EKONOMSKA KOLA JOZE MARTINOVIA

SADRAJ1UVOD

21 . OSIGURANJE POJAM I DEFINICIJA

32 . POVIJESNI RAZVOJ OSIGURANJA I MEHANIZAM OSIGURANJA

52.1. Podjela osiguranja

73. IVOTNO OSIGURANJE

7Osnovne karakteristike ivotnog osiguranja

9Efikasnost ivotnog osiguranja

10Tehnike osnove ivotnog osiguranja

11Premija - riziko i tedna premija osiguranja ivota

123.1. Primjer ivotnog osiguranja

14Utvrivanje prava premije

15Izgradnja kapitala

16Radna nesposobnost zbog nezgode

17Prirodna smrt

17Smrt uslijed nezgode

18Mogunost rjeavanja financijskih potekoa

194. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O OSIGURANJU

19Nain ugovaranja osiguranja

21 ZAKLJUAK

22LITERATURA

UVOD

ovjekov ivot i njegova imovina su stalno izloeni raznim rizicima. Potreba ljudi moderne civilizacije za osiguranjem postaje sve vea.Osiguranje je na naim prostorima bilo popularno jo prije Drugog svjetskog rata pa sve do kasnih devedesetih godina, kada je uslijedio nagli pad popularnosti osiguranja. U periodu mega inflacije 1993/94 fondovi osiguranja su bili praktino uniteni. Jo jedan teak period za domae osiguranje ja takoer bio tokom ratnog stanja 1999. godine. U razvijenim zemljama osiguranje ivota predstavlja jedan od osnovnih vidova osiguranja. Po nepisanom pravilu u svijetu se stepen razvijenosti osiguranja procjenjuje na osnovu zastupljenosti ivotnog osiguranja u ukupnom portfelju osiguranja. U razvijenoj Europi i Americi ivotna osiguranja ine oko 60% ukupnog portfelja osiguranja.

Zbog teke ekonomsko socijalne situacije u Bosni i Hercegovini sa jedne strane i nedovoljne informiranosti i shvaanja znaaja ivotnog osiguranja sa druge strane , mi u ukupnom portfelju imamo izuzetno malu zastupljenost ivotnog osiguranja.

U ovom maturalnom radu obraditi emo openito osiguranje , te vanije podjele osiguranja. Biti e govora o tome kako je uope nastalo osiguranje openito te kako je nastalo ivotno osiguranje . Priloiti emo primjer ivotnog osiguranja preuzet iz osiguravajue kue Grawe osiguranje, u kojem emo vidjeti kako funkcionira ivotno osiguranje. Pojanjeno je i kako ivotno osiguranje djeluje nakon smrti glavnog osiguranika te tko, kako i pod kojim uvjetima moe biti nasljednik spomenutog osiguranja.Na kraju rada pojanjeni su svi pojmovi vezani za ugovaranje ivotnog osiguranja te dati su primjeri uvjeta koje fizika osoba mora ispuniti da bi uope mogla biti ivotno osigurana.

Doivotno uivanje predstavlja imovina dana ili oporuno ostavljena nekoj osobi na doivotno uivanje, uz odredbu da e nakon smrti uivatelja ta imovina biti prenesena sljedeem uivatelju. Tipina transakcija te vrste jest oporuno ostavljanje oporuiteljeve kue njegovoj udovici s pravom koritenja (ali bez prava na raspolaganje) za njezina ivota, uz obvezu da kua nakon njezine smrti bude prenesena oporuiteljevoj kerki.1 . OSIGURANJE POJAM I DEFINICIJAOsiguranje je veoma vana oblast drutvene djelatnosti koja u sebi sadri ekonomsko pravne mehanizme pa ga tako moemo predstaviti kao instituciju koja nadoknauje tete nastale u drutvu, u njegovoj privredi ili kod ljudi, usred djelovanja ruilakih prirodnih sila ili nesretnih sluajeva. Jedna od osnovnih funkcija osiguranja je zatitna i ono obezbjeuje ekonomsku zatitu osiguranicima (pravnim i fizikim licima) od tetnih djelovanja i ekonomskih poremeaja do kojih dolazi kada nastane osigurani sluaj, odnosno kada se ostvari rizik. Pojmovi opasnost, rizik, teta, odteta usko su povezani sa pojmom osiguranje, i sam naziv osiguranja stvara predstavu o sigurnosti. U suvremenim uvjetima poslovanja i naina ivota osiguranje ne znai samo sigurnost ve i stabilnost privrednog procesa pa i drutvenog procesa uope. Osnovna naela na kojima poiva osiguranje su naela uzajamnosti i solidarnosti. Sagledavanjem osiguranja kroz ova naela moemo rei da ono predstavlja udruivanje svih onih koji su izloeni istoj opasnosti, s ciljem da zajedniki podnesu tetu koja e zadesiti samo neke od njih. Preko osiguranja se izjednaavaju izravnavaju rizici na prihvatljivom (lako podnoljivom) mnogo niem nivou, atomiziraju se. Atomiziranje rizika, njegovo rasporeivanje na mnotvo osiguranika, tj. Usitnjavanje krupnih teta na bezbroj malih, te njihovo niveliranje na bitno niem nivou je tehnika sutina osiguranja.

Osiguranje se javlja u tri vida, odnosno ima tri sastavna dijela: ekonomski, tehniki , i pravni.1) Ekonomski vid je sa aspekta osiguranika veoma vaan i izraava se u cilju koji se postie u osiguranju to su funkcije osiguranja,

2) Tehniki je onaj dio koji primjenom matematiko statistikih metoda ureuje funkcioniranje osiguranja kao specifinog mehanizma za izjednaavanje rizika,

3) Pravni predstavlja ureenje veoma brojnih pravnih odnosa koji nuno nastaju u osiguranju udruivanjem sredstava za obeteenje svih osiguranika koje zadesi teta. To su ureenje prava i obaveza osiguranika i osiguraa kod zakljuivanja ugovora o osiguranju, u toku trajanja osiguranja i kod ostvarivanja odtenih prava.

2 . POVIJESNI RAZVOJ OSIGURANJA I MEHANIZAM OSIGURANJAOd postanka svijeta, pa do dananjih dana, ovjekov ivot i imovina bili su izloeni raznim rizicima, prouzrokovanim bilo stihijskim dogaajima, bilo nesretnim sluajevima. ovjek se sa ovim nedaama borio na razne naine i kako sse razvijalo ljudsko drutvo razvijao se i put i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Smatra se, vrlo loginim, da je pojava privatne svojine oslovila organiziranu zatitu imovine koja je bila pretea djelatnosti osiguranja. Korijen osiguranja nalazimo jo kod Babilonaca koji su prije etiri milenija primjenjivali oblik osiguranja koji se provodio tako to se u sluaju gubitka broda njegovom vlasniku nadoknaivala teta, ali koji je u sluaju da brod sretno stigne na svoju destinaciju bio duan da isplati odreeni dio svoje dobiti. Elemente osiguranja nalazimo i ranije, u praksi kineskih trgovaca koji su prije 5 000 godina, prevozei robu preko rijeke Jangce, imali obiaj da se podijele u vie amaca, ime su na jednostavan nain dijelili rizik u sluaju prijevoza preko opasnih mjesta. Potonuem pojedinih amaca biva uniten samo dio robe, dok je ostatak robe ukrcan na ostalim amcima bio spaen. Pored toga, oni su zajedniki snosili i tetu propasti pojedinih amaca. Poeci jednostavnih oblika zajednikog snoenja tete nastalih za vrijeme pomorske plovidbe vezani su za zakonodavstvo otoka Rodos (VII vijek prije nove ere). Tu je zabiljeeno postojanje primitivnih oblika rizinih zajednica. Institut doprinosa svih uesnika u pomorskom prijevozu u zajednikom saniranju tete, koju bi pretrpio jedan od uesnika, zadran je do danas kao princip zajednike (generalne) havarije.

U pogledu povijesnog razvoja osiguranja treba ukazati na jo neke momente. Ustanove za pomaganje stradalima u stihiji su bile veoma razvijene u starim azijskim civilizacijama. U Perziji je, na primjer, onome ko bi bez svoje krivice izgubio brod, bio nabavljen drugi brod zajednikim sredstvima. Sve te akcije su, u osnovi, imale karakter pomaganja i zbrinjavanja.Pravo osiguranje u sadanjem smislu se javilo tek kada su se, na bazi razvoja statistiko matematike nauke (prije svega rauna vjerojatnosti), izjednaavali rizici, tako da se operacija ne sastoji samo u tome da teta prelazi sa jednog pojedinca (vlasnika broda) na drugog (osiguratelja koji uzima relativno visoku kamatu), ve se teta raspodjeljuje na sve uesnike u operaciji. Osnova su uzajamnost, solidarnost, tehnika (statistiko matematika) organizacija sa svim svojim elementima i zadacima.

Osiguranje ima posebnu metodologiju rada koja funkcionira drugaije od bankarstva, trgovine i sl.Bitni elementi osiguranja su:

rizik

premija osiguranja i

naknada za nastalu tetu.

Rizik je mogunost nastanka neeljenog, ekonomski tetnog dogaaja koji, ako nastupi, stvara osiguravateljevu obavezu prema osiguraniku iz zakljuenog ugovora o osiguranju. Da bi se rizik uope mogao osigurati potrebno je: da je mogu, da je neizvjestan, da ne zavisi od volje osiguranika ili treih lica, ve da je sluajan i da povrjeuje cjelovitost imovine ili linosti nanosei im tetu.Premija osiguranja je novana suma koju je ugovara osiguranja, odnosno osiguranik duan da plati kao naknadu za obezbjeenje osiguravajue zatite.Za premiju osiguranja se moe rei da je cijena rizika. Izmeu premije osiguranja i rizika postoji uska povezanost.Visina premije se odreuje prema prosjenoj veliini rizika, ija se svaka promjena mora iskazati u promjeni premije. Osim toga, premija mora odgovarati riziku i u odreenom vremenskom razdoblju, to jest treba da je razmjerna duini dijela vremena u kojem se pokriva rizik.Naknada za nastalu tetu je vrijednost, po pravilu izraena u novcu, na koju osiguranik, odnosno korisnik osiguranja polae pravo prilikom nastupanja osiguranog sluaja. U osiguranju ivota naknadu, najjednostavnije reeno, predstavlja unaprijed ugovorena osigurana svota ili renta koja se isplauje osiguraniku, ili licu koje on odredi.

Moderno osiguranje se ne moe zamisliti bez statistike a naroito statistiko-matematike osnove bez mogunosti da se rizici kompenziraju meusobno, kao i bez mnotva rizika. Tri stvari: vrsta rizika, statistiko matematika baza i kompenzacija rizika su osnove tehnike organizacije osiguranja pa i samog osiguranja. Neki teoretiari osiguranje smatraju tehnikom solidarnou.

2.1. Podjela osiguranjaOsiguranje moemo podijeliti po mnogobrojnim kriterijima. Kriteriji za podjelu osiguranja su razliiti jer osiguranje ima veoma iroku domenu, a s druge strane podjele su posljedica same prirode osiguranja.

Najei kriteriji prema kojima se moe izvriti klasifikacija su:

klasifikacija prema mjestu rizika

klasifikacija prema predmetu koji se osigurava

klasifikacija prema metodi koja se sprovodi kod osiguranja

U skladu sa prvim kriterijem podjele osiguranja prema mjestu rizika, osiguranje moemo podijeliti na: pomorska i

kopnena

Prema drugom kriteriju klasifikacije, podjela prema predmetu koji se osigurava, osiguranje dijelimo na: osiguranje imovine (dobara) osiguranje osoba

osiguranje od odgovornosti

U svim zemljama postoji zakonska regulativa kojom se regulira rad osiguravajuih drutava. Ta regulativa nije ista ve zavisi od zemlje do zemlje, a kod nas se klasifikacija na osnovu zakona moe izvriti na sljedei nain:

ivotna osiguranja i

neivotna osiguranja

Vrste ivotnih osiguranja su sljedee: osiguranje ivota,

rentno osiguranje,

dopunsko osiguranje uz osiguranje ivota,

dobrovoljno penzijsko osiguranje i

druge vrste ivotnih osiguranja.

Navesti emo samo nekoliko vrsta neivotnih osiguranja:

osiguranje od posljedica nezgode

osiguranje motornih vozila,

osiguranje od odgovornosti,

osiguranje imovine od poara i drugih opasnosti,

osiguranje kredita,

osiguranje robe u prijevozu,

dobrovoljno zdravstveno osiguranje

osiguranje plovnih objekata i

druge vrste neivotnih osiguranja.

Slika 3.1.1. Grafiki prikazana osnovna podjela osiguranja prema kriteriju klasifikacije.

3. IVOTNO OSIGURANJE Osnovne karakteristike ivotnog osiguranjaVremenom je potreba ljudi moderne civilizacije za osiguranjem postala mnogo vea i nastanak organiziranog vida osiguranja je bio neminovan. ivot je ono najdragocjenije to ovjek posjeduje i treba ga pravovremeno i kvalitetno zatititi. ivotnim osiguranjem se ulae u vlastitu sigurnost i sigurnost svoje porodice a istovremeno se akumuliraju uloena sredstva. Najprivlanija tednja u svijetu je putem osiguranja ivota. Specifinost ovog osiguranja je u tome to ono predstavlja kombinaciju osiguranja od osiguranog rizika a takoer i tednju. Oblik tednje putem osiguranja podrazumijeva da e se osiguraniku sav novac poslije odreenog broja godina vratiti uz odreeni postotak mogue dobiti koja ponekad moe iznositi i punih 100 % od uloene sume novca.Pogreno je miljenje da je financijsko planiranje ivota potrebno samo onima koji imaju visoka primanja .Ono treba da pone im jedna obitelj ili pojedinac imaju relativno stabilan i stalan izvor prihoda.tednja kao jedan vid osiguranja ivota se moe predstaviti i kao dugorono financijsko planiranje ivota. Financijsko planiranje ivota se moe usporediti izgradnjom kue. Prvo treba postaviti dobre temelje. Za postavljanje dobre osnove potrebno je znati tonu mjesenu zaradu kao i sve ivotne trokove.Sljedei korak u postavljanju stabilne financijske osnove je formiranje fonda za iznenadne i neplanirane trokove. On se koristi za pokrivanje trokova iznenadne popravke automobila, aparata za domainstvo, elektro-vodovodnih instalacija i slino. Posljednji dio baze financijskog planiranja je lina zatita i zatita lanova porodice i njihove imovine od gubitka. Ova kategorija obuhvaa ivotno osiguranje jer ne smijemo zaboraviti da lanovi obitelji meu sobom imaju emocionalnu ali isto tako i ekonomsku vrijednost.Osiguranje ivota objedinjuje funkciju osiguranja i tednje, iz ega proistie izvjesnost postojanja obaveze isplate cijele ili dijela osigurane sume. da bi se ostvarila potpuna ekvivalentnost premije potrebno je da se tedni dio premije zajedno sa kamatom tokom trajanja osiguranja akumulira i formira fond matematike rezerve.

Osiguranje ivota ima dvostruki cilj. Pored osiguravajue zatite, kojom se obezbjeuje ekonomska i socijalna sigurnost osiguranika u skladu sa individualnim potrebama, znaajna je funkcija akumuliranja kapitala. Akumulirana sredstva iz matematikih rezervi se dugorono plasiraju i to uglavnom sa visokim stupnjem sigurnosti uloenog kapitala. Dobit po osnovi plasmana matematikih rezervi je dobit osiguravajuih drutava a isto tako predstavlja dobit koju osiguranici dobivaju kod doivljenja zajedno sa premijama koje su plaali.

Vrei funkciju ekonomske zatite i funkciju akumulacije sredstava, osiguranje ivota istovremeno posredno ostvaruje i veoma znaajnu socijalnu funkciju.

Osiguranje ivota je karakteristian vid osiguranja i kod njega se primjenjuju neka posebna pravila, kao to su:

za razliku od drugih vidova osiguranja gdje osiguranik za odreenu tetu moe ostvariti prava po osnovu samo jednog ugovora iz osiguranja i to samo do visine tete, kod osiguranja ivota korisnik osiguranja ima pravo da kumulira osigurane sume po vie ugovora iz osiguranja,

osigurana suma je bitan element ugovora i predstavlja gornju granicu obaveza osiguravatelja,

ne primjenjuju se pravila o nad-pod osiguranju,

karakteristino je takoer i da nije neophodan ekonomski interes prema predmetu osiguranja pa se ugovor moe zakljuiti i za sluaj smrti treeg lica.

Efikasnost ivotnog osiguranjaRazina razvijenosti osiguranja prije svega zavisi od dva osnovna imbenika:

-visina nacionalnog dohotka i nivo ivotnog standarda,

- stabilnost nacionalne valute

Ako uzmemo u obzir visinu nacionalnog dohotka u Bosni i Hercegovini slobodno moemo rei da prvi uvjet nije ispunjen. Ako stanovnitvo nema novca za ispunjenje osnovnih ivotnih potreba, teko da e moi da izdvaja za osiguranje.

Drugi uvjet takoer nije ispunjen jer konvertibilna marka i nije neka stabilna valuta kao to je euro,dolar i sl. Osim navedenih imbenika ini se da stanovnitvo nije svjesno znaaja osiguranja, jer kod nas postoji sloj ljudi koji nisu siromani ali se opet teko odluuju na zakljuenje ugovora osiguranju. Zato je neophodna edukacija graana i blie upoznavanje sa znaajem i efikasnou osiguranja ivota.Kako je osiguranje ivota viegodinje osiguranje, a premija se najee plaa u toku cijelog trajanja osiguranja i kako dio premije ima funkciju tednje to da bi ugovorene veliine zadrale realnu vrijednost, potrebno je da su ispunjeni sljedei uvjeti:

da ugovara osiguranja svake godine plaa realno jednaku premiju ( u uvjetima inflacije nominalno veu)

poslije uplate sredstva osiguranja treba da zadre realnu vrijednost.

U mjeri u kojoj su prethodni uvjeti obezbjeeni, mogue je obezbjediti efikasnost osiguranja ivota, da pri tome ne bude ugroena materijalna osnova za provoenje osiguranja.

Najzad, svaka tarifa, zasnovana na ekonomskim naelima koji odraavaju funkciju osiguranja ivota kao osiguranja i tednje, mora da prati mogunosti obezbjeenja naela ekvivalentnosti stvorenih obaveza i obezbjeenje sredstava. Tehnike osnove ivotnog osiguranjaOsiguranje je privredna djelatnost ije je poslovanje ureeno zakonom o osiguranju. Naravno, zakon propisuje obavezu osiguravajueg drutva da posluje po ekonomskim naelima i pravilima struke. Zadatak osiguranja je da tono odredi premiju osiguranja koja e u potpunosti obezbjeivati kompenzaciju rizika tj. da e biti sposobno da u potpunosti izvri obavezu po osnovu osiguranja.Ustanovljeno je da kod nesretnog sluaja ili smrtnosti stanovnitva postoje odreene pravilnosti, odnosno zakonitosti, tj. da postoje zakoni sluaja. Na toj osnovi ponikla je i razvila se posebna matematika nauna disciplina, raun vjerojatnosti, koja je omoguila da se uz uvaavanje poznatog statistikog zakona velikih brojeva postavi solidna osnova za razvoj osiguranja.Kako sigurnost poslovanja osiguranja ivota zavisi od pravilno postavljene raunske osnove, ovo osiguranje mora biti zasnovano na sigurnoj raunskoj osnovi, koju predstavljaju realne tablice smrtnosti. Za izraunavanje tehnike premije neophodno nam je da posjedujemo tablice smrtnosti sa kamatnim stopama. Zato se kod osiguranja ivota posebna briga mora posvetiti tablicama smrtnosti.Tehnika organizacije sa ovakvim svojstvima ima tri zadatka bitna za uspjeno funkcioniranje osiguranja:

da odredi koliko e novanih sredstava godinje biti potrebno da ue u osiguravajui fond na ime premija,

da raspodijeli ukupan iznos tih sredstava na osiguranike (da utvrdi potrebnu veliinu premije),

da u osiguranjima koja se zasnivaju na tzv. kapitalizaciji, odnosno u osiguranju ivota (kod koga zbog progresivne prirode rizika postoji pored riziko premije i tedna premija), izrauna premijske rezerve.

Tablice smrtnosti se uglavnom izrauju na osnovu popisa stanovnitva a takoer postoje i posebne tablice koje se izrauju na osnovu posmatranja samo osiguranih lica. Prve tablice smrtnosti u bivoj Jugoslaviji su izraene na osnovu popisa iz 1953. godine. Na osnovu ovih tablica smrtnosti su izraene prve domae tarife kod kojih je bila i zaraunata kamatna stopa od 5% i one su se koristile za osiguranje ivota i u primjeni su od 1965. godine.

Tablice smrtnosti zajedno sa kamatnom stopom ine tehniku osnovu za izradu tarifa za osiguranje ivota. One sadre niz pokazatelja od kojih je osnovni izjednaena vjerojatnost smrtnosti na osnovu koje se izraunavaju sve ostale biometrijske funkcije: vjerojatnost doivljenja, kretanje broja ivih lx i broja umrlih dx odreenog zatvorenog skupa, izraunat na osnovu izjednaenih vjerojatnosti smrti.

Na osnovu ovako dobivenih vrijednosti i kamatne stope izraunavaju se kumulativni brojevi koji slue za izraunavanje tehnike premije osiguranja ivota.Osnova za izraunavanje matematikih rezervi, obraun reduciranih otkupnih vrijednosti osiguranja ivota ine kumulativni brojevi. Premija - riziko i tedna premija osiguranja ivotaUope u osiguranju, premiju moemo definirati kao: Novanu svotu koju je ugovara osiguranja odnosno osiguranik duan da plati kao naknadu za obezbjeenje osiguravajue zatite. Premija zapravo predstavlja cijenu rizika. rizik definiramo kao: Mogunost nastanka neeljenog, ekonomski tetnog dogaaja koji, ako nastupi stvara osiguravateljevu obavezu prema osiguraniku iz zakljuenog ugovora o osiguranju ili po zakonskim odredbama.Da bi se rizik uope mogao osigurati potrebno je: da je mogu, da je neizvjestan, da ne zavisi od volje osiguranika, da je sluajan i da povrjeuje cjelovitost imovine ili linosti nanosei im tetu.

Jedan od vanih zadataka osiguranja je odgovarajua procjena rizika , tako da se iz premije mogu naplatiti sve oekivane obaveze . Premija osiguranja ivota proizlazi iz oekivane ukupne obaveze u odreenom vremenu koje moe nastati. Premija osiguranja ivota se razlikuje od premija ostalih osiguranja po tome to se ona sastoji iz dva dijela. Ona se sastoji iz tedne i riziko premije. Kao to smo rekli tehniku premiju izraunavamo na osnovu tablica smrtnosti i ukalkulirane kamate i ona nam u skladu sa naelom ekvivalencije slui za pokrie obaveza osiguravatelja. Tehnika premija zajedno sa dodatkom za zakljunu (akvizicijsku) proviziju, inkaso proviziju i administrativne trokove ine ukupnu premiju osiguranja ivota.

Osiguranje ivota inkorporira i osiguranje i kolektivnu osiguravajuu tednju, pa je osiguranje ivota i specifian financijski posao. Dobit koja se ostvaruje iz ovakvog financijskog posla i uee osiguranika u toj dobiti za osiguranje ivota je od posebnog znaaja, kako sa stanovita ispunjenja zahtjeva tako i potrebe ouvanja realne vrijednosti sredstava osiguranja ivota.

Najznaajniji izvori dobiti u osiguranju ivota su: dobit od kamata na plasmane sredstava tedne premije (matematike rezerve). Osiguravajue kue plasiraju novac u investicione kanale. Svuda u svijetu osiguravajue kompanije su najjai investicioni potencijali zemlje.Nije sluajno da graani u najbogatijim drutvima na svijetu imaju po nekoliko polisa ivotnog osiguranja.

dobit na pozitivnom rezultatu ispoljavanja osiguranog rizika - dobit po osnovu dopunskih osiguranja,

tehnika dobit(kod storno osiguranja zbog neplaanja premije)

Modernog osiguranja i nema bez nauno zasnovane tehnike osnove. Moderno, racionalno osiguranje na moe se ni zamisliti bez statistike i, naroito, statistiko-matematike osnove, bez mogunosti da se rizici meusobno kompenziraju i procjene na odgovarajui nain tako da se osigura sposobnost da se iz premije naplate oekivana potraivanja.3.1. Primjer ivotnog osiguranjaPrimjer je preuzet od osiguravajueg drutva Grawe ad Podgorica. Temelji se na mukoj osobi koja je stara 35 godina i izabrala je trajanje osiguranja 30 godina. eli tedjeti 500 godinje, zajedno sa paketom osiguranja od nezgode 60.

S obzirom na rad, ivot moemo podijeliti na tri znaajna razdoblja:

uenjeradslobodno vrijeme

Dijagram 1

prvo razdoblje je kad uimo odnosno kad jo ne radimo,

drugo razdoblje je kad veliki broj godina naeg ivota provedemo na radnom mjestu i

tree razdoblje je vrijeme slobodnog vremena, kada idemo u zasluenu penziju. injenica je da ovjek zarauje novac samo ako radi. Tokom drugog razdoblja zaraujemo vlastiti novac i nastojimo da svoju plau iz godine u godinu poveamo, kako bismo sebi omoguili to vii ivotni standard.

Kada nakon dugogodinjeg rada odemo u mirovinu i vie ne zaraujemo nikakav novac. U tom trenutku se od drave oekuje da nam financira na ivotni standard jer smo tokom naeg rada izdvajali od nae zarade za mirovinski fond. Drava e svakako izdvajati sredstva za nau mirovinu, ali ta sredstva nee biti dovoljna za normalan ivot jer je ta mirovina mnogo nia od plae koju smo dobivali. Ovo se sve moe vidjeti na sljedeem dijagramu.

Mirovinu moemo smatrati odmorom i to vrlo dugim, pa bi zato penzioneru moda trebalo vie novca nego kad je radio. Ta mirovina ponekad iznosi i manje od 50% od plae koju je umirovljenik primao dok je radio i zaraivao. Iznos zasluene mirovine nije dovoljan za pristojan ivot.

Razliku izmeu nedovoljne mirovine i plae koju je umirovljenik primao treba nadomjestiti. To moemo uraditi tednjom. Putem tednje moemo doi do kapitala kojim emo pokriti razliku izmeu plae i mirovine.

Da bi se osigurala razlika izmeu plae i mirovine mora se na vrijeme poeti sa tednjom. Treba poeti to ranije da nam ta tednja ne bi predstavljala financijsko optereenje.

Utvrivanje prava premijeDa bi osiguranik utvrdio visinu premije koja odgovara njegovoj financijskoj situaciji mora da uzme u obzir osnovne elemente i to:

iznos stalnih prihoda

fiksne trokove

ostale izdatke

Prilikom odreivanja visine prave premije moramo uzeti u obzir izdatke koji nam se mogu desiti u budunosti, kao to su preureenje stana, popravka automobila i sl. za ovaj primjer uzet emo da klijent eli da mu godinja premija bude 605.

Specifinost osiguranja ivota je u tome to predstavlja kombinaciju osiguranja od osiguranog rizika i tednju i jo pored toga na uloena sredstva se ostvaruje dobit.

Osiguranjem ivota staratelj titi svoju obitelj u sluaju da se njemu neto dogodi, teka bolest, nezgoda ili ak smrt.

Izgradnja kapitalaKao to smo ve rekli, za primjer emo uzeti muku osobu koja je stara 35 godina i namjerava tedjeti narednih 30 godina a odluio se za godinju premiju od 605. Ako osiguranik tedi 30 godina a s obzirom na visinu premije dobiva se 13 800 . Budui da osiguravajue drutvo Grawe dobro i sigurno raspolae novcem svojih klijenata, ovaj e novac na kraju naravno donijeti dobit.

Dobit je u poetku mala a zatim znatno raste, tako da su perspektive veoma dobre. Iz predstavljenog proizlazi da se od premija za 30 godina sakupilo ukupno 13 800, a da je dobit 12 000 pa je tako osiguranik izgradio kapital od 25 800 ukupno. Naravno dobit nastaje u odnosu na trine uvjete, zato Grawe visinu dobiti ne moe garantirati, ve je procjenjuje na osnovu dananjih trinih odnosa. Budui da je Grawe specijalizirana za investicije kapitala, a drava poslovnu strategiju zakonski ureuje i kontrolira, osiguranik moe raunati na najbolju moguu dobit.

Radna nesposobnost zbog nezgodeAko osiguranik doivi nezgodu i zbog toga mora u bolnicu, od osiguranja e svaki dan dobivati od 1. dana pa nadalje po 24 . Ako je nezgoda bila tako jaka da osiguranik ostane invalid , za invalidnost e dobiti odtetu u visini od 36. 250 kod 100% invalidnosti. Isplata je mogua ve od 2% invalidnosti. Ako se zbog pretrpljene nezgode odnosno invalidnosti izgubi radna sposobnost i ako se to desi prije 50. godine ivota, od 43. dana radne nesposobnosti nadalje osiguranik ne plaa premiju a osiguranje tee dalje dokle god traje radna nesposobnost. Ako radna nesposobnost prestane tednja se normalno nastavlja dalje. Ako osiguranik sve do mirovine ostane radno nesposoban, program se ne prekida i osiguranje traje bez prekida. Usprkos tome to zbog radne nesposobnosti osiguranik nije plaao premije osiguranja na kraju dobiva punu sumu osiguranja i naravno punu dobit.

Prirodna smrtDo smrti moe doi na dva naina i to: zbog tueg utjecaja ili ne, to znai zbog nezgode ili bolesti. Prvo emo analizirati smrt zbog bolesti to znai prirodna smrt. Ukoliko doe do prirodne smrti proces tednje se zakljuuje. Osiguravajue drutvo isplauje 1x OS za prirodnu smrt, plus do tada ostvarenu dobit.

Ako na primjer doe do smrti osiguranika 15 godina prije kraja trajanja osiguranja i u program na mjesto osiguranika stupi ena (kojoj je u tom trenutku 40 godina) njena osigurana suma je umjesto 13 800, koliko je bila mueva osigurana suma za prirodnu smrt, ak 22 700 . Na tu sumu je zatim osigurana sljedeih 20 godina . Naravno, ena u tom sluaju ne plaa, a program normalno tee dalje. Ako bi se njoj neto dogodilo, djeca bi dobila viu sumu, a ako ena doivi, toj bi se sumi do kraja trajanja osiguranja pripisala dobit oko 18 000 dakle sve ukupno 40 700 .

Ukoliko porodica novac eli odmah ona moe raspolagati novcem do visine osigurane sume, ukljuujui i dobit ostvarenu do tog trenutka . U tom sluaju program se zavrava.

Smrt uslijed nezgodeU sluaju da se desi teka nesrea, smrt uslijed nezgode, nasljednici dobivaju trostruku osiguranu sumu i pri tome jo do tada ostvarenu dobit. U ovom sluaju ena ima mogunost da u program stupi nakon smrti mua kao osiguranik, tako da program osiguranja tee dalje a premija se ne mora plaati. Pri tom se njena suma poveava. I tako na kraju dobiva isplaenu novu osiguranu sumu i jo dobit na cijelu tu sumu. Ako na primjer doe do smrtnog sluaja 15 godina prije kraja trajanja osiguranja i u program stupi kao osiguranik ena, njena osigurana suma umjesto 41 400 kolika je bila muevljeva trostruka osigurana suma, iznosi 63 600. Za tu sumu je zatim osigurana sljedeih 20 godina. Naravno ena u tom sluaju ne plaa premiju a program osiguranja i dalje normalno tee. Ako bi se njoj neto desilo, djeca bi dobila tu viu sumu, a ako ena doivi, toj bi se svoti do kraja trajanja osiguranja pripisala dobit od oko 50 000, dakle zajedno ak 113 000

Mogunost rjeavanja financijskih potekoaAko osiguranik tedi minimalno 24 mjeseca i odjednom zapadne u financijske potekoe. Grawe osiguranje nudi vie mogunosti rjeenja ovog problema i to:

a) KapitalizacijaUkoliko osiguranik trenutno nema dovoljno novca da plaa premiju osiguranja. Od osiguratelja moe zatraiti pauzu koja moe trajati i due vrijeme. Naravno tokom mirovanja osiguranik je osiguran samo za sluaj smrti i to za niu osiguranu sumu. Osiguratelj e ispostaviti novu polisu sa novom osiguranom sumom.

b) SmanjenjeAko osiguranik ima novca ali ne dovoljno da bi plaao punu premiju, od osiguratelja moe zatraiti da mu se premija smanji do sume koju moe sebi da priuti. Program osiguranja nakon toga normalno tee samo je osigurana suma smanjena i u tom sluaju osiguratelj izdaje novu policu sa novim uvjetima.

c) Prijevremena isplataAko je osiguraniku hitno potreban novac, u tom sluaju on od osiguratelja moe zatraiti isplatu do 30% uplaene premije, od 10 godina nadalje 60% i od 15 godina 100%. Time se sve sume reduciraju i za preuzeti iznos i osiguranik dobiva novu policu.d) AkontacijaOsiguranik moe ukoliko mu je potrebno od osiguravatelja traiti akontaciju po polisi pod uvjetom da program tee najmanje tri godine. Prema uvjetima ponude vrijede odreene gornje granice za visinu akontacije. Tokom trajanja akontacije osiguranik plaa kamatu. Taj oblik financiranja je to se tie kamata pogodniji nego kod banaka.

e) Prijevremeni raskid ili otkupOsiguranik moe prijevremeno raskinuti ugovor o osiguranju i tada e dobiti isplaenu vrijednost svoje polise, koja je u prvim godinama niska, jer Grawe snosi najvei rizik u prvoj godini to jest u prvim godinama zbog toga mora stvoriti puno rezerve.

4. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O OSIGURANJU

Odnosi osiguranja se po pravilu kod nas zasnivaju ugovorom kao pravnim poslom, bilo da je rije o dobrovoljnom ili obaveznom osiguranju. Ponudu za osiguranje najee daje mogui osiguranik.Ugovor o osiguranju je pravni posao koji stvara obaveze za obije ugovorne strane . Osiguranik se obavezuje da plaa premiju osiguranja a osiguravatelj da snosi posljedici ostvarenja rizika.Osim ovih osnovnih obaveza , redovno postoji i niz drugih: kod osiguranika su to obavjetavanje o promjenama okolnosti od kojih zavisi rizik , o nastanku osiguranog sluaja, poduzimanje mjera spaavanja i drugo, dok se kod osiguravatelja radi jo o trokovima spaavanja, stvaranja rezervi i tako dalje. Ugovor o osiguranju je samo u nekim sluajevima formalan. Kod njega je prisutna visoka ujednaenost ugovornih uvjeta zbog brzine i jednostavnosti sklapanja posla, koji su obino predstavljeni uvjetima osiguranja, i brojnim klauzulama. Ugovor o osiguranju je takoer postepen to znai da se ispunjenje obaveza ugovornih strana protee na neko vremensko razdoblje. Nain ugovaranja osiguranjaUgovor o osiguranju ivota zakljuuje se na osnovu pismene ponude, uinjene na obrascu osiguravatelja. Svi bitni elementi osiguranja se nalaze u ponudi i treba da je potpiu ugovorne strane. Kao ugovorne strane javljaju se: osiguravatelj i ugovara osiguranje koji nije uvijek i osiguranik.

Osiguravatelj je lice koje se ugovorom osiguranju obavezuje na naknadu tete, odnosno isplatu ugovorenog novanog iznosa korisniku osiguranja kada se ispune uvjeti iz ugovora o osiguranju. U naem premijskom osiguranju osiguravatelji se javljaju kao dioniarska drutva za osiguranje, akcionarska drutva za osiguranje i drutva za uzajamno osiguranje. Takoer i na svjetskoj ravni oni su u pretenom broju organizirani po jednom od ova tri oblika.

Ugovara osiguranja je pojedinac ili ustanova koji sa osiguravateljem zakljuuju ugovor o osiguranju, obavezujui se da plate odreenu premiju osiguranja. Ugovara ne mora uvijek imati pravo na nadoknadu iz osiguranja. U svojstvu ugovaraa i korisnika osiguranja najee se javlja jedno te isto lice osiguranik. Kod nekih vrsta osiguranja, odnosno ugovora o osiguranju, ugovara i osiguranik su razliite osobe. Negdje se opet pojavljuje i posebni korisnik osiguranja. S toga naziv ugovara osiguranja treba upotrebljavati onda kada su lice koje zakljuuje ugovor i lice koje e koristiti davanje iz osiguranja po tome ugovoru razliite osobe. Najkarakteristinija vrsta kod koga su te uloge esto razdvojene je osiguranje ivota a moemo nabrojati i: osiguranje od posljedica nesretnog sluaja te pomorsko i transportno osiguranje u cjelini.Osiguranik - U osiguranju ivota ugovara osiguranja u svojstvu nositelja interesa ne mora istovremeno imati i svojstvo osiguranika . To svojstvo e imati ugovara osiguranja samo onda ako se ugovor zakljuuje na njegov ivot ili za sluaj njegove smrti i doivljenja. Ali ako se ugovor o osiguranju ivota zakljuuje za sluaj smrti ili doivljenja nekog treeg lica, onda to tree lice ima status osiguranika. Uope, lice od ijeg doivljenja ili smrti zavisi isplata ugovorene osigurane sume, zove se osiguranik.Ako su ugovara osiguranja i osiguranik razliita lica, onda je za punovanost ugovora potrebna i pismena suglasnost osiguranika. Kod pojedinanih (individualnih) osiguranja ugovara i osiguranik su, uglavnom, jedno isto lice, dok se kolektivna osiguranja ivota zakljuuju kao osiguranje treih lica.

Korisnik osiguranja je lice u iju se korist zakljuuje osiguranje i prema kome je osiguravatelj u obavezi kada nastupi osigurani sluaj. Od korisnika osiguranja je pravo koje pripada ugovarau osiguranja.Ugovara osiguranja ivota moe ugovorom ili nekim drugim pravnim poslom odrediti lice koje e biti korisnik osiguranja .Pri tome se korisnik osiguranja ne mora odrediti po imenu, ali je neophodno da se odrede nuni podaci za njegovu identifikaciju. Kod osiguranja ivota, korisnik za sluaj doivljenja odnosno za sluaj smrti su razliita lica. Korisnik za doivljenja je sam osiguranik. Zakljuenje osiguranja ivota vri se na dobrovoljnoj osnovi, suglasnom voljom ugovornih strana o bitnim elementima ugovora, u skladu sa opim uvjetima osiguranja ivota, odgovarajuim dopunskim uvjetima, primjenom odabranih tarifa premije. ZAKLJUAKRazina razvijenosti osiguranja ivota prije svega zavisi od visine nacionalnog dohotka i stabilnosti nacionalne valute.Nije potrebno mnogo da se predstavi da jo uvijek nizak nacionalni dohodak u odnosu na razvijene zemlje velika konica za razvoj ivotnog osiguranja. Veliki dio stanovnitva jo uvijek nema novca za potpuno ispunjenje osnovnih ivotnih potreba pa je teko oekivati da e imati financijska sredstva koja e moi da odvoje za osiguranje njihovih ivota a samim tim i osiguranje porodica.

Osim toga veliki dio stanovnitva nije upuen u znaaj ivotnog osiguranja jer kod nas ipak postoji odreeni sloj ljudi koji nisu siromani, pa opet svoj novac ne tede na ovaj nain. Znaaj osiguranja ivota je u rjeenju da se uz minimalne trokove sprijei financijska katastrofa i zbrine obitelj , naroito djeca u sluaju smrti nekog njenog lana.Vrei funkciju ekonomske zatite i funkciju akumulacije sredstava, osiguranje ivota istovremeno posredno ostvaruje i veoma znaajnu socijalnu funkciju.

Veliki dio stanovnitva kod nas ne shvaa znaaj osiguranja ivota pa je neophodno izvriti edukaciju graana, a ujedno i prilagoditi visinu premija ekonomsko socijalnoj situaciji u zemlji i dati to bolje uvjete za osiguranje ivota graana.U praksi se esto deava da osiguravajua drutva odbiju da nadoknade tetu korisnicima osiguranja traei najbanalnija opravdanja u ugovorima kojima bi se izvukli od plaanja. Jedan od razloga je i taj to su osiguravajue kue zatiene zakonima i imaju velike prednosti u odnosu na osiguranike te se takvi sluajevi esto zavravaju i prije suda u korist osiguravatelja.

Prevariti neku osiguravajuu kuu nije ba lako. Mnogo su vee anse da ete na kraju vi izvui deblji kraj, prosto iz gore ve navedenog razloga nedovoljnog poznavanja prava. Ponekad, iako mislite da su ispunjeni svi preduvjeti za isplatu naknade tete ivotnog osiguranja vidjeti ete da osiguravajue kue nee na ba tako lagan nain isplatiti ogromne svote novca. Traiti e i najmanje rupe u ugovoru koje e ih osloboditi plaanja naknade tete ili barem odgoditi naknadu.ivot je ono najdragocjenije to ovjek posjeduje i treba ga pravovremeno i kvalitetno zatiti!LITERATURA1) Grawe ad Podgorica: Prirunik za prodaju osiguranja ivota "Grawe" Podgorica 2005. 2) Avdalovi V. : Menadment rizikom u osiguranju, elind, Beograd, 2000.3) Marovi B. , Adalovi V.: Osiguranje i upravljanje rizikom"DDOR Novi Sad" ad, Birografika ad 2005.INTERNET IZVORI

1 ) http://www.academia.edu/8903513/Prevare_u_zivotnom_osiguranju2 ) http://www.grawe.ba/ba/index.htm Prirunik za prezentaciju "safe life" programa osiguranja Grawe ad Podgorica

PAGE 1