nosive konstrukcije

10
1 KONSTRUKCIJE Diplomski studij građevinarstva Ljetni semestar ak. god. 2011./2012. KONSTRUKCIJE Nastavnici: redoviti profesor dr.sc. Jure Radić docentica dr.sc. Jelena Bleiziffer Gosti nastavnici: Prof.dr.sc. Marko Pršić Prof.dr.sc. Neven Kuspilić Prof.dr.sc. Tomislav Ivšić Asistenti: dr.sc. Anđelko Vlašić dr.sc. Dalibor Carević dr.sc. Igor Sokolić

description

nacela nosivih konstrukcija

Transcript of nosive konstrukcije

Page 1: nosive konstrukcije

1

KONSTRUKCIJE

Diplomski studij građevinarstvaLjetni semestar ak. god. 2011./2012.

KONSTRUKCIJE• Nastavnici:

– redoviti profesor dr.sc. Jure Radić– docentica dr.sc. Jelena Bleiziffer

• Gosti nastavnici: – Prof.dr.sc. Marko Pršić– Prof.dr.sc. Neven Kuspilić– Prof.dr.sc. Tomislav Ivšić

• Asistenti: – dr.sc. Anđelko Vlašić– dr.sc. Dalibor Carević– dr.sc. Igor Sokolić

Page 2: nosive konstrukcije

2

KONSTRUKCIJE• Satnica izvođenja nastave: 30 + 30

• Oblici nastave: – predavanja, – vježbe (auditorne i konstruktivne), – kolokviji,– program (zadaci)

• Polaganje kolokvija: 2 – 12. 4. i 24. 5. 2012.– popravni kolokvij 1 - 5. 6. 2012.

PREDAVNJA• Načela nosivih konstrukcija • Modeli i modeliranje konstrukcija, konstruktivni elementi (uže, štap,

ploča, ljuska, spojevi ...)• Propisi iz područja konstrukcija (EC) : EN 1990 i EN 1991• Propisi iz područja konstrukcija (EC): EN 1992• Prednapinjanje u konstrukcijama: Područja primjene, načini, sustavi• Betonske konstrukcije u visokogradnji i mostogradnji; izvedba,

spojevi, armiranje• Temelji: izvedba, proračun, armiranje• Potporne konstrukcije: izvedba, proračun,armiranje• Primjeri iz prakse (case-studies)• Vodospremnici i vodotornjevi• Čelične konstrukcije – osobitosti• Dometi graditeljstva iz područja nosivih konstrukcija

Page 3: nosive konstrukcije

GRAĐEVINSKIGRAĐEVINSKI FAKULTETFAKULTETSVEUSVEUČČILIILIŠŠTA U ZAGREBUTA U ZAGREBU

Predmet: konstrukcije Predmet: konstrukcije -- hidrotehnihidrotehniččko ko i geomehanii geomehaniččko usmjerenjeko usmjerenje

Projektiranje (DESIGN)• Projektiranje nosivih struktura je proces sinteze

građevine za zadane podatke uporabom projektnih alata i projektnih kriterija uz pridržavanje propisanih uvjeta.

• Sinteza je proces sastavljanja, kreiranja ili generiranja građevine od osnovnih komponenata ili podataka.

• Rješenje problema kod sinteze ima uobičajeno više rješenja.

• Analiza je proces rastavljanja strukture u osnovne komponente.

• Rješenje problema kod analize ima uobičajeno jedno rješenje, koje može sadržavati više dijelova.

• Teorija je analitički okvir koji omogućuje sistematski opis sustava postojeće strukture.

Page 4: nosive konstrukcije

Projektiranje (DESIGN)Projektni alati su sredstva koja koristimo u procesu projektiranja• prazna stranica• zdravi razum• iskustvo temeljeno na vlastitim i tuđim projektima• teorija• propisi i norme• projektne smjernice, katalozi tvrtki, kompjuterski programi (CAD)

Razina projekta:• konceptualni• preliminarni• definitivni (konačni)

KonstrukcijeKonstrukcije

1. Značajke konstruktivnih sustava

GF

Page 5: nosive konstrukcije

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Stabilnost• sposobnost strukture da preuzme opterećenja uz ograničene deformacije i

pomake

• Granična deformacija ili pomak određuje da li je struktura stabilna ili ne ovisi o tipu strukture

• Stabilnost je kvalitativni izraz, struktura je stabilna ili nestabilna - ne može biti “više stabilna” ili “manje stabilna”

nestabilno stabilno

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Razlikuju se dva tipa stabilnosti:

1. geometrijska

• sposobnost strukture da uopće preuzme opterećenja

• svojstvo geometrije strukture • nema veze s veličinom opterećenja ili s nosivosti

pojedinih konstruktivnih elemenata

nestabilnostabilno

nestabilno

stabilno

Page 6: nosive konstrukcije

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

• način sloma strukture• funkcija opterećenja i krutosti strukture i

njenih dijelova• izvijanje je karakteristično za strukture ili

konstruktivne elemente pod tlačnim opterećenjem

• izvijanje je fenomen gubitka stabilnosti geometrijski stabilnih struktura, do kojeg dolazi kad opterećenje dosegne određenu “kritičnu” vrijednost – silu izvijanja

Razlikuju se dvije vrste stabilnosti:

2. elastična (ili izvijanje)

izvijanje (općenito)

bočno izvijanjelokalno izbočavanje

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Krutost

• funkcija geometrije strukture i ne ovisi o veličini izmjera strukture i njenih elemenata

kruto fleksibilno

Page 7: nosive konstrukcije

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Geometrijska krutost

• kvalitativni parametar• označava odsutnost gibanja uslijed infinitezimalno malih sila

geometrijski kruto

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Elastična krutost

• funkcionalni odnos između sila i pomaka

Elastičnost

• kvantitativni parametar• vezan na veličinu gibanja uslijed povećanja opterećenja

Page 8: nosive konstrukcije

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Geometrijska deformabilnost

• značajka strukture koja pod opterećenjem mijenja oblik ma kako malo• Geometrijska deformabilnost je inverzni pojam u odnosu na geometrijsku krutost,

kao što je fleksibilnost inverzni pojam u odnosu na elastičnu krutost

geometrijski deformabilno

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

• neka struktura općenito ima i fleksibilnost i elastičnu krutost, ali može biti ili kruta ili deformabilna

• kruta struktura preuzima opterećenja bez većih promjena oblika (geometrije) -npr. greda i rešetka

• deformabilna struktura ne može preuzeti opterećenje u svom osnovnom obliku (geometriji), nego se oblikom prilagođuje zadanom opterećenju

• deformacije (pomaci) su ipak unutar određenih tolerancija, tako da se takva struktura može smatrati “stabilnom”

• primjer takve strukture je uže razapeto između dva oslonca ili struktura od tkanine npr. šatora

Kruta i deformabilna struktura

Page 9: nosive konstrukcije

(b) Ravninske štapne struktureIzvijanje tlačnih štapova

• Euler-ova kritična sila izvijanja

Pcr=π2 EI/L2L = duljina izvijanja = udaljenost između točaka infleksijeEI = krutost na savijanje

izvijanje štapa

(b) Ravninske štapne strukture

• zatega može biti i uže (kabel) zanemarive krutosti na savijanje

• oznaka “kabel” obuhvaća i zakrivljene elemente funikularnog oblika

Vlačni štap - zatega

Page 10: nosive konstrukcije

(b) Ravninske štapne strukture

• stanje kod kojeg u strukturi postoje unutarnje sile bez vanjskog opterećenja• rešetkaste zglobno sastavljene strukture mogu se prednapeti samo ako su statički

neodređene• geometrijski deformabilne strukture se mogu prednapeti, a najčešće se jedino

prednapinjanjem mogu ostvariti pomaci unutar prihvatljivih granica

Prednapinjanje

prednapeto uže

prednapeta užad, oba

aktivna za svadjelovanja

statički određena

rešetka,ne može

se prednapeti