##8$98,ZAŠTITA,KLIMA,HRAST # P P I N S T I T U T ZA ŠUMARSKA I S T R A Ž I V A N J A

MINISTARSTVA ŠUMARSTVA N. R. HRVATSKE GODINA 1947 SVEZAK 1

Dr. Ing. #AAZLATKO VAJDA

#NN

UTJECAJ KLIMATSKIH KOLEBANJA

NA SUŠENJE HRASTOVIH POSAVSKIH I

DONJOPODRAVSKIH NIZINSKIH ŠUMA

#

# M M Z A G R E B # G G 1 9 4 8

PREDGOVOR

Prelazom na plansku privredu i na intenziviranje svih radova u šumskom gospodarstvu, nužno se pojavila potreba proširivanja istraživačkog rada i primjene naprednijih metoda u praksi. Osnivanjem instituta za šumarska istraživanja pri republikanskim ministarstvima šumarstvd dana je moguć-nost, da se naša praksa uže poveže s naukom u cilju bržeg razvitka cjelo-kupnog Šumarstva. Što će u. praksu više ulaziti tekovine naprednog istraži-vanja i što će se istraživanjem više rješavati sadašnji i predvidivi aktuelni problemi prakse, to će naše šumarstvo biti progresivnije.

Institut za šumarska istraživanja ministarstva šumarstva NR Hrvatske, nakon što je izdao oveće enciklopedijsko djelo za šire potrebe naše stručne javnosti, započeo je stvarni istraživački rad koncem godine 1946. Od svih aktuelnih problema kao najaktuelniji pojavio se nedovoljno istraženi problem sušenja hrastovih nizinskih šuma. Proces propadanja tih najvred-nijih naših šuma traje gotovo četiri decenija, te još nikako nije zaustavljen. Pitanjem zaraze i sušenja naših nizinskih hrastika zainteresirana je ne samo naša stručna javnost i naša privreda, nego taj problem prate, o njemu pišu i raspravljaju i inozemne šumarske naučne ustanove.

Stoga je ministarstvo šumarstva dalo Institutu zadatak, da tu pojavu temeljito istraži i predloži efikasnije zaštitne mjere. Pristupajući rješavanju toga zadatka Institut je ponajprije otvorio problem, koji je do sada bio gotovo sasvim ispušten iz vida: utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih nizinskih šuma, da -po tome, na osnovu postignutih rezultata, prijeđe na daljnja metodička istraživanja / pokuse primjene boljih represivnih i preventivnih zaštitnih mjera. Tok i rezultat tih prvih istraživanja izvršenih po Dr. Ing. Zlatku Vajdi izneseni su u ovom svesku» radova Instituta. Fakultetsko vijeće Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je ovu naučnu radnju kao habilitacioni rad autora.

S A D R Ž A J

Predgovor . . . . . . . . V Uvod . . . . . . . . . . . . ' , . i . 1 Objekt istraživanja- 3 Metoda rada 4 Da li se početkom ovoga stoljeća u području hrastovih posavskih i

donjopodravskih šuma promijenila klima? . . . . . . 11 Promjene u temperaturi zraka . . 13 Promjene u tlaku zraka 25 Promjene u oborinama , . . . . . . . . 27 Promjene u karakteru klime 37

Utjecaj klimatskih kolebanja na ekološke prilike i rast hrastovih ni-zinskih šuma, kao i na život njihovih glavnih biljnih i životinjskih štetnih organizama . . . . . . 40

Utjecaj klimatskih kolebanja na rast hrastovih sastojina . . 40 Utjecaj promjene klimatskih faktora na štetne dnsekte . . 45 Utjecaj promjene klimatskih faktora na rasprostranjenost štetnih gljiva 55

Posljedice promjene klimatskih faktora po posavske i donjo-podrav-ske hrastove nizinske šume . . , 60

Sinteza . . . . . . . . . 73 Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . 77 Podaci o temperaturama meteoroloških stanica: Zagreb, Petrinja, SI.

Brod, Osijek i Mitrovica. . . . . . . . . . . . 81 Podaci o oborinama meteoroloških stanica: Zagreb, Petrinja, Novska,

St. Gradiška, Požega, SI. Brod, Đakovo, Osijek, Feričanci, Vin-kovci, Županja, Drenovci, Mitrovica i Ruma . . . . . 97

Podaci o odstupanjima oborina od mjesečnih i godišnjih oborinskih srednjaka 14 meteoroloških stanica . 117

Literatura | . . 137 Kratki sadržaj na ruskom jeziku . . . 141 Kratki sadržaj na engleskom odn. francuskom jeziku . . . . . 149

UVOD

O uzrocima sušenja hrastovih posavskih suma napisano je, počevšj od god. 1910. pa do danas, u našim stručnim glasnicima, časopisima i knji-gama mnogo rasprava, ali ni jedna od njih nije uzela u naučno razma-tranje da li su na to sušenje 8J- osim različnih drugih uzroka — imali sta-noviti utjecaj i klimatski faktori. Razmišljajući o tome problemu došao sam do zaključka, da bi na taj proces sušenja, koji je zahvatio prostrana podru-čja naših hrastovih nizinskih šuma, te traje već 37 godina, morali imati izvjestan upliv i k 1 i m a t s k i f a k t o r i , koji nikako ne mogu biti od sporedne važnosti.

Utjecaj klimatskih faktora na žive organizme, na njihov rast i razvoj dovoljno je poznat iz biologije. U mnogim stručnim raspravama dokazano je, na pr., kako velrki utjecaj imaju klimatski faktori na rast .i rasprostra-njen je drveća. Utjecaj karaktera klime na vertikalnu i horizontalnu granicu šuma i drveća na zemlji dokumentarno je i uvjerljivo prikazan u djelu Brockmann-Jerosch »Baumgrenze und Klimakarakter« (4). Spominjem ovdje i utjecaj klimatskih faktora na prirodni areal i rast smreke u Gorskom Ko-taru, što sam detaljno obradio u disertaciji, objavljenoj u Š. L. god. 1933. (60). Mnogobrojna sušenja smrekovih stabala, koja su za.vrijeme posljed-nih godina, kao i ove sušne godine opažena na granici prirodnog raspro-stranjen ja smreke i u krajevima, u koje je ona umjetno unesena — također su dokaz o osjetljivosti drveća na jaki utjecaj klimatskih kolebanja. Kata-strofalno sušenje gotovo svih evropskih vrsta brijestova, koje je u'zapad-nim krajevima Evrope započelo oko god; 1920., U Rusiji god. 1926., a neko-liko godina kasnije i kod nas — također je, ako ne pod izravnim, a ono svakako pod neizravnim utjecajem promjene klime.

Kako sušenje hrastovih posavskih šuma traje već 37 godina — postavlja se pitanje, da li je i ono uzrokovano promjenom klimatskih fak-tora, .t. j. da li se karakter klime u području tih .šuma posijednih decenija zaista toliko promijenio, da bi ta promjena mogla imati izvjestan, ma i posredan utjecaj na njihov rast, pa i na njihov opstanak. Ovo je pitanje osobito zanimljivoj jer se te šume nalaze u području svoga optimuma.

Već površno razmatranje pojave sušenja hrastika navodi nas na misao, da je, počevši od nekog odre.đenog vremena, nastala izvjesna oipća promjena u djelovanju klimatskih faktora u tome području. Ne može biti slučajnost, da su sušenja hrastovih sastojina započela na ta'ko velikom prostoru gotovo

i s t o d o b n o , bez nekog uzroka općeg značaja. Da se p e p e l n i c a mogla prvi puta pojaviti na hrastovim šumama u Francuskoj god. 1907., a kod nas god. 1908., također istovremeno na velikim područjima, morale su nastati za proširenje te parazitarne gljive, kao i za njezino štetno djelovanje — povoljne klimatske prilike. Nije poznato, da su B u p r e s t i d i imali ranije tako jak udio'u sušenju hrastika kakav ga imaju danas.

Napadaji gusjenica g u b a r a (Lymantria dispar L.), z l a t o k r a j a (Nygmia pheorrhoea L.), s u z n i k a (Gastropacha neustria L.) i č e t -rt j a k a (Taumetopoea processionea Hbst.) periodički se ponavljaju — kako se zna — već od druge polovice prošloga stoljeća. Prema mnogim se podacima dade zaključiti, da su napadaji gubara i zlatokraja posljednja četiri decenija češći nego oni u prošlom stoljeću. ,

Po svim tim više nego upadljivim pojavama stekao sam uvjerenje, da je na početku ovoga stoljeća morala nastati -u klimatskim periodičkim kole-banjima naše sfere tako jaka promjena, da je u kompleksu ostalih negativ-nih faktora imala odlučan utjecaj na poremećenje biocenotske ravnoteže hrastovih posavskih i donjopodravskih Šuma.

Da naučno ustanovim veličinu kolebanja klimatskih faktora, te n j ihov. značaj i udio, koji oni imaju u sušenju hrastovih nizinskih suma, uzeo sam si za zadaću, da najprije istražim kakova je razlika nastala u klimi između ranijeg perioda, u kojemu nije bilo pojave katastrofalnog sušen j-a tih šmna, i ovoga sadanjeg perioda, u kojemu su se na velikim površinama' tih, šuma posušili milijuni stabala; nadalje, da ustanovim da li je i kakove je poslje-dice ta eventualna promjena karaktera klime imala po biološku snagu i otpornost tih šuma prema njezinim opasnim Štetnicima, te; kakav je utjecaj ta promjena imala po razvoj, razmnažanje i rasprostranjenje tih štetnika; konačno, kakav posredni ili neposredni udio imaju klimatski faktori u pro-cesu sušenja hrastika.

Držim, da će razjašnjenje ovih pitanja biti od prvenstvene važnosti za konačne odluke o budućem gospodarenju u tim Šumama, kao i za pro-vedbu preventivnih šumsko-uzgojnih zaštitnih mjera, kojima bi trebalo osigurati buduću proizvodnju drveta u tome području.

K

OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Ova se istraživanja odnose na ustanovljivanje klimatskih kolebanja, I koja su nastala u regiji posavskih i donjopodravskih nizinskih šuma hrasta i lužnjaka posljednje 74 godine, te na ispitivanje uzročne veze tih kolebanja K sa katastrofalnim sušenjem tih šuma.

P r o s t o r n e g r a n i c e područja toga istraživanja određene su I regijom između Save i Drave, u kojoj rastu nizinske šume hrasta lužnjaka.

SI. 1. Stara sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur) u Turopoljskom lugu. . (Foto I. Horvat), ič i l r

1 Površina većega dijela tih šuma iznosi oko 200.000 ha. Površine ostaloga, I manjega dijela tih šuma, nisu poznate.

execution of the ameliorations, and where on account of the drying of the soil and a sensible and lasting fall of the underground water level, the growth of the oak forests is below their standard,.it will 'be necessary to reduce the depth of the collecting and draining canals. In this way the level of the underground water under the forests^w*!! be raised again and the moisture of the forest soil increased. If this is riot possible then there is only one way out namely to replace in these drier areas the present poor and; withering stocks of the common oak by plantations of new stocks consisting of the common oak and the hornbeam which will better prosper under the changed oecological conditions.

4) Should it not be possible to stop altogether the pasture of the cattle in the forests, then it must be reduced and rationalised considerably, This measure is- of course closely connected with the promoting of the cattle breeding. The forests, however, do not suffer any damage by the acorn pasture, they even profit by it when it Is regularly carried out and if in a certain area the number of animals ist not too large. Without a correct solution of the pasture problem it will not be possible to carry out many impor-tant and decisive measures for the protection and cultivation of the forests.

Of the already known r e p r e s s i v e and. protective measures which are applied when the injurious insects had already appeared,- the author proposes.the following:

1) It is necessary to ascertain those stocks in which the fungus-spinner (Lymantria dispar L.) is permanently living, and in which—when favourable conditions have set in it propagates quickly and easily. Every autumn .and winter an extermination of all eggs oviposited by the fungus-spinner should be organized regularly in all stocks. Its eggs should be destroyed also if found on trees standing isolated and far away from each other.

2) To check the gradation of the Euproctis chrysorrhoea it is necessary to remove all isolated trees standing near the borders of the forests. It is also absolutely necessary to organize in the whole region a regular destruction of winter-egg-nests of the afore-said Euproctis chrysorrhoea in all orchards. This work should de done in a most careful way even if these egg-nests are found only sporadically on isolated, trees!

3) In order to prevent the propagation of the buprestid^ of the Cerambyx cerdo, of the bark-boring beetle (Scolytidae-'Ipidae), and of other injurious insects, all stocks should be carefully examined every • spring. Even only partly withered trees and those showing a fading colour of their leaves should be removed. Such trees must be cut as soon as possible, barked off and their bark burnt.

All the suggested repressive measures against the injurious insects, etc. can be effective only if applied'in d u e t i m e i. e. while the insects are still in their latency or only in the first year of their gradation. Later when the forests are already attacked by great masses of caterpillars, there remains only one thing to be tried i. e. to destroy them by poisoning from the air. This method, however, is a two-edged sword even if success-

ful because besktes the caterpillars millions of useful small creatures and! micro-orga-nisms will also disappear from the forests. This method of the direct defence should be applied very carefully and only in hopeless cases when it had' been ascertained! that otherwise the damage would' be considerably greater than if the method is not applied at all. Of late the D. D. T. preparation is considered a reliable means Because it produces an almost 100% mortality of the insects when applied in the form of powder or in liquid state. Over the other kinds of poison D. D. T. has the advantage that it does not endanger the life of birds and other warm-blooded animals. If this experimental extermination of caterpillars by the application of D. D. T. proves positively successful, we shall obtain a reliable means for the destruction of caterpillars and the prevention of the bare-strip (Kahlfras). We shill be afoleto apply this method when all the other ordinary preventive and repressive measures of protection fail to achieve their objective.