http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

NOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Godina XIV., broj 25, lipanj 2016.

Izdaje: Zagrebač ko knjiž nič arsko drus tvo, Starč evič ev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853, http://www.žkd.hr Glavna i odgovorna urednica: Blaž enka Peradenič -Kotur (bkotur@nsk.hr)

Tajnica: Marija Maja S imunovič (msimunov4@efžg.hr)

Urednica: Irena Pilas (ipilas@nsk.hr)

Uredništvo: Svjetlana Ciglar, Katja Matković Mikulčić, Tomislav Silić, Irena Pilaš

Lektorica: Ivona Milovanović (imilovanovic@nsk.hr)

Grafičko-tehnički urednik Tomislav Silič (tomislav.silič@kgž.hr)

1

Novi uvez Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XIV, broj 25, lipanj 2016.

SADRŽAJ:

2 Uvodna riječ uredniče broja

3 Zagrebač ko knjiž nič arsko drus tvo u raždoblju od 2014. do 2016. godine

6 Zagrebač ki knjiž nič ari u Noč i knjige

9 Kratki končert + kratka prič a + kratki metar + hulahup = Noč knjige Knjiž niče Vladimira Nažora

12 EBLIDA na kanalima: Konferenčija EBLIDA-NAPLE 2016.

15 Ražgovor s dr. sč. Tatijanom Petrič , glavnom ravnateljičom Načionalne i sveuč ilis ne knjiž niče u Zagrebu

18 Struč no putovanje Prolječ e u Berlinu

24 Rubrika gosta: TOP 10 prof. dr. sč. Vinka Bres ič a

26 Donačija knjiga ža Opč insku narodnu knjiž niču Drenovči

27 Dani e-infrastrukture (DEI2016)

30 Bičiklom krož knjiž niče Zagrebač ke ž upanije: Zagreb - Ivanič Grad

32 Predavanje Dubrovnik - preteč a ždravstvenih mjera u Europi

34 Proslava Svjetskog dana pripovijedanja u Knjiž niči Selč ina

35 Knjiž niča – mjesto edukačije i kreativnih susreta

37 Drugi rođendan Č itateljskog kluba u Z idovskoj opč ini Zagreb

40 PiČ i – pis i i č itaj

2

Poštovane kolegice i kolege, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva,

pozdravljam vas u ime glavne i odgovorne urednice Blaženke Peradenić-Kotur, članova uredni-

štva Novog uveza, elektroničkog glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva te u svoje ime.

Također zahvaljujem Ivoni Milovanović, lektorici glasila Novi uvez, koja nam je svesrdno po-

mogla u radu na ovom broju.

Nadam se da ćemo i dalje opravdavati vaše povjerenje i pravovremeno vas informirati o novos-

tima i djelovanju članova našeg Društva na promociji struke i sveobuhvatnog djelovanja knjiž-

ničarstva. Ovim riječima želim vas podsjetiti kako naš časopis izlazi u pravilu dva puta godiš-

nje te vas sve molim da se aktivno uključite svojim prilozima.

U ovom novom, 25. broju glasila Novi uvez donosimo brojne priloge vezane za zbivanja u svi-

jetu knjižničarstva, čijim su dijelom bili i naši članovi. Svojim radom o djelovanju Zagreba-

čkog knjižničarskog društva u razdoblju od 2014. do 2016. godine upoznat će vas predsjednica

ZKD-a Blaženka Peradenić-Kotur. Nadalje, slijede članci vezani uz obilježavanje manifestacije

Noći knjige 2016., koju su knjižnice i knjižničari obilježili na različite načine. Nakon toga slije-

de informacije o sudjelovanju naših kolegica na međunarodnim zbivanjima, djelatnice KGZ-a

Maja Bodiš i Jasmina Kenda su kao predstavnice Knjižnica grada Zagreba sudjelovale na godi-

šnjem sastanku EBLIDA-e i 24. konferenciji EBLIDA-NAPLE Empowering Europe! Libraries

opening up new perspective koje su održane 9. i 10. svibnja 2016. u Den Haagu, Nizozemska.

Konferenciju su organizirali EBLIDA i NAPLE Forum. U nastavku slijedi intervju s dr.sc. Ta-

tijanom Petrić, glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je u-

jedno i nova članica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

U dobroj tradiciji ZKD-a, organizirano je studijsko putovanje Proljeće u Berlinu na kojem su

bili članovi ZKD-a i pridruženi članovi regionalnih knjižničarskih društava. Putovanje je održa-

no od 25. do 29. svibnja 2016., a posjetili smo knjižnice i kulturno povijesne znamenitosti gra-

dova Regensburga, Nürnberga, Potsdama, Berlina i Dresdena.

Nastavljamo s rubrikom Gost urednik – top 10, odazvao nam se naš uvaženi prof. dr. sc. Vinko

Brešić i predstavljamo njegov odabir naslova. Ove je godine Zagrebačko knjižničarsko društvo

organiziralo akciju prikupljanja knjiga za općinsku narodnu knjižnicu Drenovci koja je stradala

u poplavi 2014. godine. U akciji je prikupljeno oko 400 knjiga i multimedije, a o tome nas

izvještava kolegica Inja Cahun. O zbivanjima na Danima e-infrastrukture koje je održano u Sr-

cu od 23. do 25. svibnja 2016. pišu kolegice Ivana Čadovska i Ivona Milovanović. Kolegica

Karolina Zlatar javlja nam se s radom Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije: Zagreb –

Ivanić grad. O predavanju Dubrovnik – preteča zdravstvenih mjera u Europi koje je održala

UVODNA RIJEČ:

3

mr. sc. Vesna Blažina u NSK 23. travnja 2016. informira nas Inja Cahun. To je bilo prvo preda-

vanje iz ciklusa predavanja Knjižničari govore. Kako je održana proslava Svjetskog dana pripo-

vijedanja u knjižnici Selčina javlja nam kolegica Keti Krpan. Dubravka Vaštuka šalje nam rad

pod naslovom Knjižnica - mjesto edukacije i kreativnih susreta, a o osnivanju i djelovanju či-

tateljskog kluba u Židovskoj općini javlja nam kolegica Narcisa Potežica. O novoj književnoj

tribini PiČi – piši i čitaj u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora i Centra za kreativno pisa-

nje piše Svjetlana Ciglar.

Poštovani čitatelji, dragi kolege, nadamo se da će vas sadržaj ovog broja Novog uveza zaintere-

sirati i ponukati da nam se pridružite u radu i da ostvarimo još bolje i sadržajnije glasilo našeg

društva.

Srdačno vas pozdravljaju,

glavna urednica, uredništvo glasila i urednica Irena Pilaš

Zagrebačko knjižničarsko društvo u razdoblju od 2014. do 2016. godine

Blaž enka Peradenič -Kotur (bkotur@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

Za predsjednicu Zagrebačkog knjižničarskog društva izabrana sam

na Izbornoj skupštini 5. lipnja 2014. godine, te pri kraju mandata

od dvije godine želim podsjetiti na brojne aktivnosti u koje su bili

uključeni članovi Društva, a koje su inicirali pojedinci i uprava

Društva s ciljem ostvarivanja temeljnih zadaća profesionalne knjiž-

ničarske udruge. Priprema izvještaja o radu, ali i sumarni uvid u

provedene aktivnosti nalaže potrebu isticanja članova i uprave Dru-

štva u protekom razdoblju od dvije godine u značajnom doprinosu

održavanja sadržajne i kvalitativne aktivnosti Društva, kao i brojno-

sti članova koji su se uključili u postizanje rezultata.

Aktivnosti je bilo mnogo, pa ako imamo na umu da smo svi članovi

volonteri u našoj profesionalnoj udruzi, to su i postignuća za svaku pohvalu.

Uključili smo se u stručnu raspravu o Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

koji je još uvijek u proceduri donošenja, jer je ZKD kao profesionalno knjižničarsko društvo

jedan od zagovarača strateških dokumenata hrvatskog knjižničarstva. Također, organizirali smo

i javnu raspravu o izmjenama Statuta ZKD-a.

Nastavili smo praksu predstavljanja naših knjižnica članovima ZKD-a. S tim ciljem organizirali

smo posjet Knjižnici Staroslavenskoga instituta i upoznali se s izuzetno vrijednom knjižničnom

4

zbirkom i procesom digitalizacije te prinosima Knjižnice znanstveno-istraživačkom radu Institu-

ta. Organizirali smo i posjetu Knjižnično-dokumentacijskom centru Ekonomskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu gdje smo se neposrednim uvidom u obnovljeni i opremljeni prostor mogli

uvjeriti u izravnu funkciju Knjižnice realizaciji obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti

Fakulteta širenjem pristupa raznovrsnim izvorima znanja, omogućavanjem učinkovitog korište-

nja informacijskih resursa i razvijanjem usluga za različite grupe korisnika.

Animirali smo knjižničare – bicikliste da svoju ljubav prema knjizi, knjižničarstvu i bicikliranju

usmjere i prema knjižničarskom udruženju. Zagrebački knjižničari biciklisti sudjelovali su u

svečanom obilježavanju Dana hrvatskih knjižnica 2014. u Sisku, a biciklom su obilazili i knjiž-

ničare u Zagrebačkoj županiji ( Samobor 2015. i Ivanić Grad 2016.), sa željom da ih potaknu na

aktivnije sudjelovanje u radu ZKD-a. Društvo je simbolično financijski pomoglo u sudjelovanju

naših članova na međunarodnim biciklističkim akcijama knjižničara.

U obilježavanju Noći muzeja 2015. ZKD se pridružilo brojnim ustanovama u kulturi Grada Za-

greba te smo se u suradnji s Knjižnicom HAZU predstavili izložbom o aktivnostima naših člano-

va biciklista.

U suradnji s kolegicama i kolegama iste Knjižnice, u manifestaciji Noć knjige 2015. organizirali

smo Okrugli stol na temu Sudbina privatnih biblioteka u Zagrebu i Hrvatskoj koji je bio vrlo

dobro prihvaćen od brojnih sudionika, kako iz svijeta knjižničarstva, tako i građana koji su pota-

knuti našom idejom uzeli učešće u raspravi i predstavili poteškoće u održavanju i darivanju pri-

vatnih knjižnica s pozicije vlasnika – osoba pojedinaca.

U Noći knjige 2016. u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu pripremili

smo program Zagrebački knjižničari u Noći knjige u kojem su sudjelovali brojni članovi ZKD-a

i naši gosti: Galina Kovačević, predstavnica ruske manjine u Zagrebu i Jurij Lisenko, književnik

i pomoćnik veleposlanika Ukrajine u RH. U izvedbi programa sudjelovali su i učenici Tehničke

škole Zagreb pod stručnim vodstvom kolegice knjižničarke Ive Grisogono koji su sudjelovali u

čitanju tekstova, glazbenoj pratnji i snimanju cijelog programa. Program Zagrebački knjižničari

u Noći knjige izveden je čitanjem poruka o knjizi, knjižnicama i značenju čitanja na hrvatskom,

staroslavenskom, latinskom, starogrčkom, turskom, mađarskom, ukrajinskom, ruskom, slova-

čkom, češkom, poljskom, slovenskom, srpskom, njemačkom, engleskom, švedskom, talijan-

skom, španjolskom, francuskom, i znakovnom jeziku.

Nakon više godina stanke u organiziranju studijskih putovanja, za naše članove i prijatelje ZKD-

a organizirali smo dva: Jesen u Češkoj 2015. gdje smo uz kulturno povijesne znamenitosti posje-

tili i neke od najznačajnijih knjižnica: Moravsku knjižnicu u Brnu, Knjižnicu Samostana Stra-

hov, Nacionalnu i Gradsku knjižnicu u Pragu te Knjižnicu Zapadno češkog muzeja u Plznju. O-

sobito nam je drago što su nam se na tom putovanju pridružili i knjižničari - članovi drugih knji-

5

žničarskih društava u Hrvatskoj. Na tragu tog dobrog iskustva organizirali smo i Proljeće u

Berlinu 2016. te posjetili ne samo značajne knjižnice, već i kulturno povijesne znamenitosti

Regensburga, Nürnberga, Potsdama, Berlina i Dresdena.

Družili smo se na nekoliko događanja i promocija knjiga, predstavljali smo postignuća naših

članova i vrijedne iskorake pripadnika drugih struka koji dotiču i knjižničarstvo. O tome smo

pisali i objavljivali u Novom uvezu, glasilu ZKD-a, na mrežnim stranicama i društvenim

mrežama. Vrijedno je zabilježiti povećanu aktivnost na društvenoj mreži Facebook - s 300

korisnika prije dvije godine, broj je danas narastao na oko 800.

U povodu 40. obljetnice društva organizirali smo Okrugli stol: Uloga stručnoga knjižničar-

skog društva danas koji je održan u Zagrebu u Kući Europe, 20. studenog 2015. godine uz

brojne goste iz zemlje i inozemstva i članove Društva.

Osobito smo ponosni što je pokroviteljstvo nad obilježavanjem obljetnice našeg Društva prih-

vatila predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović. Financijsku potporu orga-

nizaciji skupa pružilo je Ministarstva kulture RH i Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu

i sport, a Kuća Europe - Predstavništvo Europske komisije i Informacijskog ureda Europskog

parlamenta u RH omogućili su nam besplatno korištenje konferencijske dvorane.

Naša je namjera bila da jednodnevnim stručnim skupom predstavimo teme vezane uz ulogu i

razvoj knjižničarskog društva u skladu s izazovima vremena, potaknemo razmjenu iskustava

dobre prakse i aktivnosti knjižničarskih društava u regiji te unaprijedimo regionalnu suradnju.

Na taj način željeli smo ukazati na ulogu profesionalnog knjižničarskog društva danas, na

moguće potrebe i promjene u djelovanju društva, kako bi se unaprijedila percepcija i pozicija

knjižničarske profesije kod korisnika knjižnica, njihovih osnivača i pripadnika šire kulturne i

znanstvene zajednice. Izlagači na skupu, naši gosti bili su: predsjednica HKD-a, predstavnici

knjižničarskih društava iz susjednih zemalja i članovi ZKD-a koji obnašaju odgovorne duž-

nosti u HKD-u, a ujedno su knjižničarski profesionalci za teme iz područja profesionalne eti-

ke, knjižničarskih kompetencija, javno zagovaračkih aktivnosti i ključnih strateških dokume-

nata hrvatskog knjižničarstva.

Kalendarske godine 2014. i 2015. završili smo tradicionalnim druženjem svih članova Zagre-

bačkog knjižničarskog društva uz predstavljanje knjiga: Hrvatski velikani (Božo Skoko) i Po-

vijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj (Josip Stipanov).

Nismo zaboravili niti na one knjižnice čije su fondove poharale nedavne nezapamćene popla-

ve. Izdvojili smo Knjižnicu i čitaonicu Drenovci koja je 2014. godine poslovala u izvanred-

nim i otežanim uvjetima, a zbog velike poplave izgubila znatan dio knjižnog fonda koji je bio

na posudbi korisnicima. Zbog posebnih rezultata rada, ostvarenim u tako složenim uvjetima,

6

Knjižnica i čitaonica Drenovici nagrađena je priznanjem HKD-a za Knjižnicu godine 2015.

Drenovački knjižničari izrazili su potrebu za novijim naslovima domaće i strane beletristike,

kao i školskom lektirom. Upravni odbor ZKD-a donio je odluku kojom su pozvani svi članovi

ZKD-a da se uključe u ovu plemenitu akciju. Rezultati nisu izostali; odazvali su se članovi

ZKD i neke knjižnice koje su imale viškove darovanih knjiga pa smo za Drenovce prikupili

oko 500 naslova knjiga i različite multimedije za dječji odjel.

Međunarodna suradnja ZKD-a bila je usmjerena ka Društvu bibliotekarjev Ljubljana kojem

smo uzvratili posjetu, a s kojim surađujemo već duži niz godina. Tom prilikom je ljubljan-

skim kolegicama i kolegama predstavljeno Zagrebačko knjižničarsko društvo i uvjeti stjecanja

kompetencija u knjižničarskoj profesiji kod nas. Predstavnica Društva bibliotekarjev Ljubljana

bila je izlagač na našem Okruglom stolu Uloga stručnoga knjižničarskog društva danas. Sa

bosansko-hercegovačkim kolegicama i kolegama družili su se predstavnici ZKD-a na 11. me-

đunarodnom susretu bibliotekara slavista u Sarajevu 2015., a kolegica Biserka Sabljaković

bila je sudionica našeg Okruglog stola. Na istom je skupu sudjelovala i kolegica Vesna Crno-

gorac kao predstavnica Društva bibliotekara Srbije.

I na kraju, ali ne manje važno. Pristupili smo i ažuriranju evidencije članstva što smo obvezni

učiniti na temelju odredbi Zakona o udrugama (NN, 74/2014. Čl. 12.) i Statuta ZKD-a (Čl.

13.). Zamolili smo sve članove da se odazovu pozivu i ispune prijavnicu za člana (s potrebnim

podacima za unos u bazu podataka). Ažurna evidencija članova nije samo zakonska i statutar-

na obveza, već izvor podataka o plaćenoj članarini za utvrđivanje kvoruma na skupštini, kon-

taktima s članstvom, uvažavanje afiniteta članova za uključivanje u konkretne aktivnosti Druš-

tva, predlaganje članova za radne i projektne timove i slično. Bila je to prilika da neke koji su

zanemarili plaćanje članarine više od dvije godine (kako je predviđeno Statutom) stavimo u

grupu neaktivnih, kao i one članove koji su odlaskom u mirovinu odlučili prekinuti aktivnosti

u Društvu. To je prirodan odljev članova. Evidencija je poslužila ne samo ažuriranju nego i

upisu novih članova – ažurirali smo evidenciju od oko 370 članova, a upisali oko 50 novih, i

to svih dobnih skupina, stručnih knjižničarskih zvanja i iz svih vrsta knjižnica. Tom akcijom

smo usporili višegodišnji trend osipanja članstva i potakli i nove članove da pronađu svoj inte-

res i aktivno se uključe u rad Društva. Želim svim novim članovima dobrodošlicu i uspješan

rad na korist našoj knjižničarskoj zajednici Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

7

Zagrebački knjižničari u Noći knjige

Inja Čahun (ičahun@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

Zagrebačko knjižničarsko društvo, u suradnji s Nacionalnom i

sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu uključilo se u program hva-

levrijedne manifestacije Noć knjige 2016. s programom pod na-

zivom Zagrebački knjižničari u Noći knjige, koji je objavljen u

Programskoj knjižici.

Noć knjige je manifestacija kojom se već petu godinu zaredom

potiče kultura čitanja te razgovor o literaturi i književnosti. Upra-

vo u tom kontekstu, program Zagrebački knjižničari u Noći knji-

ge osmislila je Ana Rubić, članica Zagrebačkog knjižničarskog

društva i djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,

te predložila suradnju Društva i Knjižnice. Velika potpora u rea-

lizaciji programa bio je programski odbor u čijem su sastavu bile

Blaženka Peradenić-Kotur, Ana Rubić, Iva Grisogono, Anita Marin, Dunja Marija Gabriel, Dan-

ka Hajsig i Inja Cahun, pod iskusnim vodstvom Ljiljane Sabljak.

Program se odvijao u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 22. travnja 2016.

godine. Događanje je organizirano u neformalnoj atmosferi kako bi se potakao razgovor o knji-

ževnim i knjižničarskim temama, a program je osmišljen sa ciljem da se prenesu poruke o vrije-

dnosti knjige, važnosti knjižničarske struke i ljepoti književnih tekstova, i to na devetnaest jezi-

ka, uključujući hrvatski i hrvatski znakovni jezik. Moramo napomenuti kako je odaziv i interes

kolega knjižničara i članova Društva za sudjelovanjem u Programu bio velik te im ovom prili-

kom zahvaljujemo!

Svaki od sudionika je prethodno odabrao tekst koji se odnosi na knjigu, knjižnicu ili knjižničar-

sku struku, a popis njihovih cijenjenih imena nalazi se na kraju teksta. Uvaženi gosti Galina Ko-

vačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba i Jurij Lisenko, književnik i po-

moćnik veleposlanika Ukrajine, svojim su sudjelovanjem u programu doprinijeli značaju do-

gađaja. Posebni sudionici programa bili su i učenici Tehničke škole Zagreb, pod stručnim vod-

stvom knjižničarke Ive Grisogono. Zahvaljujući svesrdnom angažmanu učenika događaj je sni-

mljen i popraćen predivnom melodijom gitare.

Nakon što je predsjednica ZKD-a Blaženka Peradenić-Kotur pozdravnim govorom otvorila

svečanost, posjetitelji su imali prilike čuti lirski tekst na latinskom i starogrčkom, prozu na en-

gleskom, bajku na ruskom, stručne tekstove na njemačkom, švedskom, poljskom i turskom, cita-

8

te na francuskom, slovačkom, češkom i mađarskom,

biografsku bilješku na slovenskom, ulomak dram-

skog teksta na španjolskom, talijanskom, ukrajin-

skom i srpskom, autorski tekst na znakovnom jezi-

ku, kao i priče o knjizi i knjižnici na hrvatskome je-

ziku.

Prije samog čitanja tekstova sudionici su se predsta-

vili, naveli instituciju iz koje dolaze, posao koji obavljaju te temu teksta. To je bio jedinstven

način da se prikaže široka paleta poslova u knjižničarskoj struci, svestranost samih knjižničara,

povezanost s književnicima, djelatnicima u kulturi i korisnicima njihovih usluga. Doživljaju

knjižnice kao multikulturnog središta doprinijeli su naši uvaženi gosti, predstavnici ruske i ukra-

jinske nacionalne manjine. Učenici Tehničke škole Zagreb koji su na hrvatskom jeziku čitali o-

dabrane tekstove iz knjige Knjižnice i čitaonice u hrvatskoj književnosti podsjetili su nas kako

rano počinje ljubav prema knjizi, ali i knjižnici. Socijalnu senzibilnost knjižničarske zajednice

demonstrirala je kolegica Petra Podhorsky autorskim tekstom na hrvatskom znakovnom jeziku.

U sklopu programa Zagrebački knjižničari u noći knjige bila je organizirana i humanitarna akci-

ja prikupljanja knjiga za Knjižnicu Drenovci. Knjižnica Drenovci je u 2014. godini djelovala u

otežanim i izvanrednim uvjetima rada zbog velike poplave, a već je 2015. godine osvojila nagra-

du Knjižnica godine zbog iznimnog doprinosa. Svi posjetitelji bili su pozvani da doniraju lektir-

ne naslove te naslove novije domaće i strane beletristike.

Po završetku službenog dijela programa, nastavljeno je neformalno druženje sudionika i posjeti-

telja programa. Zahvaljujemo organizatorima, sudionicima, posjetiteljima i sponzorima na divno

obilježenoj Noći knjige 2016.! Veselimo se druženju dogodine!

Popis sudionika:

Latinski - Mirjam Lopina (NSK)

Starogrčki - Dunja Marija Gabriel (NSK)

Turski - Inja Cahun (NSK)

Mađarski - Ivana Čadovska (NSK)

Ukrajinski - Jurij Lisenko (književnik i pomoćnik veleposlanika Veleposlanstva Ukrajine)

Ruski - Galina Kovačević (predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba)

Slovački - Ana Marija Tkalčić (NSK)

Češki - Vinka Tresić (NSK) ; Ana Marija Tkalčić (NSK)

Poljski - Karolina Holub (NSK)

Slovenski - Frida Bišćan (NSK)

9

Srpski - Vuk Tepšić (Učenički dom Tehničke škole Zagreb)

Njemački - Daniela Živković (Filozofski fakultet u Zagrebu)

Engleski - Danka Hajsig (Knjižnice grada Zagreba)

Švedski - Lucija Dodigović (Knjižnica Instituta za antropologiju)

Talijanski - Sonja Pigac Ljubi (NSK)

Španjolski - Nataša Dragojević (NSK)

Francuski - Ana Šafran (NSK)

Znakovni jezik - Petra Podhorsky (NSK)

Laura Pejović (Tehnička škola Zagreb)

Ante Domagoj Laštre (Tehnička škola Zagreb)

Stela Dendić (Tehnička škola Zagreb)

Sara Brico (Tehnička škola Zagreb)

Bernardica Pirša (Tehnička škola Zagreb)

Antonia Ilijević (Tehnička škola Zagreb)

Ivan Žordić, snimatelj (Tehnička škola Zagreb)

Tin Gostevčić, snimatelj (Tehnička škola Zagreb)

Kiristijan Tačković, gitarist (Tehnička škola Zagreb)

KRATKI KONCERT + KRATKA PRIČA + KRATKI METAR + HULAHUP = Noć knjige Knjižnice Vladimira Nazora

Svjetlana Čiglar (svjetlana.čiglar@kgž.hr) i Martina Domač inovič (martina.domačinovič@kgž.hr)

KGZ - Knjiž niča Vladimira Nažora

Noć knjige 2016. međunarodno je slavlje knji-

ge i čitanja, ali i vrijeme kada se pitamo Biti ili

ne biti? U Knjižnici Vladimira Nazora odlučili

smo biti optimistični pa smo Noć posvetili hu-

moru i pozvali sve ljubitelje knjige da se smiju

zajedno s nama.

Na Odjelu za djecu i mladež naša vesela mati-

neja započela je u jutarnjim satima gostova-

njem autorice Nine Vađić i ilustratorice Ane

Kadoić. Autorice su predstavile svoju slikovnicu Crvena jabučica te oduševile učenike prvog

razreda OŠ Mihovila Pavleka Miškine. Djeca su imala priliku naučiti kako nastaje slikovnica,

kako nastaju ilustracije te kako se uopće dobije ideja za jednu slikovnicu. Na ovoj radionici nije

10

nedostajalo znatiželjnih pitanja i bogatih saznanja. Matineju smo nastavili u poslijepodnevnim

satima kad su nas posjetili veseli Happy Hooperi. Prostor ispred naše knjižnice oživio je velikim

brojem naših malih posjetitelja, ali i onih malo većih. Svi skupa imali su priliku naučiti i ispro-

bati što je to hupanje ili vrtnja obruča oko tijela. Hupali su svi: mali, malo veći, veliki, a i najve-

ći pratitelji, roditelji, pa i poneka knjižničarka. Nakon što smo savladali osnovne tehnike hupa-

nja, upriličili smo i natjecanja po dobnim skupinama, a pobjednici su nagrađeni knjigama koje

su sami odabrali iz naše košare. Moramo priznati da smo ostali oduševljeni i iznenađeni novoot-

krivenim talentima. Kada je došlo vrijeme da Hooperima kažemo doviđenja, druženje smo nas-

tavili u veselom tonu s kredama i knjigama. Ilustratorica Ana Kadoić uvela je djecu u čudesan

svijet Pjetlićeve družine te kroz priču povela djecu u ilustriranje ove zanimljive priče, koja je

pomogla da naši sivi pločnici ispred knjižnice ožive pod okriljem boja i veselih ilustracija koje

su naši mali majstori predano iscrtavali. Nakon što smo sivi pločnik pretvorili u veseli tepih bo-

ja, preselili smo se u prostor naše knjižnice gdje nas je u svijet priče svojom fenomenalnom in-

terpretacijom uveo glumac Goran Vrbanić. Slušali smo tako priču o jednom nosorogu, žirafi,

ptičici, najsporijem kralju na svijetu i tko zna do kada bi to trajalo da se pitalo djecu, ali našu

matineju smo morali privesti kraju jer su se i vrata knjižnice trebala polako zatvoriti i veseliti se

sljedećoj Noći knjige i novim druženjima koja nas čekaju.

Večernji smo program započeli duhovitim kratkim koncertom, točnije glazbeno-scenskim per-

formansom mlade udaraljkašice Kaje Farszky - Glazba za jedan kovčeg. Kaja Farszky je studij

udaraljki diplomirala na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a 2012. završila je poslijediplomski

studij na Visokoj katalonskoj školi za glazbu u Barceloni. Kao solistica i članica komornih an-

sambala i orkestara nastupala je diljem svijeta, pa nam je posebno zadovoljstvo bilo što su i

posjetitelji naše Noći imali priliku čuti i vidjeti nešto novo i neponovljivo.

Središnji događaj bilo je proglašenje pobjednika natječaja za kratku priču humorističkog žanra

metaFORA2016. se smije! koji smo raspisali krajem prošlogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige. U

konkurenciji su se našle 92 priče iz svih kraje-

va Hrvatske. Najviše priča poslali su autori

između 20 i 35 godina starosti, što svjedoči o

mladosti i snazi kratke priče, a vrlo je optimis-

tično i za Noć knjige jer se čini da je i čitanje i

pisanje vrlo vitalno. Tinejdžera i djece javilo

se četvero, a veterana u sedmom desetljeću

života bilo je troje. Prvonagrađena je priča

Trojanska stolica Marina Pelaića iz Splita.

11

Drugo mjesto osvojila je priča Oklada Anto-

nia Goluba iz Dugog Sela. Treće Samo da nije

bolje Tomislava Sabljića iz Zagreba. Žiri u

sastavu: Pavao Pavličić, Ksenija Kušec, Sven

Popović, Tanja Radović i Ljiljana Logar

(pobjednica prošlogodišnjeg natječaja) odlu-

čio je također pohvaliti još dvije priče, Mačji

tekst Marije Dejanović iz Siska i Reklamu

Zorana Žmirića iz Rijeke. Glavnu nagradu –

radionicu kreativnog pisanja donirao je Centar

za kreativno pisanje (CeKaPe), a hvalevrijedan nagradni fond donirali su kako nakladnici (Alfa,

Algoritam, Fraktura, Mala zvona, MeandarMedia, Naklada Ljevak, OceanMore, Sandorf, Škol-

ska knjiga, V.B.Z.), tako i kazališta (Teatar Exit, Satiričko kazalište Kerempuh). Nagrađeni au-

tori dobili su također i besplatno članstvo na godinu dana u KGZ-u. Dodatnu kreativnu dimenzi-

ju našem natječaju daju i glumci Kazališta „Ivan Goran Kovačić“ koji su, na iznenađenje i zado-

voljstvo autora i publike, uprizorili nagrađene priče koje se mogu pročitati na mrežnim stranica-

ma Knjižnica grada Zagreba.

Nakon kratkog koncerta i kratke priče, a u sitne sate, slijedio je Kratki metar. U suradnji s Hrvat-

skim audiovizualnim centrom prikazali smo najbolje od suvremenog hrvatskog kratkometražnog

filma. Kratkometražni filmovi danas su u mnogim svjetskim kinematografijama najživlje i naj-

kreativnije područje audiovizualnog stvaralaštva. S namjerom popularizacije domaćeg kratkom-

etražnog stvaralaštva, za Noć knjige 2016. osmišljen je stoga program pomno odabranih naslova

– i to igranih žanrovskih (humor!) ostvarenja koji iznimno dobro komuniciraju sa širokom pub-

likom. Program se realizira u sklopu djelatnosti HAVC-ovog projekta filmske pismenosti. Ovim

projektom prvenstveno su obuhvaćene osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, ali uz njih paralelno

i školske i javne knjižnice, kao vrlo bitna mjesta dostupnosti kvalitetnog filmskog sadržaja za

sve generacije.

Tako je u Noći knjige naša knjižnica postala upravo ono o čemu sanjamo – stjecište ljubitelja

pisane riječi, ali i mjesto razvijanja aktivnog, stvaralačkog odnosa prema književnosti i umjetno-

sti uopće, jer "Svi smo mi ista tvar, od koje snovi sazdani su; i to malo našeg života, snom se

zaokružuje".

(W. Shakespeare: Oluja)

12

Djelatnice KGZ-a Maja Bodiš i Jasmina Kenda su

kao predstavnice Knjižnica grada Zagreba sudjelovale

na godišnjem sastanku EBLIDA-e i 24. konferenciji

EBLIDA-NAPLE Empowering Europe! Libraries

opening up new perspective koje su održane 9. i 10.

svibnja 2016. u Den Haagu, Nizozemska. Konfer-

enciju su organizirali EBLIDA i NAPLE Forum.

Dana 9. svibnja u Public Library of The Hague održan je godišnji sastanak članica EBLIDA-e

na kojem je predsjedništvo predstavilo godišnji izvještaj o radu svih grupacija za proteklo razdo-

blje (svibanj 2015. - svibanj 2016.) te je predložen i usvojen financijski plan za narednu godinu,

kao i strategija za razdoblje 2016. - 2019.

EBLIDA ove godine ima porast članstva te okuplja 116 članova (knjižnica i knjižničarskih ud-

ruženja), no ipak mnoge zemlje još uvijek nemaju svoje predstavnike u udruženju te mnoge

nacionalne knjižnice još nisu članovi, stoga je istaknuta važnost povećanja članstva. Budući da

je EBLIDA nezavisno europsko udruženje koje promiče važnost knjižnica i informacijsko-

dokumentacijskih centara i njihovog djelovanja i u Europskom parlamentu, važno je da što više

knjižnica aktivno sudjeluje u udruženju.

Na konferenciji održanoj 10. svibnja u Nacionalnoj knjižnici Nizozemske u Den Haagu

sudjelovalo je preko 90 knjižničara iz čitave Europe. Glavne teme konferencije bile su:

podizanje pismenosti u širem smislu riječi (informacijska, digitalna, financijska, zdravstvena

pismenost), dostupnost digitalnih sadržaja što većem broju građana, kako knjižnice podupiru

civilno društvo, nove radne vještine knjižničara u digitalnom okruženju te pravna pitanja vezana

uz posudbu e-knjige, a izneseno je i mnogo primjera dobre prakse.

Nakon pozdravnih govora predsjednika konferencije Berta Muldera, profesora informacijske

tehnologije s haškog sveučilišta, Lily Knibbeler, ravnateljice Nacionalne knjižnice Nizozemske i

predsjednice NAPLE-a Anette Kelly, započeo je radni dio konferencije.

U prvom dijelu konferencije Dimitris Protopsaltou iz Stavros Niarchos Foundation pokazao je

na primjeru grčkih knjižnica (koje su posljednjih nekoliko godina imale velika ulaganja) kako su

i u vrijeme ekonomske krize knjižnice od iznimne važnosti i kako je važno da lokalna i

EBLIDA na kanalima: konferencija EBLIDA-NAPLE Empowering Europe!Libraries opening up new perspektive

Maja Bodis (maja.bodis@kgž.hr) i Jasmina Kenda (jasmina.kenda@kgž.hr)

Knjiž niče grada Zagreba

13

nacionalna uprava prepozna njihov potencijal na dobrobit svih građana.

Programska direktorica Public Libraries 2020 (program nizozemske The Reading&Writing

Foundation) Ilona Kish govorila je o važnosti zagovaranja i povećanja utjecaja knjižnica u

Europskom parlamentu te o radionici Library Advocacy 4 EU koja je održana u veljači ove

godine u Briselu, a na kojoj su sudionici učili vještine zagovaranja knjižnica i knjižničarske

struke u političkom okruženju.

Drugi dio konferencije odvijao se u tri radne skupine: sudjelovanje knjižnica u izgradnji civilnog

društva, lobiranje za knjižnice od lokalnog ka globalnom i otvoreni pristup digitalnim

znanstvenim sadržajima putem knjižnica.

Izneseni su podaci da je u 2015. godini 24 milijuna Europljana sudjelovalo u nefomalnim

načinima učenja putem knjižnica, kao i da je 4,6 milijuna građana u Europi pristupilo internetu

prvi put upravo posredovanjem knjižnice. Knjižnice su isto tako neprocjenjive za 23 milijuna

građana koji su trenutno nezaposleni i imaju manjak digitalnih vještina koje su im potrebne za

zaposlenje, a koje mogu steći putem knjižnica. Knjižnice su mjesto inovativih praksi i usluga,

namijenjene svim socijalnim kategorijama društva.

Na kraju konferencije predsjednik EBLIDA-e Jukka Relander pozvao je sve sudionike da se što

više uključe u procese zagovaranja knjižnične struke i knjižnica te najavio sljedeću godišnju

konferenciju u Danskoj.

Kako je centralna narodna knjižnica u Den Haagu ugostila prvi dio konferencije, iskoristile smo

priliku saznati nešto više o načinu funkcioniranja knjižnice i njenim uslugama.

Centrale Bibliotheek otvorena je 1995. godine i nalazi se sklopu kompleksa Gradske vijećnice.

U novije vrijeme knjižnica polaže veliku važnost na informacijsko obrazovanje i pismenost te

ima ulogu komunikacijskog centra gdje se građani mogu upoznati s najnovijim oblicima komu-

nikacije i pretraživanja informacija. Zbog sve većeg rasta imigranata, knjižnica zapošljava go-

vornike određenih jezika kako bi strancima omogućili što bolju prilagodbu u novoj zemlji. Osim

osnovnih knjižničarskih usluga te edukacije

korisnika, posjetitelji mogu koristiti sobe za

vježbanje muzičkih instrumenata, posjetiti

književno predavanje, pogledati izložbu,

poslušati koncert ili tek odmarati u fotelja-

ma uz šalicu kave i omiljenu knjigu, a oni

slabijeg imovinskog statusa mogu zatražiti

besplatni pravni savjet od studenata Prav-

nog fakulteta. Iako i dalje zadržava svoju

14

primarnu funkciju temeljenu na posudbi

građe, knjižnica sve više stavlja naglasak

na važnost posredovanja informacijske

pismenosti i medijskih vještina koje su

prijeko potrebne u današnjem informati-

čkom društvu.

U daljnjem nastavku putovanja posjetile

smo i centralne narodne knjižnice u Amsterdamu i Rotterdamu uz stručno vodstvo, gdje smo se

također upoznale s radom navedenih knjižnica i njihovim uslugama te porazgovarale s kolegama

o sličnostima i različitostima u praksi.

Otvorena svakog dana u tjednu od 10.00 do 22.00 sati, na umjetno stvorenom otoku, od 2007.

godine nalazi se Centrale Bibliotheek Amsterdam, knjižnica koja na više od 28.000 m² osim

mjesta za knjige i korisnike sadrži i kazalište, izložbeni prostor, prostore za glazbu i individual-

no učenje, dvije radio postaje, prostor za odmor, konferencijske dvorane i samoposlužni restoran

s prekrasnim pogledom na grad. Radio postaja AmsteramFM prezentira se kao glas glavnoga

grada Nizozemske i svakodnevno uživo emitira program o aktualnim događajima u umjetnosti i

kulturi. Knjižnica nudi i vrlo popularnu uslugu StudyShare gdje studenti uče pod strogim nadzo-

rom djelatnika knjižnice kojemu mogu predati svoje elektroničke uređaje kako bi se održala dis-

ciplina i koncentracija tijekom učenja, a vrijeme kvalitetnije iskoristilo. Jedan dio knjižnice pos-

većen je isključivo učenju nizozemskog jezika za strance, a svoj info centar ima i Europe Direct

– informacijska mreža osmišljena za odgovaranje na upite i potrebe građana vezane za Europsku

uniju.

Bibliotheek Rotterdam smjestila se u jednoj od najkontroverznijih zgrada u gradu, vrlo zanimlji-

vog arhitektonskog rješenja. Osim knjiga i mnogo mjesta za učenje, knjižnica nudi prostor za

kongrese, sastanke, radionice te razna kulturna, obrazovna i druga događanja, a kao dodatni sa-

držaji tu su i kazalište i restoran. Uz veliku zbirku knjiga, e-knjiga, audio knjiga, novina, časopi-

sa, filmova, stripova i veliki glazbeni fond, knjižnica posjeduje i Erasmus zbirku kao važan dio

nizozemskog kulturnog nasljeđa te zavičajnu Rotterdamsku zbirku.

Sve tri knjižnice imaju u potpunosti automatiziranu posudbu i povrat knjiga, a nabava je centra-

lizirana za sve narodne knjižnice u Nizozemskoj. Iskustvo s korisnicima je isto, članstvo je u pa-

du, ali broj posjeta raste jer građani sve više koriste knjižnice kao informativne centre i mjesta za

učenje, a sve manje za posudbu građe. Takav trend utječe na promjenu uloge knjižničara koji

već svakodnevno moraju osmišljavati nove načine kako bi ostali konkurentni u ovom dobu brzih

društvenih i tehnoloških promjena.

15

Od 1. rujna 2015. godine dužnost glavne ravnateljice Nacio-

nalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obnaša dr. sc. Tatija-

na Petrić, knjižničarska savjetnica. Odnedavno je kolegica

Tatijana Petrić članica Zagrebačkog knjižničarskog društva te

smo je zamolili za razgovor na koji se ljubazno odazvala.

Kolegice Petrić, molim Vas da se ukratko predstavite či-

tateljima Novog uveza.

Rođena sam u Zadru gdje sam se i školovala. Nakon završe-

ne gimnazije, 1994. godine sam diplomirala na Filozofskom

fakultetu u Zadru studij filozofije i sociologije, s temom Pla-

tonova filozofija politike. Zaposlila sam s 1986. godine na

Filozofskom fakultetu u Zadru u tadašnjoj Centralnoj knjižni-

ci, danas je to Sveučilišna knjižnica, u kojoj ostajem raditi do

lipnja 2009. godine. Stručni ispit za diplomiranog knjižničara položila sam 1994. god. i napisala

rad na temu Pristup organizaciji poslovanja Fakultetske knjižnice u Zadru s pomoću računala.

Godine 2006. napredovala sam u stručno zvanje višeg knjižničara, a u studenom 2011. postala

sam knjižničarska savjetnica. Stručna napredovanja su dokaz moje trajne edukacije i objavljiva-

nje radova te sudjelovanja na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima u području knjižni-

čarstva. Plod mog rada i interes za poslovanje sa serijskim publikacijama te probleme vezane za

tu vrstu građe objavila sam u nekoliko radova i prikazala u posterskim izlaganjima. S obzirom

da sam autorica Priručnika za korištenje modula Periodika u knjižnično-informacijskom sustavu

CROLIST (verzija 3.1), u više sam navrata educirala kolegice koje su tek počinjale s radom. Ta-

kođer me Sveučilište u Zadru uključilo u nekoliko projekata. Za vrijeme rada u Sveučilišnoj

knjižnici intenzivno sam sudjelovala i u radu Komisije za nakladničku djelatnost Sveučilišta u

Zadru, na način da komuniciram sa ISSN uredom u Hrvatskoj za dodjelu ISSN brojeva, a plod te

suradnje je i izrada Pravilnika o izgledu izdanja Sveučilišta u Zadru koji sam izradila za potrebe

Sveučilišta. Intenzivno sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti Sveučilišta odnosilo se na kontrolu

izdanja, pripreme za dobivanje ISSN-a te uključivanje sveučilišnih časopisa u referentne i citat-

ne baze podatka koje su potrebne zbog znanstvenog napredovanja djelatnika Sveučilišta. U lip-

nju 2009. godine prelazim u Znanstvenu knjižnicu Zadar, knjižnicu koja je daleko veća od Sveu-

Razgovor s dr. sc. Tatijanom Petrić, glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Irena Pilas (ipilas@nsk.hr)

Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

16

čilišne knjižnice Zadar i koja je za mene izazov u stručnom pogledu. U Znanstvenoj knjižnici

Zadar jedno sam vrijeme bila voditeljica Odjela periodičkih publikacija te voditeljica projekta

digitalizacije koje je potpomognuto od Ministarstva kulture. Projekt pod nazivom Digitalizirana

baština Znanstvene knjižnice Zadar – digitalizacija rijetke građe i razglednica iz fonda Znanstve-

ne knjižnice Zadar zamišljen je kao dugogodišnji projekt stvaranja virtualne knjižnice. Nadalje,

permanentno sam se educirala i upisala PDS informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu

Zagreb te doktorirala 2014. godine s temom Primjena modela bibliografske organizacije na hr-

vatski korpus neomeđene građe. Objavila sam veći broj stručnih i znanstvenih radova.

Koji su Vaši glavni ciljevi na vodećoj poziciji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Za-

grebu?

Zadaća je Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu identificirati i očuvati hrvatsku kulturnu

baštinu te je učiniti dostupnom istraživačima, znanstvenicima i široj zajednici korisnika bez ob-

zira na medij njezina nastanka i objave. Kao središnja knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava,

NSK se postojano zalaže za visoke dosege u organizaciji znanja i slobodnom pristupu informaci-

jama, okupljanju nacionalne zbirke, edukaciji, informatizaciji i suradnji. Povijest NSK je poka-

zala da su ciljevi koje su postavljali i ostvarivali ravnatelji Knjižnice bili najčešće vezani upravo

uz njezine temeljne zadaće. Bilo da je riječ o izgradnji novih zgrada, provedbi programa zaštite

građe, informatizacije, poboljšanju poslovanja i novoj organizaciji, novim uslugama, podizanju

profesionalnosti struke, itd. U vremenu novih tehnologija i sve raznovrsnijih medija objave gra-

đe, Nacionalna i sveučilišna knjižnica nastoji odgovoriti na izazove tehnologije, i prije svega,

sve pojavnosti knjižnične građe ravnopravno prihvatiti, sačuvati i osigurati pristup za buduće

generacije korisnika.

U proteklim se desetljećima Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu novim projektima i

programima postupno transformirala u suvremenu ustanovu koja prepoznaje potrebe okruženja,

osobito svojih mladih korisnika. Knjižnica se korisnicima nastoji približiti mrežom, osigurati

nove digitalne usluge i proizvode, ali ne zanemarujući pritom svoje poslanje i vrijednosti.

Spoj tradicionalnog i modernog, knjižničarstva i informacijskih tehnologija, ili simbolički - per-

gamene i e-knjige označava nastojanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice da odgovori izazovima

vremena. Put prema nacionalnoj digitalnoj knjižnici bez zidova svakako će iznjedriti brojne no-

ve promjene. Ipak, u svim trenucima promjene i suočena sa svim krizama koje je bilo potrebno

prebroditi, vrijednosti NSK su ipak ostale neupitne - jedinstvenost zbirki građe koje Knjižnica

čuva, profesionalnost, pouzdanost i spremnost na pomoć njezinih djelatnika, suradnja s kultur-

nom i znanstvenom zajednicom, sudjelovanje u projektima koji potiču promjene u akademskoj

zajednici, domaćim i međunarodnim projektima. Jasne zadaće i prepoznate vrijednosti Nacional-

ne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezinih djelatnika dobar su temelj za početak rada svakog

17

njezinog novog ravnatelja.

NSK je preselila na sadašnju adresu prije dvadesetak godina, no još uvijek neki dijelovi

zgrade nisu u funkciji, možete li reći nešto o tome?

Da, prethodne je godine obilježena dvadeseta obljetnica useljenja u zgradu koja još uvijek nije u

potpunosti dovršena, 18% ukupne površine ne pripada Knjižnici ili ne služi svrsi. Za dovršetak i

opremanje nedovršenog dijela zgrade prijavljen je projekt izgradnje Akademskog centra koji je

na indikativnoj listi infrastrukturnih projekata za dodjelu sredstava iz Europskog fonda za regio-

nalni razvoj.

Knjižničarska i znanstvena zajednica svjedok je aktivnosti na uspostavljanju Nacionalnog

repozitorija završnih radova, molim Vas za nekoliko riječi o tome?

U suradnji sa Srcem i nekoliko knjižnica visokih učilišta uspostavljeni su Nacionalni repozitorij

završnih i diplomskih radova (ZIR) i Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistar-

skih radova (DR). Time je omogućena provedba zakonske obveze pohrane završnih radova i di-

sertacija obranjenih na visokim sveučilištima u Republici Hrvatskoj te veća dostupnost rezultata

istraživanja i otvoreni pristup ocjenskim radovima. Ujedno, Knjižnica je uspješno provela prvu

fazu koordinacije nabave i osiguranja dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i

stručnih informacija za hrvatsku akademsku zajednicu.

Kolegice Petrić, inicirali ste i projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, možete li ukrat-

ko predstaviti projekt?

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu je 6. svibnja 2016. godine predstavljen pro-

jekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku koji je Knjižnica pokrenula radi izobrazbe i senzibilizi-

ranja svojih korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša te prirodnih bo-

gatstava kao bitnoga elementa hrvatske kulturne baštine.

Knjižnica u svojem fondu posjeduje bogat opus građe, među kojom svakako treba istaknuti dok-

torske disertacije, magistarske radove, novine, publikacije, monografije te zakonske i druge

pravne akte. Osnovni ciljevi projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku odnose se na izobraz-

bu korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje na temu te uključivanje u odre-

đene programe, kao i na popularizaciju programa organizacija s područja zaštite i očuvanja pri-

rode, predstavljanje rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i

projekata. Zadatak je privući što veći broj korisnika i zainteresirane javnosti kako bismo im su-

djelovanjem u odabranim programima usadili nove vrijednosti i navike.

Projekt je ujedno nastavak zelenoga djelovanja, jer je Knjižnica 2012. godine u suradnji

s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u svojem korisničkom prostoru na četvrto-

me katu otvorila Zelenu knjižnicu energetske efikasnosti (ZeeK). Sada su izložbeni prostori na-

cionalnih parkova Risnjak, Paklenica i Krka te Parka prirode Kopački rit postavljeni u korisni-

18

čkom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Oni će sljedećih šest mjeseci koris-

nicima Knjižnice, ali i široj javnosti, građom iz fonda Knjižnice, zanimljivim izlošcima iz svoje-

ga fonda te nizom tematskih predavanja predstaviti svoj bogat opus prirodne baštine te ih tako

potaknuti da ga posjete i počnu o njemu sustavno voditi brigu. U suradnji s Nacionalnim parkom

Krka prvi se program projekta već ostvario izložbom o arheološkome parku Burnum u predvorju

Knjižnice.

Ostale će programe Knjižnica ostvariti raznovrsnim aktivnostima, kao što su organizacija temat-

ske izložbe starih časopisa, knjiga, rječnika, plakata i ostalih zanimljivosti iz fonda Knjižnice,

organizacija virtualne tematske izložbe izabrane građe i motiva starih časopisa, knjiga, rječnika,

plakata i sl., organizacija predavanja znamenitih hrvatskih znanstvenika i prirodoslovaca, npr.

članova Hrvatskoga prirodoslovnog društva, promidžba digitalnoga projekta Knjižnice Flora Ja-

drensis, organizacija manifestacije Zeleni sajam koja uključuje zajednički nastup i izravnu pro-

midžbu vlastitih programa svih suradnika i zainteresirane javnosti u predvorju Knjižnice, organi-

zacija manifestacije Zeleni tjedan koja se održava u organizaciji Europske komisije, završnica

promidžbenoga dijela projekta, predstavljanje programa na nacionalnoj razini uz sudjelovanje

svih suradnika, uključenih knjižnica, ustanova, udruga i tvrtki, izradba dokumentacije i opskrba

postrojenja Knjižnice tehnološkom (hladnom) vodom, izradba dokumentacije za postavljanje

foto naponskih ćelija za proizvodnju električne energije na krov Knjižnice te uvođenje ekološki

prihvatljivoga sustava zaštite od požara. Valja naglasiti da je utemeljenjem Radne grupe za zele-

ne knjižnice pri HKD-u 2014. godine i pokretanjem nacionalne akcije Pokrenimo zelene knjižni-

ce u projekt uključeno više od 70 knjižnica. Takve radne grupe djeluju i pri Međunarodnom sa-

vezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) te Hrvatskom knjižničarskom društvu.

Poštovana kolegice Petrić, zahvaljujem Vam na suradnji.

Stručno putovanje Proljeće u Berlinu

Irena Pilas (ipilas@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

Zahvaljujući dobroj tradiciji Zagrebačkog knjižničarskog društva u organizaciji stručnih putova-

nja, ovog su se svibnja knjižničari Zagrebačkog knjižničarskog društva i kolege iz drugih, regio-

nalnih knjižničarskih društava uputili na stručno putovanje pod nazivom Proljeće u Berlinu, u

posjet knjižnicama u Njemačkoj. Tijekom petodnevnog izleta od 25. 5. do 29. 5. 2016. godine

posjetili smo gradove Regensburg, Nürnberg, Potsdam, Berlin i Dresden. Uz obilaske povijesnih

19

jezgri ovih gradova, upoznali smo kulturnu baštinu te razgledali njihove knjižnice. Putovanje

smo započeli 25. 5. u ponoć ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, puni entuzija-

zma i želje da vidimo knjižnice i upoznamo rad kolega knjižničara u Njemačkoj. Prva postaja

našeg putovanja bio je grad Regensburg koji se geografski nalazi u njemačkoj saveznoj pokrajini

Bavarskoj. Stari dio grada nalazi se na popisu UNESCO-ve liste Svjetske baštine od 2006. godi-

ne. Tijekom povijesti, a za razliku od drugih gradova, Regensburg je srećom vrlo malo oštećen i

zadržao je gotovo netaknut izgled izvornog srednjovjekovnog starog grada. Grad Regensburg

ima oko 135.000 stanovnika, a bitan uvjet za razvitak grada je osnivanje sveučilišta 1967. godi-

ne, koje danas ima više od 20.000 studenata. Kao jedna od crtica, a vezano za sveučilište je po-

datak da je Joseph Ratzinger prije no što je izabran za papu bio profesor teologije od 1969. upra-

vo na sveučilištu u Regensburgu. Grupno smo razgledali grad i obišli znamenitosti.

Nakon obilaska Regensburga, putovanje smo nastavili prema gradu Nürnbergu, važnom centru u

pokrajini Bavarskoj u regiji Mittelfranken. Grad Nürnberg je poslije Münchena drugi po broju

stanovnika u Bavarskoj s preko 503.000 stanovnika, a s okolnim gradovima Fürth, Erlangen i

Schwabach predstavlja gospodarsko i kulturno središte sjeverne Bavarske. Grad leži na obalama

rijeke Pegnitz. Povijesno gledano, počeci grada bilježe se još u 11. stoljeću, Nürnberg se već

1050. godine spominje u Povelji cara Heinricha III. pod nazivom Nourenberc. Svojim Velikim

pismom slobode, car Friedrich II. je 1219. godine proglasio Nürnberg slobodnim gradom. Mno-

gi njemački vladari birali su Nürnberg za svoj kraljevski grad, između ostalih i Karlo IV. koji je

u Nürnbergu 1356. izdao Zlatnu bulu. Tijekom 15. i 16. stoljeća grad se naglo razvijao zbog

svog specifičnog geografskog položaja i naglog razvitka trgovine. U to vrijeme Nürnberg se mo-

gao usporediti s Pragom i Kölnom, kao jedan od većih gradova Svetog Rimskog Carstva. U Dru-

gom svjetskom ratu grad je teško oštećen bombardiranjem 1945. godine, kada mu je gotovo uni-

štena stara gradska jezgra. Tijekom obilaska grada posjetili smo mnoge značajne objekte, Grad-

20

sku vijećnicu, katedralu, stari grad i mnoge sakralne objekte u centru grada.

Nakon posjete i obilaska Nürnberga, putovanje smo nastavili prema gradu Bayreuthu koji je 60

km sjeveroistočno od Nürnberga. To je centar koji prema popisu iz 2010. godine ima 72.683 sta-

novnika, a ujedno je i važno kulturno i privredno središte. Povijesno ime grada se spominje već

1194. godine. Bayreuth ima i Sveučilište koje je osnovano 1975. godine, što mu daje izvjesnu

dinamiku. Grad ima izrazito lijep stariji, srednjovjekovni dio grada. Među građevinama se ističu

gotička crkva iz 15. st., stari renesansni dvorac (15. - 18. st.), novi dvorac iz 18. st. (s galerijom

slika i memorijalnim muzejom R. Wagnera), barokno kazalište i operu (Opernhaus, 18. st., od

2012. na popisu UNESCO-ove svjetske kulturne baštine), a istočno od grada ljetnikovac Eremi-

tage (18. st.). Obišli smo grad, vidjeli sveučilišni dio i povijesnu jezgru grada. To je grad koji

odiše jednim savršenim mirom, iako su trgovi i krasni mali restorani prepuni studenata iz cijelog

svijeta.

Idući smo dan putovanje nastavili u smjeru Potsdama, a po dolasku u grad smo se uputili u nji-

hovu gradsku knjižnicu koja se nalazi u blizini crkve Sv. Nikole. Sama knjižnica smještena je u

višekatnom objektu i suvremeno je opremljena. Ljubazne kolegice knjižničarke srdačno su nas

primile, pokazale knjižnicu i održale kratko predavanje s prezentacijom. Želimo naglasiti kako

se nastoji sve gradske knjižnice opremiti sličnom opremom, krasnim bijelim policama i ostalim

dodatnim elementima potrebnim za ugodan rad i boravak korisnika.

Dio grupe odlučio se na kraći posjet dvorcu i obilasku vrtova Sanssouci u blizini grada, koji se

21

nalaze na UNESCO-ovoj listi kulturne baštine. Dvorac je izgrađen u rokoko stilu i okružuje ga

terasasti park s brojnim skulpturama i fontanama. Nakon posjeta Potsdamu, krenuli smo prema

Berlinu koji je udaljen svega 24 km. Berlin je glavni grad Njemačke s 3,392.026 stanovnika i

nakon Londona je drugi najveći grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4,5

milijuna stanovnika, a u vrijeme Hladnog rata od 1949. do 1990. godine bio je podijeljen na Is-

točni Berlin i Zapadni Berlin. Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan je u 12.

stoljeću. Grad se na početku sastojao od dva naselja, Berlina i Köllna, na obje strane rijeke Spree

u današnjem okrugu Mitte. Kölln se prvi put spominje u dokumentima 1237., a Berlin 1244. go-

dine. Ova naselja su 1307. stvorila trgovačku uniju i sudjelovali su u Hanzi. Gradovi su bili od-

vojeni do 1709. kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Fried-

richstadt uključeni u jedinstveni grad Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika.

Odmah na ulasku u grad posjetili smo manju prigradsku knjižnicu Stadtteilbibliotek Falkendnha-

gener Feld, ova knjižnica je Checkpoint Bibliothek – Jungs in die Bibliothek, dakle ima progra-

me za djecu i mladež. Za period od 2015. do 2017. godine knjižnica je dobila i pomoć iz progra-

ma EFRE - finanzierte Programm Bibliotheken im Stadtteil (BIST). Prvenstveno za nabavu bi-

lingvalne i literature tiskane na drugim jezicima osim njemačkog, jer djeluje na prostoru gdje je

dosta stanovnika došlo iz drugih zemalja. Knjižnica nije prevelika, kvartovska, veličine cca 250

m2, ali je lijepo i funkcionalno uređena, ima dio za odrasle korisnike i dio za djecu. Vidjeli smo

puno detalja koji nam mogu koristiti, od jednostavnih ormarića za odlaganje stvari, do načina

razduživanja knjiga. Prostor knjižnice je naročito prilagođen korisnicima dječje i školske dobi, s

igraonicom, didaktičkim igračkama, mjestom za pozornicu i ogromnim televizorom. Voditeljica

knjižnice nas je s radošću dočekala i ispričala o djelovanju knjižnice. Naše kolegice su se oduše-

vile pomičnim policama za knjige, na kotačićima, košaricama za posudbu knjiga… Naravno,

pogledali smo i razmještaj građe i signature te se srdačno zahvalili kolegama knjižničarima koji

su nas dočekali. Zahvaljujući organizatoru putovanja, imali smo odličan smještaj u centru Beli-

na. Uz uobičajene turističke znamenitosti koje smo obišli, od Parlamenta, Brandenburških vrata,

22

do Humboldtovog sveučilišta, grupno smo se uputili i na razgledavanje grada – iz čamca. Mis-

lim da je to bio izuzetno dobar odabir jer smo u kratko vrijeme vidjeli brojne znamenite građevi-

ne koje svjedoče o povijesti, ali i o novom urbanom razvitku grada pošto je Berlin posljednjih

desetljeća imao izuzetno brzi razvitak, o čemu svjedoče i brojne nove građevine i suvremena ar-

hitektura. Između nekadašnjih dvaju središta nalaze se Brandenburška vrata (Brandenburger

Tor), simbol Berlina. Berlin je obrazovni (tri državna sveučilišta, nekoliko akademija i privatnih

učilišta) i kulturni centar. Obišli smo i zgradu Bundestaga, poznatu pod nazivom Reichstag, koja

se nalazi u blizini nekadašnjeg Zida. U čitavom gradu su na mjestu Zida ostavljene posebne koc-

kice koje ga simboliziraju. Zanimljivo je da se na vrhu Reichstaga nalazi staklena kupola na ko-

ju se možete i popeti i uživati u fantastičnom pogledu na grad. Naravno, grupno smo obišli jednu

od legendarnih točki Berlina - Check point Charlie, u vrijeme podijeljenosti grada to je bilo neš-

to poput graničnog prijelaza. Danas u bivšoj carinskoj kućici za nekoliko eura možete dobiti i

pečat u putovnicu o prelasku granice istočne i zapadne Njemačke.

Obišli smo Filološku knjižnicu Slobodnog sveučilišta u Berlinu koja je oduševila cijelu našu

grupu. Ova prekrasna knjižnica ubraja se u pedeset najljepših knjižnica svijeta. Zbog specifično-

ga izgleda poznata je i pod nazivom Berlinski mozak. Ova knjižnica je otvorena 2005. godine, a

na svoja četiri kata nudi preko 700 tisuća svezaka te prostor za 650 korisnika. Dopušten nam je

grupni ulazak u ovu prekrasnu knjižnicu. Stručno vodstvo knjižnica ne nudi, ali bili smo izuzet-

no zadovoljni što nam je dopušten ulazak. Naravno, snimanje nije bilo dozvoljeno, ali ipak…

nešto se snimilo za uspomenu. U tišini smo pregledali katove knjižnice, divili se bogatstvu gra-

đe, zavirile u kataloge i bile zadovoljne odabirom hrvatskih naslova, bar nas nekoliko koje smo

intenzivno zavirivale u police i kataložne listiće (još ih imaju!). Nadam se da će vas fotografije

uvjeriti u ljepotu ove sveučilišne knjižnice. Idući dan, nažalost posljednji dan našeg putovanja,

krenuli smo iz Berlina. Putovanje smo nastavili u smjeru Dresdena koji je glavni grad njemačke

savezne pokrajine Saske. Grad je smješten u prekrasnoj dolini rijeke Labe. S više od pola miliju-

23

na stanovnika, odnosno gotovo 1,2 milijuna računajući cjelokupnu gradsku aglomeraciju, Dres-

den je jedno od glavnih gradskih središta na istoku Njemačke. Od ponovnog njemačkog ujedi-

njenja Dresden je značajno kulturno, gospodarsko i političko središte istočnoga dijela Njemačke.

Osim toga, on je i sastavni dio metropolitanskog područja Saski trokut (Dresden - Leipzig -

Chemnitz) koje broji više od 3,2 milijuna stanovnika. Dresden je stari grad, počeci naselja sežu

u neolitik, a smatra se da su grad osnovali Slaveni u 12. stoljeću. Od 13. stoljeća ovaj grad je

glavni grad markgrofovije Meissen i naziva se Civitas Dresdene.

Dresden je poznat kao grad umjetnosti i kulture. Firenca na Labi ili biser Saske samo su neki od

naziva kojima se opisuje Dresden, jedan od najljepših gradova srednje Europe i zasigurno najpo-

sjećenije turističko odredište u Njemačkoj. Nažalost, grad koji je prije Drugoga svjetskog rata

bio među najljepšima u Europi, doživio je jednu od najgorih ratnih sudbina u povijesti jer se

našao na strateškom ratnom putu zapadnim saveznicima koji su ga gotovo sravnili sa zemljom.

Britanske i američke zračne snage su u veljači 1945. godine višednevnim bombardiranjima ra-

zorile oko osamdeset posto Dresdena. Grad je nakon rata obnovljen prema predratnom izgledu

i uz vjernu rekonstrukciju kulturnih i povijesnih znamenitosti, među kojima se osobito ističe cr-

kva Frauenkirche, jedan od simbola Dresdena čija je obnova završila tek 2005. godine. Jedina

crkvena građevina u središtu grada koja je posve preživjela bombardiranje je Crkva Sv. Križa

(Kreuzkirche). Dresdenska katolička katedrala Hofkirche koju je izgradio Talijan Gaeta-

no Chiaveri, neizostavni je spomenik kulture koji posjećuju turisti, a također ima svoju ratnu

priču. Veličanstveni pogled na Labu i na drugu obalu rijeke pruža se s tzv. Balkona Europe, na-

zivanog i Bruehlova terasa. Oko pola kilometra duga terasa-šetalište nekad je bila dijelom dres-

denskog bedema. Kad je izgubila vojno značenje, vlasnikom promenade postao je grof Hei-

nrich von Bruehl koji je na tom prostoru dao izgraditi nekoliko građevina te one s terasom da-

nas čine prepoznatljivu panoramu Dresdena. Kao što znamo, Dresden je prošao jedinstven i tr-

novit put tijekom dvadesetog stoljeća - od jednoga među najznačajnijim kulturnim i gospodar-

skim središtima Vajmarske republike, preko zloglasnog razdoblja nacizma, a onda su ga 1945.

24

godine do temelja razorile britanske zračne snage, do grada koji je u komunističkom duhu živo-

tario u Istočnom bloku. Danas, u slobodnoj Njemačkoj ponovno s pravom zauzima poziciju jed-

nog od značajnih gradova srednje Europe koji svojom ljepotom ostavlja bez daha.

Središte Dresdena prepuno je trgova i ulica gdje se nalazi mnoštvo restorana i kavana, centar

grada je prepun turista i još sad nam odzvanja pjevanje uličnih pjevača pod voltama starih zidina

na samom ulazu grada. Kao grupa koja je došla u jedan relativno brzi obilazak ovog grada, za-

divljeno smo hodali i fotografirali, nastojeći zabilježiti ljepotu Dresdena koja nas je oduševila.

Zaista, bilo nam je žao što smo se morali uputiti na dugo putovanje prema Zagrebu, koje je dob-

ro prošlo… I evo, nadamo se novim stručnim putovanjima!

Prof. dr. sc. Vinko Brešić – Top 10

Irena Pilas (ipilas@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

Nastavljamo rubriku TOP 10, za ovaj broj Novog uveza zamolili

smo za odabir naslova prof. dr. sc. Vinka Brešića, uvaženog filo-

loga i povjesničara književnosti, profesora novije hrvatske knji-

ževnosti na istoimenoj katedri zagrebačkoga Filozofskog fakulte-

ta, autora dvadesetak znanstveno-stručnih knjiga, redaktora djela

hrvatskih pisaca 19. i 20. st. (I. Mažuranića, S. Vraza, P. Prerado-

vića, A. Šenoe, K. Š. Gjalskoga, M. C. Nehajeva, A. B. Šimića,

A. Cesarca, N. Andrića, V. Nazora, M. Begovića, D. Šimuno-

vića, I. D. Plevnika, M. Marjanovića, O. Delorka, D. Cesarića, D.

Tadijanovića, V. Majera, I. G. Kovačića, M. Nikolića, M. Vaupotića, N. Milićevića) među koji-

ma i kritičkog izdanja sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić (1-5/2010-14).

Profesor Vinko Brešić je urednik drugoga hrvatskog izdanja Rilkeovih Pisama mladom pjesniku

(1997.), osnivač i urednik časopisa za poeziju Zrcalo (1991. – 1994.) s prvom zbirkom hrvatske

ratne lirike (Krvatska, 1991.), urednik je NZ Matice hrvatske 2000. - 2003. gdje je nastavio Bib-

lioteku Suvremeni hrvatski pisci (s Brešanovim Pukotinama i Astarothom, Fabrijevim Triemero-

nom i dr.) te pokrenuo Biblioteku Astrolab. Obnovio je i uređuje znanstveni časopis Croatica

(Nova Croatica, 2007. - 2012., Croatica, 2013.), priredio je zbornike o D. Tadijanoviću i S. La-

siću, vodi istraživačko-nakladničke projekte Periodica Croatica i Nove autobiografije hrvatskih

pisaca. Dobitnik je Državne nagrade za znanost 2007., Nagrade Julije Benešić 2009. za književ-

nu kritiku i Velikoga zlatnog dukata 2014. za doprinos književnoj slavonici.

25

Izuzetan i vrijedan znanstvenik, ugodan sugovornik, evo kako je napisao: Draga gospođo Pilaš,

evo moje trenutne i s mnogo kompromisa složene liste:

1. Biblija, Talmud i Kur'an

Temeljne civilizacijske knjige, mudre i lijepe, neponovljive i vječne, jer žive od koncentriranoga

ljudskog iskustva!

2. M. de Cervantes, Don Quijote

Don Quijote i njegov Sancho Panza – dvije strane ljudske prirode, najavio svu raskoš romana

kao moderne književne vrste, koja će odmijeniti ep!

3. I. Andrić, Prokleta avlija

Na razini citata trenutno mi je dosta navesti ovo: Ja! – teška reč, koja u očima onih pred kojima

je kazana određuje naše mesto, kobno i nepromenljivo, često daleko ispred ili iza onog što mi o

sebi znamo, izvan naše volje i iznad naših snaga. Strašna reč koja nas, jednom izgovorena, zau-

vek vezuje i poistovećuje sa svim onim što smo zamislili i rekli i sa čim nikad nismo ni pomišljali

da se poistovetimo, a u stvari smo, u sebi, već odavno jedno.

4. A. de Saint-Exupéry, Mali princ

Jedna od knjiga na kojoj je moj sin rastao, a ja s njime dorašćivao, i sad čuvam njegov planet od

prvoga našeg plastelina s baobabima, ružom i vulkanima. Ferenčina sjajno postavio ovu bajku

na scenu virovitičkog kazališta... Pljesak još traje...

5. R. M. Rilke, Pisma mladom pjesniku

Kad god bi mi netko od mojih studenata pokazao svoje pjesme ili pitao za savjet, rekao bih da

ima jedna knjiga koju svakako moraju pročitati ako uistinu kane na taj put...

6. I. Brlić-Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića

Ima knjiga koje se mogu voljeti samo zbog jedne rečenice, npr. Hlapić je bio malen kao lakat,

veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. Sretan sam

što sam sa svojim suradnicima autorici vratio izvorni tekst ovoga kultnog romana, jer su urednici

i lektori čudesa pravili po njezinome rukopisu...

7. M. Yourcenar, Hadrijanovi memoari

Izmišljeni memoari rimskog cara kojemu je glavni poziv: biti odgovoran za ljepotu svijeta! Car

nad carevima!

8. M. Krleža, Dnevnici

Najživotniji, najdublji, najbolniji, najhrvatskiji pogled na nas i u nas.

9. M. Kovač, Grad u zrcalu

Ako postoji moderna knjiga u kojoj je sve na svome mjestu, misliš da je oduvijek napisana, sa-

26

mo je tek nedavno objavljena...

10. G. Márquez, Sto godina samoće

Mogao sam uzeti i bilo koju drugu njegovu knjigu, jer će svaka pokazati svijet koji živi od svo-

jih granica koje se pretapaju čineći ga uistinu magičnim, kao u kaleidoskopu, ali biram ovu zbog

svoga profesora i cimera Nikole Milićevića koji ju je prvi preveo na hrvatski, i sad pamtim dan

kada mi je roman darivao, a onda mi ga netko nakon nekoga vremena ukrao. Ili je jednostavno u

zemlju propala. I nesvjesno, kada nedjeljom bauljam oko štandova na Malome placu, pazim

neću li je naći, nadam se, s neistrgnutom posvetom. Jer to bih lopovu zamjerio više nego samu

krađu!

Donacija knjiga za Općinsku narodnu knjižnicu Drenovci

Inja Čahun (ičahun@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

Zagrebačko knjižničarsko društvo je proteklih mjeseci organizira-

lo akciju prikupljanja knjiga za Općinsku narodnu knjižnicu Dre-

novci.

Fond Općinske narodne knjižnice Drenovci pretrpio je značajne

gubitke uslijed svibanjskih poplava 2014. godine koje su zadesile

drenovačku Posavinu. Iako su sama knjižnica i građa koja se u

tom trenutku tamo nalazila pravovremenim trudom djelatnika ob-

ranjene zečjim nasipima i seljenjem građe na tavan knjižnice, oko

300 zaduženih naslova nestalo je iz fonda. Kako se knjižnica nala-

zi na području od posebne državne skrbi, vrlo su limitirana sreds-

tva iz lokalnih izvora zbog čega knjižnica nije u mogućnosti sama nadoknaditi gubitak kako bi

uspješno zadovoljila potrebe 13.000 stanovnika toga područja.

Važno je naglasiti da su samo godinu dana nakon poplava Općinskoj narodnoj knjižnici Drenov-

ci na isti dan, 11. studenog 2015. godine uručena dva najviša priznanja. Prvo priznanje Knjižni-

ca godine za 2015. godinu dodijelilo joj je Hrvatsko knjižničarsko društvo. Predsjednica povje-

renstva HKD-a, Danica Pelko, u obrazloženju za dodjelu priznanja navela je kako: …ova knjiž-

nica sa samo troje zaposlenih ispunjava sve zadaće knjižničarske struke. Radi s korisnicima pu-

na 62 sata tjedno, izdaje časopis Hrašće te se može pohvaliti brojnim programima koji su vrlo

rijetki ili ih nema u struci. U 2014. su djelovali u izvanrednim, otežanim uvjetima zbog katastro-

falne poplave. Knjižnica je realizirala 44 programa raznovrsnih sadržaja. Svoj je prostor stavila

27

na raspolaganje institucijama države, hrvatskoj

vojsci, HGSS-u... Drugo priznanje je Povelja Vuko-

varsko-srijemske županije koju je Knjižnica dobila

za doprinos promicanju kulturno-književnih vrijed-

nosti.

Iz navedenih razloga Zagrebačko knjižničarsko dru-

štvo se odazvalo na poziv za prikupljanje knjiga i

svesrdno se prihvatilo organiziranja plemenite akci-

je za hvalevrijednu Općinsku narodnu knjižnicu Drenovci. Prikupljali su se lektirni naslovi, kao

i popularni naslovi domaće i strane beletristike. Akciji su se odazvali članovi ZKD-a privatnim

donacijama, ali i pojedine knjižnice: Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnica Marina Držića,

Gradska knjižnica Sveti Ivan Zelina, Medioteka Gradske knjižnice i Hrvatski centar za dječju

knjigu. Knjige su se prikupljale prilikom dva organizirana posjeta novouređenoj Knjižnici Eko-

nomskog fakulteta te za Noć knjige, a svi zainteresirani mogli su se javiti i direktno predsjednici

ZKD-a Blaženki Peradenić-Kotur, što su mnogi i učinili. U akciji je prikupljeno oko 400 naslova

knjiga i časopisa te približno 30 DVD-ova crtanih i dokumentarnih filmova.

Ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su donirali prijeko potrebnu građu te zaželjeti bogat i

uspješan nastavak rada Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci.

Dani e-infrastrukture (DEI2016)

Ivana Č adovska (ičadovska@nsk.hr) i Ivona Milovanovič (imilovanovič@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

Dani e-infrastrukture (DEI2016) održali su se 23. do 25. svibnja ove godine u Srcu, Sveučiliš-

nom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu. Nastali su spajanjem već postojećih Dana digital-

nih repozitorija, Dana sustava AAI@EduHr i Okupljanja korisnika ISVU REST API-ja. Pro-

gram je bio podijeljen u tematske blokove po danima pa su se zainteresirani mogli prijaviti za

onaj dan koji ih je sadržajno najviše zanimao. Tijekom tri dana održala su se raznovrsna preda-

vanja, tematske rasprave i radionica iz područja e-infrastrukture, a moglo se čuti i mnoštvo no-

vih tema zanimljivih znanstvenoj i akademskoj zajednici Hrvatske.

Prvi dan bio je posvećen temi Znanost, obrazovanje i e-infrastruktura pa su se predavanja od-

nosila na financiranje znanstvenih projekata, ulozi e-infrastrukture u sveučilišnom kontekstu,

važnosti otvorene znanosti, otvorenim obrazovnim sadržajima i sl. Osim predavanja, prvog su

dana održane i dvije panel-diskusije: Financiranje i održivost znanstvene e-infrastrukture i Nač-

28

ela i praksa otvorenosti u sustavu

znanosti i visokog obrazovanja u

Hrvatskoj, a dio programa bio je

rezerviran i za podjelu nagrada po-

vodom Mjeseca eduorama 2016.

(http://www.srce.unizg.hr/

node/5628)

Drugi dan obuhvatio je dvije teme:

Gradimo hrvatski otvoreni znan-

stveno-obrazovni oblak i Interope-

rabilnost informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju te radionicu Islandora za

programere. Predavači su između ostaloga predstavili nove računalne metode, cloud tehnologi-

je, identifikacijske i autentifikacijske sustave te protokole potrebne za interoperabilnost pro-

gramskih sustava (ISVU REST API) (http://www.srce.unizg.hr/en/node/5563), a iznijeli su se i

primjeri dobre prakse implementacije već postojećih sustava na raznim visokim učilištima u Hr-

vatskoj.

Treći dan održan je pod temom Digitalni repozitoriji u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Na trećem danu su kao izlagači i slušatelji sudjelovali i djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjiž-

nice u Zagrebu, ujedno neki od njih i članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva. Odabir tema-

tike digitalnih repozitorija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja potaknut je dobrim isku-

stvom održavanja Dana digitalnih repozitorija te prošlogodišnjim pokretanjem sustava digitalnih

arhiva i repozitorija Dabar (https://dabar.srce.hr/dabar) kao dijela nacionalne e-infrastrukture.

Budući da su u travnju 2016. formirane inicijalne radne skupine Dabra i podijeljeni prvi radni

zadaci, prvi blok programa trećeg dana bio je posvećen upravo predstavljanju radnih skupina

zaduženih za razvoj i održavanje Dabra. Formirane radne skupine uključuju: RS za ocjenske ra-

dove, RS za opis znanstvenih i srodnih radova, kontrolirane rječnike i identifikatore, RS za opis

slikovne, audio i video građe, kontrolirane rječnike i identifikatore, RS za interoperabilnost, RS

za politike repozitorija vezane uz dugoročno očuvanje digitalnog gradiva, RS za korisničke

funkcionalnosti, RS za autorska prava i RS za edukaciju i podršku. Članove radnih skupina čine

predstavnici ustanova osnivača Dabra te ostali zainteresirani predstavnici visokoškolskih ustano-

va u Republici Hrvatskoj. Ustanove osnivači, ujedno i potpisnici Sporazuma o suradnji na razvo-

ju i održavanju sustava Dabar jesu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilišni ra-

čunski centar Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Filozofski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Svaka od osam radnih skupina kratkom je

29

prezentacijom predstavila članove svoje radne skupine i dodijeljene im zadatke, a predstavljeni

su i prvi rezultati rada.

Nakon predstavljanja radnih skupina, riječ je pripala predavačima. Prvo u nizu predavanja bilo

je ono doc.dr.sc. Borisa Bosančića s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta

Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku pod naslovom Povezani (meta)podaci. Predavanjem se

nastojalo upoznati sudionike s povezanim podacima, informacijama i znanjem kao dijelu seman-

tičkog weba, a naglasila se i važnost usmjeravanja razvoja Dabra prema semantičkom pretraži-

vanju.

Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i dr. sc. Zagorka Majstorović iz Nacionalne i sveučilišne knjižni-

ce u Zagrebu predstavile su analizu nacionalnih repozitorija ZIR i DR. ZIR je Nacionalni repozi-

torij završnih i diplomskih radova (https://zir.nsk.hr/), dok je DR Nacionalni repozitorij diserta-

cija i znanstvenih magistarskih radova (https://dr.nsk.hr/), a uspostavljeni su u Nacionalnoj i

sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s funkcijom trajne pohrane i pristupa svim ocjenskim radovima

obranjenim na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Lea Lazzarich iz Sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Rijeci predstavila je Turnitin, sustav za ot-

krivanje plagijata koji koristi Sveučilište u Rijeci. Također je predstavila rezultate empirijskog

istraživanja provedenog na pet sastavnica Sveučilišta u Rijeci.

Nakon pauze za ručak uslijedilo je online predavanje Laure Paglione iz ORCID-a (http://

orcid.org/) o mogućnostima korištenja identifikatora pod naslovom ORCID - Connecting Rese-

arch and Researches.

Monika Ivanović iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske predstavila

je projekt Znanstveno i tehnologijsko predviđanje koji za cilj ima izradu Sustava informacija o

hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS). Razdoblje provedbe projekta od 2016. do 2020. go-

dine uključuje i partnere; Sveučilišni računski centar i Urede za transfer tehnologije Sveučilišta

u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Za kraj je ostavljena prezentacija i rasprava Savjeta Hrčka pod naslovom Hrčak jučer, danas, su-

tra na kojoj su predstavljena postignuća, ali i budući planovi Hrčka – portala znanstvenih časo-

pisa Republike Hrvatske, koji ove godine obilježava 10 godina postojanja.

Službena mrežna stranica s cjelokupnim programom, kao i dijelom prezentacija u otvorenom

pristupu s održanih predavanja dostupna je na poveznici http://www.srce.hr/dei2016.

Prezentacije radnih skupina i predavanja održanih treći dan Dana e-infrastrukture dostupne su na

poveznici http://www.srce.unizg.hr/kalendar/dani-e-infrastrukture/pon-2016-05-23-0000#treci-

dan.

30

Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije: Zagreb - Ivanić Grad

Karolina Zlatar (karolina.žlatar@kgž.hr) KGZ – Knjiž niča Novi Zagreb

Projekt Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke

županije osmišljen je 2014. godine kada se na-

kon prve odvožene knjižnično-biciklističke ru-

te povodom obilježavanja Dana hrvatskih knji-

žnica u Sisku pojavila potreba za organizira-

njem učestalijih susreta knjižničara te ljubitelja

knjige i čitanja koji bi na jedan neformalan na-

čin, bicikliranjem zagovarali ulogu knjižnice u lokalnoj zajednici te stvarali pozitivnu sliku u ja-

vnosti o djelatnostima kojima se bave. Cilj takve akcije je okupljanje svih sudionika u lancu

knjiga, od samog početka stvaranja knjige do krajnjih korisnika te jačanje veza među knjižniča-

rima kako bi unaprijedili međusobnu suradnju.

Organizacijski odbor ZKD Biciklista, uz podršku Upravnog odbora ZKD-a, donio je odluku ka-

ko će se prva ovogodišnja biciklijada Zagrebačkog knjižničarskog društva voziti u Ivanić Grad.

Treće bicikliranje ZKD biciklista i Zagrebačkog knjižničarskog društva povezalo je članove na-

vedenog Društva i korisnike knjižnica te ih odvelo u Ivanić Grad gdje su ih dočekali ravnateljica

knjižnice Senka Kušar Bisić, kolegice te prijatelji ivanićgradske knjižnice koji su uvelike pomo-

gli u realizaciji ovog bicikliranja. Povod je bio dvojak, s jedne strane uobičajen - međusobno

druženje i razmjena iskustava, ali i obilježavanje Dana hrvatske knjige (22. 4.) te Svjetskog dana

knjige i autorskih prava (23. 4.) koji se poklopio sa zadanim datumom bicikliranja. S druge stra-

ne je bio poseban jer je Gradska knjižnica Ivanić Grad u periodu prije samog bicikliranja postala

samostalna ustanova u kulturi te ih se na ovaj način podržalo u njihovom daljnjem radu i razvo-

ju.

ZKD biciklisti krenuli su rano ujutro s parkirališta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

po iznenađujuće lijepom vremenu, obilježeni fluorescentnim prslucima i pod policijskom prat-

njom u smjeru Ivanić Grada. Ruta do dolaska u grad bila je podijeljena u četiri etape. Prva se vo-

zila u dužini od 15 km do Črnkovca gdje je organizirana pauza. Druga se etapa vozila od Črn-

kovca do Veleševca u dužini 20 km i to je ujedno bila najduža dionica ove rute. U Veleševcu je

pauza trajala malo duže te se vožnja nastavila biciklima prema skeli Martinska Ves. Na drugoj

strani stajališta skele slijedio je kratki odmor te su se sad već zamjetnoj knjižnično-biciklističkoj

karavani pridružili i djelatnici Gradske knjižnice Ivanić Grad te lokalno biciklističko društvo ko-

ji su poželjeli biciklistima dobrodošlicu, pratili ih sve do Ivanić Grada i uveli ih u njihov grad

31

gdje su se biciklisti provozali užim centrom

grada, bučili i brujali kako bi skrenuli pozor-

nost na sebe te zainteresirali javnost svojom

posebnošću. Nakon vožnje centrom grada došli

su i do zadanog cilja, a to je Gradska knjižnica

Ivanić Grad. Tamo su bicikliste dočekali do-

maćini, djelatnici knjižnice koji su im pružili

okrepu i učinili sve kako bi se biciklisti u nji-

hovoj knjižnici osjećali kao kod kuće. Sve pri-

sutne pozdravila je ravnateljica Senka Kušar Bisić, poželjela još jednom dobrodošlicu te upozna-

la bicikliste s odjelima knjižnice i izrazila zadovoljstvo dolaskom ZKD biciklista u njihovu knji-

žnicu. Naime, Gradska knjižnica Ivanić Grad izdvojila se iz Pučkog otvorenog učilišta u njiho-

vom gradu te postala samostalna ustanova prema svim propisanim zakonima pa su i na taj način

ZKD biciklisti, dajući podršku svojim dolaskom, obilježili događaj koji je ovo bicikliranje uči-

nio drugačijim od ostalih.

Nakon odvožena 52 km i okrepe u ivanićgradskom hramu knjige, bicikliranje se nastavilo prema

još jednom zadanom cilju, a to je posjet i odmor u sklopu seoskog imanja 6 km udaljenog od sa-

mog Ivanić Grada. Ondje se, uz gastronomsku ponudu, moglo uživati u susretu sa nepripitomlje-

nim srnama, vjevericama, pticama i mnogim drugim životinjama koje su se na tom idiličnom

imanju zatekle. Bogatstvo prirodnih ljepota i zagovaranje knjižnica na otvorenom čini se kao

neizbježna kombinacija za sve koji svoje slobodne trenutke žele provesti uzimajući ponajbolje

od navedenog. Poslije odmora put je vodio ponovno u Ivanić Grad te se željeznicom krenulo u

smjeru Zagreba. Pomalo umorni, ali sretni, biciklisti su se u večernjim satima vratili svojim

kućama.

Važno je naglasiti kako projekt Biciklom

kroz knjižnice Zagrebačke županije podržan

od strane Gradskog ureda za kulturu izaziva

oduševljenje kod svih sudionika ovakve nes-

vakidašnje biblio-biciklijade i kao takav orga-

nizatore neizmjerno raduje te puni elanom i

brojnim idejama za neka buduća, možda i pu-

no duža bicikliranja.

32

Predavanje Dubrovnik - preteča zdravstvenih mje-

ra u Europi održala je mr. sc. Vesna Blažina u Na-

cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 23.

travnja 2016. godine. Održano predavanje bilo je

prvo iz ciklusa predavanja Knjižničari govore kroz

koje će javnosti biti predstavljeni uspješni knjižni-

čari i njihovo djelovanje u području kulture i zna-

nosti, a organizator ciklusa je Nacionalna i sveuči-

lišna knjižnica u Zagrebu. Pozdravnim govorom, svečanost je otvorila kolegica Biserka Grečl. U

uvodnim riječima imali smo prilike čuti hvalevrijednu biografiju prevoditeljice i knjižničarke

mr. sc. Vesne Blažine.

Mr. sc. Vesna Blažina završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a na sveučilištu Concordia Uni-

versity u Montrealu diplomirala je 1970. godine engleski i francuski jezik. Magisterij bibliote-

karstva i informacijskih znanosti ostvarila je na sveučilištu Université de Montréal 1975. godine.

Na istom sveučilištu završila je 1985. godine i studij klasične arheologije i novogrčkoga. Tamo

je od 1967. do 2003. godine bila zaposlena kao ravnateljica različitih knjižnica. Dužnost predsje-

dnice AMCA Québec (društva bivših studenata hrvatskih sveučilišta u Montrealu) obnašala je

od 1995. do 2000. godine.

Predavanje Dubrovnik - preteča zdravstvenih mjera u Europi ujedno je bilo i predstavljanje

knjige The Health Office and the Implementation of Quarantine in Dubrovnik, 1377-1533, auto-

rica dr. sc Zlate Blažine Tomić i mr. sc. Vesne Blažine koju je 2015. godine izdao ugledni ka-

nadski sveučilišni izdavač McGill-Queen’s University Press. Riječ je o proširenom izdanju mo-

nografije Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku autorice dr.

sc. Zlate Blažine Tomić izdane 2007. godine. Novo izdanje sadrži bibliografske jedinice, krono-

loški pregled dubrovačkih epidemija kuge i detaljan opis rukopisnog dokumenta Libro deli Sig-

nori Chazamorbi.

Knjiga je nastala na temelju istraživanja arhivskih dokumenata koji su pohranjeni u Državnom

arhivu u Dubrovniku. Okosnica istraživanja bio je rukopis Libro deli Signori Chazamorbi koji

nikada prije nije analiziran, a pisan je teško čitljivim humanističkim kurzivom na srednjovjekov-

nom latinskom. Riječ je o rukopisu u dva dijela: prvi dio je tzv. prednja knjiga – Libro a recto

koja je služila za kontrolu ulaska putnika i robe u grad, a drugi dio tzv. stražnja knjiga – Libro a

Predavanje Dubrovnik - preteča zdravstvenih mjera u Europi

Inja Čahun (ičahun@nsk.hr) Načionalna i sveuč ilis na knjiž niča u Zagrebu

33

tergo koja sadrži zapise sudskih procesa

protiv prekršitelja protukužnih mjera. Auto-

rica je obradila sadržaj rukopisa za razdoblje

od 1500. do 1530. godine kada je vladala

epidemija kuge u Dubrovačkoj Republici.

Analiza arhivskih dokumenata pokazala je

da je Dubrovačka Republika imala prvu ka-

rantenu na svijetu te da je prva organizirala

stalnu zdravstvenu službu za primjenu pro-

tukužnih mjera. Kako je mr. sc. Vesna Bla-

žina istaknula, Dubrovačka Republika imala

je, uvjetno rečeno, prvo ministarstvo zdravstva na svijetu.

Prve karantene nalazile su se u Cavtatu ili otoku Mrkanu gdje su ljudi i roba bili zadržani četrde-

set dana bez obzira jesu li su pokazivali simptome kuge. Tako je i nastala riječ karantena, iz la-

tinske riječi quarantina koja znači četrdesetak, a odnosi se na broj dana u izolaciji.

Zdravstveni službenici zvali su se kacamorti, a birani su iz redova vlastele te im je zdravstvena

služba ujedno bila i priprema za najuži krug vlasti. Donesena je i Uredba o kopcima, ozdravlje-

nicima od kuge iz najsiromašnijih slojeva društva. Kopci su ozdravljenjem od bolesti postali i-

muni na kugu te su osim brige o oboljelima bili zaduženi za prijenos i pokop mrtvaca, pranje od-

jeće te raskuživanje kuća oboljelih i umrlih. Protukužni službenici birali su se svake godine zaje-

dno s većinom dubrovačkih službenika, a broj službenika odabirao se s obzirom na opasnost od

zaraze.

Revolucionarna ideja Dubrovačke Republike za

primjenu protukužnih mjera polučila je rezultate

te nakon 1533. na tim prostorima više nije harala

kuga, dok se u susjednoj Italiji pojavila 1570-ih i

1630-ih godina.

Ovo je tek djelić informacija koje su autorice dr.

sc Zlata Blažina Tomić i mr. sc. Vesna Blažina,

majka i kći, obradile u svojem radu i pritom nas

podsjetile kakva sve blaga čuvaju arhivi i knjižni-

ce. Svim zainteresiranima za hrvatsku povijest, a

pogotovo Dubrovačku Republiku svesrdno pre-

poručam ovo izvanredno djelo!

34

Ove godine se i naša mala knjižnica uključila u

manifestaciju Svjetskog dana pripovijedanja koji

se održava svake godine na proljetni ekvinocij 20.

ožujka, kada se širom svijeta pripovijedaju i sluša-

ju priče na različitim jezicima i na različitim mjes-

tima, i po danu i po noći. No kako je taj datum ove

godine padao u nedjelju, mi smo ga obilježili u pe-

tak, 18. ožujka. Svake godine ova međunarodna

manifestacija posvećena usmenom pripovijedanju

ima neki zadani tematski okvir priča, a ovogodišnja tema je nosila naziv Snažne žene. U našoj

knjižnici su se u 18 sati okupila djeca svih uzrasta, ali i njihove mame i bake u želji da poslušaju

priče o snažnim, mudrim i odlučnim ženama. U goste su nam došle četiri zagrebačke članice U-

druge "Vilinput" i jako nas sve obradovale svojim dolaskom. To su bile glazbenice Mary i Iva te

pripovjedačice Srebrenka i Erika koje krasi veliki entuzijazam, kreativnost i profesionalnost. Na-

še gošće su oduševile okupljenu publiku pričajući priče o hrabrim i pametnim djevojčicama i

ženama. U dvosatnu pričaonicu uključile su rusku priču o babi Jagi, englesku priču o Kati Ora-

šarki, priču s Haitija o djevojčici Tipingi, priču sjevernoameričkih indijanaca Shingebiss, legen-

du o tome kako je nastao dan te kinesku priču o zmaju od čipke. To je bio pravi glazbeno-

scenski nastup na kojem su se ugodnim glasom pričale neobične priče, uz predivno i čarobno

pjevanje glazbenice Mary koja je svoju pjesmu popratila i sviranjem posebne gitare - ukulele.

Glazbenica Iva je instrumentom zvanim didgeridoo (didžeridu) priče popratila specifičnim i ta-

janstvenim zvukovima koji su doprinosili stva-

ranju posebne, očaravajuće atmosfere.

Tako smo u našoj maloj knjižnici u naselju Sel-

čina veselo proslavili Svjetski dan pripovijeda-

nja u zajedničkom i čarobnom druženju uz

priče. Druženje je završilo oduševljenim pjeva-

njem velikih i malih, a svi smo pjevali: Tipingi

sam ja, Tipingi smo mi, Tipingi smo svi!

Proslava Svjetskog dana pripovijedanja u Knjižnici Selčina

Keti Krpan (keti.krpan@kgž.hr) KGZ - Knjiž niča Selč ina

35

Priroda je jedina knjiga koja na svim listovima nudi mnogo sadržaja.

Goethe

Moderno doba za posljedicu ima i nov način života. Razvoj urbanizacije i industrije promijenio

je i čovjekov odnos prema prirodi. Čovjek postaje sve svjesniji da je priroda u opasnosti i da je

treba zaštititi. Potreba za organiziranom zaštitom pojavila se upravo u doba kada je čovjek ste-

kao najveću moć nad prirodom. Došlo se do spoznaje da se prirodna dobra mogu trajno iskoriš-

tavati samo ako se očuvaju pojedine vrijednosti u svom izvornom stanju. Čovjek je prvobitno

utjecao na izgled zemlje stvorivši oranice, livade i pašnjake, a kasnije s napretkom tehničkih

mogućnosti i izgradnjom prometnica, hidrocentrala, termocentrala te velikih industrijskih kom-

pleksa. Svi ti zahvati znatno su djelovali na sklad biocenoze, zajednice organizama različitih vrs-

ta biljki i životinja u istom staništu. Čovjek je nerazdvojno vezan za prirodu koja ga okružuje i

ovisan o nezamjenjivim elementima: vodi, zraku, flori, fauni, tlu i prostoru. Taj odnos prilagođa-

va se čovjekovim potrebama, ali nikako se ne bi smjela narušiti prirodna ravnoteža. Tek kad su

na vidjelo došle posljedice degradacije prirode na gotovo svim područjima, počinje se raditi na

organiziranoj zaštiti prirode, temeljenoj na zakonskim propisima. Organizirani pristup zaštiti pri-

rodnih vrednota razgraničava, sistematizira i razrađuje principe i ciljeve zaštite. Propisuju se

pravila za zaštićeno područje, uvode se i kaznene mjere za područja u zaštićenim zonama. Svjes-

ni opasnosti u kojoj se priroda našla, potrebe za odgovornim ponašanjem u odnosu na nju, i s

ciljem razvoja ekološke osviještenosti, mnoge institucije nastoje doprinijeti promociji zaštite i

očuvanja prirode. Među njima je i Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac. Raznim

aktivnostima i događanjima želimo razviti eko-

lošku osviještenost kod djece i mladih te ih us-

mjeriti na odgovorno i prihvatljivo ponašanje

prema prirodi. Odjel za djecu i mladež Gradske

knjižnice u tu svrhu organizira mnoge edukati-

vno-kreativne i ekološke radionice za osnovno-

školce s ciljem da kroz igru i na zabavan način

uče o važnosti brige za prirodu. Organiziramo i

promocije knjiga te izložbe s ekološkom tema-

Knjižnica – mjesto edukacije i kreativnih susreta

Dubravka Vas tuka (dvastuka@gkka.hr) Odjel ža dječu i mladež Gradske knjiž niče "Ivan Goran Kovač ič " Karlovač

36

tikom. Redovno obilježavamo važne eko dane i datume kao što su Međunarodni dan zaštite

močvarnih i vlažnih staništa, Svjetski dan voda, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan biološke raz-

nolikosti, Svjetski dan zaštite okoliša, Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj, itd. Pripremili

smo i ciklus izložbi pod nazivom Nacionalni parkovi Hrvatske i Parkovi prirode kojima smo

kroz tekst i fotografije upoznali učenike s prirodnim ljepotama naše domovine. Kako bi učvrstili

svoja saznanja, organizirali smo i prigodna predavanja s djelatnicima nacionalnih parkova. O

prirodi i njenom očuvanju može se naučiti i iz bogate stručne literature koju imamo na Odjelu, a

koja obiluje takvim sadržajima. Knjižnica je uključena i u projekt Društva bibliotekara Istre pod

nazivom Zelena knjižnica. Cilj projekta je poučavanje javnosti i širenje svijesti o održivom raz-

voju i nužnosti zaštite okoliša. Novo u karlovačkoj knjižnici je kontinuirano organiziranje i pro-

vođenje ciklusa predavanja u suradnji s Javnom ustanovom NATURA VIVA za upravljanje zaš-

tićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. Jedno od vrlo zanimljivih i pou-

čnih predavanja koje je održano 22. ožujka 2016. u Ilirskoj dvorani naše knjižnice bilo je posve-

ćeno Svjetskom danu voda. Voda je život i predstavlja preduvjet za ljudski, životinjski i biljni

život, kao i nezaobilazan resurs za gospodarstvo. Voda igra i ključnu ulogu u ciklusu regulacije

klime. Sedamdeset učenika, studenata i odraslih, kroz sliku i riječ imali su priliku poslušati dva

vrlo interesantna predavanja. Prvo predavanje pod nazivom Skriveno blago naših rijeka održao

je dr. sc. Aljoša Duplić s Veleučilišta u Karlovcu. Istaknuo je kako su hrvatske rijeke naše ne-

procjenjivo blago te kako niti jedna europska zemlja nema toliku raznolikost i očuvanost rijeka.

Nizinski pojas Hrvatske čine još prilično očuvane rijeke poput Mure i Drave. Gorska Hrvatska

ima brze rijeke sa slapovima u dubokim kanjonima, dok dalmatinske rijeke, iako ukopane u krš,

predstavljaju oaze života. Saznali smo da rijeke čuvaju i vrijednu kulturnu baštinu, a idealna su

mjesta za rekreaciju i turizam. Posebna je zanimljivost što je vodena vegetacija prirodni i bespla-

tni pročistač zagađenih voda iz naselja, industrije i sl. Na predavanju je posebno istaknuta važ-

nost zaštite endemskih vrsta riba koje žive u nekim našim rijekama. Hrvatska je ihtiofauna među

najraznolikijima u Europi. U rijekama dunav-

skog i jadranskog slijeva žive neke endemske

vrste riba, posebno u rijekama jadranskog slije-

va. Hrvatski dio dunavskog slijeva nastanjuju

četiri endema Hrvatske: svijetlica, kapelska

svijetlica, krbavski pijor i krbavska gaovica.

Iako jedinstvene u svijetu, te su vrste malo po-

znate, često i stanovnicima područja u kojem

su rasprostranjene. Rasprostranjenost im je o-

37

graničena na usko područje gdje naseljavaju male i izolirane krške ponornice uključujući i njiho-

ve podzemne tokove te izvore. Svijetlicu kao endemsku vrstu ribe Međunarodna je unija za oču-

vanje prirode 2006. godine proglasila najugroženijom vrstom slatkovodne ribe. Strogo je zašti-

ćena Zakonom o zaštiti prirode, a međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom. Danas nas-

tanjuje samo podzemno-nadzemni sustav ponora Rupečice i Šmitovo (Zeleno) jezero u blizini

Ogulina. Znanja o tim endemskim vrstama još su uvijek oskudna te su potrebna ciljana istraživa-

nja biologije, stanišnih uvjeta i stanja populacija, što će pridonijeti planiranju i provedbi učinko-

vitije zaštite. Opstanak tih vrsta je upitan jer ih ugrožava kanaliziranje vodotoka i degradacija

staništa, onečišćenje te unos stranih vrsta (kalifornijske i potočne pastrve).

Drugo predavanje pod nazivom O čovjeku i prirodi – zapisano u sedri održala je Marina Trpčić,

djelatnica Javne ustanove NATURA VIVA. Govorila je o nastanku sedre, sedimentne stijene

koja pripada grupi karbonatnih stijena. Nastaje oko hladnih izvora, a karakteristična je zbog svo-

je šupljikavosti. Sedra je monomineralna stijena što znači da je izgrađena od samo jednog mine-

rala – kalcita. Prema mjestu postanka, sedra može biti jezerska, riječna i izvorska.

Ovo su samo neke od mnogih zanimljivosti koje su učenici i mnogi odrasli imali prilike čuti. O-

vo hvalevrijedno predavanje samo je još jedno u nizu predavanja koja će uslijediti. Zadovoljstvo

nam je što se predavanjima i mnogim drugim aktivnostima i u knjižnici može doprinijeti podiza-

nju ekološke osviještenosti na višu razinu. Svjesni velike uloge koju Knjižnica, a posebno Dječji

odjel ima u životu svakog pojedinca i društva uopće, njena vrata i dalje će biti širom otvorena

za najbolje i najkvalitetnije usluge. Slijedivši naš već tradicionalni moto: Knjižnica - vaš drugi

dom, budućnost vidimo u razvijanju dobre suradnje s drugim ustanovama, a knjižnicu kao mjes-

to dobre energije, edukacije i kreativnih susreta.

Drugi rođendan Čitateljskog kluba u Židovskoj općini Zagreb

Narčisa Potež iča (narčisa.potežiča@gmail.čom) Dipl. knjiž nič arka u mirovini

Kao i uvijek, svake prve srijede u mjesecu, i početkom svibnja su se sastale članice Čitateljskog

kluba Ženske sekcije Židovske općine Zagreb, ali ovaj put je u srijedu 4. svibnja 2016. u 16.30

sati svečano obilježena dvogodišnjica djelovanja našeg Čitateljskog kluba.

Naime, prije dvije godine je početkom svibnja osnovan ovaj klub, s obzirom da je sada svugdje

u svijetu to novi trend - od Skandinavskih zemalja, Velike Britanije i Amerike, pa i kod nas npr.

u knjižnicama, učeničkim domovima i domovima umirovljenika te na drugim mjestima - osniva-

ju se klubovi gdje se sastaju zainteresirane grupe čitatelja ili ljubitelja knjiga koji žele razgovara-

38

ti o pročitanim knjigama ili slušati predavanja i kri-

tička izlaganja o novim ili posebno zanimljivim

knjigama. Tako je i ideja da se takav klub čitateljica

osnuje i djeluje u Židovskoj općini Zagreb prih-

vaćena s velikim zadovoljstvom i čestim komenta-

rom kako se kaže da su Židovi narod knjige. Osim

toga, među zainteresiranima za sastajanje u takvom

klubu ima onih koji su tijekom svog profesionalnog

zanimanja bili vezani uz literaturu ili puno čitaju,

no svi se najviše vesele susretima s onima koji imaju isto polje interesa, a to su knjige, naročito

u želji da se upoznaju s novitetima i razmijene mišljenje o temama koje obrađuju pojedini pisci.

Dogovoreno je već na početku, s obzirom da Klub djeluje u Židovskoj općini, da se predloženi

program veže uz židovske pisce i židovske teme.

Tako je već za 22 prisutnih na prvom sastanku 7. svibnja 2014. godine naša gošća, prof. Mirta

Šimić održala predavanje o važnosti čitanja i razgovora o pročitanim knjigama te o čitateljskim

klubovima u svijetu (skraćeno stručno izlaganje sa Skupa voditelja Klubova čitatelja u Hrvat-

skoj, održanog 24. travnja 2014. u Zadru). Na tom osnivačkom sastanku bio je i svečani nastup

plesne grupe Or hašemeš (Sjaj sunca) pod vodstvom Nede Wiesler, s plesovima koji su se plesali

u kibucima u Izraelu. Bila je to ustvari prigodna priprema prije čitanja prve knjige prema planu,

djela Među svojima Amosa Oza (tema - život u kibucu). Već na sljedećem sastanku 3. lipnja ra-

zgovaralo se o spomenutoj knjizi Amosa Oza pa su se i tada okupile dvadeset i dvije članice klu-

ba. Poslije ljetne stanke 3. rujna tema susreta bila je Što smo pročitali ovog ljeta? pa smo govori-

le o knjigama Titove naočale Adriane Altarac i Osam posto od ničega Etgara Kereta (prisutno 16

članica). U listopadu su tema razgovora bili Predrag Finci s djelom Zašto sam ubio Franza Fer-

dinada i Kasna ljubav Zeryje Shalev, a u studenom Caroline Schlosinger i Stoljeće mudrosti

(biografija o Alice Herz-Somer ) - s njenim mudrim i optimističnim poukama su se svi oduševi-

li, a po provedenoj je anketi to bila knjiga koja se svima najviše svidjela. U prosincu su slijedili

Danilo Kiš i Grobnica za Borisa Davidoviča, u siječnju Filip David i San o ljubavi i smrti, u ve-

ljači Sami Mihael i Aida (pisac je bio na promociji u Zagrebu na Filmskom festivalu toleranci-

je), a u ožujku zbirka pripovijedaka Prizori iz seoskog života Amosa Oza o kojoj je voditeljica

Čitateljskog kluba napisala kritički osvrt u Novom omanutu. U Čitateljskom klubu analizirana je

najprije pripovijetka Pjevač, a u travnju pripovijetka Stranci. Uoči prve obljetnice rada svečano

je obilježeno deseto okupljanje i proslavljen 1. rođendan Čitateljskog kluba. U svibnju je na pro-

gramu bila knjiga Zašto nisi došla prije rata Dorrie Lizi (zbirka kratkih pripovijedaka, čita se kao

39

lektira u Izraelu), a u lipnju najpotresnije svjedočanstvo o logoru Treblinka Ja sam posljednji Ži-

dov Chila Rajchmana. Prva godišnjica zaokružena je provedenom anketom, ispunjavanjem Upi-

tnika, odnosno pisane ankete o Čitateljskom klubu – rekapitulacijom ocjena, želja i prijedloga

(Upitnike je ispunilo/odgovorilo 14 osoba).

Ponovni susret uslijedio je u listopadu 2015. godine, a s obzirom da smo preko ljeta prema do-

govoru svi ponovo čitali knjige poznatog humorističnog pisca Ephraima Kishona, na našem sas-

tanku se posebno govorilo o njegovom satiričnom romanu Mein Kamm (Moj češalj) te o njego-

vim knjigama Kishon za turiste i avanturiste (kako lakše putovati svijetom), Priručniku za mena-

džere i Kućna apoteka za zdrave. U studenom je bilo organizirano prvo predstavljanje novog

romana Sonje Smolec - Moja sestra Sarah, uz prisustvo književnice Sonje Smolec koja redovno

dolazi u naš Čitateljski klub, a gost je bila i recenzentica knjige Vladimira Becić, psihologinja i

spisateljica. U prosincu je slijedilo predstavljanje debitantskog i nagrađivanog romana Pansion

poljskog pisca židovskog porijekla Poitra Pazinskog (autor je pripadnik treće generacije nakon

holokausta), o kojem je bilo predavanje i na tribini Kulturnog društva „Miroslav Š. Freiberger“ u

ŽOZ-u. U veljači je na programu bila knjiga - veliki esej Židovi i riječi Amosa Oza i Fanie Oz-

Salzberger, a u ožujku su gosti bili prof. Darko Fischer i Vjera Balen-Heidl, ugledna prevodite-

ljica i urednica. Oni su predstavili knjigu Vlaste Diamant -Socializm v. Santa, koja je napisana

na engleskom jer autorica živi u Americi (SAD) i u svojoj memoarskoj prozi opisuje svoje dje-

tinjstvo i mladost u Zagrebu (održano u auditoriju ŽOZ-a uz PowerPoint prezentaciju). U trav-

nju je bio razgovor o romanu Dora Bruder, nobelovca Patricka Modianija.

I na kraju, na 19. sastanku je Izvještaj o dvogodišnjem radu Čitateljskog kluba podnijela Narcisa

Potežica, po struci magistrica književnosti, koja je bila dugogodišnja voditeljica mreže knjižnica

i vodila brojne književne tribine, s desetogodišnjim iskustvom u održavanju predavanja o novim

knjigama na tradicionalnim susretima Udruge preživjelih žrtava Holokausta. Uz analizu dosada-

šnjeg djelovanja napomenula je da je cilj bio poticanje čitanja i razgovor o knjigama i piscima.

Iznijela je da je na popisu 45 imena (onih koji su sudjelovali na sastancima te se svaki put pozi-

vaju bilo pismenim pozivima, bilo telefonski, e-mailovima ili SMS porukama), a okuplja se u

prosjeku od 16 do 18 članica u dobi od 43 do 93 godine (u toj najstarijoj dobi čak tri članice!).

Cilj je u budućnosti zainteresirati i mlađe, što nije lako jer su žene okupirane poslom, obitelj-

skim obavezama i djecom, a napominjem da se Čitateljskom klubu Ženske sekcije pridružilo po-

vremeno i pet muških članova, a redovno na sastanke dolazi i nekoliko gospođa koje nisu Židov-

ke i članice ŽOZ-a, ali su dugogodišnje članice Kulturnog društva „Miroslav Š. Freiberger“ čija

predavanja redovno posjećuju, rodbinski su vezane uz Izrael ili se jednostavno interesiraju za

židovsku kulturu i žele bolje upoznati književnost pisaca Židova.

40

Nakon podjele Pismenog izvještaja upriličena je prigodna proslava dvogodišnjice Čitateljskog

kluba s glazbeno-poetskim nastupom književnika, pjesnika, novinara, kolumniste i kantautora

Stjepe Martinovića - Putovanje po Mediteranu (od sefardskog melosa, portugalskog fada, špa-

njolskih, talijanskih i grčkih pjesama, do naše Dalmacije) koji je svojim melosom podigao spo-

menik rodnom Dubrovniku. Oduševljeni su bili svi jer su uz prekrasan program za pamćenje i

rođendansku tortu proslavili drugi rođendan ovog uspješnog i specifičnog čitateljskog kluba.

Poslije ljetne stanke planira se nastaviti sa susretima - prvi sastanak je uoči Mjeseca hrvatske

knjige 2016. u listopadu i dalje u sljedećoj šk. godini 2016/17. Sa željom da se na jesen ponovo

svi zainteresirani okupe na 20. sastanku, za buduće čitanje i razgovor predložen je opsežan ro-

man Istanbul je bio kao bajka Maria Levija. I nadalje se program temelji na upoznavanju sa ži-

dovskim piscima i temama u književnosti.

Naravno, kao i svaki put pozivaju se svi koji vole čitati, čitaju i žele slušati izlaganja o piscima i

knjigama. Važno je naglasiti svim zainteresiranima da čak i ako nisu stigli nabaviti knjigu ili

pročitati neki od planiranih romana koji je tema na sljedećem sastanku, neka dođu slušati druge

jer na taj način daju podršku akciji da je lijepo okupiti se oko knjige u prijateljskoj atmosferi i

ugodnom druženju.

PiČi – piši i čitaj

Svjetlana Čiglar (svjetlana.čiglar@kgž.hr) KGZ – Knjiž niča Vladimira Nažora

PiČi – piši i čitaj nova je književna tribina Knjižnice Vladimira Nazora i Centra za kreativno

pisanje, logičan nastavak dugogodišnje suradnje, jer bez čitanja nema ni pisanja. Okupljamo kre-

ativce, mlade pisce i čitatelje, potičemo stvaralaštvo, učenje i kvalitetno provođenje slobodnog

vremena, povezujemo amaterizam i profesionalizam. Cilj nam je ukazati na važnost umjetni-

čkog stvaranja, afirmacija novih književnih snaga i poticanje aktivnog odnosa prema umjetnosti

uopće.

CeKaPe i Knjižnica Vladimira Nazora jednom mjesečno, svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu

u 18 sati u prostoru Knjižnice u Vodovodnoj 13 okupljaju pisce i one koji to žele biti, i nude uži-

tak u čitanju tekstova – novih, neobjavljenih, prvi puta pročitanih, ali i onih koji su završili u ko-

ricama knjiga gosta tribine. Najprije čitamo i razgovaramo o tekstovima (objavljenima ili onima

koji su tek u nastajanju) nekog afirmiranog pisca, a potom publika čita svoje uratke. Dijelimo

dojmove o pročitanom i sugeriramo neke nove mogućnosti. Svakako je u žiži interesa sam pro-

41

ces pisanja i način stvaranja pa za kraj tribine priređu-

jemo i male vježbe pisanja.

U veljači smo probili led odličnim tekstovima publi-

ke i sjajnom Ksenijom Kušec. Ksenija Kušec objavila

je pet knjiga, a njezine kratke priče, od kojih je većina

nagrađena, sudjelovale su na brojnim književnim na-

tječajima u regiji. Autorica je zbirke priča Reci mi sve

i romana za djecu Janko i stroj za vrijeme i Prozirna

Lili, a prema njezinoj zbirci priča za djecu Priče iz sunčevog sustava nastala je i kazališna

predstava koja se izvodi u zagrebačkoj Tvornici lutaka. S posljednjom knjigom za odrasle, ro-

manom Sobe čvrsto je pozicionirala svoje mjesto na hrvatskoj književnoj sceni i stekla brojnu

čitateljsku publiku. Nastavili smo s mladim, ali već afirmiranim autorom Denisom Špičićem i

čitanjem njegovih kratkih priča Lijepo o mrtvima, ružno o ljubavi. U travnju smo razgovarali,

čitali priče iz zbirke Odjavna karta i dijelove romana Slijepa točka talentirane mlade spisateljice

i znanstvenice Jelene Zlatar koja je uz književno stvaranje i autorica knjige Urbane transforma-

cije suvremenog Zagreba: sociološka analiza. U svibnju nam je gošća bila Božica Dragaš, spi-

sateljica, lektorica i knjižničarka čiji je profesionalni život posvećen knjigama. Njezino ime je

poznato u književnim krugovima jer je svojim kratkim pričama sudjelovala i pobjeđivala na

književnim natječajima, a 2015. objavljen joj je i debitantski roman Između koljena.

I naravno, uvijek s velikim nestrpljenjem očekujemo neobjavljene tekstove. Publika donosi svo-

je priče, pjesme, dijelove romana ili dramskih tekstova i dijele ih s nama. U prijateljskoj, poticaj-

noj atmosferi razgovaramo o tim tekstovima, književnosti, pisanju. Za kraj svakog susreta, na-

kon zajedničkog čitanja priređujemo zajedničko pisanje – male spisateljske etide, vježbe pisanja,

jer naučili smo da za pisanje ne treba uvijek ili ne treba uopće čekati inspiraciju, za pisanje je

najvažnije pisanje. Susrete moderiraju voditeljica CeKaPe-a Sanja Vučković i knjižničarke Vla-

dimira Nazora Tanja Radović i Svjetlana Ciglar.

Veseli nas što se već od prvog okupljanja u veljači pokazalo da postoji stalan i snažan interes i

da je mnogo onih kojima treba povratna informacija o vlastitom pisanju, onih koji su spremni za

zajedničko stvaranje, za razmjenu mišljenja, za o-

luju kreativnih energija. Okupljajući i poučavajući

druge i sami učimo. Knjižnica postaje pravo mjesto

za razvijanje i poticanje stvaralačkog odnosa prema

pisanju i čitanju, prema umjetnosti uopće, PiČimo

zajedno u neponovljiv i očuđujući svijet stvaranja,

a pritom ukazujemo i na važnost povezivanja sa

srodnim udrugama koje zajedno s Knjižnicom raz-

vijaju vrijednosti našeg društva.

42

Upute autorima:

Naslov rada treba biti jasno istaknut. Uz ime autora treba navesti naziv knjižnice i e-mail adresu autora. Tekst rada treba slati uredništvu bez dodatnog formatiranja i to u sljedećem obliku: Font naslova: Times New Roman (bold) veličine 14 Font tijela teksta: Times New Roman (regular) veličine 12 Margine: 2,5 cm Prored: 1,5 Uvlaka: bez uvlake. Izbjegavati fusnote (linkove staviti u zagradu)

Fotografije treba uredništvu slati isključivo u .jpg formatu na e-mail kao privitak. Ne ih umetati u tekstualni dokument. Uređivanje slikovnih priloga treba prepustiti uredništvu.

Zahvaljujemo!