Samoanaliza - Katolički bogoslovni fakultet...Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Samoanaliza

Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

2008. – 2013.

Zagreb, siječanj 2014.

Samoanaliza Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Katolički bogoslovni fakultet

Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište u Zagrebu

Godina osnutka: 1671.

Adresa: Zagreb, Vlaška 38

Telefon: +3851/4890 – 402

Faks: +3851/4814 – 704

Mrežna adresa: http://www.kbf.unizg.hr/

E-pošta: [email protected]

Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: prof. dr. sc. Tonči Matulić

Naziv banke s kojom visoko učilište posluje: Zagrebačka banka

Broj računa preko kojeg visoko učilište posluje: HR7323600001101358687

Dekan Fakulteta

Prof. dr. sc. Tonči Matulić

SADRŽAJ Str.

Popis tablica Fakulteta 4

Popis slika Fakulteta 5

Uvod 6

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete 11

2. Studijski programi 87

3. Studenti 117

4. Nastavnici 140

5. Znanstvena i stručna djelatnost 162

6. Mobilnost i međunarodna suradnja 199

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije 216

Dodatak: Tablice 230

Fotogalerija 281

4

Popis tablica Fakulteta Str.

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete

Tablica 1: Ukupni broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta 31

Tablica 2: Broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta raspoređenih na Fakultetu u Zagrebu i područnom studiju u Rijeci

32

Tablica 3: Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta raspoređenih na znanstveno-nastavnim institutima Fakulteta

33

Tablica 4: Broj zaposlenika na znanstveno-istraživačkim institutima Fakulteta 34

Tablica 5: Broj stalno zaposlenih u tajništvu Fakulteta 35

Tablica 6: Broj stalno zaposlenih u Knjižnici Fakulteta 36

2. Studijski programi

Tablica 1: Stručni nazivi, akademski nazivi i akademski stupnjevi Fakulteta 90

Tablica 2: Upisne kvote 95

3. Studenti

Tablica 1: Broj prijavljenih i upisanih studenata na Fakultet u tekućoj i posljednje dvije godine.

119

Tablica 2. Broj ECTS bodova potrebnih za upis u višu godinu studija 125

4. Nastavnici

Tablica 1: Struktura nastavnika i suradnika 141

Tablica 2: Omjer nastavnika i studenata: FTS, RPK, ITK, PDS 144

Tablica 3: Omjer nastavnika i studenata: ICG 145

Tablica 4: Omjer nastavnika i studenata: FTS Rijeka 146

Tablica 5: Opterećenja nastavnika i vanjskih suradnika 147

5. Znanstvena i stručna djelatnost

6. Mobilnost i međunarodna suradnja

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije Tablica 1. Potrošnja sredstava za kupnju domaćih i stranih knjiga te pretplatu

domaćih i stranih časopisa 224

5

Popis slika Fakulteta Str.

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete

Slika 1: Interna organizacijska struktura Fakulteta 22

Slika 2: Katedre Fakulteta 23

Slika 3: Znanstveno-nastavni instituti Fakulteta 24

Slika 4: Područni studij Fakulteta 25

Slika 5: Znanstveno-istraživački instituti Fakulteta 26

Slika 6: Tajništvo Fakulteta 27

Slika 7: Službe Tajništva Fakulteta 28

Slika 8: Knjižnica Fakulteta 29

Slika 9: Struktura čelništva Fakulteta 38

Slika 10: Elementi integracije Fakulteta u Sveučilište u Zagrebu 50

2. Studijski programi

Slika 1: Struktura studijskih programa 89

Slika 2: Prolaznost na prvoj godini tijekom posljednjih pet godina 99

Slika 3: Udio studenata iz gimnazija i strukovih škola 100

Slika 4: Prosječne ocjene studenata iz srednje škole 100

3. Studenti

Slika 1: Broj prijavljenih i upisanih studenata u tekućoj i posljednje dvije godine 120

Slika 2: Prolaznost studenata tijekom četiriju akademskih godina 124

Slika 3: Omjer upisanih i završenih studenata na svim smjerovima 126

Slika 4. Provjera ishoda učenja 130

4. Nastavnici

Slika 1: Omjer nastavnika i studenata: FTS, RPK, ITK, PDS 144

Slika 2: Omjer nastavnika i studenata: ICG 145

Slika 3: Omjer nastavnika i studenata: FTS Rijeka 146

5. Znanstvena i stručna djelatnost

Slika 1: Omjer znanstvenih radova objavljenih u a1 i u a2 te znanstvenih radova u ostalim bazama

168

Slika 2: Omjer znanstvenih radova u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova te recenziranih radova u zbornicima domaćih znanstvenih skupova

169

Slika 3: Omjer radova a1, a2 i ostalih radova zastupljenih u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja te recenziranih radova u zbornicima

169

6. Mobilnost i međunarodna suradnja

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije

Uvod

7

Ovo je prva sveobuhvatna samoanaliza Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (dalje:

Fakultet) Sveučilišta u Zagrebu načinjena u svrhu reakreditacije u akademskoj godini

2013./2014. Obavijest Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske

(RH), od 10. lipnja 2013. godine (klasa: 602-04/13-04/0038; urbroj: 355-02-04-13-1) da je

naš Fakultet uključen u Plan reakreditacije visokih učilišta u akademskoj godini 2013./2014.,

zaprimljen je 24. lipnja 2013. Samoanalizom Fakulteta nije samo ispunjen zahtjev nego i

nutarnja potreba Fakulteta da nakon implementacije Bolonjskoga procesa (koji je započeo

2000. godine uvođenjem Europskog sustava prijenosa bodova – European Credit Transfer

System – ECTS) utvrdimo rezultate, ocijenimo kvalitetu i otkrijemo eventualne nedostatke

radi poboljšanja i daljnjeg unaprjeđenja znanstveno-nastavne djelatnosti Fakulteta.

Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti o potrebi izrade samoanalize

Fakulteta u svrhu reakreditacije u akademskoj godini 2013./2014. poduzeo prve korake u

pripremi, znajući narav i opseg posla. Prvi službeni sastanak vezan za ovu temu održan je već

8. srpnja 2013. godine. Na njemu je vodstvo Fakulteta temeljito informiralo sve zaposlenike u

stručno-administrativnim službama Fakulteta o predstojećoj samoanalizi i reakreditaciji.

Također su predstavljeni i opisani glavni poslovi koji se neposredno tiču pojedinih segmenata

administracije, stručnih i pomoćno-tehničkih službi Fakulteta. Za radni materijal toga

sastanka korištene su Upute za sastavljanje samoanalize visokih učilišta u sastavu sveučilišta

koje je 13. rujna 2012. godine donijela AZVO. U isto su vrijeme izvršene konzultacije oko

imenovanja članova ad hoc Povjerenstva za izradu samoanalize Fakulteta. Na X. redovitoj

sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 12. srpnja 2013. godine, donesena je odluka o

osnivanju ad hoc Povjerenstva za izradu samoanalize u sastavu:

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete: prof. dr. sc. Tonči Matulić,

dekan, prof. dr. sc. Josip Baloban, prof. dr. sc. Ružica Razum, predsjednica Povjerenstva za

upravljanje kvalitetom, i Ivan Mahečić, dipl. iur., glavni tajnik Fakulteta.

2. Studijski programi: prof. dr. sc. Ružica Razum, prodekanica za nastavu, i prof. dr.

sc. Blaženka s. Valentina Mandarić.

3. Studenti: prof. dr. sc. Ružica Razum, prodekanica za nastavu, i dr. sc. Silvija

Migles.

4. Nastavnici: prof. dr. sc. Mario Cifrak, prodekan za organizacijska pitanja, i prof. dr.

sc. Ante Crnčević.

5. Znanstvena i stručna djelatnost: doc. dr. sc. Nenad Malović, prodekan za znanost, i

prof. dr. sc. Ivan Karlić.

Uvod

8

6. Mobilnost i međunarodna suradnja: doc. dr. sc. Nenad Malović, prodekan za

znanost, i doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić.

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije: prof. dr. sc. Mario Cifrak,

prodekan za organizacijska pitanja, i prof. dr. sc. Slavko Slišković.

Navedenom se odlukom intenzivirao proces priprema za izradu samoanalize Fakulteta,

dok je operativni i praktički dio čekao na daljnje upute AZVO-e. Na tom je tragu vodstvo

Fakulteta sudjelovalo na radionici za izradu samoanalize, održanoj 10. listopada 2013. godine

u Zagrebu, u organizaciji AZVO-e. Nakon toga uslijedile su dvije pripremne radnje:

− svim nastavnicima i suradnicima Fakulteta 15. listopada 2013. godine poslana je

obavijest o ekspeditivnosti u izvršavanju tražene obveze za samoanalizu, posebno

glede dostavljanja osobnih podataka i ispunjavanja određenih tablica

− pristupilo se sastavljanju prijedloga imenovanja novih članova ad hoc Povjerenstva

za izradu samoanalize Fakulteta, u smislu proširenoga i operativnog sastava radi

učinkovitijega rada i uključivanja što većeg broja članova cijele fakultetske

zajednice, dotično studenata, nastavnika, suradnika i službenika.

U međuvremenu je, a u svrhu što boljeg upoznavanja sa zahtjevima i izazovima izrade

samoanalize, Fakultet organizirao radionicu koja je održana u srijedu, 23. listopada 2013.

godine. Glavno predavanje s prenošenjem vlastitih iskustava vezanih za samoanalizu i

reakreditaciju održala je dekanica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc.

Tajana Krička. Na radionici su sudjelovali svi nastavnici i suradnici, poslijediplomanti, po

dva predstavnika studenata svakog godišta svih studijskih smjerova i svi službenici. Nakon

ove radionice i informiranja uslijedilo je formiranje operativnih radnih skupina u sklopu ad

hoc Povjerenstva za izradu samoanalize Fakulteta.

Na I. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 25. listopada 2013. godine,

donesena je odluka o imenovanju novih članova ad hoc Povjerenstva u prošireni i operativni

sastav:

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete: prof. dr. sc. Josip Oslić, doc.

dr. sc. Božidar Mrakovčić, predstojnik Teologije u Rijeci, članovi Povjerenstva za upravljanje

kvalitetom: prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, prof. dr. sc. Ivan Štengl, dr. sc.

Denis Barić, Branka s. Branimira Bedeničić, dipl. oec., i Elizabeta Mikulić, predsjednica

Studentskog zbora, prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, predstojnica Katehetskog instituta,

doc. Mirta Kudrna, prof., predstojnica Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“, doc. dr.

sc. s. Marija Pehar, predstojnica Instituta za teološku kulturu, Lidija Miler, dipl. teol., tajnica

Uvod

9

Fakulteta, Ružica Baljak, dipl. teol., tajnica Teologije u Rijeci, studentice Marijana Mioč, 5.

god. FTS i Ivona Letica, 2. god. RPK.

2. Studijski programi: prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar, prof. dr. sc. Ana s. Thea

Filipović, doc. Mirta Kudrna, prof., doc. dr. sc. s. Marija Pehar, s. Branimira Bedeničić, dipl.

oec., tajnica, Marija Kenfelja, dipl. kateh., tajnica, Leonida Dežmić, teolog, tajnica, Ružica

Baljak, dipl. teol., tajnica Teologije u Rijeci, i studenti Elizabeta Mikulić, 5. god. FTS,

Tomislav Galović, 3. god. RPK, Kristijan Palčec, 4. god. ICG.

3. Studenti: dr. sc. Mirjana Pinezić, prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, doc. Mirta

Kudrna, prof., doc. dr. sc. s. Marija Pehar, Ida Valentinc, ing., voditeljica Studentske

Referade, Željka Vakula, dipl. teol., referentica, zamjenica ISVU koordinatora, Leonida

Dežmić, teolog, tajnica, studenti Marijana Mioč, 5. god. FTS, Elizabeta Mikulić, 5. god. FTS,

Maja Hudoletnjak, 5. god. RPK, i poslijediplomanti Tanja Lakić i Marko Zadravec.

4. Nastavnici: doc. dr. sc. Nikola Vranješ, Mihaela Rončević, iur., voditeljica Referade

poslijediplomskog studija, asistenti i viši asistenti: dr. sc. Darko Tepert, dr. sc. Anto Barišić,

dr. sc. Denis Barić, dr. sc. Ivan Dodlek, dr. sc. Tomislav Kovač, dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić,

dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač, dr. sc. Mislav Kutleša, dr. sc. Richard Pavlić, dr. sc.

Mirjana Pinezić, dr. sc. Veronika Reljac te znanstvene novakinje dr. sc. Silvija Migles i dr. sc.

Andrea Filić.

5. Znanstvena i stručna djelatnost: prof. dr. sc. Stjepan Baloban, prof. dr. sc. Josip

Grbac, Marija Ferlindeš, mag. paed. relig. et. cateh., tajnica, Vlatka Božičević, dipl. kateh. i

dipl. bibl., voditeljica Knjižnice, Vlado Budinski, dipl. knjižničar, prof. klasične filologije,

Dubravka Begović-Kvorka, dipl. knjižničar, prof. tal. i španj. jezika, Dijana Schneller,

knjižničar, oec., Branko Benčić, dipl. knjižničar - Teologija u Rijeci, predstavnici znanstvenih

i stručnih časopisa Fakulteta: prof. dr. sc. Tonči Matulić, glavni i odgovorni urednik

Bogoslovske smotre, akademik Franjo Šanjek, glavni i odgovorni urednik Croaticae

christianae periodike, prof. mr. art. Mirslav Martinjak, glavni i odgovorni urednik Svete

Cecilije, prof. dr. sc. Mario Cifrak, glavni i odgovorni urednik Biblije danas, prof. emeritus

Ivan Golub, gavni. i odgovorni urednik Poslušni Duhu, prof. dr. sc. Josip Grbac, glavni i

odgovorni urednik Riječkog teološkog časopisa, i Marinko Golek, student i glavni i odgovorni

urednik studentskog časopisa Spectrum.

6. Mobilnost i međunarodna suradnja: prof. dr. sc. Tonči Matulić, prof. dr. sc. Ilija

Živković, doc. dr. sc. Marko Medved, Marija Ferlindeš, mag. paed. relig. et. cateh., tajnica,

studenti Ante Mikulić, 5. god. FTS 5., Zvonimir Guć, 5. god. FTS, Deborah Agić, 4. god.

RPK, te poslijediplomanti Tanja Lakić i Marko Zadravec.

Uvod

10

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije: prof. dr. sc. Josip Šalković,

prof. dr. sc. Milan Špehar, Ivan Mahečić, dipl. iur., glavni tajnik, Ružica Baljak, dipl. teol.,

tajnica Teologije u Rijeci, Marija Popović, voditeljica blagajne, stručno-tehničko osoblje.

Tijekom prva dva tjedna mjeseca studenoga 2013. godine voditelji pojedinih radnih

skupina organizirali su susrete sa svojim članovima. Na tim su susretima pobliže predstavili i

pojasnili kriterije i konkretne sadržaje pojedinoga dijela samoanalize. Podijeljene su također

konkretne zadaće i dogovoreni okvirni rokovi za dostavu materijala. Time je bio zaključen

proces imenovanja, informiranja, upoznavanja i podjele konkretnih obaveza za izradu

samoanalize Fakulteta. Nakon toga uslijedilo je prikupljanje podataka, ispunjavanje tablica,

izrada grafova i slika. Taj je proces bio zaključen do sredine prosinca 2013. godine, a u nekim

se aspektima produljio i nakon toga.

Kako su pristizali materijali tako su voditelji pojedinih radnih skupina radili na

njihovu objedinjavanju, sređivanju i usustavljivanju te sastavljanju konačnog teksta

samoanalize. Samoanaliza je svoj konačni oblik dobila 14. siječnja 2014. godine.

Na II. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 17. siječnja 2014. godine

jednoglasno je prihvaćen predloženi materijal koji je time postao prva sveobuhvatna i

službena samoanaliza Fakulteta.

Οὕτως καὶ ὑμεῖς, ὅταν ποιήσητε πάντα τὰ διαταχθέντα ὑμῖν, λέγετε ὅτι δοῦλοι ἀχρεῖοί ἐσμεν, ὃ ὠφείλομεν ποιῆσαι πεποιήκαμεν (Lk 17,10).

1.

Upravljanje visokim učilištem i

osiguravanje kvalitete

Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete

12

a) Ukratko opišite razvoj Vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10 godina

(organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu).

1. Korijeni i povijesni hod Fakulteta

Katolički bogoslovni fakultet (dalje: Fakultet) Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvoj

filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u glavnom gradu Hrvatske

pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227.-1247.).

Jedan od njegovih nasljednika, blaženi Augustin Kažotić (1303.-1322.), osnovat će

katedralnu školu s odsjecima „slobodnih umijeća“ i teologije s naglaskom na studiju

svetopisamskih, patrističkih i skolastičkih tekstova. Poslijetridentsko sjemenište Jurja

Draškovića (1563.-1578.) s humanističkom školom i isusovački kolegij (1633.) na Gradecu, uz

obilnu novčanu potporu biskupa Franje Erghelya (1628.-1637.) i kanonika Nikole

Dijaneševića, velikog prepošta Zagrebačkoga kaptola, vode k uspostavi Akademije (1662.

godine), koju car i kralj Leopold I. posebnom poveljom 23. rujna 1669. upisuje u generalne

studije zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama. Carsku

povelju 3. studenoga 1671. ratificirao je Hrvatski sabor „salvis tamen iuribus et libertatibus

Regni in suo vigore permanentibus“. Program iz 1673. godine predviđa teorijski i praktični dio

studija na katedrama filozofije, dogmatske i moralne teologije, uz koje se postupno

organiziraju katedre kanonskoga prava (1726./27.), kontroverzistike (1747./48.), biblijskih

jezika, crkvene povijesti i govorništva (1757./58.).

Poslije ukinuća isusovačkoga reda (1773.) carica i kraljica Marija Terezija, preustrojila

je zagrebački generalni studij u „Kraljevsku akademiju znanosti“ s tri fakulteta: filozofskim,

bogoslovnim i pravnim.

Od 1784. Bogoslovski fakultet djeluje u okviru Zagrebačkoga sjemeništa na Kaptolu, u

kojem, uz postojeći teološki, nadbiskup Juraj Haulik 1853. otvara i dvogodišnji filozofski

studij. Na sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 11. ožujka 1869., izglasan je zakonski članak

„ob utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu“ kojim se „Vladi zemaljskoj nalaže, da

učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski“.

„Prilozima cijelog naroda hrvatskoga“ u Zagrebu je 1874. godine osnovano moderno

Hrvatsko sveučilište, koje po ustrojnom zakonu od 5. siječnja iste godine i po otpisu cara

Franje Josipa I. tri mjeseca poslije (5. travnja 1874.) „ima otvoriti potpuni (četverogodišnji)

bogoslovni fakultet“.


13

Pokretač osnivanja Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu bio je biskup Josip Juraj

Strossmayer, a njegov je prvi rektor bio svećenik Matija Mesić, profesor hrvatske povijesti i

povijesti prava na Pravnomu fakultetu.

Značajna reorganizacija nastavnoga plana Bogoslovnoga fakulteta provedena je 1935.

u skladu sa zahtjevima apostolske konstitucije „Deus scientiarum Dominus“. Novu „ratio

studiorum“ 1937. potvrdila je Kongregacija za sjemeništa i sveučilišta, čime je Bogoslovni

fakultet u Zagrebu izjednačila s crkvenim sveučilišnim ustanovama u svijetu, priznatima od

Svete Stolice.

Početkom 1952. Vlada NR Hrvatske donosi rješenje o ukidanju Rimokatoličkoga

bogoslovnog fakulteta kao fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Time je on de facto, ali ne i de

iure prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu jer Senat Sveučilišta u Zagrebu nije

donio Odluku o isključenju Fakulteta iz sastava Sveučilišta u Zagrebu.

Odlučnim zauzimanjem dekana Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr.

Vilima Keilbacha, svesrdnom podrškom biskupa hrvatskog jezičnog područja, Rimokatolički

bogoslovni fakultet nastavio je djelovati punih trideset i osam godina, na temelju povijesnoga

i stečenoga prava, isključivo kao crkvena visokoškolska ustanova.

Godine 1990., nakon demokratskih promjena, tadašnje Izvršno vijeće Sabora

Republike Hrvatske, proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH iz 1952. godine. Tim

rješenjem svi akti Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta (diplome, imenovanja profesora i

sl.) koji su od 1952. do 1990. vrijedili samo pro foro ecclesiastico, postali su valjanima

također pro foro civili, sa svim pravnim posljedicama na građanskom području.

Od 1962. do 1985. godine na Fakultetu su osnovana četiri znanstveno-nastavna

instituta: Katehetski institut (osnovan 1961.); Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“

(osnovan 1963.); Institut za teološku kulturu (osnovan 1968.); Institut za kršćansku duhovnost

(osnovan 1984.); i četiri znanstveno-istraživačka instituta: Hrvatski mariološki institut

(osnovan 1974.); Institut za crkvenu povijest (osnovan 1975.); Biblijski institut (1978.);

Institut za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ (osnovan 1986.). Instituti zajedno s

katedrama čine ustrojbene jedinice Fakulteta. Preko njih Fakultet ostvaruje neke od svojih

glavnih znanstven-nastavnih, znanstveno-istraživačkih i umjetničkih ciljeva. Interno

ustrojavanje Fakulteta nastavilo se i nakon 1990. godine. Tako je na Fakultetu 1996. godine

osnovana Katedra religiozne pedagogije i katehetike, a 2000. godine Katedra socijalnoga

nauka Crkve. Treba također spomenuti da su sva visoka teološka učilišta na hrvatskome

govornom području, dotično Teologija u Splitu, Franjevačka teologija u Makarskoj, Teologija

u Rijeci, Teologija u Đakovu, Vrhbosanska katolička teologija u Sarajevu i Franjevačka


14

teologija u Sarajevu bila povezana s Fakultetom afilijacijom sve do osnivanja KBF-a

Sveučilišta u Splitu (9. srpnja 1999.), KBF-a u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku (4. lipnja 2005.) i KBF-a Univerziteta u Sarajevu (21. rujna 2009.). Franjevačka

teologija u Sarajevu još je uvijek afilirana Fakultetu, a Teologija u Rijeci preustrojena je u

područni studij Fakulteta 17. rujna 1988. godine.

Skupština Sveučilišta u Zagrebu donijela je odluku kojom se utvrđuje da je Katolički

bogoslovni fakultet u Zagrebu član Sveučilišta u Zagrebu i da „u neprekinutu trajanju djeluje

od osnutka Sveučilišta do danas“ (Skupština Sveučilišta u Zagrebu, 26.veljače 1991.). Navodi

se i potpisivanje ugovora o udruživanju u Sveučilište u Zagrebu.

Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u sastavu

Sveučilišta u Zagrebu potpisali su 11. ožujka 1996. prof. dr. sc. Marijan Šunjić, rektor

Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Šanjek, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta,

akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora Republike Hrvatske i kardinal Franjo Kuharić,

zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Iz Ugovora je razvidno da je Katolički bogoslovni fakultet vrlo specifična akademska i

crkvena ustanova čija se kadrovska politika, biranje čelnika, izrada i potvrđivanje programa,

financijska politika i ustroj Fakulteta razmatraju na sveučilišnoj razini, ali isto tako dobivaju

mišljenje i potvrdu odgovornih crkvenih ustanova.

O važnosti Fakulteta govori i činjenica da je sve do u novije vrijeme bio jedino

samostalno visoko teološko učilište u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Sva druga visoka

teološka učilišta na hrvatskome govornom području, dotično Teologija u Splitu, Franjevačka

teologija u Makarskoj, Teologija u Rijeci, Teologija u Đakovu, Vrhbosanska katolička

teologija u Sarajevu i Franjevačka teologija u Sarajevu bila su povezana s Fakultetom

afilijacijom sve do osnivanja KBF-a Sveučilišta u Splitu (9. srpnja 1999.), KBF-a u Đakovu

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (4. lipnja 2005.) i KBF-a Univerziteta u

Sarajevu (21. rujna 2009.). Franjevačka teologija u Sarajevu još je uvijek afilirana Fakultetu,

a Teologija u Rijeci je od 1995. godine zadržala status područnoga studija Fakulteta. Stoga je

hrvatska akademska i znanstvena katolička teologija nezamisliva bez ovog Fakulteta. Štoviše,

Fakultet je bio i ostao sjedište, stjecište i smjerokaz hrvatskoga teološkog istraživanja,

publiciranja, promicanja i napretka općenito.

Fakultet je tek 1998. godine prestao biti „podstanar“ Nadbiskupskoga bogoslovnog

sjemeništa i od tada, ali nažalost opet samo privremeno, djeluje u crkvenoj zgradi u Vlaškoj

ulici broj 38 u centru Zagreba. Zgrada je maksimalno prilagođena potrebama Fakulteta, ali ni

izbliza ne zadovoljava sve njegove potrebe.


15

2. Suvremeni hod i razvoj Fakulteta

Povijest ima smisla i piše se radi budućnosti. O stvaranju novih pretpostavki za buduće

razvojne iskorake Fakulteta najbolje svjedoči suvremeni hod i razvoj Fakulteta koji u ovom

prikazu seže unatrag do 2000. godine. Fakultet se od samoga početka, dakle već od 2000.

godine aktivno uključio u usvajanje i provođenje Bolonjskoga procesa reforme studija i

studijskih programa, a prema zahtjevima Bolonjske deklaracije iz 1999. godine. Provedba

Bolonjskoga procesa na Fakultetu započela je 2000. godine i to najprije uvođenjem

Europskoga sustava prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS)

istovremeno na Sveučilištu u Zagrebu i na Fakultetu kao njegovoj sastavnici.

Fakultet je na Fakultetskome vijeću 5. svibnja 2000. donio odluku o osnivanju

Povjerenstva za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova (ECST) na Fakultetu, zatim

je osnovao Ured za uvođenje ECTS-a na Fakultetu te je imenovao fakultetskoga povjerenika

u sveučilišno Povjerenstvo za uvođenje bodovnog sustava – ECTS-a na Sveučilištu u

Zagrebu. Preko predsjednika Povjerenstva za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova

na Fakultetu i fakultetskoga povjerenika Fakulteta na Sveučilištu, Fakultet je aktivno

sudjelovao u radu spomenutoga sveučilišnog Povjerenstva, prenoseći naizmjenično stečena

iskustva i znanja u rad kako sveučilišnoga tako i fakultetskoga Povjerenstva za ECTS. O tome

detaljno i opširno izvješće donosi knjiga u obliku kompendija Fakulteta, Europski sustav

prijenosa bodova (European Credit Transfer System): Vodič za uvođenje iz I. u II. fazu rada.

Ususret 2010., što ga je priredilo Povjerenstvo za ECTS Fakulteta ispred Ureda za ECTS

Fakulteta, objavljenom u Zagrebu u travnju 2002.

Povjerenstvo za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova Fakulteta predano je

radilo na istoimenome projektu koji je rezultirao odlukom Fakultetskoga vijeća od 27. travnja

2001. kojom je prihvatilo cjeloviti informacijski paket Fakulteta za ECTS, u obliku Reda

predavanja za akad. god. 2001./2002., i proslijedilo ga Senatu Sveučilišta u Zagrebu na

potvrđivanje. Opširna i iscrpna izvješća o sjednicama, metodologiji rada i aktivnostima

Povjerenstva za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova Fakulteta i u vezi s time o

odlukama Fakultetskoga vijeća donosi ranije spomenuti kompendij Fakulteta, Europski sustav

prijenosa bodova (European Credit Transfer System), nav. dj., posebno na str. 79-220. Od

tada su studijski programi na Fakultetu na razini pred/diplomske nastave ustrojeni prema

Europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS) i počeli su dobivati inicijalni bolonjski oblik.

Ustrojavanje studijskih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa

Fakulteta, onih znanstvenih, stručnih i specijalističkih, prema kriterijima Bolonjskoga procesa


16

nastavilo se na Fakultetu faktički do akademske godine 2007./2008. Tijekom akademskih

godina 2002./2003. i 2003./2004. donesene su mnoge odluke s tim u vezi i učinjeni su

značajni reformski koraci na planu daljnje implementacije Bolonjskoga procesa na Fakultetu.

2.1. Uvođenje poslijediplomskoga specijalističkog studija Fakulteta

Važno je izdvojiti činjenicu da je Fakultet na I. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća,

održanoj 31. listopada 2003. godine, prihvatio nastavni plan i program dvogodišnjega

poslijediplomskog specijalističkog studija pod naslovom Neprofitni management i socijalno

zagovaranje (120 ECTS), a Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu RH prihvatilo ga je 25.

veljače 2004. godine uz prijedlog izmjene naziva u Management neprofitnih organizacija i

socijalno zagovaranje. Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio je plan i program toga studija 9.

ožujka 2004. godine i odobrio raspisivanje natječaja za upis prve generacije studenata. Plan i

program poslijediplomskoga specijalističkog studija Management neprofitnih organizacija i

socijalno zagovaranje Fakultet je 29. lipnja 2004. godine službeno uputio velikome kancelaru

Fakulteta u svrhu dobivanja suglasnosti od nadležne Kongregacije u Rimu koja to, Fakultetu

iz nepoznatih razloga, do danas nije učinila. MZOŠ je tek 27. studenoga 2007. godine izdalo

službenu dopusnicu Fakultetu za izvođenje poslijediplomskoga specijalističkog studija

Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje. Plan i program toga

poslijediplomskoga specijalističkog studija bio je interdisciplinarno ustrojen, a u izvođenju

nastave i mentorstvu sudjelovali su nastavnici iz nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

čime je bila ostvarena kvalitetna međufakultetska suradnja. Prva generacija studenata, njih

trideset i troje (33), već je bila upisala poslijediplomski specijalistički studij u akademskoj

godini 2004./2005., a njih je sedamnaestero do 31. prosinca 2011. godine uspješno završilo taj

studij. Nakon upisane prve generacije studenata i završetka dvogodišnjega ciklusa, studij

poslijediplomskoga specijalističkog studija Management neprofitnih organizacija i socijalno

zagovaranje stavljen je u stanje mirovanja i tako je do danas.

2.2. Obnova poslijediplomskoga studija Fakulteta

Od akademske godine 2001./2002. započelo se s planiranjem obnove

poslijediplomskoga znanstvenog studija prema zahtjevima Bolonjskoga procesa. Za

akademsku godinu 2002./2003. priređen je i objavljen prerađeni program poslijediplomskoga

znanstvenog studija teologije koji je označio početak implementacije načela Bolonjskoga


17

procesa na toj razini studija na Fakultetu. Već u akademskoj godini 2003./2004. uveden je

ECTS sustav bodovanja na poslijediplomskom znanstvenom studiju teologije. Fakultet je na

X. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 16. srpnja 2004. godine, odlučio

razdvojiti program poslijediplomskoga znanstvenog studija teologije od VI. ili takozvane

pastoralne godine i stavio je u stanje mirovanja. Na istoj sjednici usvojena je nova koncepcija

poslijediplomskog znanstvenog studija teologije koja se temelji na trostrukom bodovanju

opterećenja studenta koja je implementirana u akademskoj godini 2004./2005. S time je

zaključena prva i otvorena druga faza implementacije obnove poslijediplomskoga

znanstvenog studija teologije koja je uključivala novi prijedlog poslijediplomskoga studijskog

programa licencijata i doktorata, prihvaćen na IX. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća,

održanoj 13. rujna 2005. godine. Prijedlog je sadržavao cjeloviti trogodišnji program

poslijediplomskoga studija ustrojen i sastavljen prema punim zahtjevima Bolonjskoga

procesa. Od tada je poslijediplomski znanstveni studij teologije preimenovan u

Poslijediplomski studij licencijata i doktorata, a od akademske godine 2011./2012. u

Poslijediplomski sveučilišni studij licencijata i doktorata. MZOS je za izvođenje tog studija

izdalo dopusnicu 22. studenoga 2006. godine. Prvi trogodišnji ciklus poslijediplomskoga

studija trajao je od akademske godine 2005./2006. do 2007./2008., drugi trogodišnji ciklus od

akademske godine 2008./2009. do 2010./2011., a treći trogodišnji ciklus je u tijeku i traje od

akademske godine 2011./2012. do 2013./2014.

2.3. Obnova studijskih programa Fakulteta

Bolonjski proces na Fakultetu naročito se intenzivirao u akademskoj godini

2004./2005. Fakultet je već ranije izradio radni materijal o Prijedlogu studijskih programa –

sheme studija prema II. obrascu za studijske programe fakulteta i akademija Sveučilišta u

Zagrebu te ga je uputio nadležnim tijelima Sveučilišta, a na III. izvanrednoj sjednici

Fakultetskoga vijeća u proširenom sastavu s članovima Povjerenstva za uvođenje ECTS-a na

Fakultetu, održanoj 21. svibnja 2004. godine, Fakultet je odlučivao o dotadašnjim rezultatima

cijeloga programskog paketa reformi studijskih programa na Fakultetu. Radilo se o

raspravama koje su se odnosile na: 1. Izmjene Statuta Fakulteta; 2. Preustroj dodiplomskoga

studija Fakulteta te njegovih instituta i područnoga studija s pitanjima o zadržavanju i

reformiranju postojećih studijskih programa ili o uvođenju novih studijskih programa te o

stanju okrupnjenih predmeta i njihova opisa prema zahtjevima ECTS-a. O tome nisu doneseni

nikakvi konkretni zaključci. Fakultet je na istoj sjednici raspravljao također o preustroju


18

poslijediplomskoga studija s temama: 1. reforma postojećeg poslijediplomskog znanstvenog

studija; 2. poslijediplomski specijalistički studij; 3. pitanje takozvane Pastoralne godine na

Fakultetu. Ad 1) Doneseni su konkretni prijedlozi poboljšanja. Ad 2) Iznesen je prijedlog

školovanja laika za službe u Crkvi i u društvu. Ad 3) Pastoralna godina zadržava se u

programu studija, jer ima dopuštenje od Sveučilišta u Zagrebu i MZOŠ.

Fakultet je na IV. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. siječnja 2005.

godine, donio sljedeće važne odluke o ustroju studijskih programa: 1. Filozofsko-teološki

studij ostaje petogodišnji i ustrojit će se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij

(0+5), a akademski će naslov biti magistar teologije; 2. Studij Religiozne pedagogije i

katehetike na Katehetskom institutu prešao je s četverogodišnjega na petogodišnji studij i

ustrojit će se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij (0+5), a akademski će naslov

biti magistar religiozne pedagogije i katehetike; 3. Studij Crkvene glazbe na Institutu za

crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ prešao je s četverogodišnjega na petogodišnji studij i

ustrojit će se kao petogodišnji studij crkvene glazbe, u obliku preddiplomskoga studija

crkvene glazbe i diplomskoga studija na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (4+1), a

akademski će naslov biti magistar crkvene glazbe; 4. Studij kršćanske duhovnosti na Institutu

za kršćansku duhovnost prešao je s četverogodišnjega na petogodišnji studij i ustrojit će se

kao integrirani preddiplomski i diplomski studij (0+5), a akademski će naslov biti magistar

duhovnosti; 5. Trogodišnji stručni studij na Institutu za teološku kulturu laika ostat će kakav

je bio do tada.

Fakultet je na I. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 7. veljače 2005.

godine, prihvatio načine i uvjete opisa preddiplomskoga studijskoga programa, integriranih

preddiplomskih i diplomskih studijskih programa te stručnoga studija prema uputama

Rektorskoga zbora i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. U tu je odluku uključio i

sustav praćenja kvalitete nastave te anonimnu studentsku anketu s analizom ishoda učenja.

Fakultet je na V. redovitoj sjednici, održanoj 25. veljače 2005. godine, prihvatio plan i

program s opisima kolegija integriranoga preddiplomskoga i diplomskog filozofsko-teološkog

studija (0+5), zatim plan i program s opisima kolegija integriranoga preddiplomskoga i

diplomskog studija religiozne pedagogije i katehetike (0+5), potom plan i program s opisima

kolegija trogodišnjega stručnog studija, dok je prihvaćanje plana i programa s opisima

kolegija integriranoga preddiplomskoga i diplomskog studija kršćanske duhovnosti (0+5)

odgođeno, a plan i program preddiplomskoga studija crkvene glazbe koji se nastavlja na

diplomski studij na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (4+1) zahtijevao je dodatno


19

vrijeme za razgovore i pregovore s vodstvom Muzičke akademije o uvjetima prijelaza

završenih preddiplomskih studenata na diplomski studij.

Fakultet na II. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 9. ožujka 2005.

godine, nije prihvatio petogodišnji integrirani preddiplomski i diplomski studij kršćanske

duhovnosti (0+5), nego je odlučio da se ranije te godine odobreni petogodišnji program toga

studija preustroji u poslijediplomski specijalistički studij kršćanske duhovnosti pri Katedri

moralne teologije te je za to imenovao i stručno povjerenstvo. Ta odluka, nažalost, do danas

nije provedena.

Fakultet je zatim na VIII. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. svibnja

2005. godine, donio odluku o prestanku djelovanja Instituta za kršćansku duhovnost kao

ustrojbene jedinice Fakulteta, čime je nestala institucionalna podloga za prihvaćanje ranije

predloženoga integriranog preddiplomskoga i diplomskog studija kršćanske duhovnosti (0+5)

te za daljnje postojanje četverogodišnjega studija kršćanske duhovnosti, osim do završetka

toga studija onih studenata koji su ga već upisali i žele ga završiti, a na što imaju pravo.

Od akad. godine 2005./2006. započelo je izvođenje do tada obnovljenih studijskih

programa i to integriranoga preddiplomskog i diplomskog Filozofsko-teološkog studija (0+5),

integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija Religiozne pedagogije i katehetike na

Katehetskom institutu (0+5), preddiplomskoga studija Crkvene glazbe na Institutu za crkvenu

glazbu „Albe Vidaković“ i diplomskoga studija na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu

(4+1); trogodišnjega stručnog studija Teologije na Institutu za teološku kulturu.

2.4. Novi Statut Fakulteta

Važan korak na putu implementacije Bolonjskoga procesa na Fakultetu dogodio se na

VIII. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. lipnja 2005. godine, kada je

izglasan novi Statut Fakulteta, a suglasnost za njega dao je Senat Sveučilišta u Zagrebu

odlukom od 14. listopada 2005. No, proces je usporen kod nadležne Kongregacije u Rimu.

Naime, nadležna je Kongregacija 14. lipnja 2006., prije izdavanja dekreta o potvrđivanju

novoga Statuta, iznijela svoja zapažanja na neke odredbe Statuta, a one bitne odnosile su se na

sljedeće: a) da bi se Institut za teološku kulturu i Katehetski institut mogli objediniti u jedan

Institut religiozne pedagogije i katehetike i da bi se na njemu mogao ustrojiti studij po modelu

3+2; b) da Institut za crkvenu glazbu može imati vlastiti program i ostati unutar Fakulteta, a u

želji za podjeljivanjem kanonskih naslova da bi se povezao s Papinskim institutom Musica

Sacra u Rimu.


20

Slijedom toga Fakultet je na II. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 24.

studenoga 2006. godine, prihvatio zaključke o zapažanjima nadležne Kongregacije koje je

službeno uputio 9. prosinca 2006. godine, a meritum zaključaka sastojao se u ovome: Ad a)

Obrazlaže se zadržavanje Instituta za teološku kulturu i trogodišnjega stručnog studija na

njemu te Katehetskog instituta s izražavanjem slaganja s prijedlogom studijskoga programa

na njemu po modelu 3+2; Ad b) Konstatira se sličnost stavova. Fakultet je na tragu zapažanja

nadležne Kongregacije na II. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 8. lipnja

2007. godine, donio izmjene i dopune novoga Statuta Fakulteta, a ključna promjena se

dogodila u članku 53. Statuta u kojemu se određuje ustroj preddiplomskoga studija Religiozne

pedagogije i katehetike i diplomskoga studija Religiozne pedagogije i katehetike na

Katehetskom institutu (3+2). Na istoj sjednici Fakultet je imenovao Stručno povjerenstvo za

izradu nacrta studijskog programa Religiozne pedagogije i katehetike po modelu 3+2.

Senat Sveučilišta u Zagrebu je odlukom od 14. svibnja 2008. godine dao suglasnost na

izmjene i dopune novoga Statuta Fakulteta, a nadležna Kongregacija ga je konačno potvrdila

dekretom od 2. veljače 2008. godine za razdoblje od pet (5) godina.

U novom se Statutu Fakulteta zrcale rezultati dugogodišnjega Bolonjskog procesa

obnove i preustroja studijskih programa na svim razinama studiranja na našem Fakultetu, ali i

otvaranja nekih novih mogućnosti, kao što su dvopredmetni studiji i poslijediplomski

specijalistički studiji. Može se reći da je stupanjem na snagu novoga Statuta zaključena druga,

dosta duga, faza implementacije obnove studijskih programa Fakulteta prema zahtjevima

Bolonjskoga procesa.

2.5. Izmjene i dopune Statuta Fakulteta i studijski program 3+2

Izmjenama i dopunama novoga, a sada se može reći staroga Statuta pristupilo se na

početku akademske godine 2012./2013., to jest pet (5) mjeseci prije isteka predviđenoga

petogodišnjeg razdoblja važenja Statuta Fakulteta. Postupak iz opravdanih razloga još uvijek

formalno traje i nadamo se skorom završetku. Nažalost, Fakultet je na početak implementacije

članka 53. Statuta Fakulteta relativno dugo čekao. Akademske godine 2010./2011. imenovano

je novo Stručno povjerenstvo za izradu plana i programa preddiplomskoga studija Religijske

pedagogije i katehetike i diplomskoga studija Religijske pedagogije i katehetike na

Katehetskom institutu po Bolonjskom modelu 3+2. Proces izrade, prihvaćanja i potvrđivanja

toga novog studijskog programa zaključen je na III. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća,

održanoj 3. travnja 2012. godine. Senat Sveučilišta u Zagrebu 14. svibnja 2013. donio je


21

odluku o uvođenju novoga preddiplomskoga studija religijske pedagogije i katehetike i

diplomskoga studija religijske pedagogije i katehetike na Katehetskom institutu Fakulteta, a

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH 18. lipnja 2013. upisalo je u Upisnik

studijskih programa nove studijske programe preddiplomskoga i diplomskoga studija

Religijske pedagogije i katehetike i time je dobivena dopusnica za izvođenje novih studijskih

programa. Fakultet je 26. rujna 2013. godine dostavio novi studijski program s popratnom

dokumentacijom velikom kancelaru Fakulteta da ga uputi nadležnoj Kongregaciji na

potvrđivanje. Potvrda Kongregacije do siječnja 2014. godine nije stigla, a Fakultet se nada da

će izvođenje novoga studijskog programa započeti u akademskoj godini 2014./2015. Tada će

konačno biti završena i treća faza implementacije obnove studijskih programa Fakulteta

prema zahtjevima Bolonjskoga procesa. Kao što sama riječ kaže, zaista se radi o procesu.

3. Bogata tradicija okrenuta budućnosti Fakulteta

Fakultet kao najstarija i to ne samo crkvena, nego i hrvatska visokoškolska ustanova sa

svojih gotovo sedam stoljeća neprekinutoga postojanja u ovom ili u onom obliku, a od 1874.

u sastavu modernoga Sveučilišta u Zagrebu, prolazio je kroz mnoge interne reforme,

proširivanja i osuvremenjivanja, a sve to da bi odgovorio na aktualne potrebe i izazove Crkve

i društva. U teškim vremenima vladavine komunističkoga režima Fakultet je bio 1952. godine

izbačen sa Sveučilišta u Zagrebu, dijeleći sudbinu svoje Crkve. No, Fakultet ni tada nije

prestao rasti i razvijati se. Do ponovnoga faktičkog povratka u Sveučilište u Zagrebu 1990.

godine, iz kojega formalno nikad nije bio izbačen, Fakultet je pokazao enormnu vitalnost i

izdržljivost, a za ilustraciju ili radije kao dokaz tomu dovoljno je navesti činjenicu da su u tom

razdoblju na Fakultetu osnovana četiri (4) znanstveno-nastavna i četiri (4) znanstveno-

istraživačka instituta kao ustrojbene jedinice Fakulteta. To, kao i sve drugo, pobuđuje u nama

duboku zahvalnost i poštovanje prema onima koji su Fakultet gradili i posluživali prije nas.

Fakultet se povratkom u Sveučilište u Zagrebu 1990. godine nastavio intenzivno razvijati, ali

ne toliko osnivanjem novih ustrojbenih jedinica, iako je bilo i toga, nego više unaprjeđenjem

postojećih, povećanjem upisnih kvota i poboljšanjem nastave i programa, povećanjem

kadrovskih te nastavnih i znanstveno-istraživačkih potencijala. Povratkom na Sveučilište u

Zagrebu Fakultet je sasvim opravdano trebao neko vrijeme da bi uhvatio korak sa svim

elementima koji su odatle proizišli. No, nije se prestao razvijati, a obnoviteljsku kulminaciju

doživio je u prvome desetljeću 21. stoljeća kada se, i to od samoga početka, aktivno uključio

u provedbu Bolonjskoga procesa. Raniji prikaz tijeka bolonjske obnove pokazao je da je


22

Fakultet živi organizam, da raste i razvija se, da ima svoje i uspone i padove, ali da je uvijek

ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji kao zalogu sigurne, a nadamo se i svijetle

budućnosti u 21. stoljeću kršćanske ere. Za to postoje ne samo dobri temelji, nego i kvalitetna

nadogradnja koju treba dalje mudro i razborito unaprjeđivati, osuvremenjivati i prilagođavati

novim potrebama i izazovima Crkve i društva.

b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture Vašega visokog učilišta (vijeće, zavodi,

katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. U

dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Navedite u

kojim su elementima upravljačke strukture uključeni drugi dionici (studenti, poslodavci i

ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos.

1. Interna organizacijska struktura Fakulteta

Interna organizacijska struktura Fakulteta (Slika 1) sadržava pet osnovnih ustrojbenih

jedinica: 1. Katedre; 2. Znanstveno-nastavni instituti; 3. Znanstveno-istraživački instituti; 4.

Tajništvo; 5. Knjižnica. Uz to treba spomenuti da u sastavu Fakulteta djeluje također jedan

područni ili dislocirani studij pod nazivom „Teologija u Rijeci“ koja nema vlastitu

organizacijsku strukturu, nego za njega vrijedi jedna te ista osnovna organizacijska struktura

Fakulteta.

Katedre Fakulteta

Znanstveno-nastavni instituti i

Područni studij u Rijeci

Znanstveno-istraživački instituti

Tajništvo Fakulteta

Knjižnica Fakulteta

Slika 1: Interna organizacijska struktura Fakulteta


23

1. 1. Katedre Fakulteta

Prvu, najstariju i najosnovniju skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čine Katedre

(Slika 2). Na Fakultetu trenutno djeluje četrnaest katedri: 1. Katedra za filozofiju; 2. Katedra

Svetog pisma Starog zavjeta; 3. Katedra Svetog pisma Novoga zavjeta; 4. Katedra

fundamentalne teologije; 5. Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka; 6.

Katedra dogmatske teologije; 7. Katedra moralne teologije; 8. Katedra pastoralne teologije; 9.

Katedra ekumenske teologije; 10. Katedra za liturgiku; 11. Katedra crkvene povijesti; 12.

Katedra kanonskog prava; 13. Katedra religiozne pedagogije i katehetike; 14. Katedra

socijalnog nauka Crkve.

Slika 2: Katedre Fakulteta

Katedre su, dakle, temeljne unutarnje ustrojbene jedinice znanstveno-nastavnog rada

na KBF-u. Ustanovljene su za glavne discipline te obuhvaćaju obvezne i izborne predmete te

seminare povezane s glavnim disciplinama. Članovi pojedine katedre su nastavnici, suradnici

i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno sudjeluju u izvođenju nastave iz istog ili srodnih

predmeta, a zaposleni su na Fakultetu. U radu katedre mogu sudjelovati nastavnici, suradnici,

znanstvenici i drugi stručnjaci koji su zaposleni izvan Fakulteta ako im je povjerena izvedba

cijelog ili dijela nastavnog predmeta studija. Organizacija rada na katedri povjerena je

pročelniku.

Djelatnosti pojedine katedre su: organiziranje i izvođenje povjerenoga dijela

studijskog programa i izvedbenog plana prema određenim znanstvenim područjima i

predmetima; organiziranje i provođenje direktnoga rada sa studentima (voditeljstvo studenata

tijekom studija, konzultacije, seminari, vježbe, izrada programa, oblikovanje diplomskih


24

radova, stručni rad i sl.); predlaganje i angažiranje vanjskih suradnika; predlaganje dekanu

kadrovske popune; predlaganje inovacija u sadržaju povjerenih im predmeta; predlaganje

oblika i dinamika znanstvenog i stručnog usavršavanja članova katedre; predlaganje

znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata; obavljanje i drugih poslova koje su određenoj

katedri povjerili dekan, prodekani i Fakultetsko vijeće.

1. 2. Znanstveno-nastavni instituti Fakulteta

Drugu skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čine znanstveno-nastavni institut (Slika

3). Na Fakultetu trenutno djeluju tri znanstveno-nastavna instituta: Katehetski institut na

kojemu se izvodi jedan sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij (0+5); Institut

za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ na kojemu se izvodi jedan sveučilišni preddiplomski

studij i u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu diplomski studij (4+1);

Institut za teološku kulturu na kojemu se izvodi trogodišnji stručni, bilo redoviti ili

izvanredni, studij.

Slika 3: Znanstveno-nastavni instituti Fakulteta

Znanstveno-nastavni instituti su, dakle, ustrojbene jedinice Fakulteta koje djeluju uz

jednu ili više katedri Fakulteta na kojima se organizira i izvodi nastava određenoga

preddiplomskog, diplomskog ili stručnog studijskog programa. Pojedinim Institutom upravlja

predstojnik i Stručni kolegij. Uprava se odnosi na organiziranje i vođenje nastave, a sve ostale

odluke i poslovanje vrše tijela Fakulteta. Predstojnika na prijedlog Stručnog kolegija

pojedinog instituta potvrđuje Fakultetsko vijeće, a imenuje ga i razrješuje dekan. Za

predstojnika može biti izabran nastavnik u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom


25

zvanju, koji kao stalni zaposlenik Fakulteta predaje na institutu. Predstojnik se imenuje na

dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za predstojnika najviše dva puta uzastopce.

Stručni kolegij pojedinog instituta čine pročelnici odgovarajućih katedri, nastavnici u

znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima instituta. Stručni kolegij pojedinog

instituta radi na sjednicama kojima predsjedava predstojnik instituta. Rad pojedinog instituta

odvija se prema Pravilniku sastavljenom u skladu sa Zakonikom kanonskog prava (ZKP),

Zakonom i ovim Statutom.

1.2.1. Područni studij Fakulteta

U sastavu Fakulteta djeluje područni ili dislocirani studij pod nazivom „Teologija u

Rijeci“ u Rijeci, Omladinska ulica br. 14 (Slika 4). Interna organizacijska struktura

područnoga studija Teologije u Rijeci posve odgovara internoj organizacijskoj strukturi

Fakulteta.

Slika 4: Područni studij Fakulteta

Na područnom studiju Teologije u Rijeci izvodi se samo jedan i to integrirani

preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij koji nema vlastitu organizacijsku

strukturu. Nastavnici i djelatnici područnoga studija Teologije u Rijeci zaposlenici su

Fakulteta. Područni studij Teologije u Rijeci nema, dakle, vlastitu organizacijsku i

upravljačku strukturu i sve ono što ide zajedno s time, nego djeluje kao dislocirani studij

Fakulteta.


26

1. 3. Znanstveno-istraživački instituti Fakulteta

Treću skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čine Znanstveno-istraživački instituti

(Slika 5). Na Fakultetu sada postoje četiri znanstveno-istraživačka instituta: Institut za

crkvenu povijest; Hrvatski mariološki institut; Biblijski institut; Institut za ekumensku

teologiju i dijalog „Juraj Križanić“.

Slika 5: Znanstveno-istraživački instituti Fakulteta

Znanstveno-istraživački instituti su, dakle, ustrojbene jedinice Fakulteta koje pri

jednoj ili više katedri organiziraju i vode izradu znanstvenih projekata, organiziraju

znanstvene i stručne skupove te priređuju za objavljivanje znanstvene i stručne publikacije.

Predstojnika na prijedlog Stručnog kolegija instituta potvrđuje Fakultetsko vijeće, a imenuje

ga i razrješuje dekan. Za predstojnika može biti izabrana osoba u znanstvenom ili znanstveno-

nastavnom zvanju koja djeluje na institutu. Predstojnik se imenuje na dvije godine. Ista osoba

može biti izabrana za predstojnika najviše dva puta uzastopce. Stručni kolegij pojedinog

instituta čine nastavnici i suradnici katedri, te, temeljem poziva predstojnika, drugi

znanstvenici, nastavnici i stručnjaci. Znanstveno-istraživački instituti ravnaju se prema svojim

Pravilnicima, sastavljenima u skladu sa Statutom Fakulteta i s drugim propisima o

znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.


27

1. 4. Tajništvo Fakulteta

Četvrtu skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čini Tajništvo (Slika 6). Tajništvo

Fakulteta je ustrojbena jedinica za obavljanje stručno-administrativnih poslova, a uključuje:

Glavno tajništvo; Personalnu službu; tajništvo pojedinog znanstveno-nastavnog instituta;

Studensku referadu; Računovodstvo; Pomoćno-tehničke službe.

Slika 6: Tajništvo Fakulteta

Djelatnosti Tajništva su: obavljanje stručno-administrativnih poslova vezanih uz

vršenje znanstveno-istraživačkog rada, evidencije, pripreme, koordinacije izvođenja

preddiplomske, diplomske, poslijediplomske i stručne nastave; obavljanje pravnih,

kadrovskih i općih poslova; obavljanje financijsko-knjigovodstvene djelatnosti te

materijalnog poslovanja, poslova izgradnje i održavanja; obavljanje pomoćnih i tehničkih

poslova; obavljanje drugih poslova potrebnih za uspješan rad Fakulteta utvrđenih Statutom i

drugim općim aktima (Slika 7).


28

Slika 7: Službe Tajništva Fakulteta

Tajništvo putem stručnih službi obavlja sve poslove za cijeli Fakultet, osim ako neki

poslovi pripadaju redovitoj djelatnosti pojedinih ustrojbenih jedinica. Tajništvo vodi glavni

tajnik koji odgovara dekanu za uspješno obavljanje poslova, a zadaća mu je koordinirati radni

proces stručno-administrativnih poslova te davati stručna i pravna mišljenja, tumačiti zakon i

druge propise dekanu i Fakultetskom vijeću, sastavljati zapisnike sjednica Vijeća i oblikovati

prijedloge općih akata Fakulteta. Glavnog tajnika bira, na prijedlog dekana, Fakultetsko vijeće

na temelju javnog natječaja na mandat od pet godina, a ista osoba može biti ponovno izabrana

više puta uzastopce. Za glavnog tajnika može biti izabrana osoba koja ima zvanje pravnika,

građanskoga ili crkvenog, te najmanje pet godina radnog iskustva u struci. U radu glavnome

tajniku pomaže tajnik Fakulteta i zamjenjuje ga u slučaju spriječenosti. Odgovornost i zadaća

glavnoga tajnika sastoji se u tome da provodi odluke dekana te odluke i zaključke

Fakultetskog vijeća. Prava i obveze glavnoga tajnika, kao i ustroj samog Tajništva, zatim

način poslovanja i druga pitanja važna za rad Tajništva određeni su Pravilnikom o ustroju ili

sistematizaciji radnih mjesta na Fakultetu. To isto vrijedi za sve djelatnosti tajništva Fakulteta,

a to su posebno: Studentska referada Fakulteta; tajništvo pojedinih znanstveno-nastavnih

instituta Fakulteta; Personalna služba Fakulteta; Računovodstvo Fakulteta; Pomoćno-tehničke

službe Fakulteta.

1. 5. Knjižnica Fakulteta

Posljednja ustrojbena jedinica Fakulteta je Knjižnica (Slika 8). Fakultet posjeduje

odgovarajuću knjižnicu koja je prilagođena nastavnicima i studentima, a opskrbljena je

knjigama i časopisima i drugim pomagalima za uspješno obavljanje znanstveno-nastavnoga,

znanstveno-istraživačkoga, stručnoga i umjetničkoga rada na Fakultetu.


29

Slika 8: Knjižnica Fakulteta

Knjižnicom upravlja voditelj Knjižnice, a u radu mu pomaže Knjižnično vijeće.

Voditelja knjižnice izabire Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov

prijedlog. Za voditelja knjižnice može biti izabrana osoba koja je stručnjak u knjižničarstvu i

teologiji. Izabire se na rok od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana više puta

uzastopce. Djelokrug odgovornosti voditelja Knjižnice sastoji se u sljedećem: predsjeda

Knjižničnom vijeću koje čine četiri nastavnika Fakulteta koje na dekanov prijedlog imenuje

Fakultetsko vijeće na dvije godine; osigurava slobodan pristup Knjižnici; na prijedlog

nastavnika i uz odobrenje dekana nabavlja knjige i časopise koji su potrebni za redovito

odvijanje vlastite djelatnosti, čuva pečat i vodi službeno dopisivanje; prisustvuje sjednicama

Fakultetskog vijeća; podnosi godišnje izvješće Fakultetskom vijeću o radu Knjižnice.

Djelokrug rada i djelovanja Knjižnice uređen je Pravilnikom o radu Knjižnice.

Dodatak 1: Arhiv Fakulteta

Na Fakultetu postoji i arhiv Fakulteta. Arhiv Fakulteta nije definiran kao zasebna

ustrojbena jedinica Fakulteta, iako to može, a i trebao bi biti. Trenutno nije organizacijski

vezan, primjerice, za knjižnicu Fakulteta ili za neku katedru, primjerice, za Katedru crkvene

povijesti. U svakom slučaju Fakultet posjeduje vrijednu i bogatu arhivsku građu koja kao

svjedok prošlosti čuva veliko bogatstvo života, djelovanja i pamćenja Fakulteta. Arhiv je po

posebnim uvjetima dostupan svima koji žele znanstveno i stručno istraživati povijest


30

Fakulteta odnosno, njegovih ljudi, aktivnosti i događaja. Djelovanje arhiva Fakulteta

regulirano je Pravilnikom.

Dodatak 2: Afilirana i sponzorirana učilišta Fakulteta

Fakultet osigurava službeno sponzorstvo Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru.

Fakultetu su, osim toga, afilirane Teologija u Rijeci i Franjevačka teologija u Sarajevu.

Princip sponzorstva i princip afilijacije regulirani su crkvenim zakonodavstvom i Statutom

Fakulteta. Afilijacija se tiče teološko-znanstvenoga legitimiranja i institucionalnoga

prepoznavanja studijskoga programa i izdavanja završne studijske isprave ili diplome, a

sponzorstvo se tiče samo teološko-znanstvenoga legitimiranja studijskog programa.

2. Stalno zaposleni po ustrojbenim jedinicama Fakulteta

2.1. Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta

Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po osnovnim ustrojbenim jedinicama –

katedrama Fakulteta varira od katedre do katedre (Tablica 1).


31

KATEDRA BROJ ZAPOSLENIKA

Katedra za filozofiju 7

Katedra Svetog pisma Starog zavjeta 4

Katedra Svetog pisma Novog zavjeta 3

Katedra fundamentalne teologije 3

Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka 4

Katedra dogmatske teologije 7

Katedra moralne teologije 7

Katedra ekumenske teologije 3

Katedra pastoralne teologije 6

Katedra za liturgiku 14

Katedra crkvene povijesti 6

Katedra kanonskog prava 4

Katedra religiozne pedagogije i katehetike 6

Katedra socijalnog nauka crkve 4

Neraspoređeni 1

UKUPNO: 79

Tablica 1: Ukupni broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta

Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po ustrojbenim jedinicama – katedrama

Fakulteta je sedamdeset i osam, dok jedan nastavnik nije raspoređen ni na jednoj katedri, nego

je zaposlen na nastavno radno mjesto I. vrste višeg predavača za tjelesnu kulturu, što znači

ukupno sedamdeset i devet zaposlenih nastavnika i suradnika Fakulteta. Dakle, ukupni broj

zaposlenih odnosi se na nastavnike u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima te u

suradničkim zvanjima višega asistenta i asistenta. Nesrazmjernost broja stalno zaposlenih po

katedrama uvjetovana je prvom činjenicom po kojoj područni studij Teologije u Rijeci nema

vlastitu internu organizacijsku strukturu tako da Tablica 1 prikazuje i broj zaposlenih

nastavnika i suradnika po katedrama koji izvode nastavu i na područnom studiju Teologije u

Rijeci, a što je sveobuhvatno prikazano u Tablici 2:


32

KATEDRA

BROJ ZAPOSLENIH

NASTAVNIKA I SURADNIKKA

KBF ZAGREB

PODRUČNI STUDIJ

TEOLOGIJE U RIJECI

Katedra za filozofiju 7 7 0

Katedra Svetog pisma Starog zavjeta 4 3 1

Katedra Svetog pisma Novog zavjeta 3 2 1

Katedra fundamentalne teologije 3 2 1

Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka 4 4 0

Katedra dogmatske teologije 7 5 2

Katedra moralne teologije 7 5 2

Katedra ekumenske teologije 3 2 1

Katedra pastoralne teologije 6 3 3

Katedra za liturgiku 14 12 2

Katedra crkvene povijesti 6 4 2

Katedra kanonskog prava 4 2 2

Katedra religiozne pedagogije i katehetike 6 6 0

Katedra socijalnog nauka crkve 4 3 1

Neraspoređeni 1 1

UKUPNO: 79 61 18

Tablica 2: Broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta raspoređenih na Fakultetu u

Zagrebu i područnom studiju u Rijeci

U Tablici 2 također je vidljivo da od ukupnog broja zaposlenih u znanstveno-

nastavnim i nastavnim zvanjima te u suradničkim zvanjima po katedrama Fakulteta, njih

osamnaest (18) zaposlenih u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima te u suradničkim

zvanjima radi na područnom studiju Teologije u Rijeci.


33

2.2. Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta za potrebe znanstveno-

nastavnih i znanstveno-istraživačkih instituta

Nesrazmjernost broja zaposlenih u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima te u

suradničkim zvanjima po katedrama uvjetovana je i drugom činjenicom po kojoj su

znanstveno-nastavni i znanstveno-istraživački instituti Fakulteta vezani za odgovarajuće

katedre Fakulteta tako da Tablica 2 prikazuje i broj zaposlenih nastavnika i suradnika po

odgovarajućim katedrama koji rade (samo) za potrebe pojedinoga znanstveno-nastavnog

(Tablica 3).

ZNANSTVENO-NASTAVNI INSTITUTI

BROJ ZAPOSLENIH

NASTAVNIKA I

SURADNIKA

Katehetski institut 7

Institut za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" 11

Institut za teološku kulturu 0

UKUPNO: 18

Tablica 3: Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta raspoređenih na znanstveno-

nastavnim institutima Fakulteta

Od ukupno šezdeset i jednog zaposlenog nastavnika i suradnika po katedrama

Fakulteta koji rade u Zagrebu, njih osamnaest nastavnika i suradnika zaposleno je za potrebe

znanstveno-nastavnih instituta. Od toga njih osamnaest, sedam nastavnika i suradnika

zaposleno je za potrebe Katehetskog instituta, a jedanaest nastavnika i suradnika za potrebe

Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“. U Tablici 3 vidljivo je također da za potrebe

Instituta za teološku kulturu nije nitko zaposlen. To se opravdava činjenicom da se na njemu

izvodi samo trogodišnji stručni studij Teologije u kojemu sudjeluju sve katedre, dakle bez

posebne navezanosti na samo jednu ili više katedri istovremeno. Sličnu situaciju imamo i kod

znanstveno-istraživačkih instituta (Tablica 4).


34

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI INSTITUTI BROJ

ZAPOSLENIKA

Institut za crkvenu povijest 0

Hrvatski mariološki institut 0

Biblijski institut 0

Institut za ekumensku teologiju i dijalog "Juraj Križanić" 0

UKUPNO: 0

Tablica 4: Broj zaposlenika na znanstveno-istraživačkim institutima Fakulteta

Nepostojanje zaposlenih na znanstveno-istraživačkim institutima objašnjava najprije

nemogućnost otvaranja novoga radnog mjesta radi ograničenih državnih resursa. Što se tiče

aktivnosti znanstveno-istraživačkih instituta, one su većinom vezane za redovite djelatnosti

odgovarajućih katedri Fakulteta, a širi istraživački rad odvija se u suradnji s vanjskim

zainteresiranim znanstvenicima, nastavnicima i suradnicima koji se zajedno organiziraju i

okupljaju na simpozijima, konferencijama i drugim aktivnostima.

2.3. Broj stalno zaposlenih u Tajništvu Fakulteta

Tajništvo Fakulteta kao ustrojbena jedinica za obavljanje stručno-administrativnih

poslova Fakulteta obuhvaća Glavno tajništvo, Personalu službu, Računovodstvo, Studentsku

referadu, tajništva pojedinih znanstveno-nastavnih instituta i Pomoćno-tehničko osoblje

(Tablica 5).


35

TAJNIŠTVO BROJ ZAPOSLENIKA

Glavno tajništvo 3

Personalna služba 1

Računovodstvo 2

Referada 2

Tajništvo i referada Katehetskog instituta 2

Tajništvo i referada Instituta za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" 1

Tajništvo i referada Instituta za teološku kulturu 1

Tajništvo i referada Poslijediplomskog studija 1

Pomoćno-tehničke službe 8

Tajništvo Područnog studija Teologije u Rijeci 5

UKUPNO: 26

Tablica 5: Broj stalno zaposlenih u Tajništvu Fakulteta

U Tablici 5 je vidljivo da ukupni broj zaposlenih u Tajništvu Fakulteta iznosi dvadeset

i šest raspoređenih po raznim službama koje obavljaju odgovarajuće poslove vlastite

pojedinom uredu i radnome mjestu za potrebe Fakulteta ili za potrebe pojedine ustrojbene

jedinice. U Glavnome tajništvu Fakulteta rade tri zaposlenika: glavni tajnik Fakulteta (1),

tajnik Fakulteta (1) i tajnik dekana (1); u Personalnoj službi Fakulteta radi jedan (1)

zaposlenik; u Računovodstvu Fakulteta rade dva (2) zaposlenika; u Studenskoj referadi

Fakulteta rade dva (2) zaposlenika; u tajništvima i referadama znanstveno-nastavnih instituta

Fakulteta rade četiri (4) zaposlenika; u Tajništvu i referadi poslijediplomskoga studija

Fakulteta radi jedan (1) zaposlenik; u Pomoćno-tehničkim službama Fakulteta radi osam (8)

zaposlenika.

U Tablici 5 također je navedeno Tajništvo područnoga studija Teologije u Rijeci u

kojemu radi pet (5) zaposlenika. No, u tom su broju sadržani svi zaposlenici u stručno-

administrativnim službama na područnom studiju: jedan (1) tajnik, jedan (1) knjižničar, jedan

(1) portir, jedan (1) domar i jedan (1) spremač.


36

2.4. Broj stalno zaposlenih u Knjižnici Fakulteta

Knjižnica Fakulteta ustrojbena je jedinica koja omogućuje ostvarivanje ciljeva

vlastitih Fakultetu. Knjižnica Fakulteta najveća je specijalizirana knjižnica opskrbljena

teološkom i srodnom literaturom i teološkim časopisima u Hrvatskoj. Knjižnica Fakulteta

zbog svoje veličine, ali i važnosti, treba i veći broj zaposlenih od postojećih (Tablica 6).

KNJIŽNICA BROJ ZAPOSLENIKA

Knjižnica 4

Tablica 6: Broj stalno zaposlenih u Knjižnici Fakulteta

Tablica 6 prikazuje četiri (4) stalno zaposlena u Knjižnici Fakulteta od kojih jedan (1)

zaposlenik obnaša i službu voditelja Knjižnice, a tri (3) zaposlena samo su knjižničari.

3. Suradnja među upravljačkim strukturama Fakulteta

Iz analize interne organizacijske strukture Fakulteta izišlo je na vidjelo da sve

ustrojbene jedinice zajedno tvore skladnu, smislenu i zaokruženu cjelinu koja opet nije

zatvorena u sebe, nego je otvorena novim razvojnim mogućnostima. Već sada, primjerice,

postoje mogućnosti za popunjavanje nekih ustrojbenih jedinica novim ljudima koji bi olakšali

funkcioniranje cjeline. Primjerice, Fakultet ovoga časa ima potrebu za arhivarom, pisarom,

informatičarom, a o broju novih nastavnih i suradničkih mjesta suvišno je i govoriti.

Sve ustrojbene jedinice Fakulteta upućene su jedna na drugu i nijedna ne postoji

izolirana od drugih, već svaka samim svojim postojanjem, svojom primarnom djelatnošću i

svojom internom organizacijom doprinosi skladnom funkcioniranju Fakulteta kao cjeline.

Svaka ustrojbena jedinica, dakle, na svoj način doprinosi da Fakultet kao cjelina može lakše,

bolje, skladnije i djelotvornije ostvarivati svoje odgojno-obrazovne, znanstveno-nastavne,

znanstveno-istraživačke, umjetniče i izdavačke ciljeve.

Katedre Fakulteta, kao najosnovnije i najstarije ustrojbene jedinice Fakulteta,

omogućuju da se nastava može nesmetano odvijati na osnovnom Filozofsko-teološkom

studiju kao i na studijima pojedinih znanstveno-nastavnih instituta. Zbog toga je upućenost

znanstveno-nastavnih instituta Fakulteta na odgovarajuće katedre Fakulteta neizostavna i


37

zahtijeva nužnu upravljačku suradnju među njima. Ona se konkretno najbolje ogleda u

stručnim kolegijima pojedinih znanstveno-nastavnih instituta koji su, uz predstojnika i

zaposlenike, sastavljeni od pročelnika odgovarajućih katedri Fakulteta čime se ostvaruje

suradnja na planu upravljačkih struktura. Predstojnik područnoga studija po položaju

sudjeluje u radu Fakultetskoga vijeća s pravom glasa.

Tajništvo Fakulteta sa svim svojim stručnim, administrativnim i tehničkim elementima

poslužuje cijeli Fakultet, dotično sve zaposlenike i sve studente adekvatnom uslugom na

planu pravnih pitanja vezanih za upravljanje učilištem i radno zakonodavstvo, prava i

evidenciju zaposlenika, prava i evidenciju studenata, vođenje računovodstva i blagajne,

održavanje zgrade i brige za ekologiju prostora.

Knjižnica Fakulteta pruža neizostavan servis za znanstveno-nastavne i znanstveno-

istraživačke aktivnosti nastavnika i studenata. Voditelj Knjižnice sudjeluje u radu

Fakultetskoga vijeća s pravom glasa.

Studenti Fakulteta okupljeni su u Studentskome zboru Fakulteta koji je opet član

središnjega Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici studenata sudjeluju također

u radu Fakultetskoga vijeća s ograničenim pravom glasa.

Ukratko, sve što je na Fakultetu ustrojeno ima vlastiti smisao postojanja i to najprije

individualno, a onda i u složenoj mreži cjeline Fakulteta. Fakultet je poput živoga organizama

koji je sastavljen od pet velikih organskih sustava, a svaki je od njih opet sastavljen od manjih

organskih podsustava. Svi oni zajedno omogućuju da Fakultet može normalno živjeti i

djelovati te skladno i smisleno ostvarivati vlastite ciljeve.

c) Navedite strukturu čelništva Vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela i

ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora.

1. Struktura čelništva Fakulteta

Fakultet kao crkvena ustanova visokoga obrazovanja i znanosti posjeduje specifični

element u svome čelništvu koji uključuje velikoga kancelara Fakulteta, a ostale bitne

elemente čelništva ili uprave Fakulteta ima kao i sve druge iste ili slične ustanove visokoga

obrazovanja (Slika 9).


38

Slika 9: Struktura čelništva Fakulteta

1. 1. Veliki kancelar Fakulteta

Službu velikoga kancelara Fakulteta obnaša redovito dijecezanski biskup Zagrebačke

nadbiskupije ili, ako je stolica spriječena ili prazna, onaj koji zamjenjuje dijecezanskog

biskupa Zagrebačke nadbiskupije. Služba velikoga kancelara ogleda se u tome što on

predstavlja Svetu Stolicu pred Sveučilištem, pred samim Fakultetom i ujedno predstavlja

Fakultet pred Svetom Stolicom. Brine se za očuvanje i napredak izvorne kršćanske misli i


39

života kao i za zajedništvo s općom i partikularnom Crkvom. Osim toga, posebna briga

velikoga kancelara Fakulteta za život, rad i djelatnost Fakulteta sastoji se u sljedećim pravima

i obvezama: brine se za vjerno i cjelovito očuvanje kršćanskoga nauka; za poticanje trajne

znanstvene odgovornosti; za promicanje zajedništva između svih članova akademske

zajednice; za obdržavanje odredaba Svete Stolice i Statuta; za predlaganje Kongregaciji za

katolički odgoj kandidata koji treba biti imenovan ili potvrđen za dekana Fakulteta, odnosno

kandidata koji treba dobiti „nihil obstat“; za odobrenje zakonito izabranog dekana; za

imenovanje nastavnog osoblja; za dodjelu i opoziv „missio canonica“ i „venia docendi“

nastavnicima; za primanje ispovijesti vjere dekana na početku službe; za trogodišnji detaljni

izvještaj Kongregaciji za katolički odgoj o najvažnijim poslovima, akademskom, moralnom i

ekonomskom stanju Fakulteta; za primanje utoka protiv odluka akademskih tijela i prosudbu

njihove zakonitosti; za predlaganje, preko dekana, pitanja za raspravu Fakultetskome vijeću;

za potpisivanje vjerodostojnih isprava, završnih diploma, licencijata i doktorata; za davanje

suglasnosti na opće akte Fakulteta. Svoju službu veliki kancelar Fakulteta obavlja osobno ili

preko svog opunomoćenika.

1. 2. Uprava Fakulteta

1.2.1. Dekan Fakulteta

Na čelu uprave Fakulteta je dekan. On je, dakle, čelnik cijeloga Fakulteta. Dekan

upravlja Fakultetom prema odredbama Zakonika kanonskog prava, Statuta Sveučilišta u

Zagrebu i Statuta Fakulteta. Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-

nastavnom zvanju redovitoga ili izvanrednog profesora. Postupak izbora, suspenzije i

razrješenja dekana definiran je Statutom Fakulteta.

Postupak izbora dekana odvija se prema pravilima Statuta te prokušane demokratske

procedure i tradicije izbora dekana na Fakultetu. Nakon dobivenih suglasnosti od Senata

Sveučilišta u Zagrebu i velikoga kancelara Fakulteta za dekanski program, Fakultetsko vijeće

natpolovičnom većinom svih članova tajnim glasovanjem bira dekana na dvogodišnje

mandatno razdoblje s pravom reizbora na još jedno dvogodišnje mandatno razdoblje. U

slučaju da Fakultetsko vijeće ne izabere dekana, onda veliki kancelar predlaže Senatu

Sveučilišta imenovanje v. d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu

dana. Izabranoga dekana potvrđuje Sveta Stolica i Senat Sveučilišta u Zagrebu, a odobrava i


40

imenuje veliki kancelar Fakulteta. Dekan preuzima dekansku službu prvoga dana nove

akademske godine od koje mu teče dvogodišnje mandatno razdoblje.

Dekan je čelnik i voditelj Fakulteta. Odgovoran je za provedbu odluka sveučilišnih

tijela na Fakultetu. U svome radu i djelovanju ima sljedeći djelokrug ovlasti i odgovornosti:

predstavlja i zastupa Fakultet; po položaju je član Senata Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća

društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu; priprema, saziva, predlaže dnevni

red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskoga vijeća; donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na

prijedlog Fakultetskoga vijeća; predlaže Fakultetskom vijeću Statut Fakulteta; ustrojava rad i

poslovanje Fakulteta; imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz

djelokruga svojih ovlasti; predlaže Fakultetskom vijeću kandidate za prodekane; potpisuje

diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet; potpisuje ugovore koje zaključuje

Fakultet; izvješćuje velikoga kancelara i sveučilišna tijela o djelatnostima i potrebama

Fakulteta, prema odredbama Statuta Sveučilišta i Statuta Fakulteta; prima propisanu ispovijest

vjere nastavnika pri preuzimanju službe; donosi odluku o radnome vremenu i preraspodjeli

radnoga vremena; donosi odluku o prekovremenom radu; donosi odluku o nagradama za

kvalitetu rada i normativima za poslove koji su izvan opsega redovitih poslova; utvrđuje

raspored korištenja godišnjih odmora; donosi odluke o naknadama štete; donosi odluku o

suradnji s drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu; prati, odnosno organizira praćenje

izvršavanja radnih obveza zaposlenika Fakulteta; utvrđuje plan i program razvoja Fakulteta;

odlučuje o žalbama studenata; nakon provedenog postupka odlučuje o nagrađivanju studenata

i zaposlenika Fakulteta; odobrava plaćeni i neplaćeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta,

Statutom Fakulteta, Zakonom o radu i drugim općim aktima; daje nastavnicima dozvolu, radi

opravdana razloga i u pojedinačnim slučajevima, da budu izočni, ali ne više od deset dana,

pobrinu li se da se radi toga ne remeti red predavanja; odlučuje o prestanku radnog odnosa

zaposlenika Fakulteta u skladu sa Zakonom, Zakonom o radu i Općim kolektivnim

ugovorom; susreće se jedanput godišnje s rektorima velikih sjemeništa, poglavarima

redovničkih zajednica i družba apostolskog života, radi zajedničkih nastojanja oko odgoja i

obrazovanja kandidata za svete redove; susreće se jednom godišnje sa studentima laicima radi

zajedničkih nastojanja oko odgoja i obrazovanja; obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom,

odredbama kanonskog prava, Statutom Sveučilišta, Statutom Fakulteta i drugim općim

aktima.

Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta u skladu sa

Statutom Sveučilišta u Zagrebu. Za svoj je rad odgovoran velikom kancelaru Fakulteta,

rektoru Sveučilišta u Zagrebu, Senatu Sveučilišta u Zagrebu i matičnom Fakultetskom vijeću.


41

Najmanje jednom godišnje podnosi velikom kancelaru, Fakultetskom vijeću, Senatu i rektoru

Sveučilišta u Zagrebu izvješće o svom radu te o poslovanju Fakulteta, uključujući izvješće o

prijedlogu proračuna Fakulteta i o njegovu izvršenju.

1 2.1.1. Prodekani Fakulteta

Dekanu u radu izravno pomažu tri prodekana: za nastavu; za znanost; za

organizacijsko-financijska pitanja i područni studij. Prodekani su za svoj rad odgovorni

dekanu i Fakultetskom vijeću. Prodekane bira Fakultetsko vijeće na osobni prijedlog dekana.

Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju i u

stalnom radnom odnosu na Fakultetu. Za prodekane su izabrani predloženici dekana koji

tajnim glasovanjem dobiju natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskoga vijeća.

Prodekani se biraju na mandat od dvije godine i iste osobe mogu biti izabrane najviše dva

puta uzastopce. Prema tome, mandat pojedinoga prodekana jednak je mandatu dekana na čiji

je prijedlog izabran. Prodekani se biraju nakon završenoga postupka izbora dekana. Poslovi i

odgovornosti prodekana definirani su Pravilnikom o ustrojstvu ili sistematizaciji radnih

mjesta na Fakultetu.

1. 2.1.1.1. Prodekan za nastavu

Prodekan za nastavu ima sljedeći djelokrug rada i odgovornosti: pomaže u radu

dekanu; član je Dekanskog kolegija; vodi brigu o organizaciji i izvođenju nastave na

Fakultetu; vodi brigu o programima studija i njihovu unapređenju; vodi brigu o osiguravanju i

unaprjeđenju kvalitete nastave i studijskih programa, usklađuje i koordinira rad pročelnika

katedri; sudjeluje u rješavanju studentskih molbi i tekućih studentskih pitanja; koordinira

poslove u svezi s upisima studenata i izrade Reda predavanja; sudjeluje u radu Fakultetskoga

vijeća; zamjenjuje dekana za vrijeme njegove odsutnosti; rukovodi radom odbora i

povjerenstava iz njegove nadležnosti; obavlja i druge poslove koje mu povjeri dekan,

Dekanski kolegij i Fakultetsko vijeće; za svoj je rad odgovoran dekanu i Fakultetskom vijeću.

1.2.1.1.2. Prodekan za znanost

Prodekan za znanost ima sljedeći djelokrug rada i odgovornosti: pomaže u radu

dekanu; član je dekanskog kolegija; obavlja poslove u vezi s poslijediplomskim studijem i


42

međunarodnom suradnjom; surađuje s pročelnicima katedri glede organizacije znanstvenoga

rada, istraživačkih projekata i sl.; rukovodi radom odbora i povjerenstava iz svoje nadležnosti;

rješava molbe studenata poslijediplomskoga studija; koordinira rad referade

poslijediplomskoga studija i ureda za međunarodnu suradnju; sudjeluje u radu Fakultetskoga

vijeća; obavlja i druge poslove po nalogu dekana i Fakultetskoga vijeća; za svoj rad

odgovoran je dekanu i Fakultetskome vijeću.

1.2.1.1.3. Prodekan za organizacijsko-financijska pitanja i područni studij

Prodekan za za organizacijsko-financijska pitanja i područni studij ima sljedeći

djelokrug rada i odgovornosti: pomaže u radu dekanu; član je dekanskog kolegija; koordinira

i obavlja poslove u svezi s financijskim i organizacijskim pitanjima Fakulteta i područnoga

studija; surađuje s pročelnicima katedri u financijskim i organizacijskim pitanjima; vodi

odgovarajuće odbore i povjerenstva Fakulteta iz svoje nadležnosti; surađuje sa stručnim

službama Fakulteta u svezi s organizacijskim, financijskim i tehničkim pitanjima Fakulteta;

vodi brigu o radnome vremenu, o održavanju kućnoga reda i o hitnim materijalnim

intervencijama; sudjeluje u radu Fakultetskoga vijeća; obavlja i druge poslove po nalogu

dekana; za svoj je rad odgovoran dekanu i Fakultetskome vijeću.

1.2.2. Stručno vijeće Fakulteta

Stručno vijeće Fakulteta je Fakultetsko vijeće. Sastav Fakultetskoga vijeća čine svi

redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, dva predstavnika nastavnika izabranih u

nastavna zvanja i jedan predstavnik suradnika izabranih u suradnička zvanja u radnom

odnosu, predstojnik područnog studija Teologije u Rijeci te predstavnici studenata s

preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga studija. Nastavnici u nastavnim i

suradničkim zvanjima svoje predstavnike u Fakultetsko vijeće biraju na Nastavničko-

suradničkom zboru kojega čine svi nastavnici i suradnici Fakulteta izabrani u nastavna i

suradnička zvanja, a saziva ga prodekan za nastavu. Studentski predstavnici preddiplomskih i

diplomskih studija čine 10% ukupnog broja vijećnika Fakultetskoga vijeća, dok studenti

poslijediplomskih studija imaju jednog predstavnika. Dekan i prodekani članovi su

Fakultetskoga vijeća po položaju. I glavni tajnik Fakulteta sudjeluje u radu Fakultetskoga

vijeća, ali nema pravo glasa. Mandat izabranih članova Fakultetskoga vijeća traje dvije

godine, a ista osoba može ponovo biti izabrana za predstavnika u Fakultetskome vijeću.


43

Djelokrug rada Fakultetskoga vijeća definiran je Statutom Fakulteta i obuhvaća

sljedeće obveze i odgovornosti: donosi Statut i druge opće akte na prijedlog dekana; bira i

razrješuje dekana i prodekane; provodi izbor za članove vijeća područja; razmatra godišnje

izvješće dekana; donosi proračun i završni račun; vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja

kvalitete studija i znanstvenog odnosno umjetničkog rada; donosi odluke o akademskim i

znanstvenim pitanjima; predlaže velikom kancelaru i Senatu studijske programe; osniva nove

i razvija postojeće istraživačke kapacitete; pokreće i provodi dio postupka izbora u znanstvena

zvanja; pokreće i provodi postupak izbora u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna,

nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta; donosi odluku za

obustavljanje ili prihvaćanje afilijacija, agregacija, inkorporacija i sponzorstava te za osnutak

ili ukinuće fakultetskih instituta; daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi kapitalne

opreme na Sveučilištu iz područja svojeg djelovanja; daje suglasnost dekanu za poduzimanje

pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti iznad 1.000.000,00 kuna do

3.000.000,00 kuna; utvrđuje ustrojstvo Fakulteta donosi odluku o ustrojavanju novih

ustrojbenih jedinica; predlaže dekanu akt o ustrojstvu radnih mjesta; imenuje voditelje

studenata; imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju; donosi

Samoanaliza - Katolički bogoslovni fakultet...Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti...

Documents

Transcript of Samoanaliza - Katolički bogoslovni fakultet...Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti...