODNIH SJEČA U PRIOBALNIM PANJAČAMA HRASTA CRNIKE I MEDUNCA, Voditelj: Dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC GOSPODARENJE ŠUMSKIM KULTURAMA NA KRŠKIM POLJIMA U LICI, Voditelj: Dr. sc. SANJA PERIĆ
UNAPREĐENJE DORADE SJEMENA I RASADNIČKE PROIZVODNJE GLAVNIH VRSTA, Voditelj: Dr. sc. VALENTIN ROTH UTJECAJ INTENZITETA UZGOJNIH RADOVA NA SUŠENJE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC, Suvoditelj: STJEPAN DEKANIĆ, dipl. inž. šum.
STANJE KULTURA ČETINJAĆA S POSEBNIM OSVRTOM NA ZAHVATE SUPSTITUCIJE, Voditelj: Dr. sc. SANJA PERIĆ Suvoditelj: MARTINA TIJARDOVIĆ, dipl. inž. šum ŠUMSKI PROIZVODI I TEHNIČKO – TEHNOLOGIJSKI MODELI NJIHOVE PROCJENE I PRIDOBIVANJA, Voditelj: Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN
POTRAJNOST POHRANE UGLJIKA U GOSPODARSKOJ ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. HRVOJE MARJANOVIĆ
OVISNOST PRIRASTA O MIKROSTANIŠNIM I METEOROLOŠKIM PRILIKAMA U ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. HRVOJE MARJANOVIĆ Suvoditelj: MAŠA ZORANA OSTROGOVIĆ, dipl. inž. šum. MOGUĆNOST PRIMJENE STANDARDNIH PRIRASNIH NIZOVA ZA REGULARNE ŠUME NA PODRUČJU UŠP KOPRIVNICA, Voditelj: Dr. sc. KRUNOSLAV INDIR
EKONOMSKE POSLJEDICE SUŠENJA JELE
53
UZROKOVANOG KLIMATSKIM PROMJENAMA, Voditelj: Dr. sc. ELVIS PALADINIĆ
UTVRĐIVANJE NORMALNOG BROJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA U RAZLIČITIM EKOLOŠKIM UVJETIMA, Voditelj: Dr. sc. VLADIMIR NOVOTNY
PRIMJENA DIGITALNE FOTOGRAMETRIJE U PRAKTIČNOM UREĐIVANJU ŠUMA, Voditelj: Dr. sc. MIROSLAV BENKO Suvoditelj:dr.sc. IVAN BALENOVIĆ, dipl. inž. šum. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OSTALIH PROIZVODA I USLUGA ŠUMA, Voditelj: Dr. sc. DIJANA VULETIĆ ZNAČAJ I ULOGA OKFŠ-a U KONTEKSTU EU, Voditelj: Dr. sc. DIJANA VULETIĆ, Suvoditelj: SILVIJA KRAJTER, dipl. inž. šum.
PATOGENI ŠUMSKOG DRVEĆA IZ RODA PHYTOPHTHORA, Voditelj: Mr. sc. MILJENKO ŽUPANIĆ - Ispitivanje biorazgradivih polipropilenskih štitnika u obnovi šuma - Primjena biorazgradivih polipropilenskih štitnika i Ecopot sadnica obloženog korijena za obnovu šuma hrasta lužnjaka - Istraživanje stavova svih dionika u procesu priprema za donošenje Nacionalnog šumarskog programa uz analizu potreba prilagodbi Europskom šumarskom programu i Akcijskom planu - Izrada plana unaprjeđenja sustava HŠ Fond modulom za evidenciju i praćenje šumske zalihe ugljika HŠ Fond-Ugljik,
Hrvatske šume
d.o.o.
2011.-13. 690.000
Projekti Hrvatskih šuma 2011-2013
- Problematika sušenja borova na području Srednje Dalmacije, voditelj dr.sc. Milan Pernek - Mogućnost pošumljavanja neobraslih šumskih površina u Lici za energetske svrhe, voditelj prof. dr.sc. Zvonko Seletković
2011.-12. 330.000
Biološka sanacija kamenoloma autohtonim šumskim vrstama
HŠI Holcim d.o.o. 2007.-10. 116.210
Uspostavljanje monitoringa stanja šumskih ekosustava u PP Velebit
HŠI JU PP „Velebit“ 2009.-13. 153.000
Tla nacionalnog parka "Krka". HŠI JU NP „Krka“ 2007.-08. 20.000
Istraživanje tipova tala područja Lubenovca s
pedološkom kartom mjerila 1:25000
HŠI JU NP „Sjeverni
Velebit“
2008.-09. 50.000
Istraživanje tipova tala Štirovače s pedološkom
kartom mjerila 1:25000
HŠI JU NP
“Sjeverni
Velebit“
2007.-08. 50.000
Istraživanje tipova tala područja Parka prirode
Medvednica s pedološkom kartom mjerila 1:25000
HŠI JU PP
„Medvednica“
2008.-09. 50.000
Oštećenost šumskih ekosustava na području Parka prirode Medvednica
HŠI JU PP „Medvednica“
2008 20.000
Istraživanje biljnih bolesti i štetnika u šumskim ekosustavima NP Krka
HŠI JU NP „Krka“
2008 98.000
Stanje šumskih ekosustava i mogućnost prirodne
obnove šuma hrasta crnike i medunca N.P. Krka
HŠI JU NP „Krka“
2008 19.580
Studija uređenja zapadnog dijela šume Jelačićka u HŠI PARKOVI, d.d., 2008 65.000
54
Varaždinu Varaždin
"Uloga reduktivnih biotičkih čimbenika u razvoju
gradacije potkornjaka na području NP Sjeverni
Velebit"
HŠI JU NP „Sjeverni
Velebit“
2009 20.000
I. faza studije iskorištavanja Alepskog bora HŠI JU Park
prirode"
Lastovsko
otočje",
2009 16.260
Monitoring zdravstvenog stanja šuma na području Grada Zagreba
HŠI Grad Zagreb 2009 50.000
II. faza projekta „Uspostavljanje monitoringa stanja
šumskih ekosustava u PP Velebit“
HŠI JU PP „Velebit“ 2010 20.000
Interaktivni pregled šuma Grada Zagreba HŠI Grad Zagreb 2010 300.000
Ispitivanje i analiza zdravstvenog stanja šuma, unos podataka i puštanje u rad on-line baze podataka Interaktivni pregled šuma grada Zagreba
HŠI Grad Zagreb 2010.-11. 300.000
Oštećenost šumskih ekosustava na području
Nacionalnog parka Risnjak
HŠI JU NP „Risnjak“ 2011 20.000
Obnova i praćenje strukure šumskih sastojina na
pokusnim plohama NP Risnjak
HŠI JU NP „Risnjak“ 2011 12.000
Informiranje posjetitelja NP Krka o posebnostima šumskih ekosustava na području Parka i važnosti njihovoga očuvanja
HŠI JU NP „Krka“ 2011 32.000
Istraživanje biljnih bolesti i štetnika u šumskim ekosustavima NP Krka
HŠI JU NP „Krka“ 2011 98.120
Istraživanje štetnosti i opasnosti od širenja
patogene gljive Phellinus pini na boru i praćenje bio
ekologije i prognoza populacije jasenove grbice u
NP Krka
HŠI JU NP „Krka“ 2011 97.500
Oštećenost šumskih ekosustava na području
Nacionalnog parka Risnjak
HŠI JU NP
„Risnjak“
2011 20.000
III. faza projekta Uspostavljanje monitoringa stanja šumskih ekosustava u PP Velebit
HŠI JU PP „Velebit“ 2011 20.000
PRIKAZ BILJNOG SVIJETA ŠUMA PARKA PRIRODE
UČKA
HŠI JU PP „Učka 2012 35.000
Izrada studije pedološke karakteristike park šume
Marjan
OIKON HŠI 2012 46.280
Publikacija Vodić kroz biljni svijet Velebitskih šuma HŠI JU PP "Velebit" 2012 25.900
Istraživačke stipendije (godina ili više): Nositelji
(institucija)
Partneri
(institucija) Trajanje
Iznos
dodijeljen
ZO-u
Programme d'accueil de jeunes fonctionnaires
étrangers en formation en France
ADECIA
(Agence pour
le
développement
de la
coopération
internationale
dans les
domaines de
l'agriculture,
de
l'alimentation
ADECIA i AgroParisTech-ENGREF, Pariz, Francuska
godina dana
1.500,00 €
55
et des espaces
ruraux),
Ministčre de
l'agriculture,
de
l'agroaliment
aire et de la
foręt,
Republika
Francuska
University of Copenhagen, Department of
Geosciences and Natural Resource Management,
Section of Landscape Architecture and Planning
University of
Copenhagen
stipendija
FOPER
Mobility Grant
42 dana
3.000,00 €
56
5. UTJECAJ I PRIJENOS ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA
(Uzimajući u obzir raznolikost ZO-a u Upisniku znanstvenih organizacija, ovo poglavlje svaki ZO
ispunjava i prilagođava vlastitoj djelatnosti.)
5.1. Nastavna i znanstvena suradnja sa sveučilištem i visokim školama
(i) Opišite suradnju ZO-a s visokim učilištima na razini institucije (ugovori o suradnji) te
sudjelovanje vaših znanstvenika u održavanju nastave. Objasnite na koji način institucija
usklađuje nastavnu aktivnost svojih članova s težištem rada ZO-a. Objasnite na koji se način
postiže ravnoteža aktivnosti predavanja i predanosti znanstvenom istraživanju. Komentirajte
prosjek broja kolegija na sveučilišnim studijskim programima po znanstveniku (iz tablice 5.1 ).
Terenska nastava studenata 2. i 3. godine Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iz predmeta : - Uzgajanje šuma I i II, Osnivanje šuma, Šumska mehanizacija (Trušnica za doradu šumskog sjemena, hladnjača za skladištenje i čuvanje šumskog sjemena, mehanizacija u rasadnicima šumskih sadnica) Sudjelovanje u izvođenju terenske nastave na dodiplomskom studiju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu suradnika u izvođenju nastave na specijalističkom poslijediplomskom studiju iz područja Osnivanje i uzgajanja šuma na kolegiju „Šumske kulture i plantaže”, kao i u izvođenju nastave na doktorskom studiju iz Urbanog šumarstva, zaštite prirode, uređivanja i zaštite šuma na kolegiju „Dinamika populacija sitnih glodavaca”. U nekoliko je navrata vodila terenski dio gostujućim ekskurzijama šumarskih stručnjaka na pokusima provenijencija hrasta lužnjaka, komparativnim pokusima više vrsta četinjača (Pilot objekt Lokve) kao i na pokusima istraživanja uzgojnih zahvata prorede (Objekt 69). Znanstveni novaci sudjeluju u izvođenju nastave u dodiplomskim i diplomskim programima ovisno o potrebama i mogućnostima njihovih mentora na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to u dijelu izvođenja seminara. Suradnja sa visokim učilištima University of Udine - Department of Agriculture and Environmental Sciences (Italy), University of Eastern Finland (Joensuu, Finland), Albert-Ludwigs-Universitaet Freiburg (Deutschland), a tijekom proteklih pet godina surađivali su i sa sljedećim učilištima: Technical University Munich - Lehrstuhl für Waldbau und Forsteinrichtung (Freising, Deutschland). U osnovi suradnja je temeljena na međusobnoj interakciji djelatnika Zavoda s navedenim visokim učilištima kroz zajedničke bilo europske ili bilateralne projekte. Sudjelovanje djelatnika Zavoda u nastavi na bilo kojoj od navedenih institucija nije dosada ostvareno.
Zajednički projekt sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu financiran od 2007 do 2010 od MZOŠ-a. Projekt je vodio prof.dr.sc. Boris Hrašovec do 2008. godine kada dr. sc. Milan Pernek stječe uvjete i preuzima projekt. Suradnja se odvijala kroz korištenja laboratorijskih resursa s jedne i s druge strane, zajedničkih odlazaka na teren te zajedničkih publikacija.
Djelatnici Instituta održavaju znanstvenu suradnju s djelatnicima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelujući i radeći zajedno na brojnim domaćim projektima, ali i u okviru pojedinih projekata financiranih od Europske Komisije. Uska suradnja sa Zavodom za genetiku, botaniku i dendrologiju, te sudjelovanje na terenskim nastavama i dijelu nastavnih predavanja. Djelatnici Instituta surađuju sa Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša u sklopu Znanstvenoistraživačkih projekata čije je područje vezano uz Mediteran i priobalje s specifičnom tematikom gospodarenja i zaštite šuma od požara i drugih negativnih utjecaja.
57
Sudjelovanje u nastavi na Veleučilištu u Karlovcu, izvođenje vježbi na kolegiju Osnove turizma. Suradnja s Veleučilištem u Karlovcu. Obavljanje nastave iz predmeta Tloznanstvo na prvoj godini studija. Odjel za ekologiju i lovstvo Sudjelovanje u postupku obrana, mr., dr., specijalistički radovi, diplomski, u nastavi-dolaze studenti i đaci srednjih šumarskih škola, edukacije nastavnicima srednjih škola.
(ii) Molimo ispunite tablicu 5.1. te je proširite za čitavo vrednovano razdoblje ubacivanjem
dodatnih stupaca.
Tablica 5.1: Sudjelovanje u nastavi na visokim učilištima
*Kod izračuna prosjeka koristio se broj znasntvenika od 18 jer je izbor 19. postignut u 2013.
godini.
(iii) Ukratko opišite pristup ZO-a prema znanstvenoj suradnji (kroz znanstvene projekte, ali i
druge vrste suradnje) s domaćim visokim učilištima, odnosno drugim ZO-ima i institucijama u
Republici Hrvatskoj. Kako se ta suradnja inicira i potpomaže na institucijskoj razini (ugovori o
suradnji ili dr.)? Kako takva suradnja na istraživanjima i drugim aktivnostima među hrvatskim
institucijama doprinosi pozitivnom društvenom i/ili gospodarskom razvoju?
Pristup ostvarivanja znanstvene suradnje s domaćim visokim učilištima i drugim ZO-ima je vrlo
otvoren i prati interese znanstvenika koji slobodno predlažu i ostvaruju takvu suradnju. U cilju
dodatnog poticanja sklapaju se Sporazumi o znanstvenoj i drugoj suradnji koji onda olakšavaju
pojedinačnu suradnju ali i definiraju pravila igre i područja na kojima se suradnja treba
osvarivati.
Tako imamo potpisane sporazume o Suradnji s Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu,
Institutom za primijenjenu ekologiju OIKON, a u pripremi je sporazum s Prehrambeno
biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za jadranske kulture i melioraciju
krša u Splitu.
No i bez tih sporazuma imamo suradnju s Prirodoslovno matematičkim fakultetom Sveučilišta u
Zagrebu i sa institutom Ruđer Bošković u Zagrebu.
No pri predlaganju znanstvenih projekata ili kod provođenja specifičnih istraživanja otvoreno
surađujemo sa visokim učilištima i drugim ZO-ima u skladu s potrebama i zajedničkim intersima.
Sudjelovanje u nastavi
Akademska godina. Prosjek po
znanstveni
ku/novak
u
2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2012./13.
Broj kolegija na preddiplomskom studiju 3 3 3 1 1 0,61
Broj kolegija na diplomskom studiju 2 2 2 4 4 0,78
Broj kolegija na doktorskom studiju
Mentorstvo diplomskih/magistarskih
radova
Mentorstvo doktorskih radova 1 1 0,11
2 2 1 0,17
Organizacija i vođenje kolegija na stručnim
studijima
1 1 1 1 1 0,28
Sudjelovanje znanstvenih novaka u nastavi
(broj kolegija)
3 6 0,6
58
(iv) Jesu li članovi ZO-a održavali predavanja na sveučilištima u inozemstvu? Navedite primjere
koje želite izdvojiti.
Ovi slučajevi su vrlo rijetki i više kao iskaz časti prilikom posjeta pojedinim Sveučilištima. Razlog
tomu je neredovito sudjelovanje u nastavi u Hrvatskoj pa tako ne postoji osnova za razmjenu
toga tipa pa niti potrebno iskustvo da bi se to češće radilo.
Neki primjeri: Dr.sc. Maja Gradečki Poštenjak, 10. 11. 2009. godine Sveučilište u Sarajevu, Šumarski fakultet, Bosna i Hercegovina: 'Laboratorij za ispitivanje kvalitete sjemena akreditiranu prema akreditacijskom standardu akreditacijskom ISO/IEC 17025 za ispitne i umjerne laboratorije'. Dr.sc. Tamara Jakovljević, 10.6. 2008, Federalni Istraživački Institut za Ruralna Područja, Šumarstvo i Ribarstvo, Hamburg, Njemačka: “Analise i standardi u studijama šumskih ekosustava Hrvatske”; „Usporedba elementarnog analizatora CNS 2000 i Eurovector EA3000 za listnim analiztama iz kružnog testa“. 18.11. 2009, Sveučilište u Sarajevu, Šumarski fakultet, Bosna i Hercegovina: “Ekološke analize u šumskim i poljoprivrednim ekosustavima” 6.12. 2011, Nacionalno Istraživačko Vijeće, Institut za studije ekosustava, Verbania Pallanza, Italija: “ISO standardi u analizama šumskih ekosustava: Svrha i Upotreba” i “Procjena tokova iona iz atmosphere u poplavne šumske ekosustave u Hrvatskoj prema UN-ECE ICP Forests methodologiji”.
5.2. Prijenos znanja u društvo i savjetodavna djelatnost
(i) Ukratko opišite koji su ciljevi ZO-a u suradnji s:
- gospodarskim subjektima
- udrugama civilnog društva
- predstavnicima građana u vlasti (izvršnoj, predstavničkoj, lokalnoj ili državnoj)
- drugim sektorima (javna poduzeća i dr.)
(Isključite one kategorije koje nisu primjenjive za vaš ZO.)
Ciljevi HŠI a u suradnji s gospodarskim subjektima su uglavnom prijenos znanja ali i rad na
zajedničkim projektima no najčešće se gospodarski subjekti javljaju kao naručitelji usluga ili
studija a HŠI izvšitelj.
Suradnja s Udrugama civilnog društva ide u smjeru prijenosa znanja te podizanja svijesti
građana o važnosti šuma i ulozi šumarske struke. Postoji interes i kod zajendičkih prijava
šrojekata gdje se HŠI javlja kao suradna ustanova koja pruža određeni trening ili edukaciju.
Suradnja s predstavnicima građana ide u smjeru odrađivanja svih poslova proizvišlih iz
dobivenih javnih ovlasti, te pružanju visokokvalitetnog stručnog servica nadležnim
ministarstvima.
Odnos s dijelom lokalnih vlasti ide i u smjeru jače suradnje gdje neki gradovi i županije
sufinanciraju rad Istraživačkih centara u Pazinu, Vinkovcima i Varaždinu. U sklopu toga HŠI
takožer pruža usluge prema lokalnoj vlasti u području svojeg djelovanja.
Dugogodišnja suradnja s Hrvatskim šumama ima za cilj provođenje vrhunskih istraživanja s
ciljem unapređenja resursa ali i prijenosom znanja te primjenom dijela rezultata u praksi.
59
(ii) Na koji način ZO inicira pokretanje suradnje u navedenim sektorima? U kojim bi se od
prethodno navedenih područja suradnja trebala ojačati i kako?
HŠI prati aktualnosti te predlaže projekte i/ili pomoć u savjetima kada vidi da može pomoći
određenim tijelima najčašće agenicijama i ministarstvima. Kao primjer navodimo prijedloge
projekata za trajno motrenje šumskih tala u RH kao i pomoć pri unapređenju kvalitete
izvješćivanja po pitanju raznih obveza preuzetih deklaracijama o biološkoj raznolikosti i
Kyotskom protokolu.
Lokalnoj zajednici se predstavljamo na godišnjim sastancima gdje se izvještava o radu IC-a ali i
najavljuju te predlažu nove teme koje bi mogle pomoći ili unaprijediti javni servis u tim
područjima.
Prema HŠ se ide i kroz godišnja izvješća ali i kroz izlaganja na stručnim i znanstvenim
skupovima ali i direktno predlaganjem novih projekata Povjerenstvu za znanstveno istraživčaki
rad ili Upravi društva ako se radi o specifičnoj primjeni određenih rezultata (primjer izračuna
kritičnog broja štetnih kukaca za potrebe provođenja zaštite).
Suradnju i prepoznavanje HŠI-a kao institucije koja može kvalitetno unaprijediti postojeći servis
izmješćivanja treba ojačati osobito u smjeru Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstvu
poljoprivrede kada se radi o razvoju Strategije i/ili Nacionalnog šumarskog programa.
(iii) Sudjeluje li ZO u asocijacijama i udrugama znanstvenog, stručnog ili civilnog karaktera te
koji su ciljevi takvog sudjelovanja?
Da, sudjeluje u radu:
Hrvatska udruga za arborikulturu postoji potpisani važeći ugovor o suradnji. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Hrvatsko šumarsko društvo Hrvatsko društvo za biotehnologiju Hrvatsko tloznanstveno društvo Hrvatsko genetičko društvo Hrvatsko biometrijsko društvo Akademija šumarskih znanosti ISTA - International Seed Testing Association OECD – Organization for Econimic Cooperation and Development IAMF – International Association of Mediterranean Forests
Ciljevi aktivnog sudjelovanja u navedenim organizacijama su razvoj ili unapređenje nekih
područja koja još nisu dovoljno prepoznata u RH (kao što je to arborikultura); aktivno
sudjelovanje u riješavanju stručne problematike na svim razinama ali i pružanje kvalitetnog
servisa određenim udrugama koje se svojim aktivnostima dotiču šume i šumartva bez dovoljnog
poznavanja problematike koju trebaju riješavati, vezano uz šume.
Nadalje surađuje se i u izradi Zakonskih propisa, vođenju javnih diskusija i rasprava o aktualnim
pitanjima ili se jednostavno prate stručna dostignuća u raznim područjima (kao što je to članstvo
u međunarodnoj udruzi za testiranje sjemena).
Članica OECD-a je RH ali su djelatnici iz HŠI-a aktivni u tijelima osobito oko zaštite genofonda te
sudjeluju u radu radne skupine te obavljaju dužnosti regionalnih eksperata.
U IAMF je član HŠI a naša djelatnica je i članica Odbora, te aktivno sudjeluju u radu udruge.
60
(iv) Navedite kada ste i na koji način reagirali na donošenje odluka ili politika od javnog interesa
u području svoje stručnosti ili sudjelovali u njihovu donošenju?
Kako institucija sudjeluje u javnim raspravama koje se odnose na vaše područje rada? Kako
potiče pozicioniranje i građenje autoriteta ZO-a u procesu donošenja odluka relevantnih za
društveni razvoj u svom području stručnosti?
Sudjelovanje u radu različitih znanstvenih i stručnih povjerenstava, okrugli stolovi, radionice. Zaposlenici Instituta sudjeluju u radnim skupinama nadležnih ministarstva pri izradi prijedloga zakonskih i pod zakonskih akata. Institucija se uključuje u javne rasprave oko pitanja vezanih za razvoj znanstvenih instituta i znanosti uopće kroz tijelo sastavljeno od ravnatelja javnih instituta te direktno kao institucija ali i preko svojih članova. To je bio slučaj kod donošenja Zakona o znanstveno istraživačkoj djelatnosti, donošenju pravilnika o izboru u znanstvena i znanstveno nastavna zvanja, izradi prijedloga za promjenu financiranja javnih instituta, pregovore o programskim ugovorima te izradu Strategije razvoja znanosti RH. Rad u grupi za pripremu Nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), dr.sc. Hrvoje Marjanović. Član povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova, dr.sc. Hrvoje Marjanović. Program trajnog motrenja tala Hrvatske, Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, dr.sc. Ivan Pilaš. Članovi povjerenstva za izradu Pravilnika o motrenju oštećenosti šumskih ekosustava (2009/2010. godine) u Ministarstvu poljoprivrede, sudjelovali u radu saborskog odbora za zaštitu okoliša, dr.sc. Ivan Seletković, dr.sc. Nenad Potočić. Član Područnog nacionalnog Vijeća za Biotehničke znanosti, dr. sc. Tomislav Dubravac (razdoblje 2013.-2017.). Član Povjerenstva za polaganje ispita ovlaštenih inženjera šumarstva pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (2009.-danas), Dr.sc. Tomislav Dubravac. Član odbora Razreda šumarstva pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (2010.-danas), Dr.sc. Tomislav Dubravac. Monitoring podzemnih voda u svrhu ocjene donošenja projekta kanala Dunav-Sava Sudjelovanje u pregovorima sa EU, poglavlje 12; dr.sc. Milan Pernek, član Sudjelovanje u pregovorima sa EU, poglavlje 12; mr.sc. Boris Liović, član Sudjelovanje dr.sc. Dijane Vuletić u svojstvu člana radne skupine za pripremu pregovora za pristupanje EU u području Poljoprivreda, Ruralni razvoj (2007. -2008.) Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Radna skupina za poglavlje pregovora Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor: Milan Pernek -član Član Povjerenstva za izradu Pravilnika o registru božičnih drvaca, dr.sc. Milan Pernek Član Povjerenstva za izradu Pravilnika o unošenju karantenskog štetnika Bursaphelenchus xylophylus; dr.sc. Milan Pernek. Član povjerenstva za izradu Nacionalne šumarske politike i stragtegije (2003) te Nacionalnog šumarskog programa (2008) dr.sc. Dijana Vuletić. Član Povjerenstva za izradu Pravilnika o sadržaju i načinu provođenja nacionalne inventure šumskih resursa (2006.) dr.sc. Miroslav Benko. Članovi povjerenstva za šumski reprodukcijski materijal (Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu NN 75/2009); član Vijeća za genetski modificirane organizme dr.sc. Tibor Littvay, dr.sc. Mladen Ivanković. Članovi povjerenstva za izradu Zakona o šumama dr.sc. Dijana Vuletić i dr.sc. Tomislav Dubravac. Članica radne skupine za definiranje šumskih područja unutar ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj, 2009.-2010. dr.sc. Dijana Vuletić, dr.sc. Ivan Seletković.
61
Članovi stručnih povjerenstava za pregled i odobravanje šumskogospodarskih planova i programa dr.sc. Miroslav Benko, dr.sc Vladimir Novotny, dr.sc. Krunoslav Indir, dr.sc. Ivan Balenović. Članica Šumarske radne skupine za izradu mjera ruralnog razvoja dr.sc. Dijana Vuletić. Davanje komentara i prijedloga kod pregovaranja o Pravno obvezujućem sporazumu za šume (LBA) dr.sc. Dijana Vuletić (2011-2013). Član radne grupe za izradu Službenih stajališta RH u području proizvodnje i stavljanja na tržište biljnog reprodukcijskog materijala, dr.sc. Milan Pernek. Zaposlenici Instituta sudjeluju na javnim tribinama, kongresima, simpozijima. Informacije se distribuiraju putem Obavijesti i izviješća na ZV, Kolegiju, sastancima Zavoda, na WEB-u.
5.3. Stručne usluge i proizvodi za naručitelje
(Ovaj dio upitnika može biti neprimjenjiv za određene vrste ZO-a. Upitnik prilagodite misiji ZO-a.)
(i) Ukratko predstavite svoju viziju pružanja usluga i proizvoda (uključite i opis usluga i
proizvoda koje vaša institucija pruža naručiteljima te na koji način vidite poboljšanja).
Od 2007. godine motrenje oštećenosti šumskih ekosustava provodi se za potrebe Ministarstva zaduženog za poslove šumarstva. Osiguranje kvalitete provodi se održavanjem tečajeva za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti, kontrolnim procjenama na terenu, kao i sudjelovanjem na međunarodnim interkalibracijskim tečajevima i međulaboratorijskim ispitivanjima. Analize tla, biljnog materijala i vode u skladu s međunarodnom normom HRN EN ISO /IEC 17 025. -Usluge izrade studija zdravstvenog stanja drveća, usluge analize uzoraka -organiziranje stručnih radionica po pitanju biljnog zdravstva, naročito karantenskih organizama Pilot objekti za edukaciju djece, studenata Izrada Programa za gospodarenje šumama šumoposjednika. Rasadnik Hrvatskog šumarskog instituta osnovan je 1961. godine s ciljem proizvodnje sadnica za pošumljavanje i umjetnu obnovu sastojina te znanstvenoistraživačkih radova iz područja rasadničke proizvodnje. Isto tako, od osnutka pa do danas, rasadnik ima veliku ulogu u edukaciji stručnjaka iz šumarske operative iz područja rasadničke proizvodje, učenika šumarskih škola i studenata Šumarskog fakulteta. Prateći tržišna kretanja, posljednjih godina intenzivirana je proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, tako da se danas u ponudi rasadnika nalazi više stotina različitih vrsta i kultivara hortikulturnih biljaka. Cjelokupni asortiman sadnog materijala vlastite je proizvodnje, bilo generativnim ili vegetativnim putem, čime je zajamčeno njegovo podrijetlo i kvaliteta. Osim proizvodnje sadnica u ponudi rasadnika uključena su i stručna projektiranja te izvedbe krajobraznih oblikovanja, njega i održavanje istih, savjeti vezani uz uzgoj, sadnju, održavanje i zaštitu sadnica te dorada i prodaja sjemena namijenjenog proizvodnji ukrasnog bilja. Jedna od značajnih uloga Odjela rasadničke proizvodnje je i sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim radovima, posebice na realizaciji njihovih terenskih komponenti. Izrada raznih studija uređenja zelenih površina i privatnih okućnica kao i izrade studija biološke sanacije te izvođenje navedenih studija također je dio ponude stručnih poslova i usluga koje obavlja ZO.
62
(ii) Tko su korisnici vaših usluga, uslužnih proizvoda? Kako identificirate korisnike i kako im
pristupate?
Usluge ispitnih laboratorija koriste znanstvenici, privatne osobe, Hrvatske šume, baza EU Uspostavljen je sustav označavanja i sljedivosti koji osigurava sljedivost od preuzimanja uzoraka, analize obrade uzorka do izdavanja izvještaja o ispitivanju u skladu s ISO 17 025. Uspostavljen odnos u skladu s međunarodnom normom temeljen na dobrim veza, savjetima i uputama o tehničkim pitanjima korisniku (omogućeno pisanim i usmenim putem) očemu se vodi evidencija. Osigurana je i zaštita tajnosti podataka. - Usluge izrade studija zdravstvenog stanja drveća, usluge analize uzoraka su vlasnici drveća: u najčešće gradovi i lokalna samouprava, tvrtke koje se bave projektiranjem i održavanjem parkova te privatni posjednici koji imaju problem sušenja bilja. -organiziranje stručnih radionica po pitanju biljnog zdravstva, naročito karantenskih organizama: Komora inženjera šumarstva i drvne industrije, šumarski inspektori, Hrvatske šume d.o.o.
Gospodarstvo Privatnici Šumoposjednici Stručni kadar u hrvatskim šumama Privatni poduzetnici u području šumarstva Osnovne i srednje škole Jedinice lokalne samouprave i uprave Jedinice lokalne uprave i samouprave zadužene za upravljanje zaštićenim prirodnim
područjima Hrvatske šume d.o.o. Županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prostorima Javne ustanove Nacionalni parkovi Javne ustanove Parkovi prirode
(iii) Navedite mjere koje poduzimate za osiguravanje kvaliteta u pružanju usluga i uslužnih
proizvoda. Postoji li kakva statistika korisnika i provedeni anketni upitnici za korisnike o
zadovoljstvu vašim uslugama?
Akreditacija HRN EN ISO/IEC 17025:2006 Temelji konkurentnosti na tržištu su proizvod, promidžba, plasman i cijena, zbog toga je cilj razvoja rasadničke proizvodnje Instituta angažman i rad na poboljšanju svake od navedenih stavaka tijekom razvojnog procesa. Planovi proširenja asortimana i povećanja proizvodnje sadnica ukrasnog bilja su bez odgode u izvedbi u skladu s postojećim sredstvima, kapacitetima i tehnologijom rasadnika. U smislu proizvodnje potrebno je istaknuti važnost kompletne vlastite proizvodnje do finalnih artikala u čijem su smislu u potpunosti zadovoljene sve zakonske i zdravstvene regulative vezane uz proizvodne procese, plasman i kvalitetu biljnog materijala.
(iv) Na koji način osiguravate da se zarada na uslugama znanstvenika i ZO-a preusmjerava u
znanstveno istraživanje, usavršavanje zaposlenika i poboljšanje infrastrukture, a uz motiviranje
članova ZO-a uključenih u ovaj dodatni rad na instituciji?
Sve navedeno se ostvaruje u skladu s Pravilnikom o raspodjeli sredstava unutar instituta te
Pravilnikom o nagrađivanju izvrsnosti.
63
(v) Molimo popunite sljedeće tablice.
Zbroj iznosa tablice 5.2. mora odgovarati toj vrsti prihoda kumulativno navedenih u tablici 6.1.
Struktura financijskog poslovanja (prihodi od vlastite djelatnosti).
Tablica5.2: Suradnja s gospodarstvom i javnim institucijama
64
Partner(i) Izvor financiranja
Trajanje
(unutar
2008. –
2012.)
Iznos
Ugovorene suradnje s gospodarskim
sektorom (pravnim osobama)
Nadzor na dionici JAKUŠEVEC - VELIKA GORICA
jug – LEKENIK
HAC autocesta
ZAGREB – SISAK
2008 297.000
Jastrebarsko, krajobrazno uređenje poslovnog
objekta Naručitelja
IREKS AROMA,
d.o.o.
2008 18.300
UGOVOR o pružanju usluga utvrđenih Zakonom
o šumskom reprodukcijskom materijalu
ABIES, d.o.o 2010 5.300
UGOVOR o pružanju usluga utvrđenih Zakonom
o šumskom reprodukcijskom materijalu
Rasadnik Piket 2010 5.300
Ispitivanje primjenjivosti tekućeg gnojiva HUNGAVIT-A i mikrobiološkog poboljšivača tla TRIFENDER u proizvodnji šumskih sadnica
AMS Biomasa
d.o.o.,
2010 33.200
Studije o pogodnosti tla za proizvodnju šumskih
sadnica“
UŠ Zagreb HŠ d.o.o. 2011 2.825
UGOVOR o pružanju usluga utvrđenih Zakonom
o šumskom reprodukcijskom materijalu
ABIES, d.o.o. 2011 7.527
UGOVOR o pružanju usluga utvrđenih Zakonom
o šumskom reprodukcijskom materijalu
Rasadnik Piket 2011 7.527
Uređenje autokampa u Grabovcu 'ROTOKOR' d.o.o., 2011 22.766
Poreč, uređenje park zone Jedro, PC Brulo
RIVIERA ADRIA
d.d.,
2012 35.000
Uređenje autokampa u Grabovcu ROTOKOR, d.o.o.,
Grabovac
2012 24.017
UGOVOR o pružanju usluga utvrđenih Zakonom
o šumskom reprodukcijskom materijalu
Rasadnik Piket 2012 5.300
Ugovorena suradnja s javnom i državnom
administracijom
Monitoringa depozicije na pokusnoj plohi
„Leska“
JU NP „Risnjak“ 2006-2012 23.700
Monitoringa depozicije na pokusnoj plohi
„Premužić“
JU NP „Sjeverni
Velebit“
2007-2012 5.000
Monitoringa depozicije na pokusnoj plohi
„Perina greda“
JU NP „Paklenica“ 2007-2012 5.000
Studija uređenja zapadnog dijela šume Jelačićka
u Varaždinu
PARKOVI, d.d.,
Varaždin
2008 45.000
Studije zdravstvenog stanja stabala i grmlja u
parku Lepoglava
Grad Lepoglava 2008 4.000
Elaborat zdravstvenog stanja spomenika
prirode hrast lužnjak u Sisku
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije
2008 6.740
Elaborat zdravstvenog stanja drveća grada
Ivanca
Grad Ivanec 2009 31.000
Ugovor o izradi Idejnog projekta krajobraznog
oblikovanja u parkovima i ulicama grada Ivanca
Grad Ivanec 2009 60.000
Ugovor o izradi Idejnog projekta 'Krajobrazno
oblikovanje i uređenje Srđa'
Grad Dubrovnik 2009 440.000
65
Tablica 5.3: Raspodjela prihoda stečenih davanjem usluga naručiteljima
Ukupan prihod od
davanja usluga (iznos)
Od toga (izraziti u postotku od ukupnih prihoda od davanja usluga):
Isplate honorara
znanstvenicima
Isplata instituciji
za troškove
Izravno uloženo u
znanstveno istraživanje
2008. 7.258.021,65
2009. 7.098.012,24
2010. 6.675.500,65
2011. 5.901.654,70
2012. 3.981.793,11 5.000,00 1.254.600,00 2.722.193,11
Dio vlastitih prihoda
HŠI ima politiku neugovaranja honorara sa svojim djelatnicima za posao koji odrađuju u
sklopu svojih redovnih obaveza. Za poslove različite od tih sklapa se ugovor o djelu, no i to
se događa samo iznimno.
5.4. Odnosi s javnošću i objava rezultata istraživanja široj zajednici
(i) Kako ZO sudjeluje u komunikaciji sa širom zajednicom građana i društveno-ekonomskim
okruženjem (primjerice dani otvorenih vrata, pozivi na javna predavanja, edukacija koju
Izrada poglavlja o šumarstvu u izvješću o stanju
okoliša
Agencija za zaštitu
okoliša
2009 60.000
Zdravstveno stanje divljih kestena na Trgu
Antuna Nemčica u Križevcima
Grad Križevci 2009 8.000
Studije zdravstvenog stanja urbanog drveća
parkova grada Krapine
Krapina 2010 31.480
Izrada programa za gospodarenje park šumom "Predsjednički dvori"
Ured Predsjednika
RH
2010 69.560
Radovi sadnje sadnica ukrasnog bilja
KOMUNALNO
JASTREBARSKO
2010 29.920
Isporuka sadnica ukrasnog bilja KOMUNALNO
JASTREBARSKO
2010 60.336
Zdravstveno stanje i održavanje urbanog
zelenila u gradu Lepoglavi
Lepoglava 2011 6.600
Studija zdravstvenog stanja stabala Vrbanicevog perivoja sa prijedlogom orezivanja
Karlovac 2011 21.500
Studija zdravstvenog stanja parka oko Starog grada Ozlja
Ozalj 2011 6.000
Isporuka sadnice i radovi sadnje sadnica ukrasnog bilja na dijelu okoliša crkve Sv. Nikola
KOMUNALNO
JASTREBARSKO
2011 17.000
Izmjera statike sedam listopadnih stabala u Botaničkom vrtu u Zagrebu pomoću ML-Rezi a prijedlogom daljnjih mjera
Pirodoslovno-
matematicki
fakultet
Sveučilišta u
Zagrebu
2012 8.400
Prijedlog uređenja i nadzor održavanja urbanog zelenila u gradu Lepoglavi”
GRAD LEPOGLAVA 2012 8.300
Ugovorena suradnja s organizacijama
civilnog sektora
66
znanstvenici održavaju za javne institucije i škole, susreti s poduzetnicima, gradske, regionalne
ili državne manifestacije društveno-korisnog karaktera i dr.)?
Hrvatski šumarski institut održava od 2011.g. tijekom svibnja dan otvorenih vrata kada nudi
svim posjetiteljima unaprijed definirani i pripremljeni program koji se izvodi na više stajališta
tokom jednog dana. Sudjelovanje se najavljuje unaprijed na mrežnim stranicama Instituta te
preko elektronske pošte obavještavaju škole i vrtići od kojih se onda zaprimaju prijave kako bi
se sudjelovanje u programu organiziralo bez većih čekanja i gužvi tijekom dana.
Tijekom godine u Institut dolaze djeca iz vrtića i osnovnih škola s najavom i na zahtjev prema
Institutu za određenim programom. Polaznici srednjih šumarskih škola i studenti 2. i 3. godine
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također dolaze svake godine prema svojim
programima također na zahtjev i s najavom.
Hrvatska televizija: problem sušenja pitomog kestena – mr.sc. Boris Liović Hrvatska televizija: problem sušenja smreke – dr.sc. Milan Pernek Drugi program HRT-a, Z-kao Zemlja, sudjelovanje u više emisija povodom organiziranja znanstvenih skupova u zemlji i održavanja Dana otvorenih vrata HŠI (dr.sc. Dijana Vuletić). HRT – Prvi Program, znanstvena emisija: Trenutak spoznaje, gostovanja u dvije emisije o institutu i projektima koji se vode za MZOS i MP (dr.sc. Dinka Matošević i dr.sc. Dijana Vuletić). HRT- Prvi Program, znanstvena emisija: Trenutak spoznaje – Abonos-drvo hrasta lužnjaka koje
piše povijest, dr.sc.Tomislav Dubravac
Eko zona, sudjelovanje kao korisnih fonda za povećanje eneregetske učinkovitosti koji je sufinancirao 40% investicije zamjene kotlovnice na fosilna goriva sa onom na pelete te rekonstrukcija toplovoda i postavljanje regulatornih ventila na radijatore u institutu (dr.sc. Dijana Vuletić). Dr.sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika Hrvatskog Kulturnog Društva Napredak-
Zagreb, od 2011.-danas, održano 20. Tribina.
Šumarski list, Radovi, SEEFOR i drugi znanstveni i stručni časopisi u kojima su predstavljene novosti iz struke i rezultati znanstvenih istraživanja. Djelatnici Instituta predstavljali su svoj rad na različitim projektima putem dnevnih tiskovina, u časopisu za popularizaciju šumarstva 'Hrvatske putem web-stranica (kako vlastite stranice tako stranica projekata na kojima su sudjelovali), predstavljanjem svojih aktivnosti i rezultata na različitim radionicama i okruglim stolovima (za Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama d.o.o., Šumarsku savjetodavnu službu, i sl.). Rezultati rada ispitnih laboratorija iz područja šumarstva prikazani na predavanjima znanstvenih skupova, te znanstvenim i stručnim člancima u časopisima, predavanjima, časopisima
(ii) Koje strategije koristite za uspješno predstavljanje znanstvenih dosega, odnosno znanja u
medijima? Na koji način osiguravate pristupačnost znanstvenih rezultata i znanja u svom
području općoj javnosti (popularizacija znanosti)?
Osnovna strategija je redovno ažuriranje naše mrežne stranice te putem elektronske pošte
slanje vijestica raznim drugim ustanovama i institutima u zemlji i svijetu.
67
Organiziranje Dana otvorenih vrata je dio kojim se populariziraju znanstvena istraživanja
vezana uz šumarstvo.
Često aktivno samo predlažemo sudjelovanje u radio i televizijskim emisijama s temom znanosti.
(iv) Komentirajte sudjelovanje vaše institucije u organizaciji znanstvenih i stručnih događanja
(domaćin radionica, sastanaka, konferencija, kongresa i sl). Ispunite tablicu 5.4.
Tablica5.4.: Organizacija konferencija i skupova.
5.5. Korištenje rezultata i prijenos tehnologije
(i) Na koji se način pruža potpora transferu tehnologije, odnosno drugih znanstvenih dosega na
samoj instituciji (potraga za poslovnim partnerima, osnivanje vlastitih inovacijskih i razvojnih
kompanija i sl.)? Nedostaje li ZO-u profesionalnog osoblja ili vještina za takav sustav? Postoje li
druge prepreke?
To je dio Strategije i jedan od interesa HŠI-a no osim općeg pozitivnog stava i uvijek dobro došlih
prijedloga i rasprave na svim tijelima i Znanstvenom vijeću nema posebnog programa ili sustava.
(ii) Nalaze li rezultati istraživanja vaše institucije primjenu u drugim poslovnim subjektima?
Opišite aktivnosti povezane s patentima, zaštitom vlasništva i licenciranjem, pokretanjem posla
od strane zaposlenika institucije, suradnje s gospodarskim subjektima na komercijalizaciji
znanstvenih proizvoda i dr.
Nalaze u području ekologije, agronomije, zelene biotehnologije. Pokus autohtonim vrstama drveća i grmlja – Biološka sanacija kamenoloma
Datum, mjesto Naziv događaja Institucije uključene
(suorganizatori) Zagreb, 15.- 18. 4.2008.
Course "FOPER SPI Training - Forest Conflict
Research" EFI
Jastrebarsko, 9-11.4.
2008. Workshop COST FORMAN FP 0601,
COST
Zagreb, 28. - 29.10.2009. "Role and importance of forest seed in forest restoration"
Zagreb, 12.3.2009. "Biological-ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha
fruticosa L.) in Croatia
Hrvatske šume d.o.o.; HKIŠDT
Varaždin, 27.-
29.10.2010. „Is there future for Beech? – Changes, Impacts and Answers”
CFRI, ERTI, IUFRO, EFI
Zagreb, 26.-28.10.2011. Forest Biomass for Renevable Energy: Building Regional Cooperation and Clusters for New Opportunities
CFRI, RoK-FOR partners
Zagreb, 27.-28. rujan
2012. Forests for cities, forests for people –
Perspective on urban forest governance
IUFRO EFI FOPER project
Varaždin, 21.11.2012. Opening event of EFISEE office EFI, EFICEEC
68
5.6. Počasne pozicije i nagrade
(i) Navedite počasne funkcije, nagrade i priznanja institucije i njezinih članova u nacionalnim i
međunarodnim tijelima ili mrežama te objasnite kako takve funkcije doprinose promociji i
razvoju institucije, odnosno promociji hrvatske znanstvene zajednice u međunarodnom
okruženju.
Funkcije u međunarodnim tijelima, mrežama Dr.sc. Nenad Potočić, koordinator NFC i član Ekspertne skupine za folijarne analize u ICP Forests Dr.sc. Ivan Seletković, član Ekspertne skupine za osutost krošanja u ICP Forests Dr.sc. Boris Vrbek, član ekspertne skupine za tlo u ICP Dr.sc. Dinka Matošević, član ekspertne skupine za utvrđivanje uzroka oštećenosti krošanja Dr.sc. Tamara Jakovljević, član Ekspertne skupine za depoziciju i ekspertne skupine za kontrolu i osiguranje kvalitete u laboratorijima Dr.sc. Krunoslav Indir i dr.sc. Maša Zorana Ostrogović, članovi ekspertne skupine za rast Dr.sc. Jasnica Medak, član ekspertne skupine za bioraznolikost Dr.sc. Hrvoje Marjanović, član ekspertne skupine za meteorologiju Dr.sc. Miroslav Benko, član Upravnog odbora Europskog šumarskog instituta (EFI) Dr.sc. Dijana Vuletić, supredsjedavateljica Vijeća EFI-a, kontakt osoba za EFI. Dr.sc. Dijana Vuletić, član Odbora Dunavske nagrade za prirodne znanosti (Jury Danubious Award for Life Sciences Dr.sc. Dijana Vuletić, nacionalni koordinator za IUFRO Dr.sc. Tibor Littvay i dr.sc. Mladen Ivanković članovi ekspertne skupine OECD-a za genetska svojstva i šumski reprodukcijski materijal Članstva u Upravnim odborima COST akcija Dr.sc. Mladen Ivanković, E52, Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry COST – član upravnog odbora Dr.sc. Hrvoje Marjanović, FP0803 Belowground carbon turnover COST – član upravnog odbora Dr.sc. Nenad Potočić, FP0903 Climate Change and Forest Mitigation and Adaptation in a Polluted Environment COST - član Upravnog odbora Dr.sc. Ivan Seletković, FP0903 Climate Change and Forest Mitigation and Adaptation in a Polluted Environment COST - član Upravnog odbora Dr.sc. Boris Vrbek, FP0601 FORMAN COST - član upravnog odbora Dr.sc. Ivan Pilaš FP0601 FORMAN COST- član upravnog odbora Dr.sc. Ivan Pilaš, FP0703 ECHOES COST- član upravnog odbora Dr.sc. Ivan Pilaš, ES1102 Validating and Integrating Downscaling Methods for Climate Change Research COST - član upravnog odbora Mr.sc. Nataša Lovrić, FP1201 FACESMAP COST – članica upravnog odbora Mr.sc. Nataša Lovrić, FP12076 ORCHESTRA COST – članica upravnog odbora Mr.sc. Marko Lovrić, FP12076 ORCHESTRA COST – član upravnog odbora Silvija Krajter Ostoić dipl. ing, FP1204 GREEN INFRASTRUCTURE COST – članica upravnog odbora. Dr.sc. Dijana Vuletić, FP1204 GREEN INFRASTRUCTURE COST – članica upravnog odbora. Dr.sc. Milan Pernek, FP1002 PERMIT COST – član upravnog odbora Dr.sc. Sanja Perić, FP1206 EuMIXFOR COST – članica upravnog odbora Dr.sc. Sanja Perić, FP1202 MaP-FGR COST – članica upravnog odbora Dr.sc. Jasnica Medak, FP1202 MaP-FGR COST – članica upravnog odbora Martina Tijardović, dipl.ing. FP1206 EuMIXFOR COST – članica upravnog odbora Željko Zgrabljic, dipl.ing., FP1203, NWFPs COST – član upravnog odbora
Nagrade
69
Silvija Krajter Ostoić, dipl.ing. znanstvena novakinja, Drugo mjesto na natjecanju za najboljeg
europskog mladog urbanog šumara 2013. godine u izboru Europskog foruma Urbanih šuma
(EFUF European Joung urban forester of the year 2013).
(ii) Na koji način nagrade rezultiraju promjenama (u napredovanju, osamostaljivanju karijera,
mogućnošću za formiranje vlastitoga istraživačkog tima ili dr.) na ZO-u? Navedite primjere.
Do sada nismo imali iskustva u tom području no prema sadašnjoj politici nagrađivanja i razvoja
ljudskih potenicijala svaki uspjeh i dobivena nagrada bili bi pozitivno primljeni i uključeni u
svako interno bodovanje s ciljem nagrađivanja, također bi se to uzelo u obzir prilikom
ocjenjivanja uspješnosti pojedinog kandidta ili znanstvenika.
70
6. UČINKOVITOST I RACIONALNOST UPRAVLJANJA INSTITUCIJOM
(Institucijsko vrednovanje u smislu ovog postupka reakreditacije obuhvaća onaj dio djelatnosti ZO-
a koji se financira iz javnih izvora RH za znanstveno istraživanje. Učinkovitost i racionalnost
upravljanja odnosi se na upravljanje ljudskim i institucijskim resursima koji se javno financiraju.)
6.1. Upravljanje djelatnostima i kvalitetom
(i) Opišite ili prikažite grafički (organigram) organizaciju i strukturu vaše institucije.
Na temelju odredbi Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskog šumarskog instituta od 1. rujna 2009. godine, u Institutu su organizirani sljedeći ustrojstveni dijelovi:
ZNANSTVENI ZAVODI: Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo
dr. sc. Mladen Ivanković, predstojnik Zavod za ekologiju šuma
dr.sc. Boris Vrbek, predstojnik Zavod za uzgajanje šuma
dr. sc. Tomislav Dubravac, predstojnik Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
dr.sc. Milan Pernek, predstojnik Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku
dr.sc. Hrvoje Marjanović, predstojnik Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe - EFISEE Marko Lovrić, dipl.ing., v.d. predstojnika,
Za uzgajanje šuma Za šumarsku ekologiju
Za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku
Za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
Za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe
Za genetiku, sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća
ZAVODI
HŠI
Odjeli
Zajednički poslovi Rasadnik
Istraživački centri
Pazin Centar za općekorisne usluge šuma Josip Ressel
Varaždin Centar za privatne i urbane
šume
Vinkovci Centar za nizinske šume
Laboratoriji
, Za fizikalno-kemijska ispitivanja tla, vode i biljnog materijala
Za molekularno-genetička ispitivanja
-
Za fitopatološka ispitivanja
Za entomološka
Za ispitivanje kvalitete sjemena
71
ODJELI: Odjel rasadničke proizvodnje Ivica Čehulić, dipl. ing. šum., voditelj Odjel za laboratorijska ispitivanja dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak, voditeljica Zajednička služba Fikret Ahmetović, dipl. iur., voditelj ISTRAŽIVAČKI CENTRI: Koordinator za IC-e dr.sc. Tibor Littvay
Centar za nizinske šume-Vinkovci Centar za općekorisne funkcije šuma “Josip Ressel”-Pazin Centar za urbane i privatne šume-Varaždin
(ii) Tko upravlja ZO-om? Koje su zadaće i kako se biraju članovi takvih tijela? Postoji li
participativno upravljanje te koje su prednosti i mane vašeg sustava upravljanja?
Hrvatskim šumarskim institutom upravljaju Upravno vijeće i ravnateljica.
Upravno vijeće ima pet članova. Tri člana Upravnog vijeća imenuje i opoziva Osnivač. Jednog člana Upravnog vijeća izabire i razrješuje Znanstveno vijeće Instituta iz reda članova Znanstvenog vijeća. Znanstveno vijeće donosi odluku o izboru i razrješenju člana Upravnog vijeća Instituta natpolovičnom većinom članova Znanstvenog vijeća nazočnih na sjednici. Ukoliko radničko vijeće nije utemeljeno, jednog člana Upravnog vijeća Instituta biraju i razrešuju radnici Instituta neposrednim i tajnim glasovanjem na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana. Mandat članova Upravnog vijeća traje dvije godine. Osoba koju bira Znanstveno vijeće i Radničko vijeće/radnici neposrednim i tajnim izborom može biti izabrana u Upravno vijeće najviše dva puta uzastopno. Upravno vijeće Instituta obavlja poslove utvrđene zakonom i na zakonu temeljenim propisima. Upravno vijeće Instituta donosi Statut Instituta, te njegove izmjene i dopune uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa, a na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost. Upravno vijeće Instituta obavlja i slijedeće poslove: - vodi financijsku i poslovnu politiku Instituta - donosi proračun Instituta na prijedlog Znanstvenog vijeća Instituta i uz suglasnost ministra - usvaja financijske izvještaje i završni račun Instituta - odlučuje o kapitalnim ulaganjima - odlučuje o uzimanju i davanju kredita u zemlji i inozemstvu - odlučuje o raspodjeli eventualno ostvarenog viška prihoda nad rashodima - donosi programe rada i razvoja Instituta, nadzire njihovo izvršavanje, te daje upute za njihovo izvršavanje - donosi odluku o udruživanju u zajednicu Instituta ili drugu zajednicu ustanova, te u međunarodne organizacije i udruge - donosi pojedinačne odluke u svezi radnih odnosa kao tijelo II stupnja - imenuje i razrješuje ravnatelja Instituta - daje ravnatelju prethodno mišljenje prilikom donošenja Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnika o ustroju radnih mjesta (unutarnjem redu) - predlaže Osnivaču promjenu djelatnosti, naziva i sjedišta Instituta - daje Osnivaču, ravnatelju i Znanstvenom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima - obavlja i druge poslove od značaja za uspješno poslovanje Instituta ukoliko odlučivanje o tim pitanjima nije u nadležnosti drugih tijela Instituta.
72
Ravnateljica je voditeljica i čelnica Instituta i odgovorna je za zakonitost rada Instituta.
Ravnatelja/icu Instituta imenuje i razrješava Upravno vijeće Instituta.
Ravnatelj/ica Instituta imenuje se na temelju javnog natječaja koji raspisuje Upravno vijeće Instituta. Natječaj za imenovanje ravnatelja/ice objavljuje se u javnim glasilima. U natječaju se objavljuju uvjeti koje kandidat mora ispunjavati, vrijeme za koje se imenuje, rok do kojeg se primaju prijave kandidata i rok u kojem će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru. U postupku imenovanja ravnatelja/ice, Upravno vijeće osniva Natječajni odbor za izbor ravnatelja/ice od tri člana. Kandidate za Natječajni odbor za izbor ravnatelja/ice predlaže Znanstveno vijeće Instituta. Natječajni odbor za izbor ravnatelja/ice razmatra pristigle prijave kandidata, provjerava ispunjavaju li pristupnici opće i posebne uvjete za ravnatelja/ice u skladu sa Statutom Instituta, te utvrđuje koji od kandidata ispunjava uvjete za izbor ravnatelja. Upravno vijeće na temelju izvješća Natječajnog odbora za izbor ravnatelja/ice donosi Odluku o imenovanju ravnatelja/ice. Za ravnatelja/icu je izabran kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova Upravnog vijeća. Ravnatelj/ica se imenuje na četiri godine. Ista osoba može se imenovati za ravnatelja/icu Instituta najviše dva puta uzastopno. Ravnatelj/ica Instituta organizira i vodi cjelokupan rad i poslovanje Instituta, a osobito: - predstavlja i zastupa Institut i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Instituta - zastupa Institut u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama s javnim ovlastima - sudjeluje u radu Upravnog vijeća - daje Upravnom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima - izvršava odluke Upravnog vijeća - predlaže Upravnom vijeću osnove financijske i poslovne politike, program rada i razvoja Instituta, te poduzima mjere za njihovu realizaciju - predlaže Znanstvenom vijeću osnove proračuna Instituta - podnosi Upravnom vijeću godišnji izvještaj o radu Instituta, financijska izvješća i završni račun - donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu uz prethodno mišljenje Upravnog vijeća - donosi Pravilnik o ustroju radnih mjesta (unutarnjem redu) uz prethodno mišljenje Upravnog vijeća - donosi druge akte čije donošenje nije u nadležnosti Upravnog vijeća ili Znanstvenog vijeća - donosi pojedinačne akte iz područja poslovanja Instituta i iz područja vođenja i rada radnika Instituta - upućuje na suglasnost Ministarstvu Statut Instituta, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnik o unutarnjem redu - potpisuje i proslijeđuje prijavu programa i projekata - imenuje i razrješuje čelnike ustrojstvenih jedinica. - odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u skladu sa Zakonom - odlučuje o pravima iz radnog odnosa u I stupnju - odlučuje o sudjelovanju djelatnika Instituta na domaćim i stranim savjetovanjima, kongresima, seminarima i tečajevima, te o studijskom boravku u inozemstvu na prijedlog Znanstvenog vijeća Instituta - daje suglasnost za rad zaposlenika izvan Instituta - u ime Instituta potpisuje ugovore o radu - osniva radne grupe i povjerenstva, u skladu sa Statutom Instituta - određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije
73
- daje pismenu punomoć drugim osobama za zastupanje Instituta u pravnom prometu. Ravnatelj je za svoj rad odgovoran Upravnom vijeću Instituta. Participativno upravljanje postoji kod sklapanja ugovora: Ravnatelj Instituta ovlašten je u ime i za račun Instituta samostalno sklapati ugovore u pravnom prometu čija vrijednost ne prelazi iznos od 400.000,00 kuna, odnosno ugovore u kojima vrijednost tijekom jednog mjeseca ne prelazi zbroj ukupne vrijednosti poslova 600.000,00 kuna. Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos ravnatelj mora ishoditi prethodnu suglasnost Upravnog vijeća. Bez suglasnosti Osnivača ne može se steći, opteretiti ili otuđiti nekretnina ili druga imovina čija je vrijednost veća od 1.000.000 kn.
(iii) Tko je uključen u planiranje i izrađivanje strateških dokumenata, kratkoročnih i dugoročnih
ciljeva ZO-a te u skladu s tim i njihovo praćenje i provođenje (primjerice prilikom planiranja
prijava projekata i određivanja programa istraživanja)?
U planiranje i izrađivanje strateških dokumenata, kratkoročnih i dugoročnih ciljeva ZO-a
uključena je ravnateljica i predstojnici zavoda, a kroz javnu raspravu i Znanstveno vijeće
Instituta, kao i svi istraživači.
(iv) Tko je uključen u planiranje komercijalnih usluga te kako se odlučuje o ponudi, plasiranju ili
prihvaćanju narudžbi za usluge?
U planiranje komercijalnih usluga uključena je ravnateljica i zaposlenici koji mogu na tržištu
ponuditi komercijalnu uslugu.
(v) Komentirajte usklađenost djelatnosti znanstvenog istraživanja i komercijalnih usluga s
misijom institucije. Na koji su način ta područja djelatnosti povezana? Postoji li sinergija?
Prvi i glavni cilj misije Instituta je znanstveno istraživanje. Uz znanstveno istraživanje Institut
nastoji na tržištu ugovoriti komercijalne usluge na način da ne omete temeljna znanstvena
istraživanja. Kod obavljanja komercijalnih djelatnosti nastoji se ostvariti prihod, te nabaviti
oprema za znanstvena istraživanja.
(vi) Koji je omjer istraživanja i usluga u smislu radnog vremena znanstvenog osoblja? Kako se
usklađuje taj omjer u skladu s obvezama i odgovornosti prema javnom financiranju?
Omjer istraživanja i usluga u smislu radnog vremena znanstvenog osoblja detaljno se iskazuje
samo za osoblje koje vodi vremenike za potrebe izvođenja međunarodnih i EU projekata, ili
drugih zahtjevnijih projekata s mogućnosti uvećanja složenosti poslova i u skladu s time dodatka
na plaću. U pravilu nemože preći omjer 70:30 u korist znanstvenog rada. Prema dosadašnjim
iskustvima praćenja aktivnosti rijetko se dosegne taj udio od 30% stručnih i uslužnih aktivnosti,
a kada se to i dogodi ne traje dulje od nekoliko mjeseci ili se pak javlja periodično svakih
nekoliko mjeseci.
(vii) Ukratko opišite unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (postupci upravljanja; unutarnji
mehanizmi za praćenje rezultata istraživanja i provođenja projekata; upravljanje i procjena
74
iskorištenosti izvora potpore iz tijela koja financiraju istraživanja; upravljanja i iskorištenosti
opreme i infrastrukture i dr).
U ispitnim laboratorijma je u primjeni sustav upravljanja temeljen na zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO/IEC 17025 –«Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija». Sustav upravljanja je dokumentiran, primijenjen i održavan prema zahtjevima norme. Prilagođen je području djelovanja OLI-ja i ispitnim metodama. Sustav je dokumentiran politikom i svrhom sustava upravljanja, ciljevima kvalitete, organizacijskim ustrojem prema odgovornostima upravnog i nadzornog osoblja, postupcima i uputama za provedbu, zapisima za dokaze o provedbi, tehničkim postupcima i ostalim pratećim dokumentima Stalnim nadzorom sustava upravljanja osigurava se: dobra profesionalna praksa i kvaliteta ispitivanja prilikom davanja usluga kupcima, razina usluga koja ispunjavanja zahtjeve normativnih dokumenata, obvezujućih propisa i usklađivanje sustava upravljanja s tehničkim normama, ispunjavanje svrhe sustava upravljanja koji se odnosi na kvalitetu, pouzdanost rezultata ispitivanja, zadovoljenje zahtjeva i interesa kupaca, zaštita podataka i vlasničkih prava kupaca, izbjegavanje uključivanja u djelatnosti koje bi umanjile povjerenje u stručnost, nepristranost i dosljednost u radu, kompetentnost i osposobljavanje osoblja čiji rad utječe na kvalitetu i rezultate ispitivanja, da je osoblje OLI-ja dobro upoznato s dokumentacijom sustava upravljanja, te da u radu primjenjuje politiku i postupke, održavanje sukladnosti sa zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025. Neprekidno održavanje i poboljšavanje učinkovitosti sustava upravljanja trajna je obveza uprave i osoblja OLI-ja radi osiguranja i očuvanja povjerenja i održavanja nivoa kvalitete usluga. Svaki djelatnik zna točan opseg i ograničenja svojih ovlasti i odgovornosti. Svaki uposlenik odgovoran je za kvalitetu u svom području rada i zna točne upute i smjernice za postizanje tražene kvalitete. Da bismo postigli najvišu kvalitetu u svim ispitivanjima koja se obavljaju u OLI-u sustavno unapređujemo vještine i znanje svog osoblja putem odgovarajuće obuke, unutarnjih i vanjskih kontrola i informiranjem. Utvrđeni su sveukupni ciljevi koji se ocjenjuju tijekom upravine ocjene. Sve osoblje OLI-ja čiji rad utječe na kvalitetu rezultata ispitivanja upoznato je sa sustavom upravljanja i obvezno ga je primjenjivati. UPRAVLJANJE ISTRAŽIVAČKOM OPREMOM Laboratoriji za ispitivanja koriste vlastitu opremu. OLI je opremljen svom opremom potrebnom za ispitivanja i opremom za obradu podataka. Sa opremom rade stručne osobe. Upravlja se prema radnim uputama i sukladno zahtjevima proizvođača. Upravljanje obuhvaća dokumentirano održavanje i servisiranje, evidentiranje, umjeravanje, označavanje i čuvanje opreme. Prate se slijedeća područja: popis opreme i metoda popis uputa za rad sa opremom za ispitivanje popis kontrolnih listića za opremu. U opisu svake metode ispitivanja pojedinačno je navedena sva korištena oprema. Oprema je obilježena i označena tako da je osigurana sljedivost. Radne upute za rad s opremom održavaju se prema dokumentiranom postupku za upravljanje dokumentima. Umjeravanja, status umjeravanja, načini obilježavanja, te vođenje kontrolnih listića za opremu za ispitivanje obavlja se prema dokumentiranom postupku. Nadzor nad opremom za ispitivanje provodi stručno osoblje. Za svu opremu za ispitivanje vode se kontrolni listići na kojima je vidljivo: naziv, proizvođač, tip, serijski broj, datum proizvodnje,
75
datum početka korištenja, stanje opreme pri preuzimanju u laboratoriju (nova, rabljena, popravljana), lokacija na kojoj se oprema koristi, status umjeravanja, podaci o održavanju, te popis oštećenja, popravaka ili izmjena na opremi, osobe koje rade na opremi, odgovorna osoba za opremu. Onemogućena je uporaba neispravne opreme ili oprema kojoj je istekao rok umjeravanja. Takova se oprema posebno označava i/ili uklanja s mjesta ispitivanja. Oprema se redovito održava i servisira kod ovlaštenih/kompetentnih servisera, a stanje se evidentira u kontrolnim listićima opreme. Na određenim mjestima u laboratoriju čuvaju se svi dokumenti i zapisi o opremi (dokazi o umjeravanju i servisiranju, originalni dokumenti isporučeni uz opremu).
Praćenje se obavlja po Zavodima. (viii) Postoje li interni oblici upravljanja vanjskom angažiranosti članova ZO-a u održavanju
nastave? Postoji li ograničenje broja kolegija za članove ,kojim je dokumentima to regulirano i
kako se provodi?
Postoje interni oblici upravljanja vanjskom angažiranosti članova ZO-a u održavanju nastave
samo kada su članovi ZO-a stalno angažirani na održavanju nastave na veleučilištu – tada moraju
ishoditi suglasnost ZO-a.
U ostalim slučajevima ne postoji upravljanje vanjskom angažiranosti članova ZO-a u održavanju
nastave.
(ix) Ako je ZO prošao vrednovanje od strane nezavisne institucije, na koji je način uprava
primijenila preporuke za poboljšanja? Priložite dokaze, ako je primjenjivo. Ako je ZO prošao
vrednovanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili Nacionalnog vijeća za znanost,
konkretno se osvrnite na preporuke za poboljšanja i njihovu provedbu.
Institut nije prošao vrednovanje od strane nezavisne institucije.
Institut je prošao vrednovanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili Nacionalnog vijeća za
znanost, te temeljem toga vrednovanja dobio privremenu dopusnicu za rad. Institut je u
ostavljenom roku poduzeo sve preporučene aktivnosti, te u konačnosti dobio stalnu Dopusnicu
za rad.
Nakon toga je prošao Tematsko vrednovanje Agencije za znanost čiji su rezultati u prilozima.
Tijekom navedenih vrednovanja prilikom samoanalize HŠI je dobro prepoznao svoje snage i
slabosti te objektivno ocjenio mogućnosti i prijetnje s kojima se može susresti u budućnosti.
Nastavno prepoznatim slabostima razvio je strategiju te definirao dugoročne i kratkoročne
ciljeve i odredio načine na koje će ih ispuniti te kako će pratiti ispunjenje pojedinog cilja. S tim
procjenama i planiranjem ulazi u ovo vrednovanje.
6.2. Posebnost proračuna
(i) Molimo vas ukratko se osvrnite na posebnosti vašeg proračuna.
Proračun Instituta sastavljen je sukladno uputama Ministarstva financija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Posebnost proračuna ogleda se u prihodima koje Institut ostvari od djelatnosti na tržištu – iste ne uplaćuje u državni proračun temeljem izuzeća u Zakonu o izvršenju državnog proračuna, prihodima koje Institut ostvari temeljem javnih ovlasti iz Zakona o šumama, Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, Zakona o biljnom zdravstvu. Izvori prihoda :
- opći prihodi i primici – prihodi i primici iz državnog proračuna
76
- vlastiti prihodi – prihodi ostvareni od djelatnosti na tržištu - prihodi za posebne namjene – prihodi za poslove po osnovi javnih ovlasti - pomoći – pomoći od jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave, inozemne
darovnice - donacije – od pravnih osoba iz Republike Hrvatske
(ii) Popunite tablicu 6.1. za sve godine vrednovanog razdoblja (N - godina ispunjavanja
samoanalize). Ima li institucija drugačiji obrazac za prikazivanje prihoda i rashoda, možete ga
priložiti ako jasno naznačite zadebljane kategorije iz predložene tablice).
Tablica 6.1: Struktura financijskog poslovanja
2008.
kalendarska
godina
2009.
kalendarska
godina
PRIHODI
1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ukupno 8.277.650,79 9.223.905,94
1.1 Naknade za zaposlene 7.050.987,39 8.123.195,94
1.1.1. Plaće 6.341.877,12 7.485.891,83
1.1.2. Druge naknade(putovanja, školovanje, usavršavanje i dr.) oslali
prihodi MZOS 709.110,27 637.304,11
1.2. Troškovi poslovanja/materijalni troškovi(razlomiti ako moguće) 833.721,00 832.383,00
1.3. Domaći znanstveni projekti(ako moguće, razlomiti na stavke) 326.671,00 268.327,00
1.4. Međunarodni znanstveni projekti (financirani od RH) - -
1.5. Međunarodna suradnja - -
1.6. Organizacija znanstvenih skupova - -
1.7. Nabava časopisa - -
1.8. Izdavaštvo 46.379,00 -
1.9. Tekuće održavanje - -
1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje - -
1.11. Oprema za obavljanje znanstvenog istraživanja 19.892,40 -
1.12. Ostale vrste prihoda (specificirati) - -
2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA ukupno 1.760.011,06 892.083,33
2.1. Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad,
županija, itd.) 910.011,06 532.083,33
2.2. Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za
znanost) - -
2.3. Ostale vrste (specificirati) Ministarstvo poljoprivrede
Ured EISEE 850.000,00 360.000,00
3. PRIHODI OD VLASTITE (STRUČNE) DJELATNOSTI ukupno 7.328.555,72 7.112.608,86
3.1. Prihod od komercijalnih usluga i prodaja proizvoda 4.008.021,69 3.657.560,20
3.1.1. od toga iz javnih izvora (ministarstva, agencije i druge javno
financirane ustanove i tvrtke)
3.1.2. od toga iz privatnog sektora
3.1.3. drugo
3.2. Stručni projekti, studije i elaborati
3.2.1 od toga iz javnih izvora ( ministarstva, agencije i druge javno
financirane ustanove) Hrvatske šume ZIR 3.249.999,96 3.440.452,04
3.2.2. od toga iz privatnog sektora
3.2.3. drugo
77
3.3. Patenti, licence
3.4. Prihodi od najma
3.5. Publikacije
3.6.
Drugi prihodi (specificirati)
Prihodi od imovine
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
3.478,83
67.055,24
3.148,23
11.448,39
4. PRIHODI IZ OSTALIH IZVORA ZA ZNANSTVEN PROJEKTE ukupno 119.133,77 141,61
4.1. EU fondova (specificirati) 119.133,77 141,61
4.2. Ostalih međunarodni izvora
4.3. Gospodarstva
4.4. Ostalo projektno financiranje
5.
OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)
Donacije
15.433,00
A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 17.485.351,34 17.244.172,74
78
2008.
kalendarska
godina
2009.
kalendarska
godina
RASHODI
1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 11.550.438,50 13.016.490,79
1.1 Plaće za zaposlene 9.539.939,90 10.845.355,76
1.2 Naknade za zaposlene (dodatni honorari)
1.3. Vanjski suradnici – naknade za istraživački rad
1.4. Ostalo (specificirati) ostali rashodi za zaposlene 2.010.498,60 2.171.135,03
2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 1.022.053,10 863.452,49
2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 605.229,85 506.435,95
2.2. Laboratorijski materijal - -
2.3. Energija 405.960,10 337,910,02
2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje - -
2.5. Sitni inventar 7.350,04 2.334,86
2.6. Ostalo (specificirati) autogume 3.513,11 16.771,66
3. RASHODI ZA USLUGE 1.750.228,86 1.885.603,14
3.1. Telefon, pošta, prijevoz 310.407,96 367.187,82
3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 154.466,37 210.681,56
3.3. Promidžba i informiranje 27.292,17 28.477,71
3.4. Komunalne usluge 90.594,88 93.404,75
3.5. Zakup, najam 123.659,63 202.548,91
3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)-članovima
ZO-a isključeno 757.562,49 700.979,16
3.7. Računalne usluge 92.046,00 107.591,20
3.8. Ukupno ostalo (specificirati) ostale usluge 194.199,36 174.732,03
4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 230.680,56 125.530,04
4.1. Poslovni objekti - -
4.2. Računalna oprema 68.516,15 51.540,50
4.3. Laboratorijska oprema 7.950,00 -
4.4. Uredska oprema 8.889,32 538,73
4.5. Komunikacijska oprema 1.871,32 -
4.6. Ostala oprema 98.817,47 43.861,29
4.7. Literatura- knjige 14.189,00 9.266,00
4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu 15.447,30 900,00
4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima -
4.10. Ostalo (specificirati) ulaganja u računalne programe 15.000,00 19.423,52
5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.830.988,64 1.632.280,53
5.1. Službena putovanja 1.192.215,58 1.038.393,83
5.2. Stručna usavršavanja 150.367,89 75.227,28
5.3. Ostalo (specificirati) ostale naknade zaposlenima 488.405,17 518.659,42
6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 741.078,34 766.069,49
6.1. Premije osiguranja 56.655,16 61.526,42
6.2. Reprezentacija 318.931,46 106.247,62
6.3. Članarine 36.509,20 28.413,05
6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 12.994,84 11.934,33
6.5. Kamate 9.595,64 6.694,68
6.6. Ostali financijski izdaci, ostali izdaci 270.785,49 511.998,67
79
Otplate glavnica 35.606,55 39.254,72
B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 17.125.468,00 18.289.426,48
C Preneseno stanje iz prethodne godine -1.656.533,90 -1.296.650,56
UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) -1.296.650,56 -2.341.904,30
2010
kalendarska
godina
2011
kalendarska
godina
PRIHODI
1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ukupno 9.989.962,10 9.872.068,34
1.1 Naknade za zaposlene 8.817.577,10 8.747.634,48
1.1.1. Plaće 8.070.992,35 8.085.768,08
1.1.2. Druge naknade(putovanja, školovanje, usavršavanje i dr.) 746.584,75 661.866,40
1.2. Troškovi poslovanja/materijalni troškovi(razlomiti ako moguće) 830.383,00 812.394,00
1.3. Domaći znanstveni projekti(ako moguće, razlomiti na stavke) 309.998,00 286.175,00
1.4. Međunarodni znanstveni projekti (financirani od RH)
1.5. Međunarodna suradnja 20.221,00 25.864,86
1.6. Organizacija znanstvenih skupova
1.7. Nabava časopisa
1.8. Izdavaštvo 11.783,00
1.9. Tekuće održavanje
1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje
1.11. Oprema za obavljanje znanstvenog istraživanja
1.12. Ostale vrste prihoda (specificirati)
2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA ukupno 2.068.600,00 4.130.751,84
2.1. Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad,
županija, itd.) 395.600,00 427.975,00
2.2. Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za
znanost) -
2.3. Ostale vrste (specificirati) 1.673.000,00
3.146.776,84
556.000,00
3. PRIHODI OD VLASTITE (STRUČNE) DJELATNOSTI ukupno 6.712.148,77 6.101.851,50
3.1. Prihod od komercijalnih usluga i prodaja proizvoda 2.925.500,65 1.705.460,77
3.1.1. od toga iz javnih izvora (ministarstva, agencije i druge javno
financirane ustanove i tvrtke)
3.1.2. od toga iz privatnog sektora 2.925.500,65 1.705.460,77
3.1.3. drugo
3.2. Stručni projekti, studije i elaborati 3.750.000,00 4.354.998,70
3.2.1 od toga iz javnih izvora ( ministarstva, agencije i druge javno
financirane ustanove) 3.750.000,00 4.354.998,70
3.2.2. od toga iz privatnog sektora
3.2.3. drugo
3.3. Patenti, licence
3.4. Prihodi od najma
3.5. Publikacije 24.424,68 16.473,33
3.6. Drugi prihodi (specificirati)
2.982,55
9.240,89
11.342,30
13.576,40
80
4. PRIHODI IZ OSTALIH IZVORA ZA ZNANSTVEN PROJEKTE ukupno 612.394,07 384,23
4.1. EU fondova (specificirati)
4.2. Ostalih međunarodni izvora 612.394,07 384,23
4.3. Gospodarstva
4.4. Ostalo projektno financiranje
5. OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)
1.377.347,49
30.000,00
1.347.347,49
2.097.172,63
254.500,00
1.842.672,63
A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 20.760.452,43 22.202.228,54
2010
kalendarska
godina
2011
kalendarska
godina
RASHODI
1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 13.691.002,62 12.819.809,41
1.1 Plaće za zaposlene 11.453.879,61 10.627.869,92
1.2 Naknade za zaposlene (dodatni honorari)
1.3. Vanjski suradnici – naknade za istraživački rad
1.4. Ostalo (specificirati) 2.237.123,01 2.191.939,49
2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 899.440,05 1.147.751,14
2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 489.001,56 605.978,27
2.2. Laboratorijski materijal - -
2.3. Energija 368.324,87 431.029,75
2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 18.993,49 21.578,01
2.5. Sitni inventar 15.707,08 20.660,03
2.6. Ostalo (specificirati) 7.413,05 68.505,08
3. RASHODI ZA USLUGE 1.474.397,83 1.692.208,94
3.1. Telefon, pošta, prijevoz 272.326,73 212.549,47
3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 253.791,57 358.343,29
3.3. Promidžba i informiranje 23.542,38 33.512,08
3.4. Komunalne usluge 102.604,12 133.899,63
3.5. Zakup, najam 244.515,97 272.173,17
3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)-članovima
ZO-a isključeno 252.893,90 340.967,04
3.7. Računalne usluge 146.409,10 175.278,40
3.8. Ukupno ostalo (specificirati) 178.314,06 165.485,86
4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 1.164.721,11 1.378.203,63
4.1. Poslovni objekti - -
4.2. Računalna oprema 131.648,99 137.400,21
4.3. Laboratorijska oprema 710.733,41 681.047,05
4.4. Uredska oprema 80.505,28 96.374,02
4.5. Komunikacijska oprema 23.956,67 13.848,05
4.6. Ostala oprema 176.194,32 345.349,07
4.7. Literatura 13.280,00 11.933,00
4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu
4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 19.500,00 52.275,00
81
N-tekuća godina
4.10. Ostalo (specificirati) 8.902,44 39.977,23
5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.519.580,53 1.763.389,49
5.1. Službena putovanja 932.166,35 1.170.252,09
5.2. Stručna usavršavanja 42.208,64 64.362,42
5.3. Ostalo (specificirati) 545.205,54 528.774,98
6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 633.407,63 716.446,56
6.1. Premije osiguranja 61.086,09 28.329,54
6.2. Reprezentacija 64.034,31 175.382,10
6.3. Članarine 73.192,08 38.392,85
6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 12.416,36 11.770,93
6.5. Kamate 3.075,30 446,54
6.6. Ostali financijski izdaci 377.486,84 439.600,86
42.116,65 22.523,74
B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 19.382.549,77 19.517.809,17
C Preneseno stanje iz prethodne godine -2.341.904,30 -964.001,64
UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) -964.001,64 1.720.417,73
2012.
kalendarska
godina
n-
kalendarska
godina
PRIHODI
1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ukupno 10.156.798,03
1.1 Naknade za zaposlene 9.195.282,96
1.1.1. Plaće 8.520.041,29
1.1.2. Druge naknade(putovanja, školovanje, usavršavanje i dr.) 675.241,67
1.2. Troškovi poslovanja/materijalni troškovi(razlomiti ako moguće) 700.542,00
1.3. Domaći znanstveni projekti(ako moguće, razlomiti na stavke) 250.000,00
1.4. Međunarodni znanstveni projekti (financirani od RH)
1.5. Međunarodna suradnja 10.973,07
1.6. Organizacija znanstvenih skupova
1.7. Nabava časopisa
1.8. Izdavaštvo
1.9. Tekuće održavanje
1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje
1.11. Oprema za obavljanje znanstvenog istraživanja
1.12. Ostale vrste prihoda (specificirati)
2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA ukupno 3.584.325,84
2.1. Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad,
županija, itd.) 468.956,25
2.2. Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za
znanost)
2.3.
Ostale vrste (specificirati) Ministarstvo poljoprivrede
Ured EISEE
Fond za zaštitu okoliša
2.185.978,84
600.000,00
329.390,75
3. PRIHODI OD VLASTITE (STRUČNE) DJELATNOSTI ukupno 4.293.770,53
82
3.1. Prihod od komercijalnih usluga i prodaja proizvoda 1.616.344,71
3.1.1. od toga iz javnih izvora (ministarstva, agencije i druge javno
financirane ustanove i tvrtke)
3.1.2. od toga iz privatnog sektora
3.1.3. drugo
3.2. Stručni projekti, studije i elaborati 2.576.530,00
3.2.1 od toga iz javnih izvora ( ministarstva, agencije i druge javno
financirane ustanove) Hrvatske šume ZIR 2.576.530,00
3.2.2. od toga iz privatnog sektora
3.2.3. drugo
3.3. Patenti, licence
3.4. Prihodi od najma
3.5. Publikacije 66.860,59
3.6.
Drugi prihodi (specificirati)
Prihodi od imovine
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
15.286,31
18.748,92
4. PRIHODI IZ OSTALIH IZVORA ZA ZNANSTVEN PROJEKTE ukupno 2.149.545,15
4.1. EU fondova (specificirati) 2.148.697,53
4.2. Ostalih međunarodni izvora 847,62
4.3. Gospodarstva
4.4. Ostalo projektno financiranje
1.348.704,21
5.
OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)
Donacije
Prihodi za posebne namjene
20.000,00
1.328.704,21
A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 21.533.143,76
2012.
kalendarska
godina
N-1
kalendarska
godina
RASHODI
1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 12.484.187,68
1.1 Plaće za zaposlene 10.483.880,77
1.2 Naknade za zaposlene (dodatni honorari) 5.000,00
1.3. Vanjski suradnici – naknade za istraživački rad 41.406,79
1.4. Ostalo (specificirati) osatli rashodi za zaposlene 1.953.900,12
2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 937.860,22
2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 507.766,04
2.2. Laboratorijski materijal -
2.3. Energija 389.407,70
2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 23.033,12
2.5. Sitni inventar 11.005,61
2.6. Ostalo (specificirati) službena odjeća i obuća 6.647,75
3. RASHODI ZA USLUGE 1.357.193,63
3.1. Telefon, pošta, prijevoz 221.280,14
3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 199.525,72
3.3. Promidžba i informiranje 24.916,46
3.4. Komunalne usluge 137.605,10
3.5. Zakup, najam 295.707,85
3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)-članovima 202.173,80
83
ZO-a isključeno
3.7. Računalne usluge 128.138,40
3.8. Ukupno ostalo (specificirati) zdravstvene i veterinarske usluge, ostal e
usluge
147.846,16
4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 4.014.620,40
4.1. Poslovni objekti 1.266.163,68
4.2. Računalna oprema 65.014,13
4.3. Laboratorijska oprema 249.517,50
4.4. Uredska oprema 49.920,84
4.5. Komunikacijska oprema 900,75
4.6. Ostala oprema 1.306.683,92
4.7. Literatura - knjige 9.628,00
4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu
4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima i postrojenjima i
opremi 1.061.591,14
4.10. Ostalo (specificirati) ulaganja u računalne programe 5.200,44
5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.908.492,89
5.1. Službena putovanja 1.218.545,62
5.2. Stručna usavršavanja 60.642,79
5.3. Ostalo (specificirati) naknade za prijevoz i ostale naknade 629.304,48
6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 460.904,43
6.1. Premije osiguranja 42.849,38
6.2. Reprezentacija 191.535,54
6.3. Članarine 35.607,66
6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 17.411,54
6.5. Kamate 822,83
6.6. Ostali financijski izdaci, ostale naknade 172.677,48
B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 21.163.259,25
C Preneseno stanje iz prethodne godine 1.720.417,73
UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) 2.090.302,24
84
6.2. Učinkovitost znanstvene produkcije i financiranja
(i) Molimo ispunite tablicu 6.2.
Tablica 6.2. Ukupna učinkovitost po znanstveniku
6.3. Oprema, prostor i materijali za rad
(i) Tko je stvarni vlasnik prostorija i infrastrukture ZO-a?
Vlasnik prostorija i infrastrukture ZO-a je Hrvatski šumarski institut.
Jednim dijelom Institut ima u najmu poslovni prostor:
- vlasnik Grad Zagreb (Zagreb, Trnjanska cesta 35)
- vlasnik MOBILEX d.o.o. (Zagreb, Zajčeva ulica 28)
- Hrvatske šume:
Centar za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“, Pazin, 154. brigade Hrvatske vojske bb
Centar za urbane i privatne šume, Varaždin, Vilka Novaka 60 c
Centar za nizinske šume, Vinkovci, Trg Josipa Runjanina 10
(ii) U kratki opis opreme, prostora i materijala za rad uključite i opis financiranja tih resursa (javno ili privatno financiranje za nabavu i održavanje). U proteklom razdoblju izvršeno je uređenje fizikalno-kemijskog laboratorija postavljanjem
novog poda, zamjene dijela namještaja te instaliranjem novih instrumenata (MP ICP)
Godina
Broj
znanst
venika
Ukupan broj
znanstvenih radova
u recenziranim
časopisima po
znanstveniku
Patenti i
inovacije
Knjige ili
druga
literatura
(rječnici,
karte ili dr.-
specificirati)
Sredstva
dodijeljena na
natječajima (zn.
projekti) po
znanstveniku
Sredstva od
stručne
djelatnosti
(usluge) po
znanstveniku
Za cijelu
instituciju
2008. 11 17 samo citirani Web
of Science treba
ukupno recenzirani
- -
2009. 14 29 - -
2010. 14 18 - -
2011. 16 38 - -
2012. 18 8 - -
Ustrojbena
jedinica 1
(ako je
primjenjiv
o)
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
85
Popis opreme: Računala – nabavljeno je 20 računala što stolnih što prijenosnih Skeneri – nabavljena su 4 skenera Pisači- nabavlena su 4 nova pisača, dio njih je objedinjen u jednom aparatu koji kopira, skenira i
ispisuje dokumente Svjetlosni mikroskopi Klima komora POL – EKO international -K1200; služi za ispitivanje klijavosti sjemena;
LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED) Laboratorijski zamrzivač LGex 3410, Liebherer; služi za prethodno tretiranje i čuvanje uzoraka
sjemena i genetičkog materijala; LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
Laboratorijski hladnjak GKV5710, Liebherer, 3 kom; služi za prethodno tretiranje i čuvanje uzoraka sjemena prije i nakon ispitivanja kvalitete sjemena; LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
Digestori -laboratorijski namještaj s ugrađenom ventilacijom za rad s lakohlapljivim, otrovnim kemikalijama (izvor financiranja:Ministarstvo poljoprivrede)
pH-metar/konduktometar Mettler Toledo – instrument za određivanje pH vrijednosti i provodljivosti u uzorcima tla i vode (izvor financiranja:Ministarstvo poljoprivrede)
pH-metar/konduktometar InoLab 740; služi za provjeru kiselosti i provodljivosti podloge za naklijavanje sjemena; LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
analitička vaga, MS15KLE Mettler Toledo, kapacitet 15 kg; služi prilikom određivanja kvalitete sjemena ( analitička čistoća sjemena); LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
analitička vaga, XS203S Mettler Toledo, kapacitet 210 g; služi za određivanja kvalitete sjemena (sadržaj vlage u sjemenu);LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
automatski električni vlagomjer, HG63; služi za određivanja kvalitete sjemena sadržaj vlage u sjemenu); LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
stereolupa - trinokularni stereo mikroskop, SMZ-168-TP; MOTIC sa opremom za snimanje; služi za određivanja kvalitete sjemena ( vitalitet sjemena, analitička čistoća sjemena); LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
sušnica, UFE 550, volumena 153 l, MEMMERT, 2 kom; služi za određivanja kvalitete sjemena (sadržaj vlage u sjemenu)LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
rešetkaste polica za sušnice UFE 550, volumena 153 l, MEMMERT, služi za određivanja kvalitete sjemena (sadržaj vlage u sjemenu)2 kom; LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
hladnim izvor svijetla KL-200 LED, MOTIC, 2 kom; LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED); služi za određivanja kvalitete sjemena ( analitička čistoća sjemena);
U razdoblju od 2010- do 2012.g. Institut je uz pomoć Ministarstva poljoprivrede izgradio zgradu sjemenske štedionice, te nabavio liniju za doradu krupnog sjemena prije skladištenja, te hladne komore za čuvanje sjemena različtih svojti šumskog drveća u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora. U sklopu zgrade predviđene su dvije nove prostorije kako bi se povećao prostor Laboratorija za ispitivanje sjemena, te su ugrađene i dvije tople komore za kontrolu kvalitete krupnog sjemena. Glavni su izvori financiranja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, proizvodnja, prodaja i promet šumskog sjemena i sadnica, te hortikulturnog materijala, prihodi ostvareni provedbom raznih Zakonskih obveza, kao i ugovoreni domaći i međunarodni projekti ostvareni na tržištu.
86
Kalcimetar po Schibler.)-aparatura za određivanje karbonata u tlu UV/VIS spektrophotometar LaboMed -instument za određivanje fosfora u tlu i bilnom materijalu
te amonija u vodi (izvor financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) plameni fotometar BUCK PFP-7- instrument za određivanje kalija u uzorcima tla (izvor
financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) atomski apsorpcijski spektrofotometar PERKIN ELMER Aanalyst 700s plamenom i grafitnom
tehnikom- instrument za određivanje elemenata u tragovima i teških metala u tlu i biljnom materijalu (izvor financiranja: Ministarstvo poljoprivrede)
elementarni analizator za sumpor LECO SC132 - instrument za određivanje sumpora u tlu i biljnom materijalu
sterilizator INKO ST-200 - instrument za sušenje uzoraka tla i biljnog materijala mlin za biljni materijal IKA A10- instrument za pripremu (mljevenje) uzoraka biljnog materijala mlin za tlo Retch – instrument za pripremu (mljevenje ) uzoraka tla (izvor
financiranja:Ministarstvo poljoprivrede) elementarni analizator CNS 2000 instrument za određivanje dušika i ugljika u tlu i biljnom
materijalu ionski kromatograf DX 600 (kationska i anionska kolona) -instrument za određivanje aniona i
kationa u vodi mikrovalna Milestone Ethos One- instrument za digestiju uzoraka tla i biljnog materijala (izvor
financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) perilica laboratorijskog posuđa (izvor financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) deionizator Labconco (iz 2005.)-instrument za pripremu ultračiste vode čitač godova Linija za proizvodnju šumskog sjemena (trušnica) Linija za dobradu žira; LIS_nabavljeno 2012. godine; služi za doradu žira prije skladištenja;
prilikom određivanja kvalitete sjemena; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
Hladne komore za skladištenje sjemena; LIS_nabavljeno 2012. godine;služi za skladišternje žira; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
Tople komore za ispitivanje klijavosti krupnog sjemena (žira, kestena); LIS_nabavljeno 2012. godine; služi za odrešivanje kvalitete sjemena ( ispitivanje klijavosti sjemena) ; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)
DENDROMETARSKE TRAKE za praćenje debljinskog prirasta stabala (cca. 2000 komada) DIGITALNA FOTOGRAMETRIJSKA RADNA STANICA (PC Thinkcentre A58 SMRTHCR 3GB, NVIDIA za interlacedstereomod, stereo monitor Hyundai 3D, W220S, 2x stereo naočale Hyundai,
Racurs PHOTOMOD Lite, GlobalMapper) DIGITALNI POZICIOMETAR za očitavanje godova (Biritz&Hatzl tip 2) ISTRAŽIVAČKA STANICA za praćenje tokova CO2: mikrometeorološka stanica ultrazvučni anemometar (81000 V, Young, USA) infracrveni plinski analizator otvorenog tipa (LI-7500, Li-Cor, USA) senzori za svjetlosno zračenje (LI-190SL quantumsensor, Li-Cor, CMP3, Kipp i Zonen, NR-LITE,
KippandZonen) senzori za temperaturu i vlagu zraka (HMP45AC,Vaisala) senzori za temperaturu i vlagu tla reflektometar (CS616, CampbellScientific) senzori za mjerenje protoka topline u tlu (HFT3, REBS) pluviometar (52.202 tippingbucketraingauge, R.M. Young) datalogger (CR1000, Campbell Sci. Inc. Lincoln Nebraska, USA) softver (EdiRe Data, Sveučilište u Edinburgh-u) CO2 profiler
87
infracrveni plinski analizator (IRGA, SBA-4, PP-System, UK) pumpice (P15 s.48, Mefar; NMP 015B, KNF NeubergerGmbH, Freiburg, Germany) ventili (3PA210-06G-B-3, CKD; M3PA210-06G-6, CKD) SUSTAV ZA MJERENJE RESPIRACIJE TLA 6x čelična komora infracrveni plinski analizator (IRGA, SBA-4, PP-Systems, UK) mini pumpica (NMP 015B, KNF NeubergerGmbH, Freiburg, Germany) ventili (3PA210-06G-B-3, CKD; M3PA210-06G-6, CKD; M3PA210-06G-1, CKD) senzori za vlagu tla (TDR; 10HS SoilMoisture, DecagonDevices, WA, USA) temperaturni senzori OPREMA ZA TERENSKU IZMJERU (promjerke, visinomjeri, daljinomjeri, busole, GPS uređaji,
metar u namotaju, elektronska pomična mjerila, rajzeri, svrdla za bušenje izvrtaka) Tijekom 2012.g. Institut je uz pomoć Ministarstva poljoprivrede izgradio zgradu sjemenske
štedionice, te nabavio liniju za obradu žira. Glavni su izvori financiranja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo
poljoprivrede, „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, proizvodnja, prodaja i promet šumskog sjemena i sadnica, te hortikulturnog materijala, prihodi ostvareni provedbom raznih Zakonskih obveza, kao i ugovoreni domaći i međunarodni projekti ostvareni na tržištu.
ZAVOD ZA UZGAJANJE ŠUMA (ZUŠ) Djelatnici ZUŠ smješteni su u tri ureda te u jednom uredu u kojem sjedi tehničko osoblje, a koje se dijeli sa još dva Zavoda: za Zaštitu šuma i Genetiku. U posljednje tri godine uredi su obnovljeni, klimatizirani. Nabavljena oprema (instrumenti) je znatno povećala kapacitete i za znanstvena istraživanja. OSTALA OPREMA Od ostale opreme nabavljeneo su 3 mikro-meteorološke stanica za terenska istraživanja mikroklime. ZAVOD ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVNO GOSPODARENJE (ZZŠ) Djelatnici ZZŠ smješteni su u tri ureda te u jednom uredu u kojem sjedi tehničko osoblje, a koje se dijeli sa još dva Zavoda. U ZZŠ nalaze se dva fizički odvojena laboratorija: entomološki i fitopatološki u kojima se istražuju štetnici i biljne bolesti. U posljednje tri godine uloženo je 1.062.497,54 kn, koje je uglavnom izdvojilo Ministarstvo poljoprivrede, radi obavljanja zakonskih obveza proizašli iz Zakona o biljnom zdravstvu. Oprema je znatno povećala kapacitete i za znanstvena istraživanja. U 2013. godini planirana su nova ulaganja. ENTOMOLOŠKI LABORATORIJ Entomološki laboratorij potpuno je preuređen u 2011. godine, obnovljena je stolarija, podovi te
nabavljen novi namještaj. Najvažniju stavku čini klimatizirana prostorija u kojima se simuliraju kontrolirani uvjeti temperature, vlage i svjetla, zatim novi stereomikroskop i svjetlosni mikroskop marke Olympus sa kamerom i softverom. Nabavljena je analitička vaga te osnovna oprema za pripremu preparata za molekularna istraživanja (PCR, pipete) Oprema se koristi za pripremu uzoraka, razvoj bioloških faza štetnika, istraživanje biologije, palatibilnosti i prirodnih neprijatelja štetnih kukaca. Poseban naglasak daje se i razvoju molekularnih metoda u znanstvenim interpretacijama i brzim identifikacijama štetnika.
FITOPATOLOŠKI LABORATORIJ Fitopatološki laboratorij također je potpuno preuređen, dijelom u 2011, a dijelom u 2012.
godini, kada je obnovljena stolarija, podovi te nabavljen novi namještaj. Najvažniju stavku čini nova besprašna komora, autoklav i posebno uređen prostor za mikroskopiranje. Oprema se koristi za pripremu uzoraka, pripremu preparata uz što sterilnije uvjete za što kvalitetniju analizu biljnih bolesti i čuvanje uzoraka.
OSTALA OPREMA
88
Od ostale opreme nabavljeno je 5 meteoroloških stanica za terenska istraživanja mikroklime.
Tablica 1. Dosadašnja ulaganja od 2010.-2012. godine
Entomološki
laboratorij
Fitopatološki
laboratorij
Ostala terenska
oprema
Ukupno (kn) Izvor Održavanje
2010. 102.141,93 189.403,96 - 291.545,89 Ministarstvo
poljoprivrede i
vlastita sredstva
Vlastita
sredstva
2011. 65.361,61 338.188,02 67.402,02 470.951,65 Ministarstvo
poljoprivrede i
vlastita sredstva
Vlastita
sredstva
2012. 209.439,72 21.507,70 49.500,00 300.000,00 Ministarstvo
poljoprivrede i
vlastita sredstva
Vlastita
sredstva
Ukupno
2010-
2012. 376.943,26 549.099,68 116.902,02 1.062.497,54
Odjel RASADNIČKE PROIZVODNJE raspolaže prostorima: ured voditelja , prostorije za radničko osoblje, maloprodajni ured, spremište za zaštitna sredstva, radiona, garažni objekti, prostori hladnjače za čuvanje sadnog materijala i sjemena povezani sa objektom klasirnice te trušnice za doradu sjemena, te plastenik.
Vrsta opreme: Dobavljeno godine:
Izvor financiranja: Održavanje
Etiketirka Avery Dannison AP 5.4 2008. Vlastita sredstva Vlastita sredstva
Aku prskalica Mini Mantra 2009. Vlastita sredstva Vlastita sredstva
Ručna transportna plato kolica 2011. Vlastita sredstva Vlastita sredstva
Ručni viličar paletar 2011. Vlastita sredstva Vlastita sredstva
Kombi vozilo Iveco Daily 2011. Vlastita sredstva Vlastita sredstva
Mini pumpa za gorivo Rover 2012. Vlastita sredstva Vlastita sredstva
(iii) Jesu li prostor i oprema prikladni za znanstveni i stručni rad i usluge? Koja su trenutna, a koja
moguća buduća ograničenja vezana za prostor i opremu (s obzirom na vaša strateška
opredjeljenja)?
Trenutna: nedostaje uredskog prostora. U zadnje dvije godine nabavljena je nova oprema koju još treba dopuniti u nekim segmentima istraživanja, te obnovljenaprema za terenska sakupljanja podataka i izmjere. Buduća: dotok sredstava za nabavu i servisiranje opreme. Financijski zahtjevno održavanje visokospecijalizirane opreme.
89
(iv) Ukratko opišite dostupnost materijala za rad. Posebno se osvrnite na pristup najnovijim ili
najvažnijim izvorima literature. Koje elektroničke baze znanstvene literature osiguravate svojim
znanstvenicima?
Osoblju je dostupan sav otreban materijal za provođenje istraživanja i terenske izmjere, međutim problem nastaje kada je potrebno zamijeniti dotrajali ili pokvaren instrument/materijal zbog ograničenih izvora financiranja osobito ako se radi o skupljoj ili kapitalnoj opremi. Dostupni su svi materijali potrebni za provođenje ispitivanja i rada u skladu s normom ISO 17 025. Elektroničke znanstvene baze podataka koje su dostupne istraživačima na institutu su: Academic Search Complete (EBSCO Publishing) Agricola (National Agricultural Library) Bentham Open Access (Bentham Publishers) Core Biomedical Collection (Ovid Technologies, Inc.) Current Contents Connect (Thomson Reuters) Directory of Open Acces Journals (Lund University Libraries) Esp@cenet (European Patent Office) Food Science Technology Abstracts (IFIS Publishing) Google Scholar (Google) Journal Citation Reports (Thomson Reuters) ScienceDirect (Elsevier) SCOPUS (Elsevier) SpringerLink (Springer Verlag) USPTO (United States Department of Commerce) Web of Science (Thomson Reuters) Wiley-Blackwell (Wiley Interscience) Ukupni broj baza podataka koje su dostupne iznosi 38 i dostupne su preko Centra za ončine baze podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a nabrojane su samo baze podataka koje u sebi sadržavaju članke ili sažetke iz biotehničkih nauka.
(v) Kako se optimizira iskoristivost opreme? Koristite li opremu drugih institucija te dijelite li svoju
opremu s drugim:
- neprofitnim ili znanstvenim i nastavnim organizacijama (bez ili uz naknadu)
- profitnim gospodarskim subjektima, za naknadu?
Kako regulirate korištenje opreme prema vanjskim korisnicima?
Iskoristivost opreme optimizira se ugovaranjem usluga za tržište. U okviru suradnje sa
sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu koristimo opremu na PMF i Šumarskom fakultetu. Najčešće
znanstvenicima tih institucija omogućeno je korištenje opreme Instituta, no nema zapreke da ju ne
koriste i drugi no do sada nismo imali takovih upita.
Vanjski korisnici plaćaju troškove kemikalija, dok stručnu pomoć zaposlenika Instituta dobivaju
besplatno.
Usluga gospodarskim subjektima se naplaćuje.
(vi) Postoje li transparenta pravila korištenja opreme i materijala za same znanstvenike te
provjerava li se zadovoljstvo glavnih korisnika opreme – znanstvenika?
90
Postoje transparenta pravila korištenja opreme i materijala za same znanstvenike, ali se ne
provjerava zadovoljstvo glavnih korisnika opreme – znanstvenika. Razlog tomu je mali broj
korisnika iste opreme, uglavnom je glavni korisnik i jedini korisnik opreme.
(vii) Kako omogućavate da resurse stečene javnim sredstvima (oprema, baze, izrađeni rječnici i dr.)
otvorite za društveno korištenje, odnosno za korist zajednice (rječnici, karte i stvorene baze s
otvorenim pristupom, oprema koja se koristi u svrhe od javnog značaja)?
Omogućujemo korištenje resursa stečene javnim sredstvima (publicirani znanstveni radovi, karte i
stvorene baze podataka) kroz objavu na web stranici www.sumins.hr, odnosno omogućujemo
otvoreni pristup stvorenim bazama podataka (ICP, Štetnici, knjižnica odnosno časopisi Radovi i
SEEFOR).
Prilozi
Prilozi (obvezatno):
Priložite Strateški program znanstvenog istraživanja propisan Pravilnikom o uvjetima za izdavanje
dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i
sadržaju dopusnice (odvojeno ili kao dio šire strategije razvoja institucije).
Prilažemo Strategiju razvoja 2013-2020 +
Prilozi (neobvezatno):
Priložite po vlastitom izboru:
- dodatne izvještaje i planove rada (SWOT analize i sl.); +
- popis dokumenata koji reguliraju organizaciju institucije; +
- izvješća s vanjskog i unutarnjeg vrednovanja u posljednjih 5 godina (ako postoje); +
- popis članova upravnog i znanstvenog odbora (ime, prezime, funkcija, datum početka članstva); popis
članova odbora za kvalitetu ako postoji (ime, prezime, funkcija, kratki opis rada odbora); +
- ostale dokumente specifične za instituciju (informacije o laboratorijima i sl). +
- Prilažemo:
- Planove istraživanja za Povjerenstvo za Znanstvno-istraživački rad ispred Hrvatskih šuma d.o.o. (za
sredstva OKFŠ-a)
- Popis dokumenata koji reguliraju organizaciju institucije
- Zapisnik s prethodne akreditacije; Izvješće tematskog vrednovanja
- Popis članova upravnog i znanstvenog odbora (ime, prezime, funkcija, datum početka članstva)
- Licencije Instituta i Akreditacije Laboratorija
U postupku reakreditacije stručno povjerenstvo može tražiti i dodatne dokumente koji reguliraju i
dokazuju određene aspekte djelatnosti ZO-a, bilo prije, za vrijeme ili poslije posjeta ZO-u, poput
ugovora o radu sa znanstvenim osoblje, statuta ZO-a i sl.