##9,VINOGRADARSTVO

#NNPRILOZI IVOTOSLOVLJU VINOVE LOZE

NAPISAO

#AAM. M . R A D O E V I .

#MMPOEGA #GG1894. # P P B R Z O T I S K O M L A V O S L A V A K L E I N A . #KK119

Predgovor.

R a z p r a v i c a j e ova morala posegnuti u ivotoslovlje bilinstva, a donjekle dodirnuti i ivotoslovlje ivotinja, da nam tako bude ono, to j e pot rebno za razmatranje vinove loze, tim razumljivije. Uzeo sam od drvea za pr imjere ljivu, topolu, kruku i j abuku ponajpae zato, da voara i vinogradara sjetim, kako im se valja svojom kolom vratiti na prvobitnu prirodnu stojbinu za svaku vrst drva, ako ele iz svog dosadanjeg tumaranja pro-nai najprirodnije, ali i najtemelji t i je propise za gospo-dars tvene svoj e grane.

Proitavi razna djela, uvjerio sam se, da specija-litet vinogradarstvo trai danas kompendioznu nauku. Nu neka je, je r j e to toli unosna gospodarstvena grana, da joj i t r eba posebne nauke. Ali se vinogradar u svojoj teoret inoj , pa i praktinoj, koli bavi odvie u m j e t n o m l o z o m , ' u z p r e u m j e t n u g o j i t b u ; i to, drim, da j e najvei Uzrok, zato j e naa vinova loza dot je-rana silom ovjeka u podpuno nepr i rodno stanje, pa ju toli napadaju i mora ju napadat i p remnoge bolesti. Nastojao sam mimo svih djela o voarstvu i vinogradar-stvu sliediti nenadkriljiva profesora, t. j . p remudru prirodu, i s toga j e razpravica u mnogom podpuno originalna. Nu umaru, fizioloki matematino naobraenu, bit e najdohvatljivija, j e r j e uzgoj ume osnovan najprirodnije , i j e r ta nauka danas ne sliedi empirike i njihova puka naklapanja , izvedena iz abnormalnih^ t e asovitih poje-dinih sgoda, ve trai svoje zakljuke iz velikih pr imjera , koji se temel je na matematikih rezultatih.

*

Koliko sam uspio, dokazat e jo pokusi, izvedeni po mom naputku, (opisani u XII. dielu), koji sadravaju ponajpae kopiju umske gojitbe, je r loza i nije d rugo ve umsko drvo. Zato je mogao i sada moe samo umar najsigurnije odgonetati ivot kao i po t r ebno zdrav-lje iste.

Tvrdim pako, do unutar pokusa polag toga napu tka lei spas nae vinove loze, proti svakoj bolesti, i to najsavreniji, jer ma bila naa loza savezna i pres tarom svojom sjemen-maticom, to joj je premudri s tvorc ipak dosudio, ako se prirodno goji, da do zadnjeg dana, do svoje naravne smrti, ipak zdrava ostane. S toga to i ovdje iztim.

Vinogradari, sliedite prirodnu gojitbu, i t ada j e spa-ena europejska vinova loza od bolesti, nu ipak do naravne smrti njezine. Zato j c i doba, da se za naj-unosnije sjemen-matice svake voke ili vrsti vinove loze za sva vremena brinemo, jer e se samo t ada razmno-ene nove generacije istih pokazati gojitelju plodom svojim najvrednije i najunosnije!

Osjeam, da e itatelj u toj razpravici traiti propis o vinogradarskoj gojitbi.

Njetko e si misliti, ako moram sliediti prirodu, onda bih morao kao Rimljanin lozu pustiti da se na stabalja vere i tako naravno razvija, to ini i narod u Migreliji, a drugi e moda htjeti, da snaamo kao vi-cari veliko stabalje, te da ga u vinogradu sadimo, kako bi se po istom mogla loza prirodno verati itd., rieju, itatelju bi bilo dobro dolo, da sam ovdje dodao raz-pravi i podpunu uputu, kako t reba vinograd za svaki sluaj teati, da loza ostane najzdravija, a da j u ne t reba kropiti proti perenospori i da kao i amer ikanska filo-kseri odolieva. Nu toga hotiee ovdje ne uinih, i to ponajpae zato, je r smatram za dunost svakog inteli-gentnog patriota, da i on koju dopr inese , bavei se potebnmi pokusi. Zato, kada budem uvjeren, la e se vas vie dati sa mnom na posao, t e e i svojim osvje-doenjem svestrano i u praksi prokuano uvesti, odluit u se, da do godine izdam djelce kao nastavak ovomu: Prirodno vinogradarstvo.

D o te dobe elio bih, da se na troak vis. kralj, zem. vlade dade lubeno iztraiti:

1) sadraj sisaljka (Sugewurzel) klatrenog i nekla-trenog drvea: loze, ljive bistrice i lunjaka ili k i tn jaka i 2) da se konstatira postotak crnice u raznom pjesko-vitom tlu ( takodjer i francuzkom) vapnenastom, glinastom i laporastorh a) iz vinograda i b) iz susjedne ume -istih podloga. Ovim bo iztraivanjem neka bi visoka zem. vlada dola do uvjerenja, zato u obe napada filoksera nau lozu, zato se j edne vrsti uzdraju, a d r u g e ne, i zato se pjesjculjam pripisuje svojstvo: imune. Poslije tog iztraivanja neu imati bojazni i zahtievati od vis. zem. vlade, da naa filokserna povjerenstva udare sasvim drugim putem, da se tako vinogradarstvu u nas z a . s v a vremena uzmogne pomoi!

Dot le pako molim u svakom smislu p. n. itatelje za strpl jenje, i t ime preporuam ovu razpravicu kao pred-r adn ju za to !

U K u t j e v u koncem travnja 1894.

Pisac.