Nova Atlantida zvuka

“Zvucne geometrije br 2. – od analognih do digitalnih glazbenih instrumenata” 4—10. rujna

radi

ona.

orgizlažu:

Ivan Marušić Klif, Damir Prizmić, Deborah Hustić, Marko Jovanović

kustosica: Deborah Hustić

lektura: Vesna Zednik

dizajn: Ana Labudović

radno vrijeme:pon – pet: 13 –19 satisub: 11 – 13 sati

izložba se otvara 4. rujna 2017. u 20.30 sati

organizator:

partner:

podržali:

popratni program:

5. rujna 2017. u 20 satiIvan Marušić Klif:Predavanje „Sve što ste htjeli znati o Rewerehere a niste se usudili pitati“

9. rujna 2017. u 20 satiMelita Spahić (F.R.E.E. D.A.N.C.E. Karlovac), Marina Petrović (Radiona.org) – Clubture projektPrezentacija projekta „Svjetlo i voda“

We have also sound-houses,where we practice and demonstrate all sounds and their generation. — Francis Bacon, Nova Atlantida

Krenemo li od nedovršene utopijske novele filozofa i znanstvenika Fran-cisa Bacona (1561-1626) Nova Atlan-tida (objavljena 1627), gdje zalutali Europljanin u morima pored Perua pronalazi utopistički otok pod nazi-vom Bensalem, čiji stanovnici uživaju u akustičnim eksperimentima „zvuč-nih kuća“, vidjet ćemo da je prilično intrigantno kako su u vrijeme rene-sanse pojedinci promišljali i opisiva-li neobične akustične instrumente i uređaje koje možemo promatrati kao preteče današnjih sintesajzera, insta-lacija sound arta i zvučnih kutija.

U Novoj Atlantidi Bacon tako opisu-je uređeno i neobično društvo s insti-tucijama koje prethode današnjim istraživačkim institutima, medijskim labovima, fablabovima, hackerspace-ovima i makerspaceovima. Svrha nje-govih „zvučnih kuća“ upravo je i bila generiranje znanja o načinima na koje djeluje priroda, o zakonitostima znanosti i humanistike, na neki način kretao se nedvojbeno imaginarnim prostorima eksperimentiranja nakon mraka srednjega vijeka, i utoliko karakterističnima za otvoren i inova-tivan um renesanse.

Baconova ideja o zajedničkim prosto-rima djelovanja i građanskoj znanosti temelj je razmišljanja koja će se javiti

nekoliko stoljeća kasnije – Turingov stroj, Raspberry Pi računala, Ardui-no mikrokontroler, 3D pisači, kuhinj-ski BIO labovi za DNK ekstrakciju i hakiranje mozga putem Emotiv neu-roslušalica, pa sve do proširene i vir-tualne stvarnosti. Ono što Bacon vidi kao utopističku viziju razvija se u današnje doba kroz kulturu otvore-noga koda, Creative Commons licen-ce i projekata otvorenih za javnost na platformi Github. Možemo rasprav-ljati o tome je li utemeljena teza da je Francis Bacon u svojem djelu Nova Atlantida zapravo neki današnji sim-patičan i sanjarski profesor boston-skog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). – Kako god usmjerili raspravu, odgovor bi vrlo vjerojatno bio potvrdan.

Baconove „zvučne kuće“ s pripadaju-ćim akustičkim „orkestrom“ neobič-nih zvučnih objekata svojevremeno su svakako bile hipoteze razbuktalog imaginarija koje današnjem čitate-lju s tolike vremenske distance zvuče i izrazito vibrantno i gotovo proro-čanski. Primjerice, u drugoj polovici 1950-tih Bacon je inspirirao i kom-pozitoricu Daphne Oram – „baku britanskog tehna“ i izumiteljicu glaz-benog instrumenta Oramics, crtaju-ćeg zvučnog instrumenta koji neki smatraju pretečom prvog sintisajzera. Tijekom pak 20. i početkom 21. sto-ljeća Baconov rad predstavljen u knji-zi Nova Atlantida ulazi i u programe relevantnih studija audio tehnologije prestižnih sveučilišta, čime se zapravo

svrstava u prostor interdisciplinarnog dijaloga znanosti i kulture.

Ovdje se svakako valja osvrnuti i na Baconovu historiju Sylva Sylvarum ili Prirodna povijest kroz deset stolje-ća, također objavljenu posthumno (1683), gdje se u drugom i trećem poglavlju – koja predstavljaju drugo i treće stoljeće – egzaktno bavi glazbom kroz prizmu glasnoće i mekoće zvuka, jednakosti i nejednakosti zvuka kao i artikulacijom zvukova, odnosno linijama kako se zvukovi kreću kroz refleksije zvuka, oponašanjem zvu-kova te elementima koji ometaju i pridonose kvaliteti slušnog procesa. Proučavajući Baconov rad moramo se zapitati u kojoj je paralelnoj vremen-skoj dimenziji djelovao ovaj izniman renesansni učenjak. Služeći se ima-ginacijom i spekulativnom znanošću kreirao je realitete koji nisu utopistič-ki već upravo suprotno, utemeljeni na činjenicama, iako osmišljeni daleko prije vremena njegovih istomišljenika.

Izložba „Nova Atlantida zvuka“ upravo na tragu dalekog, a opet iznimno suvre-menog prethodnika Francisa Bacona, predstavit će računalne audio-vizual-ne glazbene instrumente, instalacije pogonjene motorima, kao i oscilatore, zvučne kutije i svakodnevne ozvuče-ne objekte te beta fazu posebne serije instrumenata (pod nazivom Atmosp-heria) namijenjenih osobama s poseb-nim potrebama i performerima.