Novi svjetski rekorder Anđela Bogdan PRIPREMILA: otvoren ...

of 8/8
141 GRAĐEVINAR 71 (2019) 2 Građevinar 2/2019 INOZEMNO GRADILIŠTE Nakon osmogodišnje gradnje najduži prekomorski most na svijetu dug 55 km pušten je u promet nakon svečanog otvorenja, velika je to i dvosmjerna autocesta sa šest trakova, 23 km mostova, sedam kilometara tunela i dva umjetna otoka. Most povezuje tri grada, a izgrađen je u obliku slova “Y”. PRIPREMILA: Anđela Bogdan Novi svjetski rekorder otvoren za promet KINESKI MEGAPROJEKTI: MOST HZMB Uvodne napomene Inovativni neboderi za koje nebo više ne predstavlja granicu, podvodni tuneli koji povezuju gradove i države te najveća zračna luka na svijetu, koje smo nedavno predstavili u Građevinaru, neki su od naj- uzbudljivijih arhitektonskih, građevinskih i tehnoloških projekata današnjice, koji u svakome mogućem pogledu pomiču gra- nice inženjerstva. Na tome popisu nalazi se i nedavno dovršeni, najdulji prekomor- ski most na svijetu koji povezuje gradove Usporedimo li te brojke s našim Pelješ- kim mostom, trenutačno najvećim infra- strukturnim projektom u RH, čija će dulji- na biti 2,4 km i čija će gradnja, u koju će biti uloženo približno 300 milijuna eura, trajati otprilike tri godine, sasvim je jasno da je zaista riječ o pravome megaprojek- tu, čak i za kineska mjerila. Ta masivna betonska konstrukcija nije samo pokazatelj i dokaz kineske domi- nacije u području izgradnje golemih gra- đevinskih konstrukcija, nego je i simbol njihovih sve većih geopolitičkih ambicija. Gradnja prometnih pravaca između Hong Konga, Makaa i kopna, osobito kopnenih prometnih koridora u Hong Kongu i na istočnim obalnim područjima delte Bi- serne rijeke u provinciji Guangdong, od 1980-ih do danas znatno je napredovala zahvaljujući ubrzanome razvoju gospo- darstva i snažnoj ekonomiji na tome po- Hong Kong, Zhuhai (čita se Džuhai) i Ma- kao, dug 55 km, koji je nakon dugih osam godina gradnje, u listopadu 2018. konač- no otvoren za promet. Najdulji prekomorski most na svijetu koji povezuje gradove Hong Kong, Zhuhai i Makao, dug 55 km, nakon dugih je osam godina gradnje, u listopadu 2018. konačno otvoren za promet Most HZMB dugačak je 55 kilometara
  • date post

    18-Nov-2021
  • Category

    Documents

  • view

    0
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of Novi svjetski rekorder Anđela Bogdan PRIPREMILA: otvoren ...

Graevinar 2/2019INOZEMNO GRADILIŠTE
Nakon osmogodišnje gradnje najdui prekomorski most na svijetu dug 55 km pušten je u promet nakon sveanog otvorenja, velika je to i dvosmjerna autocesta sa šest trakova, 23 km mostova, sedam kilometara tunela i dva umjetna otoka. Most povezuje tri grada, a izgraen je u obliku slova “Y”.
PRIPREMILA: Anela Bogdan
KINESKI MEGAPROJEKTI: MOST HZMB
Uvodne napomene
Inovativni neboderi za koje nebo više ne predstavlja granicu, podvodni tuneli koji povezuju gradove i drave te najvea zrana luka na svijetu, koje smo nedavno predstavili u Graevinaru, neki su od naj- uzbudljivijih arhitektonskih, graevinskih i tehnoloških projekata današnjice, koji u svakome moguem pogledu pomiu gra- nice inenjerstva. Na tome popisu nalazi se i nedavno dovršeni, najdulji prekomor- ski most na svijetu koji povezuje gradove
Usporedimo li te brojke s našim Pelješ- kim mostom, trenutano najveim infra- strukturnim projektom u RH, ija e dulji- na biti 2,4 km i ija e gradnja, u koju e biti uloeno priblino 300 milijuna eura, trajati otprilike tri godine, sasvim je jasno da je zaista rije o pravome megaprojek- tu, ak i za kineska mjerila. Ta masivna betonska konstrukcija nije samo pokazatelj i dokaz kineske domi- nacije u podruju izgradnje golemih gra- evinskih konstrukcija, nego je i simbol njihovih sve veih geopolitikih ambicija. Gradnja prometnih pravaca izmeu Hong Konga, Makaa i kopna, osobito kopnenih prometnih koridora u Hong Kongu i na istonim obalnim podrujima delte Bi- serne rijeke u provinciji Guangdong, od 1980-ih do danas znatno je napredovala zahvaljujui ubrzanome razvoju gospo- darstva i snanoj ekonomiji na tome po-
Hong Kong, Zhuhai (ita se Duhai) i Ma- kao, dug 55 km, koji je nakon dugih osam godina gradnje, u listopadu 2018. kona- no otvoren za promet.
Najdulji prekomorski most na svijetu koji povezuje gradove
Hong Kong, Zhuhai i Makao, dug 55 km, nakon dugih je osam
godina gradnje, u listopadu 2018. konano otvoren za promet
Most HZMB dugaak je 55 kilometara
142 GRAEVINAR 71 (2019) 2
Graevinar 2/2019 INOZEMNO GRADILIŠTE
druju. Inae, regija delte Biserne rijeke ima istaknutu stratešku ulogu i kljunu stratešku poziciju u ukupnome gospo- darskom i društvenom razvoju. S dru- ge strane prometne veze izmeu Hong Konga i zapadne obale Biserne rijeke re- lativno su slabe. Dok delta rijeke ubrzano napreduje, jaz izmeu dviju obala rijeke širi se jer gospodarski razvoj na zapadnoj obali zaostaje za istonom obalom.
Nakon azijske financijske krize 1997. kineska je vlada pokušala revitalizira- ti gospodarstvo Hong Konga i potraiti nove toke gospodarskog rasta. Zato je baš iz toga grada pokrenuta inicijativa za bolje prometno povezivanje s gradovi- ma na drugoj strani uša Biserne rijeke, ponajprije s Makaom, ali i s drugim gra- dovima. Zhuhai jest najvee kinesko turi- stiko središte, ak ga ponekad nazivaju i
Kineskom rivijerom. Industrijski se razvoj temeljio na novim visokim tehnologijama i teškoj industriji poput elektronike, rau- narstva, biotehnologije, strojeva, opreme i farmacije. Drugim rijeima, ideja o gradnji mo- sta HZMB (kratica naziva mosta Hong Kong-Zhuhai-Macau Bridge) dio je progra- ma razvoja podruja Velikog zaljeva, re- gije koja bi se trebala, barem što se tie tehnoloških inovacija i ekonomskog boo- ma, ravnopravno nadmetati s poznatim svjetskim zaljevskim podrujima kao što su ona u San Franciscu, New Yorku i To- kiju. Hong Kong bio je i ostao vano sre- dište meunarodnih financija i trgovine, s najveom koncentracijom korporacij- skih sjedišta u azijsko-pacifikoj regiji, a elja kineskih vlasti bila je da se potakne gospodarski rast uz integraciju slabije razvijenih regija oko tog velegrada. Na podruju Velikog zaljeva, ija je površina 56.500 km2, danas ivi 68 milijuna ljudi u 11 gradova, a meu njima najvei su Hong Kong i Makao. Podruje je to koje zauzima manje od jedan posto ukupne površine Kine, a na njemu ivi nešto ma- nje od pet posto kineske populacije. Ve sada generira 12 posto kineskog BDP-a.
Poloaj mosta na zemljopisnoj karti (iz izvedbenog projekta)
Panorama Hong Konga
Graevinar 2/2019INOZEMNO GRADILIŠTE
Kada bismo ga usporedili s ostatkom svijeta, tada bi, slikovito reeno, ta regija mogla gospodarski predstavljati jedana- estu zemlju svijeta.
Definiranje i planiranje projekta
Glavni je zagovornik prekozaljevskoga prometnog povezivanja bio hongkonški biznismen i inenjer Gordon Wu, koji na tu ideju došao još davne 1983., navodno potaknut mostovno-tunelskom vezom preko Chesapeake Baya u SAD-u. Meu- tim, njegova je ideja javno podrana tek 2002. kada se tadašnji kineski premijer Zhu Rongij zalagao za izradu studije pove- zivanja Hong Konga i zapadne obale del- te Biserne rijeke, koja je poslije pokazala znatne makroekonomske koristi jednoga takvog infrastrukturnog projekta.
Glavni je zagovornik prekozaljevskoga prometnog povezivanja bio hongkonški
biznismen i inenjer Gordon Wu, koji na tu ideju došao još davne
1983.
Studija je naruena godinu dana poslije, 2003., kada su strunjaci analizirali pro-
metnu povezanost izmeu Hong Konga, Makaa i zapadnog dijela delte Biserne rijeke. Zakljueno je to da je sadašnji op- seg prometa vrlo slab, da tee uglavnom morskim putem te da kopneni promet tee zaobilazno, što znatno produljuje vrijeme i troškove prijevoza. Studija ko- jom su predvieni podaci za 2020. pred- vidjela je znatno poveanje broja putnika (i do 240 milijuna na godinu), ali i opsega teretnog prijevoza (do 220 milijuna tona).
Zato je u kolovozu 2003. kineska vlada odobrila preliminarne radove na projek- tu mosta Hong Kong – Zhuhai – Makao, zbog ega je osnovana koordinacijska skupina za istrane radove na buduemu gradilištu. Kako bi se istraivanja dodatno ubrzala, u prosincu 2006., uz odobrenje kineske vlade, osnovana je radna skupi- na pod nazivom Hong Kong-Zhuhai-Macao Task Force na elu s Povjerenstvom za nacionalni razvoj i reforme (engl. Natio- nal Development and Reform Commission), kako bi se odgovorilo na kljuna pitanja megaprojekta poput lokacije, tehnikih rješenja, modela gradnje luka i plana fi- nanciranja projekta. Procijenjeni ukupni troškovi projekta iznosili su priblino 10,7 milijardi dolara. Središnja kineska vlada postigla je do- govor s vladama Hong Konga i Makaa o tome da sudjeluju u sufinanciranju pro-
jekta u iznosu od 22 posto, dok se osta- tak planirao financirati kreditom kineskih banaka. Za izradu studije izvodljivosti i idejnog projekta imenovana je koordinacijska skupina koja je angairala Kineski in- stitut za planiranje i projektiranje auto- cesta (engl. China Highway Planning and Design Institute INC), a idejni je projekt pripremljen 2004. godine. Razmatrane su mogue trase povezivanja i provede-
Situacija prometnog povezivanja tri kineska grada
Satelitski prikaz mosta
Graevinar 2/2019 INOZEMNO GRADILIŠTE
na odgovarajua terenska ispitivanja pa je zakljueno to da je most Hong Kong – Zhuhai – Makao najpovoljnije rješenje i da ga treba izgraditi što prije jer donosi znatne politike i gospodarske prednosti.
Idejni je projekt pripremljen 2004. godine, zakljueno je da je most Hong Kong – Zhuhai
– Makao najpovoljnije rješenje i da ga treba izgraditi što prije
jer donosi znatne politike i gospodarske prednosti
U razradi se projekta ipak odustalo od prve ideje o gradnji dugog, neprekinutog mosta, i to zbog pristupa velikih kontej- nerskih brodova nosivosti i do 300.000 tona lukama u deltu Biserne rijeke. Na- ime, to bi zahtijevalo gradnju mosta od ak 80 m nadmorske visine, što bi znailo i gradnju i do 200 m visokih pilona. S ob- zirom na to da je najpovoljnije mjesto za njegovu gradnju i temeljenje blizu Hong Konga i velike zrane luke, tolika bi visi- na mogla znatno ometati zrani promet. Zato je donesena odluka da se u dijelu mostovne veze gradi uronjena tunelska cijev duga 6,7 km, koja e leati na najvi- še 44,5 m dubine, a sastoji se od 33 tipi- na armiranobetonska elementa standar- diziranih dimenzija (duljine 180 m, širine 37,95 m i visine 11,5 m). Spoj mosta i tu- nela riješen je zahvaljujui gradnji dvaju umjetnih otoka dimenzija priblino 650 m x 160 m.
Mostom upravlja javna ustanova Hong Kong-Zhuhai-Macao Bridge Authority (HZMB). Osnovali su je vlada posebne upravne regije Hong Konga, Narodna vlada provincije Guandong i vlada poseb- ne upravne regije Makao. Istrani radovi zapoeli su u prosincu 2009., nakon što je HZMB zakljuio ugovor s tvrtkom China Communications Construction Co. (CCCC), ija je tvrtka ki China Road and Bridge Corporation (CRBC) glavni izvoa Pelješ- kog mosta. Primarna djelatnost tvrtke CCCC ukljuuje izgradnju autocesta, mo- stova, luka, tunela, sustava odvodnje i drugih civilnih graevina. Tvrtka se bavi i proizvodnjom te prodajom graevne mehanizacije. Meu njihove najvee gra-
evinske projekte ubrajaju se mostovi Donghai, Hangzhou Bay, Shanghai Yan- gtze River i Jintang.
Istrani radovi zapoeli su u prosincu 2009., nakon što je HZMB zakljuio ugovor s
tvrtkom China Communications Construction Co. (CCCC), ija je tvrtka ki China Road and Bridge Corporation (CRBC)
glavni izvoa Pelješkog mosta
Glavni izazovi i rizici gradnje mosta
U istraivanje i projektiranje projekta mosta HZMB bile su ukljuene tvrtke China Highway Planing and Design Insti- tute, COWI A/S iz Danske, Arup Ltd iz Ve- like Britanije i Shanghai Tunnel Engineering and Rail Transit Design and Research Insti- tute. Cijeli je projekt izgraen u obliku slova “Y”, a sastoji se od 23 km mostova, sedam kilometara tunela i dva umjetna oto- ka. Projektiran je kao velika dvosmjerna autocesta sa šest trakova. Maksimalna dopuštena vozna brzina je 100 km/h, a širina prometnice 33,1 m. Tunel je širok 2 x 14,25 m, a visok 5,1 m. Projektirani uporabni vijek mosta iznosi 120 godina.
Oplatno rješenje za tunelsku cijev (izvor: PERI)
Vizualizacija zapadnog umjetnog otoka
145GRAEVINAR 71 (2019) 2
Graevinar 2/2019INOZEMNO GRADILIŠTE
Prema postignutome konsenzusu, glav- ni projekt mosta Haizhong i tunela (gra- nina linija Guangdong – Hong Kong do dijelova luke Zhuhai i Makao) zajedniki su gradile regije Guangdong, Hong Kong i Makao. Da bi se omoguio siguran prela- zak s mosta u tunel te izveo ventilacijski sustav, na svakome kraju glavnog tunela izgraen je umjetni otok u moru. Glavni partneri pri graenju mosta HZMB bile su tvrtke AECOM Asia Company Ltd. i Shang- hai Urban Construction Group Co. Gradilište je slubeno otvoreno 15. svib- nja 2011. iskopima na morskome dnu te temeljenjem zapadnoga umjetnog oto- ka. Taj se otok nalazi u blizini meuna- rodne zrane luke Hong Kong. Most ga povezuje s drugim umjetnim otokom u blizini luke Zhuhai i završava na mjestu Zhuhai Hongwan. Ukupno je dug 55 km. Ve na poetku gradnje projekt je iza- zvao lavinu kritika, ponajprije stranih strunjaka, jer su bili uvjereni u to da Kinezi nemaju dovoljno znanja ni tehno- logiju da takav projekt izgrade sami. Pri gradnji najvei je problem predstavljalo muljevito morsko dno, koje je zbog toga moralo biti ojaano elinim pilotima, a ta je tehnologija primijenjena i za teme-
ljenje stupova mosta i podvodnog tune- la. Posebno sloeni bili su meusobni spojevi mostova i tunela.
Pri gradnji najvei je problem predstavljalo muljevito morsko dno, koje je zbog toga moralo
biti ojaano elinim pilotima, a ta je tehnologija primijenjena i za temeljenje stupova mosta i
podvodnog tunela
Zbog vrlo loše kvalitete (mekanoga) mor- skog dna, svaki umjetni otok dodatno je ojaan sa 120 elinih pilota visokih 55 m, širokih 22 m i teških oko 550 t. Predgotovljeni elementi izraivani su na susjednome otoku, a potom su brodo- vima bili dopremani na gradilište. Grad- nja je tekla u vrlo sloenim vremenskim uvjetima, koji se na tome geografskom podruju kreu od tajfuna i tornada do tropskih ciklona, pa je pozicioniranje i br- tvljenje tih elemenata esto bilo odgaa- no jer su inenjeri morali ekati povoljne
Gradilište zapadnog umjetnog otoka, snimka iz 2017.
Gradilište umjetnog otoka, snimljeno 2014.
146 GRAEVINAR 71 (2019) 2
Graevinar 2/2019 INOZEMNO GRADILIŠTE
vremenske uvjete. Nakon dugih osam godina gradnje u most je ugraeno pri- blino 400.000 tona elika. To je 60 puta više nego što je ugraeno u Eiffelov to- ranj. Cijeli taj projekt provodio se u skladu s ekološkim standardima (kvaliteta vode, zaštita ribarstva, gospodarenje otpa- dom). Naalost, tijekom gradnje mo- sta ivote je izgubilo 20 radnika, dok ih je više od 500 ozlijeeno na gradilištu. Radnici su nastradali veinom zbog pada u more, a inspekcija je utvrdila to kako se izvoai nisu pridravali sigurnosnih mjera. Poslije je otkriveno i to da prsluci za spašavanje i ostala sigurnosna opre- ma nisu bili ispravni. Izvoai nisu odgo-
varali za te propuste, a za kaznu platili su simboline novane iznose, zbog ega su bili organizirani i brojni prosvjedi. Naalost, osim izgubljenih ljudskih ivo- ta, cijelo gradilište ugroavalo je i biljni te ivotinjski morski svijet. Zbog toga su in- enjeri posebnu pozornost morali obrati- ti na zaštitu ekosustava, ponajprije bijelih dupina, koji se smatraju zaštienom vr- stom jer im prijeti izumiranje. Tako je na cijelome gradilištu mosta definirana zona iskljuenja u radijusu od 250 m, a uspo- stavljeni su sustav upozorenja i nad- zor za praenje kretanja dupina. U to su ukljuene i mjere smanjivanja intenziteta radova u razdoblju parenja, ograivanja zone tijekom pobijanja pilota i jarua- nja morskog dna, ali i uvoenja posebne
plastine zavjese za smanjivanje buke kako ne bi došlo do poremeaja sonara dupina i njihova navigacijskog sustava. Izraen je plan praenja tih aktivnosti kako bi se osigurala uinkovita zaštita tih ivotinjskih vrsta. Nismo sigurni koliko su te mjere bile uspješne, no tamošnji mediji nedavno su objavili podatak da se broj bijelih dupina nakon gradnje mosta smanjio 40 posto. Od 80 jedinki, koliko ih je ukupno preostalo, danas ih je, prema njihovu registru, tek 47.
Sveano otvorenje mosta
Ugovoreni rok za dovršetak svih radova bila je prva polovina 2016., no zbog niza
Postavljanje elinih pilota
Proizvodnja predgotovljenih elemenata za uronjeni tunel
147GRAEVINAR 71 (2019) 2
Graevinar 2/2019INOZEMNO GRADILIŠTE
poteškoa i barijera, radovi su tekli ote- ano, pa je most dovršen u ljeto 2018. Za promet je slubeno otvoren 24. listopa- da 2018., a tijekom prvog vikenda preko mosta prošlo je više od 78.000 putnika i priblino 3000 automobila. Znatno je skraeno vrijeme putovanja od Hong Konga do Zhuhaija, ime je olakšan te- retni prijevoz izmeu toga grada i zapad- ne delte Biserne rijeke, izmeu pokrajina Guangdong i Guangxi. Procjenjuje se to da e do 2030. preko mosta prolaziti oko 29.000 vozila i 126.000 putnika na dan, a iznad podmorskog tunela trebalo bi pro- laziti otprilike 4000 brodova na dan. Pu- tovanje izmeu kontejnerske luke Kwai Chung i Zhuhaija skraeno je s tri i pol sata na sat i 15 minuta. Od meunarodne zrane luke Hong Kong do Zhuhaija sada se putuje samo oko 45 minuta, dok se prije gradnje mosta tom rutom putovalo gotovo etiri sata. Most e omoguiti bri prijevoz proizvo- da iz tvornica do morskih i zranih luka na istonoj strani, ukljuujui i zranu luku Hong Kong, najprometniju teretnu zranu luku na svijetu. Osim ekonom- skih i gospodarskih mogunost most bi trebao poveati i opseg turizma. Naime,
grad Zhuhai, koji nazivaju i kineskom Floridom, poznat je po svojoj ugodnoj klimi, bogatoj vegetaciji, a tamo se sada planiraju i grade nova turistika naselja, tematski parkovi i golfski tereni. Osim što je najdulji most te vrste, jedna od najneobinijih prometnica na svijetu ima ugraene kamere koje detektira- ju zijevanje vozaa. Dok vozai prelaze
most, njihova brzina otkucaja srca i krvni tlak nadziru se uz pomo monitora. In- formacija se šalje u kontrolni centar koji se nalazi na mostu. Ako je voza zijevnuo više od tri puta u 20 sekundi, tzv. kamere za zijevanje pokrenut e alarm. Tamošnje vlasti putem razliitih medijskih kanala stalno potiu graane na to da što više koriste i javni prijevoz jer su uvedene i
Pogled na most s kopnene strane (u blizini Hong Konga)
Montaa posljednjeg predgotovoljenog elementa na mostu
148 GRAEVINAR 71 (2019) 2
Graevinar 2/2019 INOZEMNO GRADILIŠTE
posebne autobusne linije koje povezuju gradsko podruje Hong Konga s gradovi- ma Zhuhaijem i Makaom. Dok su ekali kraj gradnje stanovnike je posebno zanimalo pomalo neobino pitanje: kojom e se stranom mosta vo- ziti? U Hong Kongu i Makau vozai voze lijevom stranom, dok u kontinentalnoj Kini voze desnom stranom. Zbog toga je Uprava za gradski prijevoz donijela od- luku da e vozai morati voziti desnom stranom cijelom duljinom mosta te da e se na njemu hongkonški vozai morati pridravati zakona i regulacije koja vrijedi na kopnu.
Kritike strunjaka zbog megaprojekta
Izgradnja toga golemog infrastrukturnog projekta bila je vrlo sloena – radovi su kasnili, zbog nesrea na radu ivot su izgubili radnici, zbog radova gotovo su istrebljene neke ivotinjske vrste, a bilo je i puno optubi za korupciju, zbog ega je taj veliki zahvat izazvao niz kontroverzi.
Dok se polako smiruju napetosti izmeu Hong Konga i Tajvana i dok Kina i dalje trai svoj teritorij u Junome kineskom moru, most pokazuje i kinesku odlunost da proširi i potvrdi svoj regionalni utjecaj. No, kritiari sumnjaju u taj projekt i zbog njegova ekološkog utjecaja, ali i ogro- mnih financijskih troškova. S planiranih 10,7 milijardi dolara, budet za gradnju mosta je zbog svih rizika i barijera znatno premašen, a u most je na kraju uloe- no 20 milijardi dolara. Pitali su se emu trošiti toliki novac na povezivanje kopna i Hong Konga kada je to podruje ve po- vezano zraim, morskim i kopnenim pu- tem. Kritiari vjeruju kako je most zapra- vo politiki in. Tijekom protesta u Hong Kongu u 2014. koji su potresli grad neki su protivnici bili uvjereni u to da je most HZMB asimilacija sile i kontrole. Drugi pak misle kako Hong Kong, koji je u 2018. zabiljeio ak 56,7 milijuna turi- stikih noenja, ne treba nove turiste, a pitaju se i kako e se grad nositi s tako velikim opsegom prometa koji e donijeti most. Drugim rijeima, ostaje za vidjeti
kako e se most odravati i koliko e to sve koštati. Bez obzira na sve nesuglasice i razlii- ta mišljenja jedno je sigurno – projekt Velikog zaljeva ide dalje, a most HZMB nije jedini veliki graevinski zahvat u toj regiji. U tijeku je gradnja i brze e- ljeznike pruge Guangzhou – Šenen – Hong Kong, koja e povezati Hong Kong s kineskom eljeznikom mreom, te Liantang – Heung Yuen Wai, koja e povezati granine kontrolne toke i granini prijelaz izmeu Hong Konga i kopnene Kine, a dovršetak tih projekata oekuje se krajem 2019. godine.
LITERATURA http://www.hzmb.hk/eng/about.html http://www.hzmb.org/cn/list.asp?id=3 http://www.hzmb.org/cn/bencandy.asp?id=2 https://www.peri.com/en/projects/civil-