http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez

GlasiloZagrebackogaknjiznicarskogdrustva

Godina XII. Broj 21 Prosinac 2014.

Novi uvez 21

Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Godina XII., prosinac 2014.

Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo

Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb

Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853

http://www.zkd.hr

Tajnica: Marija Maja Šimunović (msimunovic@nsk.hr)

Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur (bkotur@nsk.hr)

Urednica: Nika Čabrić (nika.cabric@kgz.hr)

Uredništvo: Svjetlana Ciglar, Katja Matković Mikulčić, Irena Pilaš, Tomislav Silić

Lektorica: Božica Dragaš-Matijević

UVODNA RIJEČ:

Drage kolegice i kolege, članovi i prijatelji Zagrebačkog knjižničarskog društva,

Na početku pozdravljam novu predsjednicu Zagrebačkog knjižničarskog društva, mr. sc. Blaženku Peradenić – Kotur te joj zahvaljujem na ukazanom povjerenju i nastavku dosadašnje suradnje kao urednice Novog uveza.

Zbog velikog broja članaka pristiglih za prosinački broj Novog uveza, odlučili smo uz 20. broj izdati i ovaj 21. koji je poglavito orijentiran na događanja u Mjesecu hrvatske knjige, ali i na zasebne projekte pojedinih knjižnica. U ovom sretnom, nenadanom 21. broju donosimo Vam i jednu novinu: povodom 40. obljetnice Zagrebačkog knjižničarskog društva, 2015. godi-ne, odlučili smo uvesti novu rubriku nazvanu „Rubrika gosta – Top 10“, u kojoj ćemo objavljivati listu deset najdražih knjiga poznatog gosta iz svijeta kulture, znanosti ili umjetnosti. Poziv na prvo gostovanje uputili smo piscu, filmskom kritičaru i TV inovatoru, gospodinu Draženu Ilinčiću koji se je, na naše veliko zadovoljstvo, odazvao.

21. broj Novog uveza otvara kolegica Snježana Berak iz Narodne knjižnice Petar Preradović u Bjelovaru člankom koji se bavi temom nacionalne kampanje za poticanje čitanja od najra-nije dobi Čitaj mi!. O raznovrsnim projektima, događanjima i radionicama u Knjižnicama grada Zagreba izvještavaju mr. sc. Iva Klak Mršić, koordinatorica Knjižnice Jelkovec, Petra Do-lanjski iz Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića, Jelena Pisa-čić iz Knjižnice Jelkovec, Dijana Štambak iz Knjižnice Špansko – jug, Tanja Štignjedec Sulić iz Knjižnice Jelkovec te mr.sc. Narcisa Potežica, umirovljenica KGZ-a. O događanjima i pro-jektima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica za vas su članke pripremile Ivana Grubačević i Morana Peranić.

Glavna tema ovog broja svakako je Mjesec hrvatske knjige 2014. koji se, kao i svake godine odvijao od 15. listopada do 15. studenog. O događajima u Mjesecu hrvatske knjige pišu Renata Vugrek iz KGZ Knjižnica Špansko – sjever, Ana Bakar-ić iz KGZ Knjižnice Jelkovec, Marina Putnik iz KGZ Knjižnice Kustošija, Draženka Robotić iz Gradske knjižnice Samobor, mr. sc. Marija Ivanović, voditeljica Knjižnice Galženica područna knjižnica Gradske knjižnice Velika Gorica te Ivana Grubačević i Lidija Badanjak iz Gradske knjižnica Velika Gorica.

Zahvaljujem se uredništvu Novog uveza, posebice webmasteru, kolegi Tomislavu Siliću i lektorici, kolegici Boži-cu Dragaš – Matijević kojima se želim zahvaliti na nesebičnom radu i pomoći.

Zahvaljujem se svim suradnicima – članovima i prijate-ljima Zagrebačkog knjižničarskog društva na raznovrsnim i bogatim člancima kojima su još jednom pokazali da knjižnica nije samo mjesto za posuđivanje knjiga, već da je ona mnogo više i da je se s pravom može nazivati trećim životnim prosto-rom.

Dragi čitatelji, svoje komentare i prijedloge za članke slobodno šaljite na nika.cabric@kgz.hr.

Želim Vam sretan Božić, ugodne blagdane i uspješnu novu 2015. godinu!

Nika Čabrić, urednica

Programi Narodne Knjižnice Petar Preradović Bjelovar u svrhu promocije nacionalne kampa-nje za poticanje čitanja od najranije dobi Čitaj mi!

2

Rubrika gosta: Top 10 Dražena Ilinčića 3

Projekt: Mladi i kreativni 6

Mala škola povijesti umjetnosti: umjetnost kao platforma za razvoj kritičkog mišljenja i djelo-vanja

7

Mjesec hrvatske knjige u Knjižnici Špansko-

sjever 8

Engleski u Knjižnici Jelkovec 10

Čimpanze u knjižnici 11

Psi u knjižnici 13

Statistika ljubavi u Knjižnici Kustošija 14

Likovna etno radionica Rože od papera (izrada božićnog nakita)

16

Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Samobor

17

S knjigom na ti! – gašenje književne tribine u Gradskoj knjižnici Velika Gorica

18

Mjesec hrvatske knjige 2014. u Knjižnici Gal-ženica Gradske knjižnice Velika Gorica

20

Mjesec hrvatske knjige 2014. u Gradskoj knjiž-nici Velika Gorica

22

Kućica za knjige 24

Proslavljena tridesetogodišnjica Knjižnice Sloboština

26

Sadržaj:

1

2

PROGRAMI NARODNE KNJIŽNICE PETAR PRERADOVIĆ BJELOVAR U SVR-HU PROMOCIJE NACIONALNE KAMPANJE ZA POTICANJE ČITANJA OD

NAJRANIJE DOBI ČITAJ MI! —————————————————————————————————————

Snježana Berak (snjezana.berak@knjiznica-bjelovar.hr), Narodna knjižnica Petar Preradović, Bjelovar

Rana pismenost podrazumijeva ono što djeca znaju o čitanju i pisanju prije nego počnu samostalno čitati i pisati. Upravo ta rana dob vrijeme je najintenzi-vnijeg razvoja djeteta. Vrijeme je to u kojem se ono što je propušteno teško ili nikako kasnije nadoknađuje. Djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže se raz-vijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitala-čke vještine. Razvoj tih vještina putem iskustva čitanja i pričanja izravno je povezan s poslovnim uspjehom, uspjehom u učenju i govornim sposobnostima. Nagla-šavanje kako s čitanjem valja započeti od rođenja djeteta, kako bi ono postalo dio svakodne-vnoga ugodnog druženja roditelja i djece glavni su ciljevi nacionalne kampanje za poticanje čitanja od najranije dobi Čitaj mi!. Kada roditelj ili bilo koja odrasla osoba čita djetetu, dola-zi do stvaranja posebne emocionalne veze, kao i zadovoljstva, ugode, pozornosti, pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja kod djeteta. Sve to bogati maštu te pomaže djetetu da se razvije. Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a poznata po svom predanom radu, nakon provedenog istraživanja o čitateljskim navikama najmlađih, u kojem su rezultati bili poražavajući, odabrala je dobro vrijeme za početak prve nacionalne kampanje za tu naj-raniju dob, u Europskoj godini čitanja na glas. Kao partneri u tom pothvatu priključili su se Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko udruga istraživača dječje književnosti, UNICEF, a od ove godine i Hrvatsko logopedsko društvo.

Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar županijska je knjižnica, a svojevremeno je bila među 3 % knjižnica koje su kroz program za bebe i malu djecu do tri godine nudile te usluge svojim korisnicima. Upravo u tom programu, okupljajući i roditelje najmlađih, iskori-stila je priliku promoviranja čitanja od najranije dobi. Desetogodišnje iskustvo u radu s naj-mlađim korisnicima i njihovim roditeljima donijelo je i određene kompetencije, prepoznatlji-vost i vjerodostojnost. Pokretanjem nacionalne kampanje koja je uz knjižnice kao partnere imala već na samom početku pedijatre, pokrenula je logopede, rodilišta, razne ustanove i ud-ruge roditelja, otvorila je brojne mogućnosti suradnje. Znamo da je u svijetu uobičajena praksa suradnje dječje knjižnice, predškolske i medicinske ustanove, na nacionalnoj razini, a zatim i u svakoj lokalnoj zajednici, kako bi čitanje naglas postalo dio svakodnevnih aktivno-sti djece baš od najranije dobi. Neposredno nakon što je kampanja predstavljena u Zagrebu, održana je promocija i u Bjelovaru, na kojoj se okupio velik broj djece i roditelja, odraslih, odgajatelja, knjižničara, književnika, pedijatara i ravnatelja ustanova. Čitao je bjelovarski gradonačelnik i tako kao prvi gradonačelnik u Hrvatskoj dao podršku kampanji, zatim jedna odgojiteljica, učitelj i dramska pedagoginja. Cilj je okupljanja ovako šarolikog društva bio potaknuti i uključiti u nju sve one koji se bave djecom i imaju utjecaj na roditelje. Podijeljeni letci i plakati te poziv na zajedničko čitanje u krugu obitelji prve su aktivnosti u njenom pok-retanju. Knjižnici kao županijskom središtu i akteru brojnih događanja nije bilo teško raditi na uključivanju i osmišljavanju novih, u ime nacionalne kampanje. Na poziv ravnateljice Gradske knjižnice Slavka Kolara – Čazma održana je promocija kampanje Čitaj mi! na sli-čan način. Uz promotivni materijal, na naš zahtjev partner kampanje UNICEF izradio je be-dževe kao dodatni promotivni materijal, što se pokazalo vrlo poticajno. Naime od tada svaka

osoba koja se aktivno priključi kampanji u svojstvu čitatelja, nosi bedž kao oznaku. Na Skupštini Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja, koje okuplja škol-ske knjižničare i knjižničare narodnih knjižnica, kao i iz specijalnih iz dviju županija, Kopri-vničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske, predstavljena je kampanja Čitaj mi!, ujedno je upućen poziv na sudjelovanje i promoviranje kroz događanja koja sami članovi mogu osmis-liti. Neke su knjižnice odmah prihvatile poziv, uviđajući koliko je malo potrebno za pokreta-nje jednostavnog događanja – čitanja. Iskustva bjelovarske knjižnice pomogla su u tome.

U sklopu tjedne Igraonice za bebe i malu djecu, u kojoj sudjeluju i roditelji, promovi-rana je kampanja i čitanje kao obavezna dnevna aktivnost barem 15 minuta. U ovom progra-mu baš kao i ostalim knjižničnim programima, slikovnica i priča neizostavan su dio okuplja-nja oduvijek.

Izvedena praktično pokazna aktivnost o tome gdje se sve i kako može čitati, odvela je djecu i roditelje, knjižničare i slikovnice u park, gdje su se nasumce birane slikovnice zajed-nički čitale i listale. Pokrenuta je i eksperimentalna grupa djece s teškoćama u razvoju Igrao-nica +. Djeca i roditelji imali su priliku čuti o kampanji, a primjerene slikovnice bile su čita-ne djeci uz prezentaciju odabranih naslova namijenjenih posudbi. Dugogodišnja suradnja s Pedijatrijskim odjelom bjelovarske bolnice i tjedni posjeti knjižničara omogućili su u okviru kampanje okupljanje skupine volontera pod nazivom Tete čitalice, koji svakodnevno odlaze čitati hospitaliziranoj djeci. Dvadesetak članova izmjenjuju se redovito prema rasporedu koji je on line dostupan cijelog grupi.

Da bi medicinsko osoblje i pedijatri bili što bolje educirani i kako bi im se ukazalo na njihovu važnost u procesu razvijanja rane pismenosti i poticanja čitanja od najranije dobi, za njih je organizirano predavanje Čitaj mi u bolnici!, koje je ujedno uvršteno u njihovo stručno osposobljavanje. Za gosta predavača pozvana je voditeljica pedijatrijskog odjela Opće bolni-ce Dubrovnik mr. sc. Marija Radonić, dr. med., specijalist pedijatrije. Kao relevantni stru-čnjak i osoba koja svojim iskustvima na području promidžbe čitanja u pedijatrijskim ambu-lantama i bolnicama može najviše govoriti, poticala je da se i u ostalim bolnicama postigne nivo koji ima Dubrovnik.

Međunarodni dan darivanja knjiga volonterski je projekt kojim se djecu želi potaknuti da više čitaju i kojim se kod njih želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju. Podrškom i uključivanjem u akciju prikupljeno je više od 300 naslova za šest malih libroteka. Postavlje-ne su u čekaonicama bjelovarskih pedijatrijskih ordinacija, u prigodno recikliranim polica-ma/stalcima, sa promotivnim materijalima o važnosti čitanja, plakatom kampanje i uputom roditeljima gdje i kako mogu posuditi knjigu za svoje dijete, koja je slikovnica primjerena za pojedinu dob djeteta i dr. Svakodnevno tijekom ljeta čitano je djeci polaznicima programa u Obiteljskom centru BBŽ, a okupljalo ih se dnevno i do pedesetero. Na provedenoj audiciji izabrana je teta čitalica koja je ponedjeljkom u knjižnici posuđivala dvadesetak slikovnica na tjedan dana, za zajedničko i samostalno čitanje i listanje. U sklopu Bjelovarskog ljeta organi-zirano je čitanje na otvorenom. Prve godine bilo je to u suradnji s Koestlinom Bjelovar, a ove godine priključio se i Grad Bjelovar malom financijskom potporom. Svake subote od 10 do 12 sati djeca i roditelji mogli su poslušati odabranu priču tete čitalice, pročitati predložene priče i prolistati slikovnice. Program je dobio i partnera, udrugu Zona kreative, pa je nakon čitanja bila obavezna radionica u tehnici mokrog filcanja, vrlo dobra aktivnost za razvoj fine motorike ruku. Dugogodišnje obilježavanje Dana pismenosti Mali maraton čitanja iz prosto-ra Igraonice Dječjeg odjela Knjižnice preseljen je na otvoreno. Uključio je ovom prilikom Tete čitalice koje su, organizirane prema rasporedu, čitale djeci, roditeljima i slučajnim pro-laznicima, u vremenu od 10 do 13 sati, na maloj pozornici u centru grada. Dijeljenje letaka i promocija kampanje za poticanje ranog čitanja kao akcija se odvija redovito. Predstavljanje kampanje Čitaj mi! i njezinih ciljeva na poziv odgojitelja na njihovim odgojiteljskim vije-ćima, zatim učitelja, pedagoga, u sklopu roditeljskih sastanaka, interesantno je iskustvo svi-ma, knjižničarima, odgojiteljima i roditeljima. Pitanja koja se otvaraju i savjeti koji se dijele od neizmjerne su važnosti.

3

4

Podrška medija i donatora neophodna je. U sura-dnji s lokalnim radijem Radio Terezija, redovito već dvije godine svake nedjelje emitira se priča za djecu u emisiji Priča za dobro jutro.

Uspostavljeni su određeni kontakti s mogućim sponzorima i donatorima, nekolicina se odazvala, što je kampanji uvelike pomoglo u njezinu daljnjem djelova-nju. Redovito se objavljuju aktivnosti i programi kam-panje Čitaj mi! Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar kroz lokalne medije, stranicu na Facebooku i web stranicu kampanje.

Tijekom protekle dvije godine provođenja kampanje Čitaj mi! kroz navedena događa-nja i brojna manja, ali ne i manje važna, očekivani rezultati itekako su vidljivi. Povećan je broj roditelja i djece u knjižnici, stopa čitanja djeci naglas od najranije dobi povećana je, a plan je u suradnji s Gradom Bjelovarom i Općom bolnicom Bjelovar pokrenuti akciju u ko-joj bi se u pedijatrijskim ordinacijama poklanjali edukativni paketi za novorođenčad i njiho-ve roditelje. Edukativni paketi sadržavali bi materijale za poticanje glasnog čitanja od najra-nije dobi djeteta, slikovnicu i besplatnu člansku iskaznicu za gradsku knjižnicu.

Početi čitati djetetu nikada nije prerano.

RUBRIKA GOSTA: TOP 10 DRAŽENA ILINČIĆA

Povodom 40. obljetnice Zagrebačkog knjižničar-skog društva, 2015. godine, odlučili smo uvesti novu rubriku u kojoj ćemo objaviti listu deset najdražih knji-ga poznatog gosta iz svijeta kulture, znanosti ili umjet-nosti. Pored liste omiljenih knjiga gost bi u nekoliko rečenica trebao objasniti razloge zbog kojih je određe-nu knjigu odabrao za prvo mjesto.

Poziv na prvo gostovanje uputili smo piscu, film-skom kritičaru i TV inovatoru, gospodinu Draženu Ili-nčiću, koji se je na naše veliko zadovoljstvo odazvao i iznenadio nas, napisavši o svakoj odabranoj knjizi po-nešto.

Dražen Ilinčić rođen je u Zagrebu, 1962. godine. Diplomirao je engleski i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1984. radio je kao filmski kritičar Večernjeg lista, a nadalje kao novinar u kulturnoj redakciji HTV-a Za-greb.

Mojih TOP 10:

1. Ante Kovačić: U registraturi Sjajan roman velikoga hrvatskog pisca koji je opisao i ismijao uskogrudnost domaće

sredine. Njegove ocjene i njegova zapažanja stoje još i danas, te se ne treba čuditi što je hr-vatska egzistencija jedna tragična, ili barem kronično nevesela, činjenica. Kovačićevo remek-djelo praznik je ironijskog stila, a može se čitati nanovo i nanovo; kao što se uvijek može gledati i odlična serija tadašnje Televizije Zagreb, snimljena prema knjizi u režiji Joakima Marušića, gdje su izvrsni glumci i inače sočne Kovačićeve likove učinili još pamtljivijima.

5

2. Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi To da je glasovita Krležina drama ne samo akademska već živahna literarna baština,

postalo mi je jasno prije dvadesetak godina, kada je jedan moj, znatno mlađi, redakcijski ko-lega, sasvim usput i uz kavu, izrecitirao čitave duge replike iz drame. Kada je tekst, naime, prisutan na razini dnevnog ludizma, onda znate kako je riječ o nečem uistinu velikom. Razli-čito od ranije spomenutoga Kovačićeva djela, koje nas prikazuje onakvima kakvi uistinu je-smo, ova iznimna dramska razmjena (koju iz današnje perspektive možemo definirati i ele-mentima campa), prikazuje naše pretenciozne aspiracije, s jednako tragičnim rezultatom. Baš danas, kada se sve češće govori o hrvatskom bankrotu, možemo samo konstatirati kako je to urušavanje već naznačeno i zacrtano grandioznim glembajevskim bankrotom. Pasiva se broji u milijunima, dapače milijardama...

3. Virginia Woolf: Gospođa Dalloway

Možda i najbolja početna rečenica ikada napisana: „Gospođa Dalloway reče da će sa-ma kupiti cvijeće“. Samo tako, odjednom, kao da nam je taj izvanredan i elegantan roman pao u krilo direktno s neba. Psihološka i literarna profinjenost Virginije Woolf jedinstvena je, tako da se čitatelj ne može ne sjetiti ove knjige kada govori o deset najdražih.

4. Lav Nikolajevič Tolstoj: Ana Karenjina Otac i mati velikih ljubavnih, ali i društvenih romana, štivo koje je formativno za sva-

kog mladog čovjeka. Premda čvrsto temeljen na društvenoj podlozi svoga vremena, ovaj Tolstojev roman pri vrhu operira svetim gralom naše civilizacije, velikom ljubavnom pričom, što mu osigurava vječnu mladost.

5. Thomas Mann: Smrt u Veneciji Čudesna pripovijest njemačkog klasika, razmatranje o dubinskim čežnjama koje je vla-

žno i zastrašujuće poput venecijanskih isparavanja. Oluja ludila u strogim i svečanim gabari-tima aristokratske dokolice. Uglavnom, nezaboravno; naravno, u paketu je i sjajan Visconti-jev film. Nije ni čudo da je noćenje u Hotelu des Bains na Lidu (koji je sramotno zatvoren radi pretvaranja u luksuzni apartmanski kompleks), mjestu što zaokružuje priču, svojedobno znalo stajati znatno više no u obližnjem, zvjezdicu jačem, Excelsioru.

6. Eugene Ionesco: Ćelava pjevačica

Prvi sam se put s tom dramom susreo na srednjoškolskom satu književnosti – čitali smo je naglas, a ja sam na mnogim mjestima jednostavno umirao od smijeha. Apsurdistički Ionescov ton potpuno me obuzeo i začarao. Velika je vjerojatnost da će čitatelj, godinama i desetljećima poslije, shvatiti kako taj apsurd uopće nije daleko ni od naših života ni od du-binski iracionalne ljudske prirode, pa, ustvari, nije više tako čudno kada netko otvori plin, misleći da je to češalj.

7. Jean Genet: Dnevnik lopova

Biblija alternativne seksualnosti i alternativnog načina života. Rasno djelo velikog pis-ca koji je uvijek išao s onu stranu ogledala, vidjevši ljepotu i čar ondje gdje su drugi vidjeli prljavštinu i smeće.

8. John Irving: Svijet po Garpu

Vrlo bogat roman, neodoljiv, za koji vjerujem da ga mnogi njeguju na polici najdražih knjiga. I, kao poseban očuđujući dodatak, priča unutar priče naziva Pansion Grillparzer. I dan-danas kada putujem u Beč, sjetim se bake iz priče koja jadikuje kako su nekad odsjedali u hotelu Ambassador, na samoj Kärntnerstrasse, a taj put njihovo je odredište bio skromni pansion, imenom Grillparzer...

6

9. Patricia Highsmith: Talentirani gospodin Ripley

Umjesto junaka našeg doba, dobili smo junaka kakvog naše doba i naš svijet zaslužuju – zastrašujućeg Ripleyja. Strah i udivljenje, te potvrda da je talent izuzetno zavodljiv – kako talent gospodina Ripleyja tako i onaj gospođe Highsmith.

10. Francis Scott Fitzgerald: Veliki Gatsby

To nije veliki američki roman, već veliki roman o američkoj malenkosti. Bolećiv i ne-zaboravan, upravo onakav kakav priliči pripadniku izgubljene generacije. Pa ako se nekad eufemistički govorilo kako je život san, nakon Velikog Gatsbyja može se reći kako je život, ipak, samo iluzija.

Umjesto ovih deset, na popisu je lako moglo biti i nekih drugih i trećih deset djela. Razloge odabira prepuštamo iracionalnom, nesvjesnom; tko zna zašto je to dobro.

PROJEKT: MLADI I KREATIVNI

—————————————————————————————————————

mr.sc. Iva Klak Mršić (iva.klak.mrsic@kgz.hr), KGZ Knjižnica Jelkovec

Za Novi uvez već smo izvještavali o suradnji i partnerstvu udruge „Iskra CES“ i Knjižnica grada Za-greba - Knjižnice Jelkovec. Uz već prije poznate pro-jekte „Mali pitaju, veliki im čitaju“, „Škola za rodite-lje“, „Roditeljstvo u ogledalu“, „Iskra – centar za zaje-dnicu i obitelj“, koji su obuhvaćali djecu i roditelje, u rujnu ove godine krenuo je novi projekt: „Mladi i krea-tivni“.

Projekt je namijenjen mladim i nezaposlenim osobama u dobi do 29 godina, a omogućava dostup-nost novih primjenjivih znanja o socijalnom poduzet-ništvu te razvoj kreativnosti i vještina za samozapošljavanje, kao i jačanje uloge mladih u društvu kroz podizanje razine informiranosti i poticanje motivacije za pokretanje vlastitih poslova. Osnovne su aktivnosti projekta edukacijske radionice iz socijalnog poduzetništva te kreativne radionice izrade uporabnih i ukrasnih predmeta. Radionice se održavaju uz potpo-ru Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, a za polaznike su besplat-ne. Za pohađanje radionica mogli su se prijaviti mladi i nezaposleni u dobi od petnaest do trideset godina života. Nakon on line prijave, obavljen je razgovor i ispitivanje motivacije, te se formirala skupina od trideset mladih koji su pokazali najveći interes za edukaciju. Projekt se provodio prema najavljenim terminima u Knjižnici Jelkovec.

Kreativne je radionice vodila Suzana Antonić, dipl. soc. radnica iz Omnes artes d.o.o.a Kreativno izražavanje mladih poticano je usvajanjem osnova tehnika praktičnih vještina iz-rade nakita i uporabnih predmeta. Prva radionica bila je o scrapbookingu, odnosno načinima izrade predmeta od papira, kao što je izrada čestitaka, pakiranje i izrada kartica za darove te izrada dekorativnih elemenata od kartona. U sljedećoj radionici sudionici su izradom kutijica za nakit mogli upoznati shabby chic u praksi (to je ujedno i radionica koja je izazvala najviše interesa kako među sudionicima projekta tako i među ostalim korisnicima Knjižnice Jelko-vec), a nakon toga održana je i radionica izrade nakita. U posljednjoj radionici sudionici su mogli naučiti osnove oslikavanja tkanina pomoću crtanja i šablona.

Ciklus treninga o socijalnom poduzetništvu provodi se kroz četiri jednodnevna trenin-ga u trajanju od četiri sata. Nakon uvodnog, teorijskog dijela o osnovama socijalnog poduze-

7

tništva održava se praktični rad u skupinama, razrada poduzetničke ideje. Vrednovanje postignuća rezultata izvršit će korisnici i izvoditelji aktivnosti, na temelju broja prisutnih mladih uključenih u projekt, broja mla-dih koji su završili edukaciju i broja nastalih poduzet-ničkih planova. Nakon završetka projekta mladi će ispunjavati evaluacijski upitnik i upitnik ishoda pro-jekta. Nadamo se da ćemo se nakon završetka projekta moći pohvaliti novom poduzetničkom idejom.

MALA ŠKOLA POVIJESTI UMJETNOSTI: UMJETNOST KAO PLATFORMA

ZA RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA I DJELOVANJA

—————————————————————————————————————

Petra Dolanjski (petra.dolanjski@kgz.hr), KGZ Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića

Volim, mislim, upoznajem, živim, razumijem, osjećam umjetnost ideja je Male škole povijesti umjet-nosti, čiji se program odvija na Dječjem odjelu Knjiž-nice S. S. Kranjčevića, samostalno ili u suradnji s Ga-lerijom Prozori, kao sadržaj koji prati izlagačku kon-cepciju Galerije. Zašto učiti umjetnost, zašto u knjižni-ci te, naravno, glavno pitanje, zašto baš djecu? Kreni-mo redom. Prva asocijacija kada govorimo o suživotu/suradnji knjižnice i (likovnih) umjetnosti povezana je s ilustracijom, u tom je kontekstu i rad Galerije Prozori od osnutka, 1978. godine, bio usmjeren na izlaganje ilustracije i drugih gra-fičkih vrsta koje su usko povezane s knjigom, prema tome i knjižnicom, te s njima supostoje kao cjelina. No od 2005. godine voditeljica Galerije Irena Bekić njezino djelovanje preus-mjerava na izraze suvremene umjetničke prakse gdje Galerija „putem umjetnosti vrši sitne tektonske pomake, ubacuje viruse destabilizacije hegemonijskih reprezentativnih društvenih obrazaca“ , s otvorenim pozivom svakom korisniku, prolazniku, da u njoj participira.

Umjetnost je platforma za promicanje kulture dijaloga i razumijevanja drugog i druga-čijeg, njezina provokativnost, tematiziranje Drugog, izravnost, britkost, neuvijenost potiču na kritičko promišljanje, problematiziranje i raspravljanje, umjesto već automatiziranog prih-vaćanja, usvajanja i reproduciranja propisanih i nametnutih sadržaja. U tom smislu knjižnica se svojim programima koji nude interdisciplinarni pristup (književni, umjetnički, teorijski itd.) određuje kao mjesto koje prepoznaje potrebe i probleme svojih mlađih i starijih članova, te nudi znanje, razumijevanje i prostor unutar kojega mogu djelovati i sadržaj u kojem mogu participirati.

S obzirom na to da se Mjesec hrvatske knjige sadržajno usmjerio na ljubav, u sklopu Male škole umjetnosti održala sam predavanje Ljubav u umjetnosti za učenike sedmih i os-mih razreda. Usmjerila sam se na razdoblje od kraja 19. stoljeća pa sve do primjera suvreme-ne umjetničke produkcije s naglaskom na pomaku od realističnog prikaza prema eksperi-mentiranju s novim tehnikama, novim materijalima i novim medijima. Na primjerima mo-dernističkog slikarstva i kiparstva, ali i snapshot fotografija, performansa i site specific insta-lacija, diskutirali smo o pretvaranju početnoga ljubavnog žara u brojne napetosti i slojevitos-ti, o raznovrsnim licima ljubavi, ali i o suvremenim prikazima u kojima se ljubav često inter-pretira kroz ekstenzivne konzumeracije sadržaja. Polazište škole jest učenje o umjetnosti shvaćeno kao način približavanja povijesti koja tolerira individualne emocije, različita gledi-šta i obrasce tumačenja, za razliku od prenošenja pukih činjenica ili osobno obojenih mišlje-

8

nja. Treba istaknuti i predavanje Stanislava Habjana, umjetnika koji se bavi pisanjem, dizajnom, likovnošću i multimedijom, osmišljeno kao ilustrirani scenski is-kaz osobnih iskustava vezanih uz pojam i objekt knji-ge, koje je održao za učenike 10. gimnazije kao dio programa izložbe Uzmi, čitaj! s obje strane prozora Galerije Prozori u Knjižnici S.S. Kranjčevića.

Zahtjev za umjetnošću u kojoj pojam „lijepo“ predstavlja središnji pojam oko kojega se vrti problematika njezina opravdanja, odavno je zastario, a tim više potrebno je djelovati u smjeru koji omogućuje i olakšava razumijevanje i uživanje u umjetnosti, napose onoj suvremenoj. Kako bismo razumjeli umjetnost, potrebno ju je upoznati, kontekstualizirati, približiti publici. Tendencija je to koju su prihvatile brojne vodeće svjetske, ali i hrvatske, muzejske i galerijske ustanove, koje predavanjima, vodstvi-ma, radionicama i edukacijama djecu i mlade upućuju na umjetnost. U ovom kontekstu Mala škola povijesti umjetnosti nije izoliran slučaj, već primjer dobre prakse, ali isto tako može djelovati neovisno o radu Galerije Prozori. U tom bi smislu povjesničari umjetnosti zaposle-ni u narodnim knjižnicama mogli razmisliti o uvođenju takve vrste sadržaja u programe svo-jih odjela.

Polazak u srednju školu dobna je granica nametnuta kao samorazumljiva i neproble-matična te je njome određen trenutak u kojem djeca postaju spremna učiti o umjetnosti. Još je veći problem što povijest umjetnosti kao predmet u srednjoj školi slušaju samo učenici gimnazija. Što je sa strukovnim srednjim školama? Takav elitistički koncept promašuje važ-nu ulogu umjetnosti u promišljanju, propitivanju i destabiliziranju dominantnih društvenih struktura i pravila koja su nametnuta kao samorazumljiva, te artikulacija kroz umjetnost (p)ostaje privilegija već ionako privilegiranih. U tom je ključu cilj Male škole umjetnosti de-konstruirati dobne i klasne granice, pokazati koliko su, zapravo, umjetne i dogovorene te na njih odgovoriti artikuliranim mišljenjem te teorijskim i praktičnim djelovanjem.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U KNJIŽNICI ŠPANSKO-SJEVER

—————————————————————————————————————

Renata Vugrek (renata.vugrek@kgz.hr), KGZ Knjižnica Špansko - sjever

Mjesec hrvatske knjige 2014. godine obilježila je tema kojom su se bavili gotovo svi umjetnici, pjesnici opjevali, slikari pokušali dočarati svojim talentom, a gotovo svi mi iskusili – tema ljubavi. Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici Špansko-sjever započelo je već početkom listopada studijskom izlož-bom pod naslovom Velike male ljubavi. Izložba je pri-kazala zabavne i pomalo komične citate iz nekih od poznatijih knjiga hrvatske dječje književnosti, koje su se pozabavile temom prvih, dječjih i mladenačkih, lju-bavi. Ovdje su se citirali pisci poput Mire Gavrana, Sanje Pilić, Ane Đokić Pongrašić, Želimira Hercigonje, Branke Primorac i Ratka Bjelčića, koji gotovo svakodnevno u knjižnicama dokazuju svoju popularnost kod mladih čitatelja. Izložba je bila vesela, kako i priliči temi ljubavi, a trajala je od 3. do 31. listopada 2014. go-dine.

Drugu polovinu Mjeseca hrvatske knjige izloge Knjižnice Špansko-sjever krasila je studijska izložba o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, povodom 125. godišnjice smrti toga ve-likog hrvatskog povjesničara, političara i književnika. Pritom je prikazana njegova bogata

9

ostavština te činjenice iz života jedne od važnijih oso-ba preporodnoga doba Hrvatske, s naglaskom na Ilir-ski pokret kao okvir njegova književnog stvaranja. O-sim života Ivana Kukuljevića Sakcinskog, prikazana je i povijest djelovanja zbora koji nosi njegovo ime. Izlo-žba je otvorena 5. studenoga u 19 sati nastupom ama-terskoga mješovitog pjevačkog zbora Ivan Kukuljević Sakcinski iz Španskog. Uz zbor nastupila je i pjesniki-nja Tereza Bognar, koja je čitala svoju poeziju. Njihovi nastupi popunili su knjižnicu i bili nagrađeni velikim pljeskom.

Osim izložaba, u knjižnici je 22. listopada održana i Večer ljubavne poezije, kada smo ugostilia mladoga pjesnika Gorana Gatalicu. On nas je počastio recitacijom nekoliko svojih autorskih ljubavnih pjesama na štokavskom i kajkavskom. Jednako tako, nagrađen je veli-kim pljeskom.

Krajem listopada održan je i književni susret s dječjom spisateljicom Dubravkom Vo-lenec. Autorica je predstavila svoju novu slikovnicu Vrapčić Prhko, kojom je podsjetila na to da se ljubav i poštovanje mogu pružiti i životinjama u našoj okolini.

Temu ljubavi u Mjesecu hrvatske knjige u Knjižnici Špansko-sjever mogli smo vidjeti i na poštanskim markama. Gospođa Željka Librić, članica Filatelističkoga kluba Zagreb, strastvena filatelistica i voditeljica Male škole filatelije, na izložbi unutar prostora knjižnice pokazala je maštovite marke koje promoviraju ljubav i priče vezane uz nju. Izložba je nazva-na Markom o ljubavi, a popraćena je i filatelističkom radionicom, koju su vodile gospođe Željka Librić i Iva Lipovac. Učenici obližnje škole pritom su napisali ljubavno pismo, sami ukrasili omotnice i zalijepili odgovarajuće poštanske marke.

Već sljedećeg tjedna posjetila su nas djeca iz mješovite engleske grupe Dječjeg vrtića Malešnica sa svojim odgojiteljicama Mersijom Plančić Dlačić i Lidijom Grobenski. Održana je likovna radionica izrade knjižnih straničnika, ili kako to djeca u knjižnici vole nazivati - zabilježavalica. Upitali smo djecu što za njih znači ljubav i naravno da je bilo raznih odgo-vora. Svoje su odgovore djeca pokušala nacrtati na prethodno pripremljenim kartonima, a radove smo izložili u prostoru knjižnice kako bi svojim šarenilom i ljubavlju ukrašavali zimske dane našim posjetitelja.

U Mjesecu hrvatske knjige Knjižnica Špansko-sjever započela je suradnju s Forumom za slobodu odgoja te se na taj način pridružila nekim od Knjižnica grada Zagreba s kojima Forum surađuje. U razdoblju Mjeseca hrvatske knjige održane su dvije radionice promicanja tolerancije i nenasilnog rješavanje sukoba, gdje su prvašići naučili kako i oni sami mogu po-stati superjunaci pomažući ostalima i promovirajući tolerantniji način razmišljanja. Suradnja će se nastaviti u obliku mjesečnih radionica i izložbe dječjih radova s temom tolerancije.

Tijekom cijelog Mjeseca hrvatske knjige u posjet knjižnici dolazili su prvašići iz obliž-njih osnovnih škola, kako bi se upoznali sa svojom susjednom narodnom knjižnicom. Ostali knjižnični članovi tijekom Mjeseca knjige svoj su trag i ljubavne misli mogli ostaviti na na-šem panou, gdje su flomasterima u boji mogli na post it papirićima napisati što za njih znači ljubav. Započelo je sramežljivo, ali s vremenom su se ovdje našle i neke vrlo inspirativne riječi – Ljubav je kad si sretan, a ljudi koji te okružuju su sretni zbog tvoje sreće.

ENGLESKI U KNJIŽNICI JELKOVEC

—————————————————————————————————————

Jelena Pisačić (jelena.pisacic@kgz.hr), KGZ Knjižnica Jelkovec

10

Ovoga smo ljeta u Knjižnici Jelkovec započeli s radionicama engleskoga jezika, s ciljem podizanja inte-resa djece za učenje stranoga jezika. Tri puta tjedno okupljala se grupa „Engleza“ od oko dvanaestero djece različitog uzrasta. Većini je to bilo prvo iskustvo uče-nja engleskoga jezika. Ljetni smo program bazirali na edukativnim slikovnicama Open Court Reading, koje je knjižnici donirala Američka ambasada. Te slikovni-ce već pedeset godina od mladih učenika stvaraju vješ-te čitatelje i potiču čitanje i učenje s razumijevanjem. Open Court Reading program je koji se provodi u veli-kom broju vrtića i osnovnih škola u svijetu. Seriju slikovnica (i popratnu neknjižnu građu za učenje jezika) objavio je američki izdavač SRA McGraw Hill sa sjedištima u Pennsylvania Plazi i New York Cityju.

Aktivnost koja je prvotno bila planirana samo za vrijeme školskih praznika izazvala je veliki interes i kod djece i kod njihovih roditelja te smo, na njihov prijedlog da s radom nas-tavimo i kroz godinu, uvrstili engleske radionice u redovne aktivnosti Odjela za djecu i mla-de.

Učenje stranoga jezika već u ranoj dobi koristi djeci za bolju koncentraciju i komuni-kaciju. Rano učenje stranih jezika pomaže u kasnijem proširivanju znanja i kvalitetnijem us-vajanju jezika. Također, olakšava i učenje materinjeg jezika te razvija društvene sposobnosti i samopouzdanje kod djece. Iz tog su razloga i u mnogim vrtićima ponuđeni programi učenja stranoga jezika. No kako su na radionice ubrzo počeli pristizati i učenici petih i šestih razre-da, morali smo grupu transformirati u dvije manje – onu početnu i onu za djecu koja već i-maju neko predznanje. Tako sada provodimo dvije zasebne radionice, svaku u svojem termi-nu, a gradivo koje prolazimo jest ono koje se uči i na nastavi u školi.

U opuštenijoj atmosferi negoli je to primjerice ona na školskoj nastavi, bez straha od ocjena ili sankcije za neizvršenu domaću zadaću, ovakve manje grupe djece dobivaju veću mogućnost za individualni rad. Vrijeme koje provedemo uz lekcije nije isprekidano opomi-njanjem nezainteresiranih pojedinaca, upravo zato što su radionicu sami odlučili pohađati. Ostaje nam dovoljno vremena za višestruko ponavljanje teksta, vježbu i zabavna propitiva-nja uz crtanje i rješavanje osmosmjerka i križaljka s novo naučenim riječima, a oni s najbo-ljim rezultatima nakon radionice igraju igre kao što su Guess Who ili križić-kružić.

Manifestacija International Games Day @ your library, koja se uz potporu ALA-e (American Library Association) i IFLA-e održava od 2008. godine po knjižnicama diljem svijeta, ove je godine, kao i prošle, imala sudionike u Knjižnici Jelkovec. O samoj manifes-taciji prošle je godine za Novi uvez (br. 18) članak napisala dipl. knjižničarka Lorena Banić. Igra kojom su sve knjižnice povezane jest Global Gossip Game, igra pokvarenog telefona. Ove je godine igralo 996 igrača, na 11 jezika, kroz 26,5 sati u 76 knjižnica i 17 zemalja. Po-četna je rečenica bila Games are intrinsic and narural feature of human nature. Završna je glasila It's snowing.

Knjižnice koje sudjeluju organiziraju i razne igre za svoje korisnike. Dječji odjel Knji-žnice Jelkovec imao je 35 sudionika. Od toga osmero je bilo prijavljeno na natjecanje u en-gleskom. Naime, u našoj je knjižnici organizirano natjecanje u sedam kategorija: turnir u PlayStationu 3 uz igru PES 2013, Čovječe ne ljuti se, križić-kružić, Pictionary, pantomima, hula-hup i natjecanje u engleskom jeziku. Ovogodišnje sudjelovanje engleske grupe na ma-

11

nifestaciji International Games Day dodatno je nastoja-nje da se učenje stranog jezika približi djeci i to kroz igru, zabavno natjecanje te korištenje vještina i znanja stečenog na radionicama.

ČIMPANZE U KNJIŽNICI

—————————————————————————————————————

Dijana Štambak (dijana.stambak@kgz.hr), KGZ Knjižnica Špansko - jug

Teško je zamisliti djetinjstvo bez priča o životi-njama, a knjižnicu bez slikovnica i knjiga o životinja-ma. Međutim, životinje u pričama najčešće su toliko antropomorfizirane da u njima ne ostane gotovo ništa od onog životinjskoga. U Knjižnici Špansko-jug poku-šali smo na specifičan način našim malim posjetitelji-ma predstaviti životinje onakvima kakve zaista jesu, a o čijem životu zapravo ni prosječne odrasle osobe ne znaju mnogo jer nam se znanje često zaustavi na poje-dnostavnjenoj i najčešće iskrivljenoj predodžbi stečenoj u djetinjstvu. Ovom smo prilikom djeci, ali i odraslima u kojima još uvijek nije zamro interes za prirodni svijet, predstavili iz-nimno zanimljive i nama ljudima vrlo slične životinje (genetski gledano, razlikujemo se ot-prilike 2 posto) – čimpanze! U suradnji sa Zoološkim vrtom grada Zagreba priredili smo izložbu njima u čast, nazvanu "Slikarska obitelj zagrebačkih čimpanza". Za ovu lijepu surad-nju ponajviše možemo zahvaliti Tomislavu Krizmaniću, edukatoru Zoološkoga vrta. Naše su izloge tako od početka do kraja rujna ove godine krasila platna oslikana spretnim rukama maksimirskih čimpanza, ispod kojih smo izložili po našem izboru najbolje dječje knjige o životinjama. Kako čimpanze slikaju? Umjetničko stvaralaštvo kod čimpanza nije novost. U Zoološkom vrtu članovima obitelji čimpanza omogućeno je izražavanje kistom i bojama. Proces je jednostavan: timaritelj drži slikarsko platno, a čimpanza kistom nanosi jestive boje prema vlastitoj inspiraciji. Na taj način nastala su brojna umjetnička djela koja su ponos dje-latnika Zoološkog vrta.

U Maksimiru živi pet čimpanza: King, Boris, Juba, Sara i Megi. Međutim, nemaju svi jednako izražen gen za slikanje! King, na primjer, do sada nije pokazao velik interes za sli-kanje i njegovi pokušaji izražavanja kistom i bojama vrlo su sramežljivi. King se rodio u Za-grebu i trenutačno je najmlađi mužjak u obitelji čimpanza. Njegova je majka Suza, a otac legendarni Deda. On je bio prvi mladunac rođen nakon dosta godina, usprkos ozbiljnim go-dinama svojih roditelja.

Boris je rođen 22. studenoga 1987. u njemačkom gradu Krefeldu. U Zagreb je došao 1994. i tu je godinama živio u sjeni mužjaka Dede. Oduvijek je bio vrlo energičan i impulzi-van, a kada mu je pružena mogućnost slikanja, također nije pokazao interes. Više voli fizi-čke aktivnosti i manipuliranje predmetima. Ponosan je otac ženkica Megi i Sare, a njih dvije su se pokazale pravim slikaricama! Sara je starija kći Jube i Borisa, rođena u Zagrebu 3. svi-bnja 1999. Iako nikada prva ne pokazuje inicijativu i uglavnom se povodi za majkom Jubom, pokazalo se da je riječ o vrsnoj umjetnici. Njezini radovi bili su izloženi u Novinarskom do-

12

mu prilikom promocije prve knjige o Zoološkom vrtu pod naslovom "Divlja djeca Maksimira".

Juba je u Zagreb stigla 1998. iz hannoverskog zoološkog vrta, gdje je i rođena 1. studenog 1985. Maj-ka je dviju ženkica: Megi i Sare. Ona se do sada poka-zala kao strastvena likovna umjetnica koja zaista uživa u stvaralačkom radu. Izložba u našoj knjižnici njezin je treći proboj na umjetničku scenu jer je prethodno imala dvije izložbe: u Zoološkom vrtu povodom EAZE-ine kampanje za zaštitu čovjekolikih majmuna i u Novinarskom domu.

Megi je mlađa kći Jube i Borisa, a rođena je u Zagrebu 3. travnja 2007., na radost svih posjetitelja Zoološkog vrta. Do sada je pokazala velik interes za slikanje i rado se izražava bojama. Pred njom je deifinitivno velika "umjetnička karijera", a ovo je bila njezina druga izložba.

Čimpanze (Pan troglodytes) najpoznatiji su čovjekoliki majmuni, a žive u tropskim šumama središnje Afrike. Kao i mi, čimpanze su svejedi, sakupljaju sočne plodove, biraju mlade izdanke, ali često se i organiziraju u lovačke grupe kako bi ulovile ručak. Izrazito su inteligentne životinje i koriste se raznim oruđem prilikom lova, razbijanja oraha te sakuplja-nja mrava i termita. Mogu doživjeti duboku starost, ponekad požive i šezdesetak godina. Ka-ko stare, tako polako počinju i gubiti dlaku na glavi. Dakle, ćelave kao i mi ljudi! S nama dijele još jednu osobinu, a to je smijeh. Društvene su životinje i žive u velikim skupinama s puno mužjaka i ženki te se vrlo dobro zna položaj svake jedinke u skupini. Čimpanze su me-đu najomiljenijim životinjama u zoološkom vrtu. Vrlo su inteligentne životinje, ali zbog svo-je grubosti i agresivnosti, izrazito zahtjevne za držanje.

Za vrijeme izložbe našu je knjižnicu posjetio timaritelj majmuna i morskih lavova Da-mir Kranjac. Na susret s njim došlo je pedesetak djece, učenika Osnovne škole Tituša Brezo-vačkog. Kad su čula koga će upoznati, djeca su se poveselila da će im dolazak u knjižnicu biti prilika za pomaziti čimpanzu. Takvo nešto, naravno, nije moguće jer čimpanze ne smiju napuštati Zoološki vrt i prilično su opasne životinje, čega djeca, a često ni odrasli, uopće ni-su svjesna. Od timaritelja su djeca doznala mnogo toga što o majmunima prije nisu znala. Novost im je bila da su čimpanze zapravo krupnije od onih koje smo navikli gledati u filmo-vima jer se za snimanje uglavnom koriste mladunci. Odrasla čimpanza, teška preko 60 kilo-grama, kao ni odrastao čovjek, ne bi bila oduševljena kad bi ju netko pokušao nosati u naru-čju. Djeca su doznala kako čimpanze slikaju, ali i to kako izgleda njihov trening, koji je va-žan zbog situacija u kojima im se, na primjer, mora pregledati zub, uzeti bris grla, izmjeriti temperatura, pa trebaju biti spremne na takve zahvate. Čimpanze se na emocije oslanjaju da-leko više nego ljudi pa je timaritelj zgodno za njih rekao da su "oštar nož" u odnosu na nas ljude koji smo u odnosu na njih "tupi nož". Timaritelj je djecu podijelio u grupe u kojima su neki učenici glumili čimpanze a neki timaritelje pa su uz pomoć klikera i sitnih nagrada (keksi) jedni drugima pokušali dati do znanja koje je ponašanje poželjno, a koje nije. Djeca su doznala i tužnu činjenicu da su čimpanze ugrožena vrsta jer ih u Africi jedu! A čuli su i simpatičnu istinitu zgodu o bijegu (i sretnom povratku) čimpanze iz našega Zoološkog vrta.

Učenicima je također ukratko predstavljena knjiga o povijesti Zoološkog vrta, objav-ljena pod naslovom "Divlja djeca Maksimira", u kojoj je prikazan razvoj Zoološkog vrta od skromnog početka s tri lisice i tri sove do vrta onakvog kakav je danas (nadamo se da će biti i mnogo ljepši i ugodniji za životinje). Djecu smo također potaknuli da više čitaju i uče o životinjama te da ih poštuju. Nekoliko dana nakon susreta u knjižnici, s grupom djece otišli smo u Zoološki vrt vidjeti uživo, ali iz nove perspektive, životinje o kojima smo u knjižnici mnogo naučili.

13

PSI U KNJIŽNICI

—————————————————————————————————————

Ana Bakarić (ana.bakaric@kgz.hr), Knjižnica Jelkovec

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, i ove godine ugostili smo brojne dječje književnike i ilustratore, ali i neke druge goste. Ipak najdraži od njih, kao i prilikom svakog gostovanja, bili su krzneni četveronožni lju-bimci s kojima smo se imali priliku družiti čak dva pu-ta u mjesec dana.

Naši su česti i vrlo dragi gosti Petra i Sisi iz sklo-ništa Dumovec. Sklonište za nezbrinute životinje Gra-da Zagreba postoji od siječnja 2001. godine, nalazi se na istočnom rubu grada, a prilagođeno je držanju i smještanju napuštenih pasa raznih pasmi-na. Svi imaju istu sudbinu neželjenih kućnih ljubimaca. U skloništu se također brinu i o ma-cama, ali i pticama i divljim životinjama koje su nađene kako izgubljeno lutaju. Ipak u azilu su našle privremeno utočište.

Prilikom svakog gostovanja ekipe iz Dumovca dogovorimo posjet predškolaca ili prva-šića iz Osnovne škole Jelkovec kako bi poslušali zanimljivo predavanje kroz igru i druženje sa psom Sisi. Djeca uče kako se ponašati i brinuti o psu, koje su mu potrebe, što psi smiju i ne smiju te kako pravilno prići nepoznatom psu. Sve se to odmah pokazuje i u praksi s kuji-com Sisi koju djeca imaju prilike hraniti, maziti, četkati i još mnogo toga.

Djeca, za razliku od odraslih, bez straha i nesigurnosti, postavljaju pitanja, pričaju o svojim ljubimcima i ljubimcima svojih prijatelja, prepričavaju razne zgode i nezgode. Svjes-ni su da se sa životinjama loše postupa i neposredan doživljaj susreta s njima razvija u djece znanje i razumijevanje o brizi za životinje. Prema Sisi djeca su bila vrlo nježna i pažljiva. Vesela, umiljata i zaigrana, jednostavno je sve oduševila redom i lijepim ponašanjem. Čak i oni malo strašljivi nisu joj mogli odoljeti: čista ljubav prema životinjama prevladala je svaku nesigurnost i bojazan.

Nakon odslušane edukacije, svako je dijete dobilo i diplomu za pažljivost i stečeno os-novno znanje o psima.

Tea i Vida, Šira i Astra prvi put su gostovali u našoj knjižnici. Udruga Psi pomagači provodi educiranje terapijskih timova s ciljem uključivanja u terapijske aktivnosti za potrebe raznih korisnika. Cilj im je proširiti svijest u javnosti o pozitivnim učincima uključivanja pasa pomagača u različite oblike terapijskih aktivnosti.

Nisu svi psi u dvorištima na lancu. Šira i Astra psi su pomagači. Pokazali su djeci nižih razreda sve trikove koje znaju, razveselili ih, ali i naučili kako se za pse treba brinuti te kako im oni uzvraćaju ljubav.

Psi pomagači školovani su za posebne uloge. Pomažu u rehabilitaciji, terapiji, u indivi-dualnom radu, kako u domovima za starije tako i u radu s djecom s poteškoćama.

Tijekom predavanja djeci je jednostavnim rječnikom objašnjeno na koji način pas u-tječe na korisnika te zbog čega su psi za nas ljude toliko posebni. Ono što je posebno zanim-ljivo jest osobnost psa pomagača, jer nije svejedno koji će pas biti odabran za edukaciju. Pre-poznate su socijalne, psihičke i tjelesne dobrobiti uključivanja pasa u terapijske programe.

Pas je naš vjeran prijatelj, daje nam tako mnogo, a traži tako malo - samo ljubav i topli dom. Nije ljubomoran, sebičan, ne zna osuđivati, ne zna za zlo, i ne pamti ga kao ljudi. Ali, ispunjavamo li mi svoje dužnosti kao vlasnici životinja? Pružamo li im tu istu bezuvjetnu ljubav, topao dom i osjećaj pripadnosti?

Bilo je mnogo pitanja o tome kako sve to pas nauči. Tea Selaković, predsjednica Udru-ge psi pomagači objasnila je djeci da psi uče i ponavljaju jer tako mogu pridonijeti svojim

14

radom, osobnošću, igrama, pogledom i pusama. Djeca su kući otišla oduševljena i sretna, s novim

znanjima o kućnim ljubimcima, psima, i svjesna koliko su oni pametni, osjetljivi, druželjubivi i zaigrani.

Ne govori se bez razloga da je pas čovjekov naj-bolji prijatelj. Ove su životinje više od prijatelja i ne-koga s kim ćete jednostavno provoditi slobodno vrije-me. Psi su stvorenja koja čine za nas nevjerojatne stva-ri i zaslužuju naše divljenje. Oni nisu samo životinje, već i članovi naših obitelji. Osjećaju ljudsku patnju, smanjuju stres, pomažu ljudima u socijalizaciji.

"Pas ima sve odlike čovjeka, a nijednu njegovu manu." Vilim Svečnjak

STATISTIKA LJUBAVI U KNJIŽNICI KUSTOŠIJA

—————————————————————————————————————

Marina Putnik (marina.putnik@kgz.hr), KGZ Knjižnica Kustošija

Progovoriti o ljubavi na drugačiji, statistički na-čin bio je pravi izazov za nas u Knjižnici Kustošija ti-jekom ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige. Odluči-li smo knjižnične izloge ispisati statističkim podacima koji se odnose na ljubav, seksualnost i brak u Hrvat-skoj. Svi statistički podaci preuzeti su iz istraživanja vodećih hrvatskih znanstvenika na tome području, dr. Željke Kamenov, dr. Aleksandra Štulhofera i drugih, te njihovih timova. Dio podataka preuzet je i od Državno-ga zavoda za statistiku RH te Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora. Donosi-mo vam priču o statistici ljubavi, ispisanu na izlozima naše knjižnice:

Statistika ljubavi Noćas bih mogao napisati najtužnije stihove. • oko 90 % ljudi u nekom trenutku svoga života uđe u brak

Napisati, na primjer: "Noć je posuta zvijezdama, trepere modre zvijezde u planini."

• 2004. u RH sklopljeno je 22 700 brakova

• 2012. u RH sklopljeno je 20 323 braka

Noćni vjetar kruži nebom i pjeva. • 2004. u RH rastavljeno je 4 985 brakova

• 2012. u RH rastavljeno je 5 659 brakova

Noćas bih mogao napisati najtužnije stihove. Volio sam je, a ponekad je i ona mene voljela. • 2/3 hrvatskih studenata i gotovo 1/2 studentica pokušalo je preuzeti tuđeg partnera

15

• 87 % bilo je barem donekle u tome uspješno

U noćima kao ova, bila je u mom naručju. Ljubljah je, koliko puta, ispod beskrajna neba. • 53 % ispitanih LGBT osoba u RH želi ili namjerava ozakoniti svoju vezu

Voljela me, a ponekad i ja sam je volio. Kako da ne volim njene velike nepomične oči. • čak 73 % LGBT osoba u Hrvatskoj doživjelo je nasilje zbog svoje seksualne orijenta-cije

Noćas bih mogao napisati najtužnije stihove. Misliti da je nemam, osjećati da sam je izgubio. • oko 83,8 % mladih ispitanika u dobi od 18 do 25 godina (2010.) izjasnilo se za uvođe-nje seksualne edukacije u hrvatske škole • Voli me, ne voli me, voli me, ne voli me, voli me, ne voli me i voli me ipak - odgovor je tu, na najvažnije i ponekad najbolnije životno pitanje. Sva sreća da je cvijetu ponestalo latica u pravom trenutku jer što bi se desilo da je ostala još samo jedna latica?! Kako ne bismo upropastili baš cijeli cvjetnjak tražeći odgovore na pitanja vezana uz ljubav-nu problematiku, odgovore možemo potražiti i kod stručnjaka raznih profila. Danas gotovo da i nema humanističke i društvene znanosti koja se u nekom segmentu ne zanima za feno-men ljubavi. Sociologija, psihologija, antropologija, povijest, pravna znanost te mnoge druge znanstvene discipline izučavaju ljubav u njezinoj najširoj pojavnosti. No, ni prirodne znanos-ti nisu ostale imune na izučavanje ljubavi, pa se tako njome bave biokemičari, biolozi, fizio-lozi, psihijatri i mnogi dr. Kilometri knjižničnih polica ispunjeni su upravo ljubavnom literaturom, najvećim tugama i čežnjama, kao i slavljem te opijenosti tim najuzvišenijim osjećajem. Teško je pronaći pisca koji se u nekom razdoblju svoga književnog stvaranja nije pozabavio tom temom. Stoga se s pravom možemo zapitati što je to toliko intrigantno u ljubavi čime ona od davnih vremena pa sve do danas iznova budi interese najšire znanstvene i kulturne javnosti?

Znanstvenici se slažu da je ljubav teško jednoznačno odrediti, definirati, objasniti i kategori-zirati jer se mora uzeti u obzir cijeli niz psihosocijalnih sastavnica toga fenomena kao i mno-gobrojnost njezinih pojavnih oblika. Osim što razlikuju ljubav, seks i brak, znanstvenici raz-likuju i ljubav od sviđanja te prijateljsku i romantičnu ljubav. Također, neki teoretičari razli-kuju erotičnu ili romantičnu ljubav, egocentričnu, prijateljsku i pragmatičnu ljubav od altrui-stične ljubavi. No ljubav u smislu trajnijega socijalnog odnosa podrazumijeva i prijateljstvo i strast i brigu za partnera. Svi zaljubljeni, kao i oni koji to planiraju uskoro biti, pred našim su izlozima mogli provjeriti koliko su strastveno zaljubljeni. Napisali smo i izložili skalu strastvene zaljubljenosti prilagođenu prema Hat-fieldu i Sprecheru (1986.). Bilo je dovoljno sjetiti se osobe koju trenutno najstrastvenije volimo i popuniti jednostavan upitnik, jer tko ne poznaje te strastvene, vrtoglave osjećaje koji prate sviđanje, strast i zaljublje-nost, kad srce luđački lupa i tlo izmiče pod nogama?!

F. Sagan kaže: „Ljubav je kao vožnja automobilom. Startaš naglo, voziš prebrzo, a kočiš kad je već prekasno.“ Slažemo se sa Saganom i mišljenja smo da je brza vožnja jedan od najve-ćih užitaka, stoga kad niste na cestama, vozite jaaako brzo i nastojte ne kočiti jer i provalije, ako su ljubavne, imaju dušu. http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/u-mjesecu-knjige-na-kustosiji-statisticki-podaci-o-ljubavi-966932

LIKOVNA ETNO RADIONICA ROŽE OD PAPERA

(IZRADA BOŽIĆNOG NAKITA) —————————————————————————————————————

Tanja Štignjedec Sulić (tanja.stignjedec.ulic@kgz.hr), KGZ Knjižnica Jelkovec

U sklopu Internog četvrtka, u studenom 2014. u Knjižnici Jelkovec održana je likovna etno radionica Rože od papera.

Radionica izrade cvijeća od papira bila je među prvima koje su se održavale u Zavičajnom muzeju Do-nja Kupčina nakon njegova ponovnog otvorenja 2007. godine (muzej je bio zatvoren zbog posljedica razara-nja u Domovinskom ratu). Inicirala ju je tadašnja kus-tosica muzeja Željka Petrović Osmak. Radionica je poslije uvrštena u edukativno-pedagoški program Zavi-čajnoga muzeja Donja Kupčina s ciljem revitaliziranja vještine slaganja cvijeća od krep-papira u tom kraju. S obzirom na to da je posljednjih desetljeća u Donjoj Kupčini običaj kićenja bora istisnuo slaganje božića od borovih grančica, kao i njegovo ukrašavanje rožama i drugim tradicionalnim ukrasima, mlađi naraštaji više nisu bili upoznati s izradom cvijeća od krep papira. Zbog toga su u muzeju organizirane redovite radionice na kojima su starije žene iz sela (u početku) i zaposlenice muzeja (koje su to od njih naučile) prenosile vještinu djeci i svima zainteresiranima. Osim uloge očuvanja etno baštine u lokal-noj zajednici, cilj je radionice bio i predstavljanje baštine široj publici. Osim što je održava-na u muzeju, radionica je gostovala u zagrebačkim vrtićima, školama i knjižnicama. Tijekom zimskih mjeseci 2012. i 2013. godine održano je nekoliko radionica u suradnji s djelatnica-ma Knjižnice Savica (Snježana Ercegovac), Dječje knjižnice Marin Držića (Ana Pavlek) i Knjižnice Gajnice (Ana-Marija Malibašić i Morena Livaković).

Radionica Rože od papera namijenjena je djeci školskog uzrasta, ali je primjerena i za korisnike srednje i starije životne dobi. Izrada cvijeća od papira pomaže razvoju fine motori-ke djeteta zbog manipuliranja papirom nježne strukture. S obzirom na to da postoji velik broj kombinacija oblika tj. na različite načine izrađenih tučaka, latica i listova, te kombinacija njihovih boja, također se potiče razvoj mašte i kreativnosti.

Cvijeće od krep-papira izrađivalo se u krajevima središnje i sjeverne Hrvatske. Izrađi-vale su ga žene prema vlastitoj kreativnosti i mašti, pripremajući tako ukrase za predstojeće božićne blagdane. Podaci koje nadalje ovdje iznosim prikupljeni su od kazivačica iz Donje Kupčine i odnose se na pedesete i šezdesete godine dvadesetog stoljeća. Prema njihovim ka-zivanjima, žene su kupovale krep-papir u lokalnom dućanu. Često bi se udružile dvije-tri u

16

17

kupnji papira kako bi uštedjele novac. Upravo zbog štednje, cvjetovi su tada bili nešto manji u odnosu na današnje. Sredinom dvadesetoga stoljeća, s obzirom na to da je izbor boja tada bio manji, cvijeće je bilo isklju-čivo crveno, rozo, bijelo i plavo, dok je za tučak birana žuta, a za listove zelena boja. Kupčinke kažu da se cvjetovi po obliku i načinu slaganja razlikuju od sela do sela. U Donjoj Kupčini postoji oko četrdesetak vrsta cvjetova od krep-papira koje stanovnici prepoznaju kao dio tradicije svoga sela. Neke kazivačice kažu da su upravo one zamislile i domislile način izrade pojedi-nih cvjetova. Osim cvjetovima od krep-papira, božić se najčešće ukrašavao pozlaćenim ili posrebrenim orasi-ma, malim crvenim jabučicama te svilenim bomboni-ma. Tako ukrašene borove grane, povijene u kružnu formu, zavjesile bi se u sveti ugao prostorije. Taj dio prostorije naziva se sveti ugao jer su tu bile obješene slike svetaca. Osim kao božićni ukras, cvijeće od krep-

papira koristilo se u svadbenim običajima (mladenkin vijenac za glavu i buket te kite za su-dionike vjenčanja) te u funeralnim običajima (nosilo bi se na grob mlađim osobama). Nije bilo neobično da se životni prostor također ukrasi takvim cvijećem.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U GRADSKOJ KNJIŽNICI SAMOBOR

—————————————————————————————————————

Draženka Robotić (drobotic.roboti@gmail.com), Gradska knjižnica Samobor

Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Sa-mobor obilježen je dvjema knjigama koje su osvježile nakladništvo knjižnice i kojima je knjižnica obilježila i Dan svojega grada: zbirkom kratkih priča s prošlogodi-šnjega Natječaja - Pišem ti priču - i zbirkom pjesama samoborskoga pjesnika Marka Vukasovića.

Pišem ti priču – zbirka je priča pristiglih na 1. natječaj za kratku priču Gradske knjižnice Samobor, 2013. Natječaj smo raspisali bez velikih očekivanja. Veselili smo se spoznaji da će nam oni koji vole pisati poslati svoje priče. I to se i dogodilo: pristigla je 151 priča. Žiri, koji su činili Ivica Prtenjača, Drenka Veronek, Marko Gregur i Draženka Robotić, uhvatio se u koštac s pričama, a rezultati Natječaja objavljeni su u ovoj zbirci! Pjesme Marka Vukasovića knjiga je koja je objavljena povodom 100. obljetnice rođe-nja i 70. obljetnice smrti samoborskoga pjesnika Marka Vukasovića. Marko Vukasović vječna je poveznica i inspiracija za kulturnu sredinu današnjega Samobora, koja osjeća i mi-sli da Vukasovićev rad zavređuje objavljivanje. Gradska knjižnica Samobor u sjećanje na ovog zanimljivog, marljivog i svestranog intelektualca, objavila je knjigu u kojoj se uz Vu-kasovićeve pjesme nalaze i neki drugi materijali i fotografije, uz koje još jednom možemo obnoviti sjećanje na ovog autora pjesama koje su i danas žive i svojevrsne su „samoborske himne“!

Nakon Mjeseca hrvatske knjige na redu je Tjedan strane kulture. Ove godine to je bila francuska kultura. U sklopu Tjedna francuske kulture u Samoboru, od 24. do 28. studenog, Gradska knjižnica Samobor i Hrvatsko francusko društvo prijateljstva Samobor – Chassieu

18

pripremili su raznolik program prezentacija, multime-dijalnih predavanja, izložbi i glazbenih produkcija.

Donosimo vam sažeti dnevnički zapis Tjedna francuske kulture u Samoboru.

Ponedjeljak. U samoborskom je kinu priređena projekcija dvaju francuskih filmova. Na jutarnjoj pro-jekciji animiranog filma Ernest i Celestine bili su uče-nici drugih i četvrtih razreda samoborskih osnovnih škola, a poslijepodne su Nicolasa na praznicima gleda-li učenici petih i sedmih razred. Samoborsko kino bilo je popunjeno do zadnjeg mjesta, a reakcije na filmove bile su vrlo pozitivne.

Utorak. Dan predviđen za suvremeni francuski roman. U GKS-u gostovao je viši asistent na Katedri za francusku književnost Odsjeka za romanistiku Filo-zofskoga fakulteta u Zagrebu dr. Marinko Koščec, i održao predavanje o suvremenome francuskom roma-nu. Govorio je o književnim djelima prevedenim na hrvatski, koja se mogu pronaći u našim knjižnicama i knjižarama. Zanimljivo predavanje, koje je mnogima dalo odgovor na ono dobro znano pitanje: što čitati?

Srijeda. Treći dan ovoga zanimljivog, francuskog Tjedna, ujedno je i središnji događaj. U 19 sati u Gradskoj je knjižnici otvorena izložba fotografija Lica svijeta francuske senatori-ce Michele André. Izložbu je otvorila veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj Mic-hele Boccoz.

Četvrtak. Dan rezerviran za dva multimedijska predavanja. U Odjelu za djecu bilo je govora o Francuskim zabavnim parkovima, a malo poslije u Odjelu za odrasle održano je multimedijsko predavanje o Nepoznatoj Francuskoj. O nepoznatoj Francuskoj govorili su Sanja Černko Delarue i njezin suprug Régis Delarue. A o zabavnim parkovima, mlađim pos-jetiteljima, svoja znanja prenijela je Mirjana Komočar-Ljubić. Posebnost je i uključenost ostalih kulturnih ustanova Samobora pa je tako u Glazbenoj školi Ferdo Livadić priređena glazbena produkcija polaznika glazbene škole koji su izvodili djela francuskih autora.

Petak. Završni dan u Tjednu strane kulture može se imenovati kao red stripa – red priče i red francuskih delicija. Gost Odjela za djecu i mladež Darko Macan, poznat dječjoj publici kao književnik i crtač stripa, predstavio je dva nova naslova Asterixa, ali u ulozi pre-voditelja stripa. Uz uvijek vrijedno ponavljanje gradiva iz povijesti Gala i Rimljana, susret je završio crtačkim majstorijama Darka Macana, koje su s oduševljenjem gledali i pokušali o-ponašati učenici samoborskih osnovnih škola. Nakon jutarnje uvertire, predvečer istoga dana održana je i projekcija animiranih filmova o Asterixu. Na odjelu za odrasle u velikom finalu ovoga tjedna održano je predavanje prof. Rikarda Bakana o francuskoj gastronomiji, uz de-gustaciju francuskih delicija. Zadovoljstvo posjetitelja, naših sugrađana i korisnika knjižnice, bilo je očito, a mi samo možemo dodati: definitivno su sva čula uživala!

S KNJIGOM NA TI! – GAŠENJE KNJIŽEVNE TRIBINE U

GRADSKOJ KNJIŽNICI VELIKA GORICA

—————————————————————————————————————

Ivana Grubačević (igrubacevic@gmail.com), Gradska knjižnica Velika Gorica

Književna tribina S knjigom na ti! pokrenuta je u Središnjem odjelu za odrasle Grad-ske knjižnice Velika Gorica početkom 2012. godine, a zamišljena je kao niz književnih su-sreta s poznatim i nepoznatim piscima i njihovim knjigama – ukratko - susret s knjigom na

19

drugačiji način! Tribine su se održavale jedanput mje-sečno, u stalnom terminu ponedjeljkom u devetnaest, a voditeljica i moderatorica susreta bila je velikogorička književnica Darija Žilić, pjesnikinja, esejistica, knji-ževna kritičarka, organizatorica književnih susreta, ak-tivistica, pjevačica, prevoditeljica i osvajačica književ-ne nagrade Kiklop. Izbor gostiju bio je prepušten mo-deratorici, a nastojalo se da to uvijek budu zanimljivi i drugačiji autori te knjige koje zaslužuju čitateljsku po-zornost. Do studenoga 2014. godine, kada je održana posljednja tribina, u Gradskoj knjižnici Velika Gorica na ukupno 17 susreta gostovali su: psihologinja Mirjana Krizmanić, pjesnikinje Dorta Jagić i Sonja Manojlović (Vesni Parun uz 90. rođendan), urednik Kruno Lokotar i mlada književni-ca Antonija Novaković (tribina Birali ste broj koji se ne koristi), predsjednica Matice hrvat-ske Sisak i urednica časopisa Riječi Đurđica Vuković, novinar Vijenca Andrija Tunjić i sisa-čka pjesnikinja Nataša Nježić (na večeri O Matici, Riječima i Srebrnoj ljuljački), književnica Nada Gašić, pjesnikinja i aktivistica za zaštitu životinja Ana Horvat (Poznajete li Anu Hor-vat?), spisateljica, prevoditeljica i znanstvenica Irena Lukšić (Priče o putovanju gradovima, selima, dvorcima), književnica Ljerka Car Matutinović i dramski umjetnik Dubravko Sidor (Vrijeme punog mjeseca), književnici Ludwig Bauer i Lidija Dujić (Knjiga o Sunčani i Se-veru), književnici Alojz Majetić i Branislav Glumac (Pedeset nijansi suvremeniji), osnivač Festivala fantastične književnosti i urednik zbornika festivalskih priča Davor Šišović te nak-ladnik, fotograf i pisac Zoran Filipović (Fantastika na istrijanski), književno-bračni par Ivana i Roman Simić Bodrožić, voditelj radionica kratke priče Centra za kreativno pisanje Miro-slav Mićanović te spisateljice Suzana Bosnić i Tajana Obradović (Putovanje u središte krat-ke priče), književnik i prevoditelj Boris Perić (Filip Latinović u krznu), književnica i novi-narka Maja Hrgović i književnik i kolumnist Željko Špoljar (arteist.hr), književnik Milko Valent (Umjetne suze Milka Valenta) i književnica Marina Šur Puhlovski (Energija uklapa-nja).

Zanimljivim naslovima i najavama tribina nastojali smo potaknuti velikogoričku (i ši-ru) publiku na posjet tribinama i upoznavanje sa zaista zanimljivim, svestranim i elokvent-nim gostima koje je Darija Žilić kroz neformalan razgovor navodila da kažu ponekad i više od onog što su namjeravali. Tako su tribine nerijetko završavale raspravama i bilo je tu i smijeha i neslaganja i svega onoga što čini dobra i konstruktivna književna druženja. Tribina je stekla i stalne posjetitelje, ali kao što to obično biva, u nedovoljnom broju da bi se održala. Zbog drugih obveza moderatorica Darija Žilić odlučila je s krajem ove godine napustiti vođenje tribine, a iako smo razmišljali o tome da zadržimo formu i naslov, bez nje kao vodi-teljice i dobre poznavateljice suvremenih književnih strujanja i recentnih prilika na hrvatskoj književnoj sceni, tribina bi jednostavno izgubila svoj dosadašnji smjer.

Među svim kvalitetnim i posebnim Darijinim gostima teško je izdvojiti najzanimljivi-je, ali ipak valja istaknuti neke od susreta: najposjećeniji su, očekivano, bili susreti s popular-nim autorima kao što su Mirjana Krizmanić i Ivana Simić Bodrožić, među najenergičnijima je, neočekivano, bio susret s predstavnicima Ogranka Matice hrvatske iz Siska i nezaboravnim Andrijom Tu-njićem, kao najinteresantniji istaknuli su se predstav-ljanje Centra za kreativno pisanje (CeKaPe) i susret s mnogima do tada nepoznatim istarskim književnim aktivistom Davorom Šišovićem, književni doajeni A-lojz Majetić i Branislav Glumac dokazali su kako po-pularnost erotske književnosti nije rezervirana samo za današnje vrijeme u kojem vladaju sve nijanse sive, ro-mani samozatajne Nade Gašić, jedne od naših najmi-

20

nucioznijih književnica, planuli su u knjižnici nakon njezina gostovanja na tribini, a Milko Valent u energičnom čitalačkom raspoloženju zdušno je branio vrijednosti Umjetnih suza – trećega najduljeg romana u hrvatskoj književnoj povijesti.

Književnost, pjesništvo, aktivizam, izdavaštvo, pisanje – tijekom dvije i pol godine tribina S knjigom na ti! u Gradskoj knjižnici Velika Gorica bila je mjesto razmatranja i pro-mišljanja ovih tema. Druženje s knjigom i autorima izvukli smo iz standardnih okvira pukog predstavljanja knjige, iz standardne sheme u kojoj o knjizi pričaju svi – od urednika do re-cenzenta i interpretatora teksta – osim samih autora. Na ovim su tribinama upravo oni bili u prvom planu kako bi ih stari i neki novi čitatelji upoznali i poželjeli pročitati ponešto od ono-ga što su stvorili. Potaknuti pitanjima moderatorice pružili su nam uvide u svoja djela i otvo-rili prozore u svoje intimne svjetove. Svjesni onoga što nestaje s gašenjem ovih susreta, sa žaljenjem pozdravljamo ovu književnu tribinu, ali s nadom u nova zanimljiva književna dru-ženja u našoj knjižnici ipak idemo dalje!

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2014. U KNJIŽNICI GALŽENICA

—————————————————————————————————————

mr.sc. Marija Ivanović (knjiznica-velika-gorica@zg.t-com.hr), Knjižnica Galženica Gradske knjižnice Velika Gorica

Ivanu Mažuraniću, jednom od najznačajnijih Hr-vata 19. stoljeća, u povodu 200. obljetnice rođenja bio je posvećen veći projekt: Ivan Mažuranić – pjesnik i političar. Sastojao se od informativno-animacijske izložbe, nagradne igre za odrasle sugrađane i završnog programa s prigodnim predavanjem. Glavni mu je cilj bio popularizirati raznoliko djelovanje i zasluge ovoga znamenitog Hrvata.

Izložba Ivan Mažuranić – 200. obljetnica rođenja (17. 10. - 5. 11. 2014.) preslikama je i kraćim tekstovi-ma predstavila Mažuranića kao pjesnika, poliglota, le-ksikografa, vrsnog pravnika, pripadnika ilirskog preporoda, političara i državnika, prvoga hrvatskog bana pučanina, prosvjetnog reformatora, utemeljitelja važnih institucija. Autor povijesnog spjeva Smrt Smail-age Čengića (objelodanjenoga u više od 150 izdanja, prevede-noga na sve veće svjetske jezike) manje je poznat po svojim društveno-političkim idejama i zaslugama za stvaranje moderne europske države.

Na temelju te izložbe u izlogu knjižnice napravljen je upitni listić s 10 pitanja. Zainte-resirani za sudjelovanje u nagradnoj igri na njih su najlakše mogli odgovoriti pozorno gleda-jući izložbu. Poticanjem korisnika knjižnice na uključivanje u nagradnu igru u kojoj će 15 sudionika dobiti godišnje besplatno učlanjenje, ostvarena je iznimno svrhovita komunikacija o čemu svjedoči činjenica da je desetak sugrađana zatražilo presliku upitnog listića nakon što su se potrudili odgovoriti na postavljena pitanja („Pokazao bih to svom unuku…“).

Do određenog roka u sandučić je ubačeno četrdesetak ispunjenih listića. Na završnom programu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Ivana Mažuranića, 4. stu-

denoga u 19 sati, zanimljivo predavanje o Mažuraniću i njegovu vremenu održala je Tanja Horvat, prof. povijesti, velikogorički srednjoškolci Dorijan Brozović i Lukas Žgela pročitali su nekoliko ulomaka iz spjeva Smrt Smail-age Čengića, a dio nastupnoga govora prvoga ba-na pučanina u Saboru 29. rujna 1873. pročitao je Tvrtko Kovačević, član dramske skupine Ogranka „Seljačke sloge“ iz Buševca. Sudionici programa izvukli su 15 listića sretnih rješa-vača koji dobivaju besplatno (godišnje) učlanjenje u knjižnicu.

U uspješnoj organizaciji završnog programa sudjelovale su Mara Matić, prof. i Ljiljana Godinić, dipl. knjižničarka iz Ekonomske škole Velika Gorica.

21

Predstavljanje knjige I na početku i na kraju bijaše kava Julijane Matanović 21. listopa-da 2014. okupilo je brojne poklonike spisateljice koja je književnu slavu stekla prozom Zašto sam vam lagala, a koju prepoznaju po „nepodnošljivoj“ lakoći pripovijedanja, psihološko-

socijalnom i intimističkom senzibilitetu te snažnoj emocionalnosti. „Žena koja je književni tekst proglasila jedinim istinskim ljubavnikom“, (običnoj!) kavi kao psihološkom i sociološ-kom lakmusu odnosa i veza među ljudima, posvetila je prelijepu knjižicu koja će ponovno svjedočiti: „Pravoj priči treba darovati vrijeme.“ Najnovija Julijanina knjiga kratkih priča o kavi već je osvojila srca brojnih čitatelja i pretvorila se u najpoželjniji dar svakoj dragoj oso-bi! Susret s ovom osobitom književnicom odvijao se uz mnoštvo različitih šalica s „ukuhanom“ crnom kavom za sve nazočne.

U cijeloj Hrvatskoj već se nekoliko godina istoga dana i u isto vrijeme, 23. 10. u 12 sati, održava akcija populariziranja čitanja čitanjem književnih tekstova na javnim mjestima.. Čitajmo naglas, čitajmo o ljubavi…u knjižnici, pred knjižnicom, na trgu bio je naziv ovogo-dišnjega programa Knjižnice Galženica u Velikoj Gorici.

Odabrane pjesničke i prozne tekstove s temom ljubavi (najviše prema osobama, ali i prema prirodi i domovini!) čitala su 32 učenika (samo u knjižnici, zbog kiše!): učenici iz OŠ J. Habdelića (voditeljica Goranka Braim Vlahović, dipl. knjižn.) i iz Ekonomske škole (voditeljice Ljiljana Godinić, dipl. knjižničarka te profesorice Sanja Primorac i Mara Matić). Voditeljica programa upoznala ih je s velikom Mažuranićevom obljetnicom i njegovom lju-bavnom pjesmom Peru. Učenici su s novim iskustvom i osnaženi u svom odnosu prema lite-rarnom tekstu napustili knjižnicu izražavajući želju da ponovno sudjeluju u sličnom progra-mu.

Knjižnica je programom Prevoditeljice iz Velike Gorice i njihovi recentni prijevodi književnih djela održanim 28. listopada nastavila lani započeti projekt Razgovori o prevođe-nju i prevedenim knjigama, koji ima cilj upoznavanja javnosti poglavito s književnim prevo-diteljstvom, važnim, složenim i nedovoljno poznatim intelektualnim i kreativnim poslom koji još od Jeronimova prijevoda Biblije pridonosi vezama među kulturama, civilizacijama, naro-dima. Susret i razgovor s profesoricama, Velikogoričankama Romanom Perečinec (prevodi s njemačkog, nizozemskog i flamanskog jezika) i Anom Pranjković (prevodi s njemačkog, španjolskog i portugalskog jezika) približio je zainteresiranim sugrađanima probleme, izazo-ve i ljepote ove profesije. Romana i Ana govorile su vrlo zanimljivo o desetak knjiga koje su prevele ili upravo prevode. Pitanja i komentari iz publike obogatili su ovaj razgovor.

Izložba fotografija Knjiga svaki dan (5.-18. studenoga 2014.) u izlogu knjižnice Galže-nica nastala je u suradnji Gradske knjižnice i čitaonice u Požegi i Hrvatskoga fotosaveza te Gradske knjižnice i čitaonice Ante Jagar Novska, kroz javni natječaj na zadanu temu i fotora-dionicu koju je priredio Hrvatski fotosavez u Požegi, a u kojoj su sudjelovali mladi autori iz Požege, Vinkovaca, Jarmine, Našica i Valpova. Osnovna je tema izložbe knjiga i čitanje kao svakodnevna aktivnost, kao potreba, hobi, oblik druženja s književnim likovima te čitanje kao širenje znanja i iskustva.

Povezivanje videovezom (skypeom) knjižnica u Požegi i Velikoj Gorici pri otvorenju izložbe prvi je takav događaj u ovoj knjižnici, a svjedočilo mu je, uz nazočnost dogradonač-elnika Ervina Kolarca (koji je izložbu i otvorio), preds-tavnika Hrvatskoga fotosaveza (Predraga Bosnara i Zlate Medak, voditeljice programa rada s mladima), nekoliko poznatih fotoamatera i ljubitelja fotografije te skupina velikogoričkih gimnazijalaca s kojima je bila Helena Podvorac, dipl. knjižničarka.

Na Dan hrvatskih knjižnica, 11. studenoga, u Knjižnicu Galženica u jutarnjim satima na svom putu u Sisak na središnje obilježavanje ovoga dana, svratila je u kratki posjet skupina knjižničara i studenata knjižni-čarstva iz Zagreba, koji vozeći bicikle u skupinama na-

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2014. U

GRADSKOJ KNJIŽNICI VELIKA GORICA

—————————————————————————————————————

Ivana Grubačević (igrubacevic@gmail.com) i Lidija Badanjak (lbadanjak@gmail.com), Gradska knjižnica Velika Gorica

22

stoje promicati knjižničnu djelatnost diljem Hrvatske. Ideja je „europska“, a u Gorici su ovi biciklisti dočekani lijepo i sa zanimanjem sugrađana te nakon okrijepe ispraćeni na put pre-ma Sisku.

Mjesec hrvatske knjige jedinstvena je prigoda populariziranja odnosa prema (dobroj) knjizi, poticanja čitanja (dobre) knjige, poticanja vrednovanja izdavačke aktualne produkcije (kojeg je sve manje!) te reafirmiranja uloge narodnih knjižnica u sve „virtualnijoj“ stvarnos-ti klasične i elektronske knjige. Uz književnike i druge autore (stručnjake, publiciste, znan-stvenike), prevoditelji, urednici i ilustratori te Krležine „kutije olovnih slova“, koju je čovjek jedinu izumio u obranu svoga ljudskog dostojanstva“, barem u ovih mjesec dana postaju nezaobilazna tema medijskih priloga što knjižnice trebaju iskoristiti.

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Velika Gorica obilježio je niz događanja koja afirmiraju ljubav, prije svega prema čitanju, ali i ljubav u svim njezinim oblicima, pod motom O čemu čitamo kad čitamo o ljubavi, parafrazom naslova zbirke Car-verovih kratkih priča.

Kao i svake godine, omogućili smo besplatan upis prvašićima u knjižnicu. Osnovali smo prvi čita-teljski klub, gošća nam je bila Julijana Matanović, dru-žili smo se s velikogoričkim prevoditeljicama, edukativnim kvizom o Ivanu Mažuraniću obi-lježili smo 200. obljetnicu njegova rođenja, organizirali javna čitanja, predstavljali knjige za djecu i odrasle te pripremali prirodnu kozmetiku.

Sasvim nenadano, u Mjesecu hrvatske knjige 2014. ugostili smo knjižničare na bicikli-ma! U utorak 11. studenoga, u sklopu obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, skupina knjiž-ničara na biciklima odvozila je rutu od Zagreba do Siska, gdje je održana središnja sveča-nost. Knjižničare-bicikliste na prvom odmorištu na putu do Siska ugostili su velikogorički knjižničari u Područnoj knjižnici Galženica. Ta je inicijativa domaći odjek europskoga pok-reta zagovaranja za knjižnice Cycling for Libraries, u kojem knjižničari iz zemalja diljem Europe jedanput godišnje bicikliraju našim kontinentom s ciljem zagovaranja knjižničarske struke i podizanja svijesti o vrijednim uslugama i informacijskim resursima koje knjižnice pružaju lokalnoj i široj zajednici. Osim zagovaranja za knjižnice i davanja podrške ulozi knjižnica u zajednici, pokret Cycling for Libraries nastoji jačati i razvijati međunarodnu su-radnju među knjižničarima, daljnju suradnju knjižnica i njihovih korisnika u osmišljavanju novih usluga i tako osigurati slobodan protok informacija i dijeljenje znanja.

Inicijativu Biciklima u Sisak pokrenula je tajnica Zagrebačkoga knjižničarskog društva Marija Šimunović, koja je uz Vesnu Stričević iz Knjižnica grada Zagreba sudjelovala na knjižničarskoj konvenciji Cycling for Libraries 2013., na ruti od Amsterdama do Bruxellesa.

U Središnjem odjelu za odrasle u Mjesecu hrvatske knjige osnovan je prvi čitateljski klub Gradske knjižnice Velika Gorica Književni sladokusci, a svi koji su željeli saznati kako takvi klubovi funkcioniraju i oni koji su se željeli uključiti u rad našega kluba, sve informa-cije mogli su dobiti na predstavljanju knjige Ivane Bašić O čitateljskim grupama. Nama knji-žničarima, kao i svima ostalima koje zanimaju čitateljske grupe kao oblik biblioterapije, Iva-

23

na Bašić predstavila je svoju iznimno vrijednu knjigu, a tim smo događanjem nastojali moti-virati članove knjižnice da se priključe našem novoosnovanom čitateljskom klubu. Tako sa-da, nakon prvoga održanog sastanka upravo u Mjesecu hrvatske knjige, klub broji 11 člano-va i dvije voditeljice, a početkom prosinca očekuje nas i prva čitateljska rasprava.

U sklopu akcije Čitajmo zajedno, čitajmo o ljubavi u ovogodišnjoj Lektiraonici – pro-gramu za poticanje čitanja za srednjoškolce – ove godine prigodno nazvanoj Reci mi to pjes-mom - gosti su nam bili gimnazijalci iz Velike Gorice pod vodstvom profesorice hrvatskog jezika Dubravke Cundeković. Tijekom susreta razgovarali smo o važnosti poezije i njezina uvrštavanja u lektiru, a učenici su dobili priliku iznijeti svoja razmišljanja o čitanju, lektiri, pjesništvu i vlastitoj volji i ljubavi prema čitanju. Nakon rasprave organizirali smo javno či-tanje poezije po izboru učenika sudionika Lektiraonice, koje se trebalo održati u Labirintu osjećaja u parku dr. Franje Tuđmana, ali smo zbog hladnog i kišnog vremena čitali u prosto-ru knjižnice.

U Područnoj knjižnici Galženica, u sklopu te akcije, također je organizirano javno čita-nje književnih tekstova, a odabrane pjesničke i prozne tekstove čitali su učenici iz OŠ J. Habdelića (voditeljica Goranka Braim Vlahović, dipl. knjižničarka) i iz Ekonomske škole (voditeljice Ljiljana Godinić, dipl. knjižničarka i Sanja Primorac, prof.). Također zamišljeno kao čitanje na trgu ispred knjižnice, ispred kafića, na autobusnoj postaji, radi lošeg vremena nažalost je, ali zato ne i s manje žara, održano u prostoru knjižnice.

Velikogoričanka Ivana Lovrić, aktivna članica Udruge ZMAG, zaljubljenica je u priro-dnu kozmetiku, koju i sama proizvodi, a u Mjesecu hrvatske knjige predstavili smo njezinu nedavno objavljenu knjigu Prirodna kozmetika iz vlastite kuhinje. Gosti predstavljanja imali su priliku saznati kako se zdravo i uz malo novca kvalitetnije brinuti za vlastito tijelo, a auto-rica je demonstrirala i izradu tradicionalnoga balzama za njegu kože, koji su prisutni dobili na dar.

U Područnoj knjižnici Galženica u povodu 200. obljetnice rođenja Ivana Mažuranića organizirana je informativno-animacijska izložba s nagradnom igrom posvećena ovom poli-glotu, leksikografu, vrsnom pravniku, pjesniku, autoru povijesnoga spjeva Smrt Smail-age Čengića (objelodanjenom u više od 150 izdanja, prevedenom na sve veće svjetske jezike), prosvjetnom reformatoru, prvom banu pučaninu i jednom od najznačajnijih Hrvata 19. sto-ljeća. Na temelju izložbe o Mažuraniću u izlogu Područne knjižnice Galženica organizirana je nagradna igra, a u završnom programu 15 najsretnijih sudionika osvojilo je besplatno go-dišnje učlanjenje u Knjižnicu.

Popularna književnica Julijana Matanović predstavila je u Galženici svoju najnoviju knjigu I na početku i na kraju bijaše kava, a na ugodnoj književnoj večeri uživali su – narav-no, uz kavu – brojni zainteresirani Velikogoričani. Julijana Matanović je na svoj prepoznat-ljiv, pristupačan i topao način govorila o pričama i ljudima koji su našli svoj put do stranica ove knjige.

U suradnji s Hrvatskim fotosavezom, Gradskom knjižnicom Požega i Gradskom knjiž-nicom i čitaonicom Ante Jagar Novska, u Područnoj knjižnici Galženica postavljena je izlož-ba fotografija Knjiga svaki dan, koja je nastala u suradnji Gradske knjižnice i čitaonice u Po-žegi i Hrvatskoga fotosaveza kroz javni natječaj na zadanu temu i fotoradionicu koju je pri-redio Hrvatski fotosavez u Požegi, a u kojoj su sudjelovali mladi autori iz Požege, Vinkova-ca, Jarmine, Našica i Valpova. Osnovna je tema izložbe bila knjiga i čitanje kao svakodnev-na aktivnost, kao potreba, hobi, oblik druženja s književnim likovima, te čitanje kao širenje znanja i iskustva. Izložba je bila postavljena od 5. do 18. studenoga 2014. u izlogu i prostoru Područne knjižnice Galženica.

Ono što već postaje svojevrsna tradicija u Područnoj knjižnici Galženica jest gostova-nje velikogoričkih prevoditeljica Romane Perečinec i Ane Pranjković, koje su na živahnoj književnoj večeri okupljenima pripremile pravi show i predstavile svoj prevoditeljski rad. Kroz predstavljanje najzanimljivijih knjiga koje su nedavno prevele ili ih upravo prevode, progovorile su i o samozatajnoj i kod nas nedovoljno cijenjenoj profesiji književnog prevo-

24

ditelja, o upoznavanju pisaca, specifičnostima naklad-nika i s tom tematikom nas uvele uz niz anegdota iz prevoditeljske branše.

Dječji odjel je za najmlađe (i one malo starije) pripremio raznolik program – učenici prvih razreda osnovnih škola tijekom Mjeseca hrvatske knjige imali su mogućnost besplatnog učlanjenja u knjižnicu, a sva-tko je od upisanih dobio Čitatovnicu – čitalačku putov-nicu za putovanje svijetom knjiga. Čitatovnica je pro-jekt Dječjeg odjela koji se provodi od prošle godine, a namijenjen je poticanju čitanja kod djece rane školske dobi. Tijekom školske godine u nju će za svaku posudbu knjiga na Dječjem odjelu dobiti žig, a za one koji je najbrže ispune slijedi i mala nagrada. Svi vlasnici ispunjenih Čitatovnica do-bivaju i pohvalnicu.

Na i inače aktivnoj Facebook stranici Dječjeg odjela svakog dana tijekom Mjeseca hr-vatske knjige mogli ste pročitati neke od slavnih ljubavnih stihova po izboru knjižničarki.

Za djecu je organizirano gostovanje mlade dječje književnice Jelene Pervan, čije su slikovnice zanimljivim pričama i veselim crtežima osvojila srca malih čitatelja. Jelena je do sada napisala tri slikovnice (Pjegava Iva, Hrkalo te Hrkalo i kamilica), koje lijepo i nenamet-ljivo djeci poručuju da je u redu biti drugačiji. Na gostovanju je autorica oduševila djecu svojim nastupom te glumljenjem likova iz svojih slikovnica, a u toj su igri mogla aktivno sudjelovati i djeca.

Spremni za novi početak? bio je naziv prve u jesenskom nizu psihoedukativnih radio-nica za roditelje i odgajatelje koje se redovno tijekom godine održavaju u Dječjem odjelu i kojima se odaziva velik broj stručnih odgajatelja, ali i stalna grupa zainteresiranih roditelja. Prva ovojesenska radionica bila je posvećena problemima početka nove školske i vrtićke go-dine. Često se misli da je to razdoblje stresno samo za djecu, a osjećaji roditelja, odgojitelja i učitelja stavljaju se u drugi plan te je zato ova radionica bila namijenjena odraslim članovi-ma kako bi se što lakše prilagodili na nove uloge koje im jesen donosi.

KUĆICA ZA KNJIGE

—————————————————————————————————————

Morana Peranić (djecji@knjiznica-vg.hr), Gradska knjižnica Velika Gorica

Projekt Kućica za knjige vuče korijene daleko u prošlost, međutim svoj današnji pre-poznatljiv oblik dobio je početkom 2009. godine. Tada je Todd Bol iz Hudsona izradio prvu kućicu u spomen na svoju majku učiteljicu, koja je jako voljela knjigu i čitanje. Kućicu je stavio u dvorište, napunio je knjigama i ona je izazvala oduševljenje susjeda i prijatelja. U-skoro je svoj projekt, nazvan Little free library, počeo širiti po susjedstvu, a na svaku postav-ljenu kućicu stavio je natpis besplatne knjige.

Do ljeta 2010. misija i svrha ovih malih kutija punih knjiga bila je jasnija. Svaka od njih bila je unika-tna, međutim sve su imale istu svrhu – razmjenu dob-rih knjiga i širenje zajedništva među pojedincima jedne zajednice.

Projekt se iz SAD-a polako ali sigurno širio u sve krajeve svijeta. Danas ovakve male knjižnice na otvo-renom možemo naći u više od 70 država. Svaka od njih ima svoje specifičnosti. Neke su više namijenjene dje-

25

ci, neke odraslima, neke su postavljene u dvorišta, ne-ke u parkove, neke ispred pošta, banaka, škola, a zajed-ničko im je da se nalaze na mjestima koja su prometna, kojima se kreće velik broj ljudi. Mnoge od njih postav-ljene su s nekim specifičnim ciljem - negdje je on eko-loški pa su kućice izgrađene isključivo od recikliranih materijala, negdje je to promocija umjetnika koji ih oslikavaju, negdje je svrha humanitarna, ali sve ih po-vezuje ista svrha - promocija knjige i čitanja kao i šire-nje zajedništva i solidarnosti među pojedincima zajed-nice u koju su postavljene.

Dječji su knjižničari stalno u potrazi za novim idejama kojima bi približili djeci knjigu i čitanje. Prije dvije godine, kada smo se prvi put susreli s primjerom kućice za knjige, znali smo da je to jedna od onih ideja koju moramo prihvatiti i pokušati provesti i u našoj Velikoj Gorici. Dobili smo potporu ravnateljice i polako krenuli u pripremanje za realizaciju ovog projekta. A to nije bilo jednostavno. Kao prvo, uvijek su problem financijska sredstva. Osim toga, za postavljanje kućice na javnu površinu trebali smo dobiti i dozvolu grada Velike Go-rice. Javio se je i strah od isplativosti jer smo se bojali da će kućica biti uništena ubrzo nakon postavljanja. Međutim, nismo se dali obeshrabriti i malo po malo sve je došlo na svoje mjes-to. Svake godine u našem gradu provodi se akcija Velika Gorica – grad prijatelj djece, kojoj je ovogodišnja tema bila vezana uz dječju kulturu. U dogovoru s Poglavarstvom našega gra-da odlučeno je da prva turopoljska Kućica za knjige bude postavljena u sklopu obilježavanja tog tjedna. Za mjesto postavljanja odabrali smo dječje igralište u Parku dr. Franje Tuđmana, koji se nalazi u centru grada, odmah pokraj knjižnice i mjesto je okupljanja velikog broja djece. Osim toga, pokraj igrališta nalazi se osnovna škola, dječji vrtić i dom zdravlja. Prve knjige osigurao je Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica vodeći računa da se za sva-ku dječju dob nađe neki zanimljiv naslov. Na knjige smo stavili naljepnicu na kojoj piše Ova knjiga pripada kućici za knjige. Međutim, daljnja uspješnost kućice ovisi o sudjelovanju na-šim sugrađana koji to mogu napraviti tako da: posude knjigu: ako u kućici nađu knjigu koju žele pročitati, mogu je posuditi; podijele knjigu: knjigu mogu vratiti u kućicu ili je posuditi prijatelju; donesu knjigu: mogu nam pomoći da kućica uvijek bude puna zanimljivih knjiga tako da u nju donesu svoj omiljeni naslov.

Kućicu je izradio naš sugrađanin gosp. Delač, stolar, koji je prihvatio sve naše prijed-loge, ali ih i oblikovao prema svome profesionalnom iskustvu. Rezultat je prekrasna kućica, napravljena od drva sa staklenim vratima i premazana zaštitnim bojama, tako da su knjige koje se u njoj nalaze suhe i očuvane i nakon najjačih kiša. Kućicu je oslikao naš poznati ilus-trator Mato Lovrić.

Ono što nas je posebno razveselilo bile su pozitivne kritike već i prije otvaranja kućice, kod same njezine najave. Naši su nam se sugrađani javljali, hvalili inicijativu i molili da pro-jekt proširimo i u njihov park. A naš cilj je postaviti ovakve male knjižnice u sve velikogori-čke parkove, a nakon toga i u mjesta koja pripadaju Velikoj Gorici, ali su udaljenija od sa-moga grada. Djeci koja u njima žive naša je knjižnica teže dostupna i time bi im se omogući-lo da na brz i lak način dođu do knjiga. Posebno dobru suradnju imamo s odgojiteljicama dječjih vrtića, koje su prihvatile i podržavaju ovaj naš projekt, vode djecu do kućice, posuđu-ju i vraćaju knjige te im objašnjavaju na koji način ona funkcionira.

Iako je prošlo samo nekoliko mjeseci od postavljanja kućice, možemo reći da je ona ispunila naš cilj, izazvala veliki interes građana i medija te dobila mnogo pozitivnih reakcija. Kućica nikada nije prazna i po tome vidimo da su naši sugrađani shvatili koliko su i oni važ-ni u ovom projektu. Ponekada u njoj nađemo i igračke koje, kao i knjige, ubrzo nađu svoj novi dom.

Kućice za knjige dobar su primjer kako jednostavna ideja može potaknuti promjene. Naša je privukla mnogu djecu koja iz raznih razloga nikada nisu bila u knjižnici. Neka od

PROSLAVLJENA TRIDESETOGODIŠNJICA KNJIŽNICE SLOBOŠTINA

—————————————————————————————————————

mr.sc. Narcisa Potežica (narcisa.potezica@gmail.com), umirovljenica KGZ-a

26

njih su se prvi put susrela s procesom posudbe i povrata knjiga. Potaknula je roditelje, djedo-ve i bake da uzmu slikovnicu u ruku i u predahu od igre pročitaju je djetetu. Potaknula je na-še male sugrađane da se odvoje od nekih svojih pročitanih naslova, koji bi inače stajali na polici i možda više nikada ne bi bili otvoreni. Neke vrtićke grupa napravile su svoju kućicu u prostoru vrtića, pozivaju nas k sebi u goste da im govorimo o knjigama, o čitanju, o razmjeni slikovnica, da im čitamo priče i uljepšamo ove duge zimske dane. A nama je učvrstila vjeru u naš grad, u naše male i velike sugrađane, učvrstila vjeru da dobri projekti mogu opstati i zaživjeti. Nadamo se da ćemo se do Mjeseca hrvatske knjige 2015. godine moći pohvaliti s još nekoliko kućica za knjige, koje će krasiti naše parkove, a djecu hraniti lijepom riječju, razvijati im maštu i pokazati im da je važno i davati, a ne samo primati. Jer, kako kaže naša poznata spisateljica Melita Rundek, „Knjiga nije predmet. Ona je čarolija. Dobre knjige mo-raju putovati iz ruke u ruku.“

U rujnu ove godine prigodnom izložbom, prired-bom i proslavom obilježena je tridesetogodišnjice Knjižnice Sloboštine, koja sa središnjom Knjižnicom Novi Zagreb, u Travnom, i ostalih pet ogranaka čini novozagrebačku knjižničnu mrežu. A sve je, u novoiz-građenim naselju Sloboštini, počelo osamdesetih godi-na prošlog stoljeća, tako što je na inicijativu tadašnje voditeljice mr. sc. Narcise Potežica, a radi poboljšanja života i rada građana Novog Zagreba, Knjižnicama grada Zagreba ponuđen lijep prostor od 106 m2 u Uli-ci Vladimira Varičaka 6. U kratkom roku od šest mje-seci nabavljena je oprema i knjižni fond, pa je na Dan općine 7. rujna 1984. svečano otvore-na nova knjižnica s fondom od oko 3.000 knjiga, s odjelom za odrasle i dječjim odjelom. Već sljedeće godine uređuje se u gornjem prostoru čitaonica za časopise i dnevni tisak te se povećava broj sati rada s korisnicama. U knjižnici se u to vrijeme organiziraju književne večeri i predstave uz osvjetljenje plinskih lampi i treptaj svijeća, pa se još pamti monodrama "Barunica Casteli" u interpretaciji dramske umjetnice Nade Subotić, kada svi zainteresirani nisu mogli ući u knjižnicu. Česte su i prigodne priredbe za djecu, s obzirom na to da je iste godine kada se otvara Knjižnica Sloboština počela raditi i nova velika osnovna škola. U izlo-zima knjižnice svaki se mjesec postavljaju nove likovne izložbe pa Knjižnica Sloboština po-staje malo žarište kulture ovog područja. Posebno je značajno što se u obližnjem Domu za starije i nemoćne osobe sv. Ana u Sopotu 1988.godine osniva stacionar knjiga koji vodi knjižničarka iz Knjižnice Sloboština, a za umirovljenike se organiziraju i različiti programi, od književnih susreta do glazbenih večeri i putopisnih tribina, te tematske izložbe knjiga i druge građe. Ta se uspješna suradnja s Domom sv. Ana nastavila do danas. U Knjižnici su bile zapažene i priredbe kazališta lutaka Kvak, u izvedbi Jadranke Čunčić-Bandov, tadašnje djelatnice Knjižnice Sloboština, a koja je sada na proslavi tridesetogodišnjice nastupila kao gošća.

Poslije dvadeset godina Knjižnice grada Zagreba dobivaju novi prostor pa se stara Knjižnica Sloboština godine 2007. preseljava u novi, veći prostor, 167 m2 na lokaciji Karela Zahradnika 8, u istom novozagrebačkom naselju Sloboština. U nove prostore knjižnice omo-gućen je pristup osobama koje za kretanje koriste invalidska kolica, tako što se postavlja pri-stupna rampa, zatim dizalo, te prilagođeni sanitarni čvor. To je iznimno važno jer je odmah

27

nakon otvorenja nove knjižnice knjižničarka Vanja Pavlovski otpočela gotovo svakodnevnu suradnju s obližnjim Društvom za cerebralnu i dječju paralizu. Korisnici s posebnim potrebama doživljavaju ovu knji-žnicu kao novi dom i mjesto gdje mogu izraziti svoje kreativne mogućnosti. Tako je o promociji već pete zbirke pjesama pjesnikinje Zdenke Kirin u Knjižnici Sloboština objavljeno više članaka u stručnim časopisi-ma o invalidima, kao i o događanjima u knjižnici na koja se kombijem dovoze starije osobe iz već spome-nutoga Doma sv. Ana. Dugi niz godina knjižničarka Nataša Šicer ostvarivala je dobru suradnju s osnovnom školom, pri čemu su se provodili mnogobrojni i raznovrsni kulturno-pedagoški programi za djecu i mlade (učenje glagoljice, likovne radionice i izložbe).

Knjižni fond Knjižnice Sloboština sada obuhvaća 17.243 svezaka knjiga, nabavlja se 16 naslova periodike, knjižnica ima 3.501 člana, a posuđuje godišnje 38.288 jedinica građe. Već dvadeset godina koordinator je knjižnice Ivan Butorac, dipl. knjiž., koji i sada, s novom mladom ekipom, mnogim događanjima za djecu i zanimljivim izložbama u izlozima knjižni-ce, želi skrenuti pozornost na djelovanje ove male i uspješne knjižnice. Zato je na proslavi tridesetogodišnjice Tihana Rašeta, dipl. knjiž. i voditeljica Knjižnice Novi Zagreb od 2012. godine, mogla samo iskazati zadovoljstvo što i mali knjižnični prostori na rubu grada imaju značajnu ulogu u širenju misije približavanja knjige svim članovima i korisnicima kojima širom otvaraju vrata.